AKTIVNE TEME
» Što se iza brda valja?(2)by Nostradurus 22/2/2024, 00:31
» Korisni savjeti
by NecaPereca 14/11/2023, 10:27
» Izlagači Međunarodnog sajma poljop. u Novom Sadu
by NecaPereca 13/11/2023, 11:08
» jačanje imuniteta
by NecaPereca 9/11/2023, 09:15
» Lješnjaci
by NecaPereca 7/11/2023, 11:04
» Pozdrav svima
by NecaPereca 7/11/2023, 11:00
» 2021/2022
by slaven22 3/7/2023, 22:01
» fendt 310 lsa
by STIPO123 10/12/2022, 13:54
» TORPEDO RX 170
by slaven22 3/6/2022, 15:12
» Kamilica
by slaven22 3/6/2022, 14:59
» 27.04.2022
by slaven22 27/4/2022, 17:57
» Škare za rezidbu voća.
by deadfall 19/3/2021, 14:36
» Japanska jabuka kaki (Diospyros kaki)
by misoo83 14/11/2020, 21:05
» Ulje ina super MAX u imt 533
by markach 2/11/2020, 10:58
» TRAKTORSKE PRIKOLICE
by poljomarkets 6/10/2020, 15:02
» Slobodan Suvereni Čovjek Obavještava
by zvrk 28/8/2020, 14:31
» Balansiranje
by HrvojeS 24/5/2020, 05:19
» Šuma
by fontanikus 20/2/2020, 17:37
» Pozdrav svima,
by fontanikus 20/2/2020, 17:20
» New Holland
by max931 27/1/2020, 23:07
» Rakovica
by bajki 23/12/2019, 11:54
» Repica 2018
by opg biotrava 23/11/2019, 21:08
» Pšenica 2017/2018
by dado47 19/11/2019, 08:10
» Sjetva/Žetva ječma 2014/2015g
by dado47 17/11/2019, 21:08
» ORANJE 3
by dado47 17/11/2019, 20:53
» MTZ - Belarus
by Đuka VT 1/11/2019, 12:50
» Poticaji u poljoprivredi (4)
by opg biotrava 1/11/2019, 12:02
» Duhan
by drazen 28/10/2019, 08:18
» Sjetva/Žetva suncokreta 2016g
by Đuka VT 24/10/2019, 20:00
» Soja 2016-2017.
by Đuka VT 24/10/2019, 19:51
Što se iza brda valja?(2)
Stranica 23 / 37. • 1 ... 13 ... 22, 23, 24 ... 30 ... 37
Kako je proleterska avangarda spala na proleterskog grobara
SDP, stranka nastala iz SKH, nekad proleterska avangarda, danas grobar proletera donosi zakon o radu koji, pogađate, daje šire ovlasti poslodavcima i omogućava trajno zapošljavanje preko tkz. agencija koje bi mogli nazvati i iznajmljivačima robova. Jer danas poslodavci više ne mogu imati ni svog roba jer im se ne isplati. Profit je tu najvažniji.
Koja je prognoza i domet ovih promjena? To je kao da mijenjate vozače na formuli jedan bez kotača. Tendencija je da se brzom izmjenom vozača bolid pomakne sa mjesta. . Naravno da stvar ne može funkcionirati. A ne može ni kad bi se počele plaće smanjivati. Jedino, ako mislimo raditi za kikiriki cijeli dan. Tada imamo šanse povećati zaposlenost. A o rastu standarda nemojte ni razmišljati. Uvijek ima jeftine radne snage u drugoj državi. Kamate na dug će nas totalno rastaviti od sve imovine, kako državne, tako i osobne jer će država kada sve rasproda morati dalje povećavati poreznu presiju.
-----------
http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/mrsic-najavljuje-dalnju-fleksibilizaciju-rada
Koja je prognoza i domet ovih promjena? To je kao da mijenjate vozače na formuli jedan bez kotača. Tendencija je da se brzom izmjenom vozača bolid pomakne sa mjesta. . Naravno da stvar ne može funkcionirati. A ne može ni kad bi se počele plaće smanjivati. Jedino, ako mislimo raditi za kikiriki cijeli dan. Tada imamo šanse povećati zaposlenost. A o rastu standarda nemojte ni razmišljati. Uvijek ima jeftine radne snage u drugoj državi. Kamate na dug će nas totalno rastaviti od sve imovine, kako državne, tako i osobne jer će država kada sve rasproda morati dalje povećavati poreznu presiju.
-----------
http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/mrsic-najavljuje-dalnju-fleksibilizaciju-rada
Re: Što se iza brda valja?(2)
Nostradurus je napisao/la:SDP, stranka nastala iz SKH, nekad proleterska avangarda, danas grobar proletera donosi zakon o radu koji, pogađate, daje šire ovlasti poslodavcima i omogućava trajno zapošljavanje preko tkz. agencija koje bi mogli nazvati i iznajmljivačima robova. Jer danas poslodavci više ne mogu imati ni svog roba jer im se ne isplati. Profit je tu najvažniji.
Koja je prognoza i domet ovih promjena? To je kao da mijenjate vozače na formuli jedan bez kotača. Tendencija je da se brzom izmjenom vozača bolid pomakne sa mjesta. . Naravno da stvar ne može funkcionirati. A ne može ni kad bi se počele plaće smanjivati. Jedino, ako mislimo raditi za kikiriki cijeli dan. Tada imamo šanse povećati zaposlenost. A o rastu standarda nemojte ni razmišljati. Uvijek ima jeftine radne snage u drugoj državi. Kamate na dug će nas totalno rastaviti od sve imovine, kako državne, tako i osobne jer će država kada sve rasproda morati dalje povećavati poreznu presiju.
-----------
http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/mrsic-najavljuje-dalnju-fleksibilizaciju-rada
Taj isti proletarijat doveo je na vlast i HDZ a i SDP. I to sve na osnovu lijepih riječi i (većinom) poraznih obećanja. Većinom se obećanja svode na to da će se trošiti ('socijalna država' - 'svakome prema potrebama') bez obzira na trenutne mogućnosti (to je onaj drugi dio 'od svakoga prema mogućnostima'). Znači jedna od najsvetijih socijalističkih parola živi itekako još i danas, dapače danas se ona provodi temeljitije nego u socijalizmu. Problem je da takvo ponašanje (trošenje preko svake mjere) nije kompatibilno sa čistim računima, to jest sa nemogućnošću države da emitira novce prema vlastitim nahođenjima i trenutnim političkim potrebama. Niti emisija novca kroz kredit, preko privatnih banaka nije OK (to je amoralno i nenormalno), to je mazanje vrata masnoj guski (opasnost od holesterola, pa guske ugibaju ). (Ove dvije rečenice moram uvijek pisati zajedno, jer bi se inače mogao dobiti krivi dojam o mojim političko-ekonomskim stavovima). Znači banka može i smije izdavati kredite (dapače!), ali molim lijepo - uz 100% obavezne rezerve. Političarima (i bankarima, koji su sa njima tijesno povezani) se ne smije nikako, pod niti jednim uvijetom u ruke dati mogućnost da štampaju novce, kontroliraju količinu novca u opticaju, čak bi im (političarima) uzeo mogućnost da se zadužuju. Pa da vidimo onda kako će se hvaliti sa 'gospodarskim rastom', a zapravo se radi o prekomjernom zaduživanju budućih generacija sutra, a trošenju tih novaca na svoje vlastite (političke) potrebe danas i sada. Sada je došlo to sutra kada treba vratiti posuđene novce - a političari još uvijek nemaju hrabrosti prekinuti ciklus ulaženja u sve veće dugove (dublje dužničko ropstvo). Puno lakše je rasprodavati sve što imaš, a što se brzo da unovčiti i kasnije povećati poreznu presiju (od onih 'koji imaju'), a ne ulaziti u neke dublje promjene (tu se u potpunosti salžem sa vama). Nama kao državi ništa neće pomoći dok ne promijenimo svoj način ponašanja (trošenja dražvnih novaca). Sve i da nam netko vrati/oprosti sve dugove - za neko vrijeme mi bi bili u istoj situaciji ako se nastavimo ovako ponašati (to jest trošiti). Problem nije na dohodovnoj strani (makar i tu ima dubioza, ali to sada spada u filozofsku raspravu, jer nenaplaćene poreze i doprinose većinom nećeš naplatiti - pitanje je samo da li treba otpisati/oprostiti ili prodavati imovinu i puniti zatvore), bit problema je u rashodovnoj strani.
