Mljekarstvo-katastrofa

OG Vecenovski @ Matično stado se može oformiti u relativno kratkom roku ako si pokrenuo proizvodnju sa genetikom iz uvoza ,samo da to prati veterinarska institucija .kod mene ti je situacija takva ,kad sam tražio od veterinara određeno sijeme za određenu kravu ,imao sam relativno dobre uzgojne vrijednosti prvotelki po fenotipu i genotipu .
kad bi mi veterinari sjemenili krave sa nekakvim sjemenima iz češke i nedeklariranim sjemenima ,takve prvotelke bi bile katastrofa ,izgledom i proizvodnjom .Da nisam izlučivao prvotelke koje u vrhu laktacije nisu prelazile 15 l ,danas bi imao dupli broj u štali .
Kod mene u mome kraju postoji neka uzrečica koja ide nekako ovako :NE PROIZVODE MLJEKO DOBRE NEGO MNOGE KRAVA ,
A ja se s takovim načinom razmišljanja ne mogu složiti .
Krava koja sama sebe jede nema što tražiti u mojoj štali .
A ovo što tine veli da su oni držali po kojekakvim šupama veći broj krava i podmlatka i onda prešli na funkcijonalni obijekat ,tu se slažem ,kod mene je traktor ostao bez garaže i sad je vani a u garaži su smještene mlade junice.-

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:OG Vecenovski @ Matično stado se može oformiti u relativno kratkom roku ako si pokrenuo proizvodnju sa genetikom iz uvoza ,samo da to prati veterinarska institucija .kod mene ti je situacija takva ,kad sam tražio od veterinara određeno sijeme za određenu kravu ,imao sam relativno dobre uzgojne vrijednosti prvotelki po fenotipu i genotipu .
kad bi mi veterinari sjemenili krave sa nekakvim sjemenima iz češke i nedeklariranim sjemenima ,takve prvotelke bi bile katastrofa ,izgledom i proizvodnjom .Da nisam izlučivao prvotelke koje u vrhu laktacije nisu prelazile 15 l ,danas bi imao dupli broj u štali .
Kod mene u mome kraju postoji neka uzrečica koja ide nekako ovako :NE PROIZVODE MLJEKO DOBRE NEGO MNOGE KRAVA ,
A ja se s takovim načinom razmišljanja ne mogu složiti .
Krava koja sama sebe jede nema što tražiti u mojoj štali .
A ovo što tine veli da su oni držali po kojekakvim šupama veći broj krava i podmlatka i onda prešli na funkcijonalni obijekat ,tu se slažem ,kod mene je traktor ostao bez garaže i sad je vani a u garaži su smještene mlade junice.-

u krivu si kovač,ne može se u par godina postići ovo što sam ti tu gore pokazala slikama.znam ja kaj je genetika i osjemenjujem samo sa vrhom njemačke genetike,ali nije ti tu samo taj gen,nego i uvjeti u kojima se drži,hrana,klima,SVE je bitno.ALI,NA KRAJU,genetika je samo priroda,a priroda radi što hoće i nitko na svijetu ti ne može garantirati da će krava čiji je otac Wal davati 20l na podoj,samo zato jer joj je Wal otac.tak da stalno se mora izlučivati krave koje su jalove ili loše doje.znači trebaju ti godine i godine predanog rada da bi se postigao nekakv broj "dobrih" ekonomski isplativih krava.
svatko tko misli da ovo gore prikazano gospodarstvo može u hrvatsku prekopirati preko noći je potpuno lud i dosad je već vjerojatno ispraznio štalu da bi namirio dugove za silne kredite.
samo predani,dugogodišnji rad.a kak sa stvari stoje u RH,ako se nešto ne pomakne sa proizvodnjom mlijeka mi smo,kak bi se po purgerski reklo "vriti"

