GMO

Moj glas je protiv GMO-a.Dovoljno je ovaj planet već uništen zbog pohlepe velikih korporacija.Povrće i voće iz trgovačkih lanaca izgleda krasno,a ustvari je smeće bez okusa i mirisa.Gotova hrana je puna konzervansa i aditiva.Samo nam još fali "neškodljivi" GMO.Pitanje je kome povećanje proizvodnje donosi veći profit?Praksa nam govori da godine sa većim prinosima redovito prate niske cijene.U čemu je onda poanta?

opg biotrava je napisao/la:Moj glas je protiv GMO-a.Dovoljno je ovaj planet već uništen zbog pohlepe velikih korporacija.Povrće i voće iz trgovačkih lanaca izgleda krasno,a ustvari je smeće bez okusa i mirisa.Gotova hrana je puna konzervansa i aditiva.Samo nam još fali "neškodljivi" GMO.Pitanje je kome povećanje proizvodnje donosi veći profit?Praksa nam govori da godine sa većim prinosima redovito prate niske cijene.U čemu je onda poanta?

Rusi su u drugom ratu imali sjeme od puno biljaka , umirali su od gladi ali sjeme nisu jeli !

Po istom principu u Hrvatskoj treba sačuvati i obnavljati sjeme starih sorti kao i što treba sačuvati kvalitetne sorte voća .

Trgovački lanci će biti sve više puniji sa voćem i povrćem bez mirisa i okusa na koje će se kupci naviknuti .
Biti će sve teže potrošačima objašnjavati što je povrće i voće uzgojeno pod vedrim nebom i suncem !

opg biotrava je napisao/la:Moj glas je protiv GMO-a.Dovoljno je ovaj planet već uništen zbog pohlepe velikih korporacija.Povrće i voće iz trgovačkih lanaca izgleda krasno,a ustvari je smeće bez okusa i mirisa.Gotova hrana je puna konzervansa i aditiva.Samo nam još fali "neškodljivi" GMO.Pitanje je kome povećanje proizvodnje donosi veći profit?Praksa nam govori da godine sa većim prinosima redovito prate niske cijene.U čemu je onda poanta?

Voće i povrće iz trgovačkih lanaca, o kojem govoriš, vjerovatno je proizveo neki poljoprivrednik poput nas. To što se ono prodaje na polici ne čini ga manje vrijednim, ili da je ono odmah GMO. Veliki trgovci si biraju najbolje i to obično imaju na polici dućana, jer ljepše izgleda kupcima. To je stvar općeg svjetonazora i mode.

Poanta je u tome da se svakim danom smanjuju poljoprivredne površine, a broj stanovnika stalno raste. Zbroji to dvoje, pa izvuci zaključke. Postoji samo privid da hrane ima dovoljno za sve, ali čak i privid je dugoročno neodrživ. Da se svi hrane poput nas u Europi hrane bi jako nedostajalo, 'srećom' većina ljudi na zemlji nema takvo izobilje hrane poput nas, ovdje a mnogi su doslovno gladni. Sada, u ovom trenutku, danas ima hrane, možda tek jedva dovoljno da svi stanovnici nekako prežive (da je raspodjela jednaka, što srećom po nas - nije). Naša nemogućnost da se organiziramo kao država, pa da nam proizvodnja koliko-toliko bude uređena neki je drugi problem (indirektno povezan sa ovim problemom gore).

Kolega stavio jabuku na ormar i zaboravio na nju,a ona nakon dva mjeseca ko da ju je jučer kupio u trgovačkom lancu.Možda lijepo izgleda,ali sigurno nije najbolja tj. najzdravija.Slabo naših proizvoda malih poljoprivrednika ima u trgovačkim lancima,ili griješim.Hrane ima dovoljno,samo nije ravnopravno raspoređena,pa jedni gladuju,a drugi bacaju u smeće.Bez obzira na sve,cijenu hrane određuje bogati sektor,bez obzira dali netko u to vrijeme umire od gladi.Znači da ukoliko mi povećamo proizvodnju po jedinici površine,to ne znači i povećavanje zarade.Otkupljivači nam tada ruše cijenu i zaradimo šipak,a svi zajedno ćemo jest zatrovanu hranu.Tko tu prosperira i za čije je to dobro?

opg biotrava je napisao/la:Kolega stavio jabuku na ormar i zaboravio na nju,a ona nakon dva mjeseca ko da ju je jučer kupio u trgovačkom lancu.Možda lijepo izgleda,ali sigurno nije najbolja tj. najzdravija.Slabo naših proizvoda malih poljoprivrednika ima u trgovačkim lancima,ili griješim.Hrane ima dovoljno,samo nije ravnopravno raspoređena,pa jedni gladuju,a drugi bacaju u smeće.Bez obzira na sve,cijenu hrane određuje bogati sektor,bez obzira dali netko u to vrijeme umire od gladi.Znači da ukoliko mi povećamo proizvodnju po jedinici površine,to ne znači i povećavanje zarade.Otkupljivači nam tada ruše cijenu i zaradimo šipak,a svi zajedno ćemo jest zatrovanu hranu.Tko tu prosperira i za čije je to dobro?