Fidelito- Broj postova : 4471
Lokacija : Moslavina
Zanimanje : Poljoprivrednik - ministar
Registriran : 17.05.2008
117
Re: Što se iza brda valja?(2)
G. Fidelito, analiza vam je fulana u dijelu kada kažete da nitko ne smije stvarati novac. Ako se nešto ne smije stvarati, tada toga ne može niti postojati. Ne vjerujem da računate da će nam dragi Bog stvoriti novac? A fiksna količina novca nije nikad bila rješenje.
Re: Što se iza brda valja?(2)
mrzim qoutati samog sebe ali eto:
Ako već treba izdavati (emitirati) novac - onda ta emisija mora:
ili biti pravedo raspoređena svim posjednicima novca
ili biti neki oblik kredita koji će se jednom poništiti da ne devalvira ukupnu količinu novca u opticaju (to imamo u nekom obliku danas i s obzirom na sklonosti političara da se zadužuju i prikazuju to kao svoj veliki uspjeh - nije dobro).
Upravo ta emisija novca daje tu 'moć' koju danas imaju države i banke. Oni sa tim novstvorenim novcem (koji doslovno uništava vrijednost novca koji je u trenutnom posjedu svih onih koji nemaju pravo emitirati, a to su svi osim dražve i banaka) provode svoje politike i uzimaju kamatu, a sve u cilju da se održi ovakav sistem odnosa snaga na svijetu. (Mislim na globalnu politiku, a ne na lokalnu palanku). Umjetnim načinima odražva se vrijednost novca na globalnoj razini, uz nevjerovatne emisije, a time se obezvrjeđuje rad i štednja svih ostalih na svijetu. Praktički svi smo tako oporezovani, koristeći te valute - da bi se netko mogao komotno osjećati u svojoj stolici. Ova epizoda sa zaduživanjem malih državica samo je jedan od načina da se mogu naivčine staviti pod kontrolu.
I to će sve trajati dok se ne potroši povjerenje u takve države i banke. Danas se cijeli sustav odražva na optimizmu i povjerenju (koje nije baš opravdano) i svi još 'voze' dok mogu isisati i zadnji cent iz đepova onih koji ne razumiju kako funkcionira sistem ili iz drugih razloga ne mogu/žele iskočiti iz kola koja jure nizbrdo.
Ne vidim valjanog razloga zašto se ne bi smjela povećavati vrijednost novca. Novac je samo jedna od 'roba' na tržištu (kao i sve druge robe u ponudi), a u funkciji je razmjene dobara i usluga. Cijene bi morale lagano padati - dok sada lagano rastu. Jedini (čisto tehnički) problem vidim u tome da bi jednom moralo doći do denominacije (radi praktičnosti), ali to je čisto tehnička stvar.
Znači: napisao sam da političarima i bankama ne treba davati mogućnost emisije novca (upotrijebio sam riječ štampati umjesto riječ emisija). Kontrola količine novca u opticaju ne smije biti u funkciji nijedne politike (države), banke ili nekog drugog privrednog subjekta (korporacije i sl.). Ne vidim razloga zašto ukupna količina novca u opticaju ne bi bila konstantna, makar se količina roba i usluga povećava. Da, to bi vjerovatno dovelo do povećanja vrijednosti novca kao takvog.Političarima (i bankarima, koji su sa njima tijesno povezani) se ne smije nikako, pod niti jednim uvijetom u ruke dati mogućnost da štampaju novce, kontroliraju količinu novca u opticaju, čak bi im (političarima) uzeo mogućnost da se zadužuju.
Ako već treba izdavati (emitirati) novac - onda ta emisija mora:
ili biti pravedo raspoređena svim posjednicima novca
ili biti neki oblik kredita koji će se jednom poništiti da ne devalvira ukupnu količinu novca u opticaju (to imamo u nekom obliku danas i s obzirom na sklonosti političara da se zadužuju i prikazuju to kao svoj veliki uspjeh - nije dobro).
Upravo ta emisija novca daje tu 'moć' koju danas imaju države i banke. Oni sa tim novstvorenim novcem (koji doslovno uništava vrijednost novca koji je u trenutnom posjedu svih onih koji nemaju pravo emitirati, a to su svi osim dražve i banaka) provode svoje politike i uzimaju kamatu, a sve u cilju da se održi ovakav sistem odnosa snaga na svijetu. (Mislim na globalnu politiku, a ne na lokalnu palanku). Umjetnim načinima odražva se vrijednost novca na globalnoj razini, uz nevjerovatne emisije, a time se obezvrjeđuje rad i štednja svih ostalih na svijetu. Praktički svi smo tako oporezovani, koristeći te valute - da bi se netko mogao komotno osjećati u svojoj stolici. Ova epizoda sa zaduživanjem malih državica samo je jedan od načina da se mogu naivčine staviti pod kontrolu.
I to će sve trajati dok se ne potroši povjerenje u takve države i banke. Danas se cijeli sustav odražva na optimizmu i povjerenju (koje nije baš opravdano) i svi još 'voze' dok mogu isisati i zadnji cent iz đepova onih koji ne razumiju kako funkcionira sistem ili iz drugih razloga ne mogu/žele iskočiti iz kola koja jure nizbrdo.
Ne vidim valjanog razloga zašto se ne bi smjela povećavati vrijednost novca. Novac je samo jedna od 'roba' na tržištu (kao i sve druge robe u ponudi), a u funkciji je razmjene dobara i usluga. Cijene bi morale lagano padati - dok sada lagano rastu. Jedini (čisto tehnički) problem vidim u tome da bi jednom moralo doći do denominacije (radi praktičnosti), ali to je čisto tehnička stvar.
Fidelito- Broj postova : 4471
Lokacija : Moslavina
Zanimanje : Poljoprivrednik - ministar
Registriran : 17.05.2008
117
Telad opet bulji u šarena vrata
Fidelito, odlična priča za naivce koji nemaju podatke. Kao prvo, svijetom vlada određena skupina korporacija: http://metro-portal.hr/znanstvenici-otkrili-korporacije-koje-upravljaju-svijetom/64565. Drugo, keš je većinom u rukama bogatih. Treće, jedina poznata deflacija koja je imala smisla je bila za vrijeme industrijske revolucije, a posljedica je naglog povećanja produktivnosti.
Prema tome, obrana vrijednosti novca je u interesu onih koji ga drže. A vi tu onda držite stranu krupnog kapitala. Vaše riječi da nitko pa ni država ne smije emitirati novac je samodestruktivna ideja. Jer ako smo država svi mi, onda nam nitko ne može braniti da stvaramo novac za naše potrebe.
Inflacija koje se vi bojite je obična babaroga koju plasiraju think tankovi. Onaj tko ima emisiju novca u rukama i državu sa dovoljno resursa ne može biti dužan nikome i može se razvijati. Vaše riječi to negiraju i podređuju se vlasnicima kapitala koji sada postoje. A poznato je da se sa vremenom događa okrupnjavanje i preuzimanje. Zbog toga svali limit u količini novca ide na ruku onima koji ga gomilaju. Istodobno isplativost ulaganja pada jer se kamatama crpi keš iz realne privrede. Stoga se isplativost postiže rušenjem cijene kod malih proizvođača. Vi pišete na poljoprivrednom forumu, dok se u isto vrijeme vaše kolege bore za poštenu cijenu pšenice. Stavovi koje iznosite idu kontra vaših kolega. Što bi to trebalo značiti? Da li ste na zbilja zadatku premda to negirate? Evo vam ponovo link na događanja iz kraljevine Jugoslavije (prije 90 godina) gdje se vidi kuda vodi korištenje kredita u poljoprivredi: http://www.ubs-asb.com/Portals/0/Casopis/2010/11_12/B11-12-2010-Gnjatovic.pdf . Povijest se ponavlja, a telad bulji u šarena vrata.