Dal sam u krivu u svemu što sam napisao u zadnjem postu ili misliš samo u početnom dijelu gdije sam naveo "da se matično stado može u relativno kratkom roku oformiti ako je temelj uvozna genetika .
Znači, ja sam uvezao vrhunsku genetiku genetskog potencijala do npr; 40L ,znači na meni je da takvoj genetici osiguram adekvatan smještaj, kvalitetnu hranu i opsluživanje ,dalje ide problem dali imam ili nemam mogućnost sijemeniti takvu genetiku sa provijerenim bikovima kroz bikovske kćeri ,ako nemam navedenu mogućnost ,onda je u velikom postotku zastupljena mogućnost da veći broj podmlatka ne bude potencijala kakav ima majka .
Kod mene se pokazalo ,kao što sam i naveo ,da je svaka junica od majke koja ima genetski potencijal ,lošija jer je bik ili otac loš
A kad sam sjemenio isključivo provijerenim bikom ,pokazalo se da prvotelka ima potencijala za proizvodnju .
Možda se nismo razumjeli
jel ste vi uvezli krave i krenuli sa proizvodnjom, ili ste imali svoje krave .pa pokušavate oplemeniti domaću genetiku .
ako je domaća genetika u pitanu mišljenja sam da je onda potrebno puno vremena da se postigne bolji rezultat u proizvodnji .ne znam možda griješim ?

Ako genetski vrhunsku životinju samo premjestiš u drugu štalu, ona pada u proizvodnji, a kamoli kada ju voziš preko pola europe. Ta prva generacija krava koje su uvezene genetski su vjerovatno OK, ali radi aklimatizacije njihova proizvodnja sigurno je manja, nego da se nisu morale aklimatizirati. Tek prva generacija teladi od njih, oteljena ovdje bi mogla iskoristiti puni genetski potencijal. Ako se svi ostali faktori poklope, što je rijetko.

Na koji način su Japanci dobili najviše mlijeka, po kravi, na svijetu u relativno kratkom roku?
Dakle pokupovali su najkvalitetnije embrije koji postoje i oplodili svoje krave!

Dobra ideja, samo treba dobro vladati tehonolgijom transfera embrija. Inače i u proizvodnji mlijeka treba pogoditi optimum (isto kao i kod gradnje štale ili prinosa žitarica). Visoka mlječnost od 9 ili 10000 (ili više) litara po laktaciji jako lijepo zvuči, ali u praksi znači da ćeš puno novaca potrošiti na veterinara i lijekove, produktivni vijek te životinje biti će kratak (veliki remont - značajan trošak), a i treba propisno i kvalitetno nahraniti kravu koja daje toliko mlijeka. Možda neki proizvođač sa 'skromnijim' rezultatima može zaraditi više novaca... Tako da nije sve u litrama.

Fidelito tvoja konstatacija je vrlo zanimljiva , ali postavlja se pitanje zašto onda većina proizvođača u Hrvatskoj , Europi , Americi a da ne govorimo o Izraelu nastoji proizvoditi preko 10 000 litara godišnje .

Mislim da su oni sve stavili na papir i vidjeli da je isplativije proizvoditi što više nego proizvoditi neku optimalnu količinu koja bi se najviše isplatila .

Na jednom sam videu vidio kravu čiji je prosjek u laktaciji bio preko 17 000 litara mlijeka .

Ne znam baš da neki proizvođač sa skromnijim rezultatima može zaraditi više novca ,ako živi isključivo od proizvodnje mljeka. može ako će porazbijati mobitele isključiti internet ,dojiti ručno i hladiti mljeko sa bocama leda ,spremati hranu isključivo radnom snagom itd,itd.....jer mjerna jedinica zvana "litar" je ta koja donosi zaradu samo je pitanje kako proizvesti što jeftinije veću količinu

Stoji to puno toga što ste naveli, ali Ivane koliki je ŽIVOTNI i proizvodni vijek te i takve krave dok ne završi u klaonice ili u "agroproeinke" na uništavanju? , znači nije sve u toj ekstra visokoj proizvodnjui ako ta krava nemože izdražati makar 5 laktacija do izlučenja iz stada, jer nije dugoročno gledajući isplativo da svake godine moraš miejnjati 50 % stada.

Dečki,ali to je nenormalno za jedan organizam da ima toliku proizvodnju.Znate li koliko treba krvi proći kroz vime za jednu litru mlijeka?Pa 300 litara,e sad računajte kakav je rad samo srca kod takve krave,koliko ona energije troši i koliki je stupanj stresa?

