Mljekarstvo-katastrofa

BOŽIDAR je napisao/la:nisu imali prihoda štala im je bila gotovo prazna jer nisu dobili obećani kredit od hbora, ljudi su uložili dosta svojih novaca u štalu i prije su bili dobri gazde, štalu su gradili, nekako u isto vrijeme kao i ja, na nagovor g. Ladešića

iz savjetodavne službe,jel da? jao,jao..nesretni ljudi.tko zna kaj je bilo s tom ženom.oh nesreće.
..mi smo neko vrijeme razmišljali o ovakvoj hali kak si ti imao,ali nije bilo novaca za to.ne znam kaj ćemo seljdeće godine?sad na ovoj hladnoći ne mogu biti vani krave.
ima u našem kraju kaj su ljudi propali s kravama,ali nisu u štalu uveli ni jednu pojilicu i ni jedan metar cijevi za zrak.mislili su da je krave dovoljno dopeljat(uvozne junice)dat im neke silaže i mlijeko bu samo curelo u laktofriz.koja je krepala,tad je osiguranje još priznavalo sve živo,novci su došli...al sve je to presušilo.

u oglasniku se jeftino prodaju plastenici za uzgoj povrća, po meni to je najbolji objekt za smještaj krava, najlakše je za održavati mikroklimu, nije potrebna građevinska dozvola niti skupi krediti. Tako to rade i ameri!

u štalu treba čim manje ulagati jedino sa opremom ne treba štedjeti ali opet treba biti oprezan kod nas se uvozi samo vrlo skupa oprema tako da bi i to trebalo kupiti negdje vani.

IVAN DF180.7 je napisao/la:

Dečki,ali to je nenormalno za jedan organizam da ima toliku proizvodnju.Znate li koliko treba krvi proći kroz vime za jednu litru mlijeka?Pa 300 litara,e sad računajte kakav je rad samo srca kod takve krave,koliko ona energije troši i koliki je stupanj stresa?

Ja bi to usporedio s vrhunskim sportašima .
Za prosiješne ljude nije normalno da trče na 100 metara ispod 10 sekundi dok to vrhunski sportaši mogu .
Isto tako nije normalno da prosječne krave daju 12 000 litara u 305 dana dok krave koje su genetski vrhunske to mogu podnijeti i izdržati jer im to njihova genetika omogućava .
Još je jedna stvar bitna a to je prehrana .
Svaki sportaš mora paziti što jede i koliko i kada jede te koliko se odmara . Isto je i s kravama , njihov obrok mora biti izbalansiran kako bi one mogle podnijeti sve te napore .

Težnja da se povećava proizvodnja po grlu je čisto ekonomska računica koja ne mari za dobrobit ni životinje ni pojedinca.

Naravno da je to ekonomska računica ali treba postaviti pitanje zašto je to tako ?
Dali mi želimo povećati proizvodnju po kravi jer smo pohlepni ili se od male proizvodnje ne može živjeti ili nam pak netko treći ne želi dati više za litru mlijeka pa se mi moramo snaći kako znamo .

Misli da si kod dobrobiti u krivu jer će najviše mlijeka proizvesti upravo one krave na koje se najviše pazi i koje imaju najmanje stresa tijekom proizvodnje i na to bi se trebalo najviše paziti , a onaj tko to ne čini će i sam shvatiti da je financiski "kratak" .

Gledaj,moraš znat da se i kod vrhunskih sportaša vrlo vrlo često pojavljuju ozljede npr tetiva i ligamenata koje prosječan čovjek nikad ne zaradi. Isto i sa kravama,moraš računat sa tim ciframa remonta i liječenja.Vidiš da ni vremenske prilike više nisu konstantne,a uz tako visoku proizvodnju i nagle promjene tlaka i temperature životinje pate da ljudi nisu ni svjesni koliko.Uz toliki stres to ti dođe kao ples po tankoj žici.

Kažeš da sam kod dobrobiti u krivu.E vidiš,nije dobrobit samo uvjeti držanja,hranidba i ostalo,nego tu ulazi i ono što se pokušava dobiti selekcijom,a tako dobivaš vrhunskoproizvodna grla,ali sa niskom otpornošću na nepovoljne faktore.I možeš ti paziti na tu kravu ne znam koliko,dođe ti promjena vremena i eto mastitisa za čas.
Slažem se da svaka proizvodnja treba težiti savršenstvu,ali da ta težnja MORA biti umjerena i vrlo vrlo polagana.Ne shvaćaš da zapravo želim reći da ako Izraelci dobiju za 10 godina genetičkim inženjeringom govedo koje će dat 30 000 kg mlijeka godišnje,da će ostali također težiti tome,a oni koji tada budu proizvodili 10 000 kg će biti isto kao i ona gospodarstva kojima je danas prosjek 3000 litara.Cijena mlijeka će biti mizerna.
Međutim,takva krava (od 30 000 l) će neprestano jest i trpat svoj ogromni burag,a gazda će morat imat hrpe hrane.Što će reći,visoka proizvodnja biljne hrane,bez koje nema proizvodnje,što će opet reći pojačanu potražnju za repromaterijalom u biljnoj proizvodnji,a na kraju i visoku cijenu tog repromaterijala.
Osim cijene stočne hrane,za takva grla MORAJU biti umjetni uvjeti,klimatizirani objekt,visoka čistoća i higijena smještaja i mikroklime u objektu.

jednostavna formula

veća proizvodnja po grlu=niža cijena mlijeka+viša cijena ulaganja u proizvodnju

p.s.govedo sa proizvodnjom od 30 000 kg sam izmislio da se bolje shvati moj način razmišljanja

Kažeš da sam kod dobrobiti u krivu.E vidiš,nije dobrobit samo uvjeti držanja,hranidba i ostalo,nego tu ulazi i ono što se pokušava dobiti selekcijom,a tako dobivaš vrhunskoproizvodna grla,ali sa niskom otpornošću na nepovoljne faktore.I možeš ti paziti na tu kravu ne znam koliko,dođe ti promjena vremena i eto mastitisa za čas.

Kad spominješ toplinski stres on je danas vrlo bitan i odnosi puno novca nama proizvođačima iz džepa .
Gledao sam na više videa na youtubu na koji način su riješili toplinski stres kod krava . Uglavnom na farmu su postavili kao neko saće od kartona koje je mokro i kroz koje ogromni ventilator stalno pušu zrak . Kad zrak prođe kroz takvo mokro saće ohladi se i na taj su način uspjeli spustiti temperaturu u farmi za preko 10 stupnjeva . Dakle ako je vani np. 30 unutra je 20 , a znamo da kravama najbolje pašu nešto manje temperature od te , ja sam čuo da im najviše paše oko 15 do 18 stupnjeva .

Kad smo kod mastitisa Željko s drugog foruma u ležišta stavlja neku vrstu vapna pomiješanog s vodom i slamom i kaže da od kad to koristi da se ne sijeća kad je imao mastitis na farmi .

Za svaki problem postoji i konkretno riješenje, to je moje mišljenje , a za ovo ostalo što si naveo se slažem s tobom .

Od siječnja seljaci obvezni plaćati komorski doprinos
Autor: Zvonimir PavlovićObjavljeno: 14. Prosinac 2010.
OSIJEK – Od 1. siječnja 2011. godine Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) bit će pripojen Hrvatskoj poljoprivrednoj komori a za poljoprivredne proizvođače uvodi se i obvezni komorski doprinos od 0,5 posto, koji će Agencija za plaćanje naplaćivati iz izravnih poticaja. Odlučeno je to na skupštini Hrvatske poljoprivredne komore u petak.