Prema tome, obrana vrijednosti novca je u interesu onih koji ga drže. A vi tu onda držite stranu krupnog kapitala. Vaše riječi da nitko pa ni država ne smije emitirati novac je samodestruktivna ideja. Jer ako smo država svi mi, onda nam nitko ne može braniti da stvaramo novac za naše potrebe.
Inflacija koje se vi bojite je obična babaroga koju plasiraju think tankovi. Onaj tko ima emisiju novca u rukama i državu sa dovoljno resursa ne može biti dužan nikome i može se razvijati. Vaše riječi to negiraju i podređuju se vlasnicima kapitala koji sada postoje. A poznato je da se sa vremenom događa okrupnjavanje i preuzimanje. Zbog toga svali limit u količini novca ide na ruku onima koji ga gomilaju. Istodobno isplativost ulaganja pada jer se kamatama crpi keš iz realne privrede. Stoga se isplativost postiže rušenjem cijene kod malih proizvođača. Vi pišete na poljoprivrednom forumu, dok se u isto vrijeme vaše kolege bore za poštenu cijenu pšenice. Stavovi koje iznosite idu kontra vaših kolega. Što bi to trebalo značiti? Da li ste na zbilja zadatku premda to negirate? Evo vam ponovo link na događanja iz kraljevine Jugoslavije (prije 90 godina) gdje se vidi kuda vodi korištenje kredita u poljoprivredi: http://www.ubs-asb.com/Portals/0/Casopis/2010/11_12/B11-12-2010-Gnjatovic.pdf . Povijest se ponavlja, a telad bulji u šarena vrata.
Re: Što se iza brda valja?(2)
Samo je pitanje što su to 'naše potrebe'. Imam blagi osjećaj da se tu mišljenja 'svih nas' jako, jako razilaze.Jer ako smo država svi mi, onda nam nitko ne može braniti da stvaramo novac za naše potrebe.
Tko je ta osoba, autoritet koja će nametati svim ostalima - koje su to osnovne potrebe društva? Svima dovoljno hrane? Obrazovanje? Selekcija najsposobnijih? Uravnilovka? Volja većine? Neograničeni limit na kartici? Kada se i postigne društveni konsenzus oko tih pitanja - neće se to moći nametnuti svima. Ili nam preostaje 'diktatura proletarijata' sa svim svojim pozitivnim i negativnim stranama. Ili neko drugo 'konačno riješenje'.
Fidelito- Broj postova : 4471
Lokacija : Moslavina
Zanimanje : Poljoprivrednik - ministar
Registriran : 17.05.2008
117
Re: Što se iza brda valja?(2)
Fidelito, mišljenja se razilaze pa ćemo ići pogodovati već sada bogatima. Jel to ideja? Nešto mi liči na zavadi pa vladaj. Koga ćemo pitati za savjet? Vi predlažete bogataše jer oni znaju kako zaraditi pare? Ti bogati plaćaju nevladine udruge da šire ideje. Što mislite da će te ideje propagirati? Sigurno ne načine kako da poboljšamo blagostanje svih, nego da se poveća blagostanje bogatih. To je elementarna logika. A onaj tko to ne može shvatiti ili će blejati ili se praviti pametan i zalagati za iste????
Re: Što se iza brda valja?(2)
Glavni problem 'kolektivizacije' sela u socijalizmu nije bio u samoj ideji i činu otimanja imanja, zemljišta i svih sredstava rada od onih koji su imali ta sredstva rada (prije kolektivizacije). Da je samo to bio problem - nova kolektivna gospodarstva prosperirala bi trenutno, jer sa takvim početnim kapitalom praktički je bilo potrebno samo nastaviti raditi.
Glavni problem socijalizma, i kolektivizacije sela je u tome da u novostvorenim kolektivnim gospodarstvima jednostavno nije bilo ljudi koji su mogli donositi kompetentne i pravilne odluke. Zato je socijalističko gospodarstvo praktički propalo u samom startu. (BTW, Iz istog razloga je propala i privatizacija u ovoj državi, upravljanje novih vlasnika=0 bodova, valda su političari koji su to osmislili a i novi vlasnici mislili da će tvornice raditi sami od sebe). Ljude koji su bili kompetentni i dokazano znali upravljati - političkim dekretom su uništili, ostavljali bez građanskih prava (tzv. 'uništavanje kulaka'), a na rukovodeća mjesta dolaze politički podobnici. U kapitalizmu sa druge strane možeš nasljediti nevjerovatna bogatstva, ali ti to ne pomaže - ako ne upravljaš pravilno. Tržište je jedini model koji najbolje ocrtava prirodnu selekciju. Ono što nije dobro - mora propasti, nestati. Što prije nestane - to bolje za sve. Ono što se pokaže kvalitetno - napreduje.
Jedna od zadnjih kolektivizacija zemljišta dogodila se u Zimbabwe-u. Nekada jedna (od dvije) Afričke države koje nije morala uvoziti hranu, čak je i svojevremeno davala pomoć susjednim državama pogođenim sušama i drugim nepogodama. Kada su istjerali bijele vlasnike farmi - poljoprivreda im se trenutno urušila. Nije se urušila zato što nije imao tko raditi (jer radnici i sredstva rada su ostali, samo su vlasnike - upravljače istjerali). Poljoprivreda im se urušila jednostavno zato što nakon 'reforme poljoprivrede' - nije imao tko upravljati.
To je socijalistički način razmišljanja - a on naposljetku dovodi do masovne gladi - tamo gdje gladi nebi trebalo biti. Ako želiš imati bilo kakvu smislenu poljoprivredu - moraš imati zainteresiranog upravljača. A vlasnik je uvijek najviše zainteresiran. Društveno vlasništvo - je svačije i ničije. A to obično znači da svi polažu nekakvo pravo - a to onda vodi u anarhiju. A onda nema ni države - niti društva. Nikakve 'kolektivizacije' tu ne pomažu - jer nemaju svi ljudi jednake sposobnosti.
Blagostanje (da bi uživao u njegovim plodovima) treba prvo stvoriti, a onda i održavati. U socijalizmu toga nije bilo - jednostavno nije bilo stvoreno dovoljnog viška vrijednosti da bi se to moglo nazivati blagostanjem (na stranu sada sva druga politička ograničenja socijalizma), možda možemo priačti o zadovoljenju osnovnih potreba ljudi (hrana, energija, stanovanje) i to samo u vrijeme dok je socijalizam bio na vrhuncu. A da nije bilo prirodnih bogatstava i zapadnog farmera - bilo bi itekako gladi.
Glavni problem socijalizma, i kolektivizacije sela je u tome da u novostvorenim kolektivnim gospodarstvima jednostavno nije bilo ljudi koji su mogli donositi kompetentne i pravilne odluke. Zato je socijalističko gospodarstvo praktički propalo u samom startu. (BTW, Iz istog razloga je propala i privatizacija u ovoj državi, upravljanje novih vlasnika=0 bodova, valda su političari koji su to osmislili a i novi vlasnici mislili da će tvornice raditi sami od sebe). Ljude koji su bili kompetentni i dokazano znali upravljati - političkim dekretom su uništili, ostavljali bez građanskih prava (tzv. 'uništavanje kulaka'), a na rukovodeća mjesta dolaze politički podobnici. U kapitalizmu sa druge strane možeš nasljediti nevjerovatna bogatstva, ali ti to ne pomaže - ako ne upravljaš pravilno. Tržište je jedini model koji najbolje ocrtava prirodnu selekciju. Ono što nije dobro - mora propasti, nestati. Što prije nestane - to bolje za sve. Ono što se pokaže kvalitetno - napreduje.