Uvijek treba biti neka zlatna sredina.Moje mišljenje je da sa proizvodnjom od 5-6 000 kg po kravi bi trebalo imat pristojnu zaradu.Kako fidel kaže,puno košta takva velika proizvodnja.
Težnja da se povećava proizvodnja po grlu je čisto ekonomska računica koja ne mari za dobrobit ni životinje ni pojedinca.Zato i jesmo u stanju financija da nikad nije dosta.Treba nekad imati i mjeru.

pa u biti ja sam negdje na 6000 do 6500 litara po kravi čistokrvne simentalske pasmine, i sa time sam zadovoljan i po kvaliteti i po postojanosti grla iako imam remont oko 30 % svake godine, ali to je podnošlivo ako sam proizvodiš podmladak

abrkili je napisao/la:Dečki,ali to je nenormalno za jedan organizam da ima toliku proizvodnju.Znate li koliko treba krvi proći kroz vime za jednu litru mlijeka?Pa 300 litara,e sad računajte kakav je rad samo srca kod takve krave,koliko ona energije troši i koliki je stupanj stresa?

Uvijek treba biti neka zlatna sredina.Moje mišljenje je da sa proizvodnjom od 5-6 000 kg po kravi bi trebalo imat pristojnu zaradu.Kako fidel kaže,puno košta takva velika proizvodnja.
Težnja da se povećava proizvodnja po grlu je čisto ekonomska računica koja ne mari za dobrobit ni životinje ni pojedinca.Zato i jesmo u stanju financija da nikad nije dosta.Treba nekad imati i mjeru.

Bravo "Kili "ne zazivam proizvodnju od 10 000L niti ću ikad u životu moći doći do takve proizvodnje ,ali da mogu i moram proizvesti zlatnu sredinu kako si i naveo i koja je zasigurno rentabilna .
Kako stvari stoje kod mene, približavam se prosijeku od 6 000L i na tom štalskom prosijeku bi želio i ostati ,ali čovijeka vuče da pomijera svoje granice ,pa se pitam koliki bi prosijek imao kad bi imao još kvalitetniju hranu uz primjenu novih tehnologija u spremanju iste ,to me malo kopka ,sad kad sam izlazio iz štale pred kravama je ostala slama u valovima ,do sutra neće biti ništa u valovima ,pa se pitam koliko bi povisio proizvodnju da umjesto slame navečer ostane neka druga jako kvalitetna krma

Falkon stoji to što si napisao i mislim da nijedna krava koja daje puno mlijeka ne može živjeti duže od 5 laktacija .
Mislim da je 5 laktacija dovoljno vremena da se osigura dovoljno rasplodnog podmlatka za normalni remont stada.

Dečki,ali to je nenormalno za jedan organizam da ima toliku proizvodnju.Znate li koliko treba krvi proći kroz vime za jednu litru mlijeka?Pa 300 litara,e sad računajte kakav je rad samo srca kod takve krave,koliko ona energije troši i koliki je stupanj stresa?

Ja bi to usporedio s vrhunskim sportašima .
Za prosiješne ljude nije normalno da trče na 100 metara ispod 10 sekundi dok to vrhunski sportaši mogu .
Isto tako nije normalno da prosječne krave daju 12 000 litara u 305 dana dok krave koje su genetski vrhunske to mogu podnijeti i izdržati jer im to njihova genetika omogućava .
Još je jedna stvar bitna a to je prehrana .
Svaki sportaš mora paziti što jede i koliko i kada jede te koliko se odmara . Isto je i s kravama , njihov obrok mora biti izbalansiran kako bi one mogle podnijeti sve te napore .

Težnja da se povećava proizvodnja po grlu je čisto ekonomska računica koja ne mari za dobrobit ni životinje ni pojedinca.

Naravno da je to ekonomska računica ali treba postaviti pitanje zašto je to tako ?
Dali mi želimo povećati proizvodnju po kravi jer smo pohlepni ili se od male proizvodnje ne može živjeti ili nam pak netko treći ne želi dati više za litru mlijeka pa se mi moramo snaći kako znamo .

Misli da si kod dobrobiti u krivu jer će najviše mlijeka proizvesti upravo one krave na koje se najviše pazi i koje imaju najmanje stresa tijekom proizvodnje i na to bi se trebalo najviše paziti , a onaj tko to ne čini će i sam shvatiti da je financiski "kratak" .

trenutno bi kod nas 6000 litara mlijeka bio dobar prosjek, iznad toga javljaju se određeni problemi u prvom redu je naobrazba vlasnika i logistike, knjige iz kojih se naukuje su starih datuma a praktički dio je vrlo štur i svodi se na mužnju i nešto malo hranjenje, logistika je vrlo loša savjetodavna služba ne funkcionira, veterinarska služba isto tako

pa što se tiče te logistike , sva predavanja im se svake godine svedu na isto, tako da to postaje višeuzaludno gubenje vremena, a ja osobno sam sam sei i knjiga i logistika, svaki dobar stočar će znati šta njegovom stadu treba (sada je već drugo pitanje dali je u mogućnosti to i omogućiti mu).