Možda je taj tvoj prijatelj stavio nekakvu plastičnu jabuku na ormar? Ili taj ormar drži u nekoj hladnjači sa kontroliranom atmosferom? Moramo uzeti u obzir sve mogućnoesti.

Ja znam da hrane sigurno nema dovoljno za sve (cijeli svijet) kada bi svi trošili po stanovniku koliko se troši u razvijenim državama (recimo kod nas) po stanovniku. Istina je da je raspodjela jako neravnomjerna, ponajviše radi financijske nemogućnosti da si siromašni kupe hranu. Možda je i to donekle u interesu bogatijeg dijela svijeta, jer se onda oni hrane puno jeftinije - makar postoji očiti globalni deficit. A hrane se jeftinije jer kada ima 10% viška hrane na tržištu, onda cijena pada 10-20-30 % (to je cijena kapitala i skladištenja ako je hrana dugotrajno uskladištiva, na primjer žitarice) dok ako postoji nedostatak od 10 % na tržištu cijena ide gore 50-100-200% (nastupa panika, moraju se podmirivati ugovorne obaveze, trgovci gomilaju radi zarade kada cijena naglo raste i to onda još više diže cijenu, pokreće se cijela lavina događaja). Naravno da prvi slučaj (višak) puno više paše industriji, trgovini i državi (komotniji su) - nego ovaj drugi slučaj kada radi naglog porasta cijena može doći do ozbiljnih društvenih lomova pa i do pada 'sistema'.

Razvijene zemlje se rasipaju sa hranom i bacaju u ogromnim količinama.Restorani,trgovački lanci i sl. bacaju hranu,jer moraju platiti porez ukoliko je doniraju.Gdje se uklapa tu računica da smo bez GMO-a osuđeni na glad.Za mene je to samo pohlepa za profitom,bez obzira na posljedice.Nemože tržište imati viškove,ako istovremeno ljudi umiru od gladi,zar ne?Sustav funkcionira tako da bogati moraju biti još bogatiji i briga njih za siromašne u svijetu.Zato je GMO čista manipulacija za široke mase,koja donosi zaradu samo pojedincima,a svima ostalima donosi velike probleme.

U razvijenom svijetu baca se dosta hrane (manje nego kod nas), ali uzroci tog bacanja malo su dublji od pukog rasipanja. Znači postoji stroga regulativa o roku trajanja, sve što je izvan roka - ide automatski u kontejner jer se nitko ne želi igrati sa inspekcijama, kažnajvanjem, lošom reputacijom (hajkom u medijima kada ti pronađu artikal na polici kojemu je 'best before' istekao za 1 dan i tako to). Snebivanja i prenavljanje medija (samo da se poveća tiraža) nad nekim sasvim normalnim pojavama (propustima) i histerija koja se pri tome razvija kod neukog puka radi čuda. Ne bi vjerovao - ali tako je. Naravno ako netko baci 50 % robe - jer mu je istekao određeni rok trajanja kako si je to netko zamislio u regulativi, onih drugih 50 % robe koja je prodana mora podmiriti i trošak ove bačene robe. Tako da cijena za potrošača uredno raste. Kada trgovac uspije naplatiti posljedice regulative (i zaraditi pri tome) nije ga više toliko briga koliko će hrane baciti. Glavno je da računica štima.  
Inače kada imaš dobru organizaciju lanca opskrbe, znači put i komunikacija između proizvođača, skladištenja, prijevoza, police, onda su gubitci robe puno manji, nego kada se roba ljeti kuha pod ceradom kamiona, na Žitnjaku čekajući kupca. Ne bi vjerovao, ali mi bacamo u neorganizaciji više robe nego oni koji se bolje organiziraju. I zato smo skuplji. Od dobre organizacije svi imaju koristi, kod nas većina korist vidi samo kada pošteno 'oguli' svog partnera, pa makar to bilo i jednokratno. I to je osnovni uzrok što mi nemamo proizvodnju jer se tako ne možemo dugoročno organizirati. A uvozimo svašta, to jest eventualne viškove koje oni koji se organiziraju nisu potrošili kod sebe na svojem tržištu.
Drugi veliki uzrok bacanja hrane je navika potrošača. Jabuka na polici mora biti idealna, znači kao ona sa slike bez ijedne piknjice.  Svi znamo da nisu sve jabuke u voćnjaku takve. Svi znamo (koji proizvodimo) što to znači u proizvodnji kada treba postići tu vrstu kvalitete. Dobro je kada se jabuka prilikom berbe prebere i ta sa piknjicom ode u drugu klasu, pa se ipak iskoristi nekako. Ali ako dobije piknjicu negdje u dućanu i tamo se izbaci sa police - onda ide u kontejner.
Trgovci niti u jednom slučaju neće biti skloni poklanjanju hrane (makar joj je istekao rok), to je protivno njihovom modelu opstanka. Jer kada bi oni poklanjali - na kraju bi bio red samo na onom mjestu gdje poklanjaju - a na kasi ne bi bilo nikoga. To bi uništilo trgovca, svi bi čekali gratis. Zato trgovci bacaju, a ne poklanjaju. A mi kupci sve to uredno plaćamo.