Jedna od zadnjih kolektivizacija zemljišta dogodila se u Zimbabwe-u. Nekada jedna (od dvije) Afričke države koje nije morala uvoziti hranu, čak je i svojevremeno davala pomoć susjednim državama pogođenim sušama i drugim nepogodama. Kada su istjerali bijele vlasnike farmi - poljoprivreda im se trenutno urušila. Nije se urušila zato što nije imao tko raditi (jer radnici i sredstva rada su ostali, samo su vlasnike - upravljače istjerali). Poljoprivreda im se urušila jednostavno zato što nakon 'reforme poljoprivrede' - nije imao tko upravljati.
To je socijalistički način razmišljanja - a on naposljetku dovodi do masovne gladi - tamo gdje gladi nebi trebalo biti. Ako želiš imati bilo kakvu smislenu poljoprivredu - moraš imati zainteresiranog upravljača. A vlasnik je uvijek najviše zainteresiran. Društveno vlasništvo - je svačije i ničije. A to obično znači da svi polažu nekakvo pravo - a to onda vodi u anarhiju. A onda nema ni države - niti društva. Nikakve 'kolektivizacije' tu ne pomažu - jer nemaju svi ljudi jednake sposobnosti.
Blagostanje (da bi uživao u njegovim plodovima) treba prvo stvoriti, a onda i održavati. U socijalizmu toga nije bilo - jednostavno nije bilo stvoreno dovoljnog viška vrijednosti da bi se to moglo nazivati blagostanjem (na stranu sada sva druga politička ograničenja socijalizma), možda možemo priačti o zadovoljenju osnovnih potreba ljudi (hrana, energija, stanovanje) i to samo u vrijeme dok je socijalizam bio na vrhuncu. A da nije bilo prirodnih bogatstava i zapadnog farmera - bilo bi itekako gladi.
Fidelito- Broj postova : 4471
Lokacija : Moslavina
Zanimanje : Poljoprivrednik - ministar
Registriran : 17.05.2008
117
Re: Što se iza brda valja?(2)
Fidelito, opet nam prodajete austrijsku školu. Dajte meni sve u moje ruke pa ču ja dobro upraljati. A zar u samoupravljanju nije sve bilo u našim rukama.
Pogrešno proglašavate da je privatizacija propala jer nije bilo dobih upravljača. Nije u tome razlog. Vi već imate primjer koji sam vam dao: 100 najboljih menandžera treba zatvoriti na osamljen otok sa početnih 1000 eura pa da vidimo kako će se bogatiti. Nedostatak dodavanja novca ih sprečava da imaju više novca. A bez više novca nema kupaca za veću proizvodnju.
U našoj privatizaciji je greška što se na prvom mjestu ne vidi od kuda dolazi novac za akumulaciju keš kapitala. Loš tečaj i slobodna trgovina i visoke kamate čine da je proizvodnja lokalno neisplativa. Druga stvar je njemački put. Sve je pošlo dobro sa stanovišta proizvodnje pa i 10 puta većeg suficita u vanjskotrgovinskoj bilanci po glavi stanovnika od Kine. Međutim, Kina koja otpisuje neneplative dugove svojim državnim firmama, sa mizernim suficitom po glavi stanovnika napreduje i strelovito se razvija. Dakle, monetarna politika im daje dobre makroekonomske uvijete za razvoj i plasiranje proizvoda. U isto vrijeme, Njemačka zapada u velike probleme. Kako je kriza, izvoz ne može jačati, ulaganja u bliska tržišta su upitna jer nema novca koji se može pobrati kao profit kada je na snazi velika štednja. Kao izlaz se nudi ta famozna privatizacija (npr. prodaja tramvaja). Ali još uvijek nema objašnjenja od kuda dolazi novac za profit. Dakle, upravljanje može biti svemirsko, ali ako financijski uvjeti ne postoje, prvreda se počinje urušavati u nelikvidnosti.
To što pričate o lošem upravljanju, danas više nije problem. Problem je u glavama ljudi. Svatko želi grabiti što više za sebe u nadi da tako riješi svoju egzistenciju. Pogledajte kako štrajkaju radnici, pa poljoprivrendici, pa ovi pa oni. Svi žele da mogu pokriti troškove i možda nešto uštedjeti. To je sasvim prirodno. Samo to u konačnici znači da se u ispunjenju tog zahtijeva mora pojaviti višak novaca koji će predstavljati profit.
.... Ma napiso sam više teksta pa mi je nestao kada sam htio vidjeti sadržaj vašeg posta. Ionako se stalno ponavljam. Jednostavno prodajete ljudima maglu. Nije greška u upravljanju jer je greška u nedostatnu novca za profit. A to nikakvo upravljanje ne može kompenzirati. Zbog toga privatizacija ne daje rezultate. Više puta sam vam davao primjere koje niste mogli pobiti. Čudim se što, premda ne možete pobiti moje primjere, i dalje nastavljate ponavljati istu priču kao papagaj.
Da li vi namjerno pišete i prodajte ideje koje ne funkcioniraju na primjerima? Kako vas to na zabrine? Evo logičkog primjera:
Kada vam kažem da je potrebno uvesti dodatni novac, tada je jasno da ta mjera uopće nije potrebna ovima koji žele preuzeti sve od ostalih. Ovako to ide brže, a sa novcem bez duga bi malo duže trajalo. To samo znači da osim promjene u emisiji novca treba doći i do nekih promjena u društvu. A najvažnija je posjedovanje velikih firmi. Danas vidimo da posjednici velikih firmi sistematski uništavaju male poljoprivrednike. A vi se i dalje ne protivite? Vama je to ok. Osobito, ako bi bili njihov vlasnik???? Ne možemo svi profitirati, ako nema novca za to. Neko će propasti. Zar mislite da će to biti velike firme? E pa neće. One će ili uništiti vas ili odseliti u državu gdje mogu nastaviti posao uništavanja. Jer bez profita se propada.
Sve što vam pišem je iz čiste matematičke analize. Znači, bio bih za biznis bez granica, kada bi on davao istu mogućnost i ostvarivost svima koji su sposobni. Međutim, lako se dokaže da ako imate ograničene resurse, ograničen pristup istima, ograničeno tržište i zavisnost o drugima, da biznis bez granica ne može 100% uspjeti. može uspjeti u jako malom postotku.
Recimo primjer iz poljoprivrede: Kako će poljoprivrednici postati uspješni? Tako da uvijek rade sa dobrim profitom. A osnovno pitanje je od kuda će ostatak stanovništva izvlačiti novac da bi to bilo ostvarivo? Dajte odgovorite mi na ovo osnovno pitanje iz logike profitiranja. Kako to rješava austrijska škola?
Pogrešno proglašavate da je privatizacija propala jer nije bilo dobih upravljača. Nije u tome razlog. Vi već imate primjer koji sam vam dao: 100 najboljih menandžera treba zatvoriti na osamljen otok sa početnih 1000 eura pa da vidimo kako će se bogatiti. Nedostatak dodavanja novca ih sprečava da imaju više novca. A bez više novca nema kupaca za veću proizvodnju.