Po meni je veći problem u tome što je dobar dio onih preko 30 godina needuciran odnosno nema potrebnu stuku za posao kojim se bavi, pa po meni bi bio veći efekat da se savjetodavna služba pokrene u pokretanju tečajeva "mljekarstva,ratarstva idr" tako da svi po ulasku u EU budu mogli barem po pitanju toga ostvarivati poticaj, jer bez certifikata i takvih tečajeva nema ni potpore u EU.

Božidare tu si 100 % u pravu , zato i ne prelazimo prosjek od 6 000 litara .

falkon 2 je napisao/la:pa što se tiče te logistike , sva predavanja im se svake godine svedu na isto, tako da to postaje višeuzaludno gubenje vremena, a ja osobno sam sam sei i knjiga i logistika, svaki dobar stočar će znati šta njegovom stadu treba (sada je već drugo pitanje dali je u mogućnosti to i omogućiti mu).

Po meni je veći problem u tome što je dobar dio onih preko 30 godina needuciran odnosno nema potrebnu stuku za posao kojim se bavi, pa po meni bi bio veći efekat da se savjetodavna služba pokrene u pokretanju tečajeva "mljekarstva,ratarstva idr" tako da svi po ulasku u EU budu mogli barem po pitanju toga ostvarivati poticaj, jer bez certifikata i takvih tečajeva nema ni potpore u EU.

samo je problem gdje pronaći iskusne i nezavisne savjetodavce

Kao što je napisao Ivan, neka proizvodnja je lako postižna, dok se u datom momentu ne može racionalno postići višu.

Sa steknutim iskustvom možeš tu granicu dignut puno više, na razine, o kojima se nisi nadao ni da sanjaš.

Ja sam išao u SAD 1997 godine, kad smo imali prosjek u stadu oko 7.100 kila i nismo bili u stanju da ju podignemo bilo kojim pokušajima u prehrani i tehnologiji.
Kad sam došao u SAD, tamo je bio na imanju prosjek preko 13.000 kila. Prije polaska sam to znao i došao tamo u isčekivanju neke strašne štale s visokim dostignućima tehnike.
Bila je štala ko štala, još gora od naše, s nekim razlikama u prehrani i tretiranju krava, a te razlike su bile to, što je donosilo tu razliku. A u principu kad se povuklo i nije bilo nekih strašnih razlika.

Poslije smo brzo podigli prozvodnju na 8.300 godišnje, što je bilo prije nezamislivo. I to se drži do sada.

Sad smo s tehnologijom, koju koristimo na kraju i dalji korak je investicija u novi objekt, koji bi nama dao sigutno šansu da brzo postignemo prosjek iznad 9.000 i idemo prema 10.000 kila godišnje.

Tako da nije to tako teško. Teško je prvima. Svi iza njih idu po putu, koji je neko prošao. Mogu izbeći greške, koje je radio prvi i tim vezane troške.

Da ne pišem dalje gluposti: krave imaju genetski potencijal vrlo visok (ne mislim na simentalca, koji ne volim), kad si u stanju, da ih svojim znanjem, opskrbom, prehranom i radom 'pratiš', i visoka proizvodnja je rentabilna.
A da ideš u litražu po svaku cijenu, onda prosjekom iznad nekih 6500-7000 kila (u našim uslovima iznad 7500) radiš samo za mješaone i veterinare i nemaš ništa za pokazat 'ispod crte'. A u nekim sredinama i 4.000 po kravi godišnje se teško postigne bez visokog troška.

BOŽIDAR je napisao/la:

falkon 2 je napisao/la:pa što se tiče te logistike , sva predavanja im se svake godine svedu na isto, tako da to postaje višeuzaludno gubenje vremena, a ja osobno sam sam sei i knjiga i logistika, svaki dobar stočar će znati šta njegovom stadu treba (sada je već drugo pitanje dali je u mogućnosti to i omogućiti mu).