A tržište itekako može imati višak, dok drugi istovremeno umiru od gladi, to se dešava svakodnevno. Jer nije bitno da li imaš višak nego je bitno da li imaš novaca da si kupiš hranu koja ti je potrebna. To je propust društva kod ovih koji umiru od gladi, jer se oni kao društvo ne mogu organizirati da zaposle svoje stanovništvo da naprave raspodjelu rada i imovine, ne radi se samo i uvijek o prirodnoj nepogodi (kako se to želi prikazati). Prirodna nepogoda može biti jedan od faktora. Ne bi vjerovao, ali skoro sve države u kojima vlada glad - imaju relativno dobre prirodne uvijete za poljoprivrednu proizvodnju. Države koje imaju lošije prirodne uvijete (ili ih nemaju) poznaju umiranje od gladi puno manje, nego oni koji imaju uvijete. To je fenomen, ali tako je. Glad je prvenstveno posljedica, lokalne politike, lokalne korupcije, lokalnog otimanja, svega onog najgoreg što čovijek može iznjedriti i napraviti onom drugom (najčešće slabijem) čovijeku pored sebe.

Sve je to jasno,ali to samo potvrđuje moje tvrdnje da se hrane proizvodi dovoljno, samo se loše raspoređuje.Zagovornici GMO-a manipuliraju i plaše stanovništvo kako će svijet biti gladan bez GMO hrane.Oni koji umiru od gladi,nažalost će i dalje umirati,bez obzira koliko se hrane proizvodilo,samo će bogati bacati još više.Lažni dušebrižnici nam prodaju maglu, plasirajući putem svojih medija kako je to nužno za opstanak,a ustvari se bore kako bi od nas napravili robove.Hoću reći da GMO neće iskorijeniti glad u svijetu,a to im i nije cilj.Cilj GMO-a je monopoliziranje tržišta i zato ne biraju sredstva.Mediji nas bombardiraju naručenim člancima,sudstvo ih štiti,politika lobira za njih,imaju svoje plaćene znanstvenike.Cilj opravdava sredstva,pa ako treba gaziti preko leševa nema veze,ionako nas na planetu ima sve više,bitan je profit.

opg biotrava je napisao/la:Sve je to jasno,ali to samo potvrđuje moje tvrdnje da se hrane proizvodi dovoljno, samo se loše raspoređuje.Zagovornici GMO-a manipuliraju i plaše stanovništvo kako će svijet biti gladan bez GMO hrane.Oni koji umiru od gladi,nažalost će i dalje umirati,bez obzira koliko se hrane proizvodilo,samo će bogati bacati još više.Lažni dušebrižnici nam prodaju maglu, plasirajući putem svojih medija kako je to nužno za opstanak,a ustvari se bore kako bi od nas napravili robove.Hoću reći da GMO neće iskorijeniti glad u svijetu,a to im i nije cilj.Cilj GMO-a je monopoliziranje tržišta i zato ne biraju sredstva.Mediji nas bombardiraju naručenim člancima,sudstvo ih štiti,politika lobira za njih,imaju svoje plaćene znanstvenike.Cilj opravdava sredstva,pa ako treba gaziti preko leševa nema veze,ionako nas na planetu ima sve više,bitan je profit.