U našoj privatizaciji je greška što se na prvom mjestu ne vidi od kuda dolazi novac za akumulaciju keš kapitala. Loš tečaj i slobodna trgovina i visoke kamate čine da je proizvodnja lokalno neisplativa. Druga stvar je njemački put. Sve je pošlo dobro sa stanovišta proizvodnje pa i 10 puta većeg suficita u vanjskotrgovinskoj bilanci po glavi stanovnika od Kine. Međutim, Kina koja otpisuje neneplative dugove svojim državnim firmama, sa mizernim suficitom po glavi stanovnika napreduje i strelovito se razvija. Dakle, monetarna politika im daje dobre makroekonomske uvijete za razvoj i plasiranje proizvoda. U isto vrijeme, Njemačka zapada u velike probleme. Kako je kriza, izvoz ne može jačati, ulaganja u bliska tržišta su upitna jer nema novca koji se može pobrati kao profit kada je na snazi velika štednja. Kao izlaz se nudi ta famozna privatizacija (npr. prodaja tramvaja). Ali još uvijek nema objašnjenja od kuda dolazi novac za profit. Dakle, upravljanje može biti svemirsko, ali ako financijski uvjeti ne postoje, prvreda se počinje urušavati u nelikvidnosti.
To što pričate o lošem upravljanju, danas više nije problem. Problem je u glavama ljudi. Svatko želi grabiti što više za sebe u nadi da tako riješi svoju egzistenciju. Pogledajte kako štrajkaju radnici, pa poljoprivrendici, pa ovi pa oni. Svi žele da mogu pokriti troškove i možda nešto uštedjeti. To je sasvim prirodno. Samo to u konačnici znači da se u ispunjenju tog zahtijeva mora pojaviti višak novaca koji će predstavljati profit.
.... Ma napiso sam više teksta pa mi je nestao kada sam htio vidjeti sadržaj vašeg posta. Ionako se stalno ponavljam. Jednostavno prodajete ljudima maglu. Nije greška u upravljanju jer je greška u nedostatnu novca za profit. A to nikakvo upravljanje ne može kompenzirati. Zbog toga privatizacija ne daje rezultate. Više puta sam vam davao primjere koje niste mogli pobiti. Čudim se što, premda ne možete pobiti moje primjere, i dalje nastavljate ponavljati istu priču kao papagaj.
Da li vi namjerno pišete i prodajte ideje koje ne funkcioniraju na primjerima? Kako vas to na zabrine? Evo logičkog primjera:
Vaša priča je upravo ovakva. Svi mogu uspjeti, ako su marljivi i uspješni. Zaboravljate da ovaj sustav za uspjeh jednih traži neuspjeh drugih. Što se sada trebamo vraćati na zakone džungle i prašume? Jači pobjeđuje, a imao zajednicu. To samo znači da ti neki podvaljuju metode koje nisu primjeren za zajednicu. A cilj im je da postanu posjednici te zajednice.Ako Mirko Filipović može pobijediti 70% najboljih boraca na svijetu, da li to može svatko ako vježba? . Što ovdje bode oči? Svatko bi trebao moći biti u 30% najboljih. Ali svatko je 100%. Kako 100% može biti u 30% najboljih?
Kada vam kažem da je potrebno uvesti dodatni novac, tada je jasno da ta mjera uopće nije potrebna ovima koji žele preuzeti sve od ostalih. Ovako to ide brže, a sa novcem bez duga bi malo duže trajalo. To samo znači da osim promjene u emisiji novca treba doći i do nekih promjena u društvu. A najvažnija je posjedovanje velikih firmi. Danas vidimo da posjednici velikih firmi sistematski uništavaju male poljoprivrednike. A vi se i dalje ne protivite? Vama je to ok. Osobito, ako bi bili njihov vlasnik???? Ne možemo svi profitirati, ako nema novca za to. Neko će propasti. Zar mislite da će to biti velike firme? E pa neće. One će ili uništiti vas ili odseliti u državu gdje mogu nastaviti posao uništavanja. Jer bez profita se propada.
Sve što vam pišem je iz čiste matematičke analize. Znači, bio bih za biznis bez granica, kada bi on davao istu mogućnost i ostvarivost svima koji su sposobni. Međutim, lako se dokaže da ako imate ograničene resurse, ograničen pristup istima, ograničeno tržište i zavisnost o drugima, da biznis bez granica ne može 100% uspjeti. može uspjeti u jako malom postotku.
Recimo primjer iz poljoprivrede: Kako će poljoprivrednici postati uspješni? Tako da uvijek rade sa dobrim profitom. A osnovno pitanje je od kuda će ostatak stanovništva izvlačiti novac da bi to bilo ostvarivo? Dajte odgovorite mi na ovo osnovno pitanje iz logike profitiranja. Kako to rješava austrijska škola?
Nitko neće hrvatsku rajčicu, a strani trgovački lanci u našu zemlju vuku svoje proizvode
Kupujmo strano! Eto to ste htjeli i sad imamo. Kaj se sad bunite da biznis propada. Slijedeći put treba razmisliti što znači ići u šoping u inozemstvo (koje nam je sad došlo).
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/93482-nitko-nece-hrvatsku-rajcicu-a-strani-trgovacki-lanci-u-nasu-zemlju-vuku-svoje-proizvode.html
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/93482-nitko-nece-hrvatsku-rajcicu-a-strani-trgovacki-lanci-u-nasu-zemlju-vuku-svoje-proizvode.html
Filozofska dilema?
Imam filozofsku dilemu: Imamo Vladu koja tvrdi da je ona poštena, a da mi svi ostali krademo i utajujemo. Sad se pitam, kako je moguće da smo mi, lopovi, uspjeli izabrati poštenjačine i da se one baš nađu u politici. Jer ispada da se lopovi bave gospodarstavom, a poštenjačine politikom. Koja je vjerojatnost da je ovo istina? Zašto tolika masa lopova nije htjela zasjesti u stolice političara i onda prilagoditi zakone da bi još lakše krali? Ima li tko odgovor na ovu filozofsku dilemu?
Re: Što se iza brda valja?(2)
Filozofska dilema? Bankari i korporacije upravljaju i jačim vladama od naše(indirektno).Kontroliraju medije i stvaraju iskrivljenu percepciju u javnosti,sve dotle dok imaju koristi od nje,tj.dok štite njihove interese(kad je potrebno uključi se i vanjska politika).Tako je odjednom Linić vrlo popularan,a dere nam kožu sa leđa.Dok je čeprkao po Telekomu i prijetio bankama sa porezima nije tako bilo.Sad se ponaša kao "Superhik"(otima siromašnim i daje bogatima)i sad je svima pravo simpatičan.Zavadi pa vladaj;npr.radnici protiv seljaka,doktori protiv medicinskih sestara i sl. Otmu seljacima novac(koji je trebao ići u proizvodnju),a recimo sufinanciraju gradnju bazena na moru sa 50000 kn.Kao to će produžiti turističku sezonu(nemaju se na moru gdje kupati?),samo se pitam tko su ti koji prave bazene?Da se razumijemo,ne podržavam krađu,ali zatvarat restoran zbog 20kn(a u kasi je prometa 20000kn)je represija,glupost.Ako je "ljestvica dignuta visoko" neka pročešljaju malo recimo po Kauflandu,Konzumu.Neće ići,jer sličan primjer su imali seljaci nedavno.Kad su im bezobrazno prestajali otkupljivat mlijeko zbog alfatoksina(npr.uzmu zajednički uzorak iz laktofriza i prestanu otkupljivat cijelom selu),seljaci su pitali ministra Jakovinu kako to da nije blokirana niti jedna velika farma od poloprivrednih tajkuna.Odgovor je bio da ministarstvo njih i ne nadzire,nego oni imaju sustav samokontrole.Pametnom dosta.Imamo prividnu demokraciju i slobodu izbora,ali narod je povodljiv,samo ga treba malo usmjeriti i nastaje stampedo.Sto puta izgovorena laž postaje istina i tako postade političar=poštenjak,a recimo seljak=parazit i lopov.narodna;para vrta gdje burgija neće.
Re: Što se iza brda valja?(2)
Dilema je kako smo mi kao zemlja lopova uspijevali krasti i živjeti u socijalizmu jer nismo lopovima postali preko noći. A onda se zapitam, ako smo svi bili lopovi, da li prestaneš biti lopov, ako počneš kažnjavati lopove? Vjerojatno ne. A kako nam tužilaštvo nalazi lopove, čini se da ih je više našlo u politici nego u privredi. A i te koje je našlo dozira na kapaljku. Valjda da ne ostanu bez posla. Treba korov pustiti da se razraste da imaš što plijeviti?