Po meni je veći problem u tome što je dobar dio onih preko 30 godina needuciran odnosno nema potrebnu stuku za posao kojim se bavi, pa po meni bi bio veći efekat da se savjetodavna služba pokrene u pokretanju tečajeva "mljekarstva,ratarstva idr" tako da svi po ulasku u EU budu mogli barem po pitanju toga ostvarivati poticaj, jer bez certifikata i takvih tečajeva nema ni potpore u EU.

samo je problem gdje pronaći iskusne i nezavisne savjetodavce

Savetodavna služba 'pravda' potrošene pare organiziranjem obrazovanja.
Kad pišu izvještaje o svom radu, ne napišu, da drže predavanja o istim temama godinama, iako su u to doba tehnologija i znanje išli dalje velikim koracima.

Savetodavci, koje tražiš bili bi odmah, kad bi se ukinilo financiranje tih službi iz budžeta u obliku, koji se prakticira danas.
Ako bi ti, ko korisnik trebao platit makar 5 posto s novcima, time, da imaš pravo birat bilo kojeg iz tih službi, ne samo tvog lokalnog, odmah bi bila druga slika. Možemo si svi misliti, kako izgleda u takvim službama, ako bi neko tražio, da mu služba plati pretplatu na strane stručne novine. Da ne pričamo o sajmovima, kongresima, obrazovanju... danas na to idu samo šefovi, njihove ulizice i švalerke, da idu u turizam i troše dnevnice. Kad bi bio savetnik sam svoj obrt ili firma, dobro bi se brinuo da je konkurentan. A onih 95 posto troška, koje bi dala država bilo bi puno manje od sadašnjeg troška, pogotovo, kad bi se usporedilo s rezultatima.

IVAN DF180.7 je napisao/la:Fidelito tvoja konstatacija je vrlo zanimljiva , ali postavlja se pitanje zašto onda većina proizvođača u Hrvatskoj , Europi , Americi a da ne govorimo o Izraelu nastoji proizvoditi preko 10 000 litara godišnje .

Mislim da su oni sve stavili na papir i vidjeli da je isplativije proizvoditi što više nego proizvoditi neku optimalnu količinu koja bi se najviše isplatila .

Na jednom sam videu vidio kravu čiji je prosjek u laktaciji bio preko 17 000 litara mlijeka .

Mislim da imamo malo iskrivljenu sliku o tome što se dešava u bližoj i daljoj okolici. A to proizlazi iz toga što se preko informativnih servisa (novine, internet) uvijek plasiraju informacije o onim 'zanimljivim' proizvođačima, a to su obično oni koji ostvaruju visoke prinose (ili primjenjuju neke nekonvencionalne tehnologije). Na primjer isto tako nemaju svi u americi (i drugim bogatim zemljama) nove traktore (začudili bi ste se koliko ima traktora starih 30-40 godina u redovitoj upotrebi - a ako obavljaju svoj posao - zašto ne?), a vjerovatno niti svi proizvođači nemaju mlječnost preko 10000 litara. Ova slika koju imamo o njima je malo iskrivljena, jer kada nas povedu u obilazak farmi, ljudi logično žele pokazati neku 'napredniju' farmu, da nešto naučimo, pa tako uvijek vode druge kod 'boljih' proizvođača. Ljudski je pokazati se u najboljem svjetlu. To i mi radimo kada netko dođe pogledati farme - nikada ih ne vode kod loših proizvođača. I onda novinari pišu o tome kako svi proizvođači imaju toliku mlječnost u toj državi. I onda mi to pročitamo u novinama i mislim da je tako (logično). Novinarima (većini) pojam produktivnosti po kravi i zarade je (vjerovatno) jedan te isti pojam i tako to plasiraju širokim masama, da 'članak' bolje legne.
Imao sam kolegu na studiju koji je bio iz J. Amerike, iz tropskog pojasa... Stari mu je (navodno prema njegovom pričanju - nisam bio kod njega ) imao mlječnu farmu, ne veliku. Pitam ga kako vi spremate sijeno i silažu u tropima kada je stalno visoka vlaga? On mi odgovri - koje sijeno, koja silaža? (ja na to pomislim alaj si ga zavaljao da si farmer kada neznaš što je to sijeno....). To nama ne treba - mi cijelu godinu hranimo sa zelenom, sviježom travom - imamo toga u izobilju cijele godine.... Mlječna proizvodnja na takvom mjestu sigurno ima svoje prednosti u odnosu na nas, njima možda nije teško postići veći prosjek po kravi ili optimum proizvodnje je za njih na nekom drugom nivou. Ali to ne zanči da mi moramo postići tu istu proizvodnju kod nas, pod svaku cijenu. Moramo imati u vidu sve okolnosti koje nas okružuju, ne možemo gledati jednodimenzionalno samo na prosjek litara po kravi i sve ostalo zanemarivti. Treba nešto i zaraditi. Što bi rekao moj kum: rad i zarada nisu isti pojmovi.