Tih 'bogatih' koji si mogu priuštiti pošteni obrok sve je više i sve je veća potražnja za hranom. Istina je da je raspodjela još uvijek drastično neravnopravna, ali i to se polako mijenja. Globalizacija čini svoje. Ljudi nemaju priključak struje u kući ali imaju FN čelije i internet. Objasnio sam gore da upravo radi te neravnopravne raspodjele imamo viškove hrane, da je raspodjela ravnopravinija i da nema gladnih - kruh bi vjerovatno koštao puno puno više. Ili nedaj bože da se desi nekakav problem u proizvodnji pa da prinosi padnu par postotaka - to bi se itekako osjetilo na cijeni. Potrošnja polako dostiže proizvodnju, carryover se polako, ali sigurno smanjuje. Koliko će GMO pomoći ili odmoći u popravljanju situacije nemam pojma, ali sigurno je da to jedan izuzetno perspektivan alat.

Razne napredne civilizacije su nerazjašnjeno nestale sa ovog planeta.Ova naša ima više izbora kako da si presudi.Igraju se Boga,pa su napravili atomsko oružje,HARP,kloniraju,igraju se sa virusima,na pragu smo umjetne inteligencije,a i GMO hrana ima veliku "perspektivu".Vrijeme će pokazati,tko preživi(ako) svjedočit će.

opg biotrava je napisao/la:Razne napredne civilizacije su nerazjašnjeno nestale sa ovog planeta.Ova naša ima više izbora kako da si presudi.Igraju se Boga,pa su napravili atomsko oružje,HARP,kloniraju,igraju se sa virusima,na pragu smo umjetne inteligencije,a i GMO hrana ima veliku "perspektivu".Vrijeme će pokazati,tko preživi(ako) svjedočit će.

Tako je, ako smo dosada preživjeli atomsko doba, vjerovatno ćemo preživjeti i GMO.
A civilizacije koje su nestale nisu bile ni približno napredne, globalne i kompleksne kao ova današnja. Ali to je već neka druga priča.

Jedna od najvecih masonskih prijevra je ta da na svijetu nema dovoljno hrane. Kada bi se svi stanovni zemlje preselili na obradivu povrsinu velicine australije; svaki bi stanovnik za sebe imao 1000 m2 oranice. Ja mislim da se na tisucu kvadrata moze proizvesti dovoljno hrane za jednoga stanovnika za godinu dana. Naravno tada bi jeli malo manje mesa, a malo vise povrca i zitarica. Ponavljam govorimo o velicini australije. A sada zamislite koliko ima obradivih povrsina u svijetu.

Moraš uzeti u obzir da nisu svuda jednaki uvijeti za proizvodnju. Ima puno mjesta gdje je urod pšenice od 3t/ha vrhunski prinos, s obzirm na uvijete, a često se kosi možda tek malo više - nego se posijalo.

Nije sva površina na zemlji oranica pogodna za proizvodnju,  ima jako nagnutih terena gdje je proizvodnja skupa, ima zaslanjenih tala na kojima malošto uspjeva, pa površine gdje ima jako malo padavina ili sjever gdje je vegetacija jako jako kratka..... Mnogi uapdaju u tu zamku jer misle da je svuda jednako kao kod njihove kuće, a daleko je to od istine.
Kao šlag na kraju količina obradivih površina stalno se smanjuje, a broj stanovnika još uvijek raste (sada samo raste sporije). Nema to veze sa masonima i globalnom zavjerom.

Inače čitao sam neko istraživanje u vezi površina i broja stanovnika i ispalo je da sada ima otrpilike nekih 0.5 Ha obradivih površina po stanovniku na planeti. 1960-tih to je iznosilo 0.7 Ha. To nije mnogo, jer se na obradivim površinama proizvode i biljke koje nisu hrana (energetske biljke, proizvodnja za industrijsku preradu (na primjer pamuk). A u budućnosti biti će još tjesnije.

Uzmi ti u obzir da neka mocvarna polja, kao na primjer, Lonjsko polje nisu za obradu, ali zato na njemu obitava na tisuce krava u sustavu krava-tele. A to se ne racuna u obradiva polja. Kada pogledas na primjer Dalmatinsku zagoru. Netko neupucen bi rekao da ovo podrucje uopce nije za zivot. A na tom su podrucju do prije samo 50 godina pasle stotine tisuca ovaca i krava busa i hranile domace stanovnistvo. A sve su to neobradive povrsine.

http://www.agroportal.hr/vijesti/svijet/24621 Zanimljiva situacija,zar ne?

anteli4 je napisao/la:Uzmi ti u obzir da neka mocvarna polja, kao na primjer, Lonjsko polje nisu za obradu, ali zato na njemu obitava na tisuce krava u sustavu krava-tele. A to se ne racuna u obradiva polja. Kada pogledas na primjer Dalmatinsku zagoru. Netko neupucen bi rekao da ovo podrucje uopce nije za zivot. A na tom su podrucju do prije samo 50 godina pasle stotine tisuca ovaca i krava busa i hranile domace stanovnistvo. A sve su to neobradive povrsine.