Ne nalazim nikakvo objašnjenje da je lopovski narod uspio otjerati poštenjačine u politiku jer ista pruža daleko veće mogućnosti za pljačku. Tko je bliže zdjeli, taj se najede. Ako je logika ispravna, lopovi bi se trebali gurati u politiku te naravno pokazivati kao najvećim poštenjačinjama. Pri tome bi naravno bilo logično da zakoni koje donose ti "pošteni" političari možda sa nekim drugim ciljem, a ne općim boljitkom za sve. Možda je osobni interes njih ili onih koji su ih financirali u lažnoj kampanji u biti stavljen iznad interesa velike većine. Događanja koja imamo iz vlade u vladu, pokazuju da nema mogućnosti da se radi o slučajnosti. Jer je nemoguće da poštenjačine koje se izmjenjuju imaju stalno istu politiku uništenja. To više govori da njima nije cilj opći boljitak, nego njihov osobni boljitak, a rad koji daju je samo da kupe vrijeme na položaju, a ne ništa korisno.
Ako vidimo da je politika svih vlada jednako poštena, jasno je da bi možda trebalo na vlast dovesti neke druge koji se neće hvaliti poštenošću, nego rezultatima koje postižu.
Ne nalazim nikakvo objašnjenje da je lopovski narod uspio otjerati poštenjačine u politiku jer ista pruža daleko veće mogućnosti za pljačku. Tko je bliže zdjeli, taj se najede. Ako je logika ispravna, lopovi bi se trebali gurati u politiku te naravno pokazivati kao najvećim poštenjačinjama. Pri tome bi naravno bilo logično da zakoni koje donose ti "pošteni" političari možda sa nekim drugim ciljem, a ne općim boljitkom za sve. Možda je osobni interes njih ili onih koji su ih financirali u lažnoj kampanji u biti stavljen iznad interesa velike većine. Događanja koja imamo iz vlade u vladu, pokazuju da nema mogućnosti da se radi o slučajnosti. Jer je nemoguće da poštenjačine koje se izmjenjuju imaju stalno istu politiku uništenja. To više govori da njima nije cilj opći boljitak, nego njihov osobni boljitak, a rad koji daju je samo da kupe vrijeme na položaju, a ne ništa korisno.
Ako vidimo da je politika svih vlada jednako poštena, jasno je da bi možda trebalo na vlast dovesti neke druge koji se neće hvaliti poštenošću, nego rezultatima koje postižu.
Ekonomske ideje kojima je odavno istekao rok trajanja
Istina je da su ideje kojima se vode sadašnji političari u biti uvezene. Sve su te recepti prema preporukama WB i MMF-a. Misterija je kako te ideje uvijek nađu plodno tlo u političarima? Moglo bi se pomisliti da to ima veze sa time tko ih financira. Jer financijeri su redovito oni koji imaju viška novca. Pa je stoga i logično da tu i tamo poslušaju ideje od istih. A dovoljno je da poslušaju slijedeće:
1. Novac ne smije da se daje državi za deficit proračuna
2. Banke se trebaju prodati jer nije to uloga države
3. Privatizacija je dobra jer omogućava razvoj poduzetništva
4. Slobodno tržište je dobro jer isto poduzetništvo tada može da raste.
5. Država treba da bude što manja da bi poduzetnici bili što konkurentniji
Tu nema kolizije sa funkcijom političara. Oni svoje plaće određuju odlukom. Pri prodaji se može zaraditi i provizija. Slobodno tržište im daje mogućnost da zaradu presele na strane račune. I koliko god smanjili državu, politički aparat ostaje isti.
Prema tome, samo nekoliko ideja od strane krupnog kapitala može da izmjeni život skoro svih u državi, ali ne i političara. Oni promjene i ne osjećaju. Pa kako onda da uvide da idu u krivom smjeru. E pa nikako. Jer je znanost priskočila u pomoć ovim odličnim idejama krupnog kapitala te iste promovira na studijima. Bili ljudi na studijima u inozemstvu i doktorirali na tim idejama. :-)) Sjetimo se samo Škegre i mnogih drugih. Sve je to strana škola. A rezultati odlični za banke i korporacije.
Gdje je tu mali i potlačeni narod? On ima sindikalne vođe kojima je samo borba važna. Ali ne i pobjeda. Ako pobjede, ostaju bez posla. Dakle, ne smiju pobijediti ako žele imati posao. Jer kad se uhvatiš liderstva, nije ti bitno kako je tvojoj bazi, dok je tebi dobro.
Što bi trebao učiniti narod? Pa prvo identificirati staru političku gardu, ali i sve koji imaju iste ideje kao protunarodne elemente. Slijedeći korak je uopće ne glasati za iste čak i na lokalnim izborima. Posljednji korak je da se učini nešto na vlastitom obrazovanju. Ako ekonomska politika nije dobra, treba točno naći i identificirati grešku u koracima, a ne ponavljati iste.
http://liderpress.hr/blogovi/ekonomalije/ekonomske-ideje-kojima-je-odavno-istekao-rok-trajanja/
1. Novac ne smije da se daje državi za deficit proračuna
2. Banke se trebaju prodati jer nije to uloga države
3. Privatizacija je dobra jer omogućava razvoj poduzetništva
4. Slobodno tržište je dobro jer isto poduzetništvo tada može da raste.
5. Država treba da bude što manja da bi poduzetnici bili što konkurentniji
Tu nema kolizije sa funkcijom političara. Oni svoje plaće određuju odlukom. Pri prodaji se može zaraditi i provizija. Slobodno tržište im daje mogućnost da zaradu presele na strane račune. I koliko god smanjili državu, politički aparat ostaje isti.
Prema tome, samo nekoliko ideja od strane krupnog kapitala može da izmjeni život skoro svih u državi, ali ne i političara. Oni promjene i ne osjećaju. Pa kako onda da uvide da idu u krivom smjeru. E pa nikako. Jer je znanost priskočila u pomoć ovim odličnim idejama krupnog kapitala te iste promovira na studijima. Bili ljudi na studijima u inozemstvu i doktorirali na tim idejama. :-)) Sjetimo se samo Škegre i mnogih drugih. Sve je to strana škola. A rezultati odlični za banke i korporacije.
Gdje je tu mali i potlačeni narod? On ima sindikalne vođe kojima je samo borba važna. Ali ne i pobjeda. Ako pobjede, ostaju bez posla. Dakle, ne smiju pobijediti ako žele imati posao. Jer kad se uhvatiš liderstva, nije ti bitno kako je tvojoj bazi, dok je tebi dobro.
Što bi trebao učiniti narod? Pa prvo identificirati staru političku gardu, ali i sve koji imaju iste ideje kao protunarodne elemente. Slijedeći korak je uopće ne glasati za iste čak i na lokalnim izborima. Posljednji korak je da se učini nešto na vlastitom obrazovanju. Ako ekonomska politika nije dobra, treba točno naći i identificirati grešku u koracima, a ne ponavljati iste.
http://liderpress.hr/blogovi/ekonomalije/ekonomske-ideje-kojima-je-odavno-istekao-rok-trajanja/
Meni je žao hrvatskih građana, životni standard je u nezaustavljivom padu
Mi se tu zekamo za nekim kompliciranim rješenjima, a sindikatlija Matijašević pronašao rješenje:
-----------
Je, ovo je zeka u tekstu. A slušajte što kaže Matijašević:
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/93672-sindikalist-matijasevic-meni-je-zao-hrvatskih-gradana-zivotni-standard-je-u-nezaustavljivom-padu.html
Eto, čovjek bi po ovome mogao i u političare. Vjerujem kad izgubi posao sindikalnog vođe da ćemo imati državnika novog kova. Čudi me samo što je toliko šutio sa tim rješenjem? Valjda hoće ispasti heroj - spas u zadnji čas.>>Rješenje vidi u smanjenju troškova javnog sektora. Objašnjava da se tako se stvara prostor smanjenju porezne presije i otvaranju radnih mjesta u proizvodnji. Zalaže se za smanjivanje broja administracije, reformu jedinica lokalne uprave i samouprave te za pojedine mjere poput smanjivanje paušala gradskim vijećnicima.<<
-----------
Je, ovo je zeka u tekstu. A slušajte što kaže Matijašević:
Kao da mu govore piše isti pisac kao i predsjedniku Ivi. Samo što Ivo nije na čelu sidikata. Katastrofa. Malo se bojim da sindikalna baza ima predstavnika kojeg zaslužuje. To nije nikako dobro za njih. Oni zaslužuju bolje.>> Meni je žao hrvatskih građana, životni standard je u nezaustavljivom padu<<.