Mljekari: Pred propašću smo!
Autor: Zvonimir PavlovićObjavljeno: 10. Studeni 2010.
Hrvatski savez udruga proizvođača mlijeka (HSUPM) traži povećanje zaštitne cijene mlijeka na tri kune po litri sa sadašnjih 2,4 kune.
Cijenu mlijeka treba mijenjati, to jest, prilagoditi uvjetima proizvodnje mlijeka, ističu iz te udruge napominjući da je cijena stočne hrane povećana za više od 100 posto (kukuruz sa 60 lipa na 1,2 kune, suncokretova pogača sa 75 lipa na 1,4 kune, posije sa 40 lipa na više od kunu).



“Današnjom situacijom u proizvodnji mlijeka nismo došli pred zid, nego pred provaliju, gdje Hrvatska nepovratno gubi proizvođače koji su povećavali proizvodnju mlijeka.”
Jedan od proizvođača mlijeka koji je također povećavao svoju proizvodnju je i Drago Lovrić iz Ivanovca, nedaleko Osijeka, koji trenutačno drži 80-ak mliječnih krava, a koji čak smatra da je stanje na terenu još i ozbiljnije nego što je navedeno. “Ulazni troškovi za proizvođače mlijeka ove su godine drastično porasli u odnosu na lani. Ako se uzme u obzir samo cijena kukuruza, ona je lani iznosila 0,55 kuna po kilogramu, a ove godine kukuruza kod nas u Slavoniji nema i zbog poplava, leda, ali i stoga što su velike tvrtke, organizatori proizvodnje, koji su seljacima kreditirali proizvodnju, kukuruz uzeli za dug. Budući da kukuruza nema, osobno sam po kukuruz morao u Zagorje, gdje je njegova cijena već 1,50 kuna po kilogramu. Ako se tome pribroji trošak transporta i sušenja, kukuruz me ugrubo košta od 1,80 do 1,90 kuna po kilogramu”, kaže Lovrić te navodi da mljekarima veliki problem predstavlja što država četiri mjeseca kasni s isplatom subvencija za mlijeko.
Kako doznajemo, mnogi proizvođači mlijeka suočeni su i s neredovitom isplatom mlijeka od otkupljivača. Neslužbeno doznajemo da jedino osječka mljekara Meggle Hrvatska d.o.o. na vrijeme, svakog 15-og u mjesecu, svojim kooperantima plaća za mlijeko.
Kad je riječ o traženoj zaštitnoj cijeni mlijeka, Lovrić navodi da je nedavno proizvođačima mlijeka Agronomski fakultet u Zagrebu načinio kalkulaciju proizvodne cijene mlijeka. Prema tom izračunu, kako navodi Lovrić, prema lanjskim ulaznim troškovima proizvođači bi trebali dobiti 3,85 kn/l i s tom bi cijenom mogli servisirati sve svoje obveze.
- Međutim, u tom slučaju ni otkupljivači ni trgovački lanci ne bi smjeli dizati cijene jer ionako već previše zarađuju, a građanima bi tada mlijeko bilo preskupo – kaže Lovrić.

fidelito i božidar,sve ste rekli,potpisujem i slažem se apsolutno.

IOŠ JEDNA KATASTROFA
[You must be registered and logged in to see this image.]

BOŽIDAR je napisao/la:IOŠ JEDNA KATASTROFA
[You must be registered and logged in to see this image.]

pa kaj nije bio nekog drugog rješenja?pa kaj obično ne sjednu na primanja?o nesretnih li ljudi....

nisu imali prihoda štala im je bila gotovo prazna jer nisu dobili obećani kredit od hbora, ljudi su uložili dosta svojih novaca u štalu i prije su bili dobri gazde, štalu su gradili, nekako u isto vrijeme kao i ja, na nagovor g. Ladešića