Lonjsko polje bi spadalo u kategoriju pašnjaka, a to je proizvodna površina (barem u mojim razmišljanjima). Čim se na nekoj površini ostvaruje proizvodnja to bi trebala biti proizvodna površina. Bit mojeg prethodnog upisa je da se proizvodne površine (obradive i neobradive) svakim danom smanjuju jer gradovi i prometnice stalno se šire, a količina proizvodnih površina se ne povećava. Možda se povećava na teret krčenja šume (na primjer područje amazone) ali to je problematično samo po sebi.
Što se tiče Dalmatinske zagore škrti je to kraj, i proizvodnja (ono malo što je ostalo) na njemu je jako ekstenzivna, ali bolje išta nego ništa. Lako bi se moglo dogoditi da se takvi krajevi ponovno revitaliziraju.

opg biotrava je napisao/la:http://www.agroportal.hr/vijesti/svijet/24621   Zanimljiva situacija,zar ne?

Nije toliko GMO razlog za težak položaj proizvođača repe, nego uvoz jeftinijeg šečera od trske. Konzument na polici dućana vjerovatno nema pojma od koje sirovine je napravljen šećer kojeg kupuje.

Fidelito je napisao/la:

opg biotrava je napisao/la:http://www.agroportal.hr/vijesti/svijet/24621   Zanimljiva situacija,zar ne?

Nije toliko GMO razlog za težak položaj proizvođača repe, nego uvoz jeftinijeg šečera od trske. Konzument na polici dućana vjerovatno nema pojma od koje sirovine je napravljen šećer kojeg kupuje.

Meni je bitno samo da je šećer sladak ostalo me baš briga

Fidelito je napisao/la:

opg biotrava je napisao/la:http://www.agroportal.hr/vijesti/svijet/24621   Zanimljiva situacija,zar ne?

Nije toliko GMO razlog za težak položaj proizvođača repe, nego uvoz jeftinijeg šečera od trske. Konzument na polici dućana vjerovatno nema pojma od koje sirovine je napravljen šećer kojeg kupuje.

Ok,ali raste uvoz šećera jer američke prehrambene kompanije sve više izbjegavaju GMO proizvode, zbog sve većeg negativnog odjeka javnost prema istima.

Ja sam da se GMO usvoji i sije .... ne vjerujem da je to toliko loše

opg biotrava je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:

opg biotrava je napisao/la:http://www.agroportal.hr/vijesti/svijet/24621   Zanimljiva situacija,zar ne?

Nije toliko GMO razlog za težak položaj proizvođača repe, nego uvoz jeftinijeg šečera od trske. Konzument na polici dućana vjerovatno nema pojma od koje sirovine je napravljen šećer kojeg kupuje.

Ok,ali raste uvoz šećera jer američke prehrambene kompanije sve više izbjegavaju GMO proizvode, zbog sve većeg negativnog odjeka javnost prema istima.

Uvoz prvenstveno raste jer više zarađuju na preradi jeftinijeg šećera od trske, nego da prerađuju repu (bila ona GMO ili non-GMO). U poslu prvo se gleda lova i zarada (maksilmalizirati profit), potrošači su zadnja rupa na svirali. Postoji jedan zanimljiv dokumentarac o šećeru (monopolu na isti) o proizvodnji i preradi. Proizvodnja šećerne trske je puno jeftinija nego proizvodnja repe, ali za trsku su potrebni određeni klimatski uvijeti.

ludvig_II je napisao/la:Ja sam da se GMO usvoji i sije .... ne vjerujem da je to toliko loše

Ja ne vjerujem ni onima koji promoviraju GMO, kao ni onima koji ga žele zabraniti. Jednostavno rečeno to je obično tehnološko pitanje - koje se pretvorilo u politiku.

Ma pazi GMO je ko fol nezdrav a neki dan smo saznali da crveno meso izaziva rak i da je također ko fol nezdravo ... možda mi več jako dugo jedemo GMO meso koče ga znati ... ha ha zanimljivo ma dajmo ljudi ko tu koga

http://www.dnevno.hr/planet-x/tezak-poraz-monsanta-na-sudu-dokazano-je-gmo-izaziva-tri-puta-vecu-smrtnost-869787   Istina se prečesto ignorira od strane kontroliranih medija,ako ju već ciljano ne napadaju.

http://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/europski-parlament-protiv-gmo-kukuruza-nk-603/22293/ Možda ipak neće Monsanto tako lako pregaziti EU.