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/93672-sindikalist-matijasevic-meni-je-zao-hrvatskih-gradana-zivotni-standard-je-u-nezaustavljivom-padu.html
Stečajni upravitelj ili ministar
>>Naveo je i kako ne postoji država koja neće vraćati dugove, pa ih tako i Hrvatska mora vraćati, i to tako da se privatizira i prodaje imovina koja može služiti za otplatu tih dugova.
“Mi dugove iz poreza ne možemo vraćati, jer su porezi visoki građanima i privrednicima”, dodao je.<<
Prvo je naveo da Hrvatska dugove mora vraćati, a onda da ih ne može vraćati.
To u prijevodu znači da se on igra stečajnog upravitelja. Da l je to dio Plana21 ili je Plan21 bio samo običan spisak želja?
http://www.poslovni.hr/hrvatska/linic-sramim-se-znanstvenika-koji-tumace-da-dug-ne-treba-vracati-250193
“Mi dugove iz poreza ne možemo vraćati, jer su porezi visoki građanima i privrednicima”, dodao je.<<
Prvo je naveo da Hrvatska dugove mora vraćati, a onda da ih ne može vraćati.
To u prijevodu znači da se on igra stečajnog upravitelja. Da l je to dio Plana21 ili je Plan21 bio samo običan spisak želja?
http://www.poslovni.hr/hrvatska/linic-sramim-se-znanstvenika-koji-tumace-da-dug-ne-treba-vracati-250193
Hitler u našem sokaku
Dok mi radimo ili smo na burzi, naš gradonačelnik daje zeleno svijetlo da se imovina grada, ali i firme u kojima rade naši sugrađani trebaju prodati. Ne sjećam se da je Bandić to spominjao u svom programu. Ali to je moda koja je već dugo prisutna diljem EU. A mi želimo biti euROPSKI građani i imati sve što imaju i oni. I naš gradonačelnik se trudi da to dobijemo. Dakako da stvar neće stati samo na ovome, nego prodaja ide dalje. Pa dok je bal, je bal. A kad muzika završi i valcer prestane, onda ćemo lijepo njakati na zlu sudbu. Iaaa rajo! Za one koji ne vjeruju u sudbinu je pokretpatriot.com
http://www.tportal.hr/vijesti/281403/Privatizira-li-Holding-tvrtke-radi-zemljista-ili-jeftinije-usluge.html
http://www.tportal.hr/vijesti/281403/Privatizira-li-Holding-tvrtke-radi-zemljista-ili-jeftinije-usluge.html
Dodatno zdravstveno osiguranje
Vjerojatno već znate, ali novci od dodatnog osiguranja neće ići samo za potrebe osiguranika, već i u profit privatnih os. kuća. EU se to nalaže. A vi ste to tražili!
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Dopunsko-zdravstveno-samo-preko-privatnih-osiguravatelja
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Dopunsko-zdravstveno-samo-preko-privatnih-osiguravatelja
Kad je u oporbi, svaki političar zna rješenje
"Treba provesti strukturne reforme"? - Gdje je Šuki bio kada je bio u mogućnosti da ih provede? Mislim da je to isto kao kada pljačkaši tvrde da sa pljačkanjem prestaju čim nađu "Eldorado". Međutim Eldorada nema, a posao ide po starom.
http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/93854-najave-da-nece-biti-za-mirovine-ako-ne-rasprodamo-imovinu-su-najobicnije-plasenje-javnosti.html
http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/93854-najave-da-nece-biti-za-mirovine-ako-ne-rasprodamo-imovinu-su-najobicnije-plasenje-javnosti.html
Socijalno raslojavanje
Veza između ekonomskog rasta i nejednakosti je sasvim očekivana. Istraživanja koja su rađena bi trebala uvažiti i činjenice od kuda je proizlazio profit koji se stvarao ekonomskim rastom. Mislim da je bitna veličina države te raspolaganje sa prirodnim resursima. A tu je onda važno i vlasništvo firmi koja eksploatira te resurse. Naravno, važna je i strana konkurencija u proizvodnji koja je najviše pridonijela rastu.
Imamo masu preduvjeta i tek tada imamo problem prelijevanja bogatstva u ruke manjine. Zbog toga rezultati mogu biti poprilično rasipajući i tek u nekoj globalnoj slici potvrditi tendenciju. Sigurno je da novac kao dug ubrzava raslojavanje po kupovnoj moći pa time stoljeće novca kao duga u mnogim državama pokazuje samo svoje posljedice. Međutim, novac kao dug nije jedini ubrzivač raslojavanja. Razlog je u prirodnoj selekciji kod bogataša tj. korporacija. Igra se globani poker i žetoni odlaze u sve manji broj ruku. Igra prestaje kada netko posjeduje sve žetone. Samo je pitanje kada će obično m čovjeku postati jasno da je to igra sa njegovim životom te da on tu igru ne mora igrati. Treba samo biti svjesan da bi se promjenom pravila moglo štošta toga riješiti.
Druga stvar je kome i čemu služi vječni rast. To je dilema o kojoj se u otvorenom tržištu ne može razmišljati. Jer svatko tko se zadovolji sadašnjom produktivnošću i proizvodima zbog konkurencije mora računati da će prije ili kasnije bankrotirati. A bitka u produktivnosti vodi ka tome da radnici moraju raditi sve više i više. Industrijska revolucija, kada postoji mogućnost seljenja proizvodnje radi katastrofalne posljedice za položaj radnika. Uvijek postoje oni koji će raditi za manje. HiM je preselio proizvodnju iz Kine u Afriku??? Halo? Proizvodnja je bila preskupa ili zarada premala. Ključna stvar je da krupni i obični kapitalisti moraju održati dobar profit da bi se mogli razvijati i bogatiti. Dakle, oni svjesno vode politiku povećanja socijalnih razlika. Kada to rade svi kapitalisti, globalni trend je očekivan. Sama anketa Solnick i Hemenway pokazuje da ljudi osobno žele da se socijalna razlika povećava, ali u njihovu korist. Čemu onda čuđenje, kada se to i postigne. Jer oni sa kapitalom uvijek specifično zarađuju više od onih koji rade za njih. Mali broj slučajeva je kada je to drugačije. Čovjek je čovjeku vuk!
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/rast-nejednakosti-i-ekonomski-rast
Imamo masu preduvjeta i tek tada imamo problem prelijevanja bogatstva u ruke manjine. Zbog toga rezultati mogu biti poprilično rasipajući i tek u nekoj globalnoj slici potvrditi tendenciju. Sigurno je da novac kao dug ubrzava raslojavanje po kupovnoj moći pa time stoljeće novca kao duga u mnogim državama pokazuje samo svoje posljedice. Međutim, novac kao dug nije jedini ubrzivač raslojavanja. Razlog je u prirodnoj selekciji kod bogataša tj. korporacija. Igra se globani poker i žetoni odlaze u sve manji broj ruku. Igra prestaje kada netko posjeduje sve žetone. Samo je pitanje kada će obično m čovjeku postati jasno da je to igra sa njegovim životom te da on tu igru ne mora igrati. Treba samo biti svjesan da bi se promjenom pravila moglo štošta toga riješiti.
Druga stvar je kome i čemu služi vječni rast. To je dilema o kojoj se u otvorenom tržištu ne može razmišljati. Jer svatko tko se zadovolji sadašnjom produktivnošću i proizvodima zbog konkurencije mora računati da će prije ili kasnije bankrotirati. A bitka u produktivnosti vodi ka tome da radnici moraju raditi sve više i više. Industrijska revolucija, kada postoji mogućnost seljenja proizvodnje radi katastrofalne posljedice za položaj radnika. Uvijek postoje oni koji će raditi za manje. HiM je preselio proizvodnju iz Kine u Afriku??? Halo? Proizvodnja je bila preskupa ili zarada premala. Ključna stvar je da krupni i obični kapitalisti moraju održati dobar profit da bi se mogli razvijati i bogatiti. Dakle, oni svjesno vode politiku povećanja socijalnih razlika. Kada to rade svi kapitalisti, globalni trend je očekivan. Sama anketa Solnick i Hemenway pokazuje da ljudi osobno žele da se socijalna razlika povećava, ali u njihovu korist. Čemu onda čuđenje, kada se to i postigne. Jer oni sa kapitalom uvijek specifično zarađuju više od onih koji rade za njih. Mali broj slučajeva je kada je to drugačije. Čovjek je čovjeku vuk!
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/rast-nejednakosti-i-ekonomski-rast
Održivi financijski sustav i obrana posla banaka
He, he. Prema bilanci banke rade slično kao i ostala poduzeća. Međutim, funkcionalno je to drugačije. Da danas sve plaćamo u žitu koje samo smiju proizvoditi poljoprivrednici i da oni to žito samo posuđuju, mislim da bi mnogi pobjesnili na iste. Međutim, sad kada taj posao rade banke, onda je to biznis kao i ostali. :-))
Najvažnija stvar je da se promotri cjelokupan bankovni biznis. A to se može tako da se virtualno ili hipotetski sve banke udruže sa centralnim bankama u jedinstvenu firmu. Iz toga slijede slijedeće konzekvence:
1. Ta firma plaća porez iz dijela profita koji ostvaruje producirajući proizvod koji objektivno sam nema vrijednost tj. vrijednost mu je zanemariva u odnosu na cijenu izrade.
2. Ta firma ne prodaje svoj proizvod, nego ga daje u najam. A najamninu naplaćuje u istom proizvodu koji se može stvoriti jedino preko najma. Bolje rečeno, dokle god ta firma ima profit, mi ćemo ostali biti u sve većim dugovima. Jer da se krediti mogu odraditi ili otplatiti u robi, ne bi bilo problema za realni dio sektora.
3. Braniti održivost financijskog sustava koji se zasniva na kamatarenju bez granica je znak ili da radiš svoj posao ili znak nečeg drugoga (da ne ispadnem vulgaran). Ne postoji realan primjer koji dokazuje da ovo može dugoročno funkcionirati bez velikih posljedica. Tj. molio bih g. Ivankovića da nam pokaže na nekom primjeru sa reduciranim brojem subjekta, bankom i državom kako to može završiti Happy endom
Treća točka je prema tome razlog da se g. Ivanković ne smatra uvrijeđenim, ako je prokužen. Jer ako tvrdi drugačije, onda je u pitanju ono nešto drugo što je još uvredljivije. G. Ivanković, ima složenu XLS tablicu sa 4 subjekta, bankom i državom: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Simulacijafinancijskogsustava.xls . Tu je nekakav račun za 15 + 15 godina, pa molim lijepo da mi se pokaže kako to završava po svakog subjekta, banku i državu. Ako sumnjate u tu tablicu, napravite svoju pa da vidimo da li teorija radi na običnom primjeru. Jer ako teorija ne zadovoljava, možda je treba mijenjati, a ne braniti ovaj sustav.
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/trose-se-posljednje-rezerve-posrnulog-gospodarstva-bankovni-profiti
Najvažnija stvar je da se promotri cjelokupan bankovni biznis. A to se može tako da se virtualno ili hipotetski sve banke udruže sa centralnim bankama u jedinstvenu firmu. Iz toga slijede slijedeće konzekvence:
1. Ta firma plaća porez iz dijela profita koji ostvaruje producirajući proizvod koji objektivno sam nema vrijednost tj. vrijednost mu je zanemariva u odnosu na cijenu izrade.
2. Ta firma ne prodaje svoj proizvod, nego ga daje u najam. A najamninu naplaćuje u istom proizvodu koji se može stvoriti jedino preko najma. Bolje rečeno, dokle god ta firma ima profit, mi ćemo ostali biti u sve većim dugovima. Jer da se krediti mogu odraditi ili otplatiti u robi, ne bi bilo problema za realni dio sektora.
3. Braniti održivost financijskog sustava koji se zasniva na kamatarenju bez granica je znak ili da radiš svoj posao ili znak nečeg drugoga (da ne ispadnem vulgaran). Ne postoji realan primjer koji dokazuje da ovo može dugoročno funkcionirati bez velikih posljedica. Tj. molio bih g. Ivankovića da nam pokaže na nekom primjeru sa reduciranim brojem subjekta, bankom i državom kako to može završiti Happy endom
Treća točka je prema tome razlog da se g. Ivanković ne smatra uvrijeđenim, ako je prokužen. Jer ako tvrdi drugačije, onda je u pitanju ono nešto drugo što je još uvredljivije. G. Ivanković, ima složenu XLS tablicu sa 4 subjekta, bankom i državom: https://sites.google.com/site/financijskisustav/Simulacijafinancijskogsustava.xls . Tu je nekakav račun za 15 + 15 godina, pa molim lijepo da mi se pokaže kako to završava po svakog subjekta, banku i državu. Ako sumnjate u tu tablicu, napravite svoju pa da vidimo da li teorija radi na običnom primjeru. Jer ako teorija ne zadovoljava, možda je treba mijenjati, a ne braniti ovaj sustav.
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/trose-se-posljednje-rezerve-posrnulog-gospodarstva-bankovni-profiti
Grčki javni dug raste prema neodrživih 180 posto BDP-a
Ne može se dug otplatiti kreditom, nego realnim novcem. A kako da Grčka nema taj višak u bilanci, tako i nema otplate duga, nego samo povećanje. I kaj je tu čudno? To se odmah znalo. Nikakva privatizacija tu nije pomoć, nego samo odmaže i povećava potrebu za deficitom proračuna.
http://www.business.hr/ekonomija/grcki-javni-dug-raste-prema-neodrzivih-180-posto-bdp-a
http://www.business.hr/ekonomija/grcki-javni-dug-raste-prema-neodrzivih-180-posto-bdp-a
Reorganizacija i privatizacija u Zagrebačkom holdingu
Dragi Zagrepčani! Da li znate za koga ste glasali? E pa znati ćete kada se uskoro sve u vlasništvu grada rasproda. Pri tome gradonačelniku pomaže i ekonomistica Sandra Švaljek, koja je bila i u odboru HNB-a, ali i savjetnica Jadranke Kosor. Naglasak je da će biti reorganizacija i privatizacija. Privatizacija = rasprodaja. Jer Sandra Švaljek ne može dati prijedlog organizacione strukture koja bi bila bolja. Ona zna da je najbolje prodati firme i onda kupovati usluge od njih??? Sandra je i bila za to da nam stranci dođu upravljati zemljom: http://liderpress.hr/fight-club/Hrvatska-vlada-treba-angazirati-strane-strucnjake/ . Sandra zna da ne zna i to otvoreno kaže: " Osobno smatram da nitko ne bi trebao imati ništa protiv da se u Vladu dovede nekoliko stručnjaka, bilo domaćih bilo inozemnih. I tu je ključ problema - uopće nije bitno od kuda ti stručnjaci dolaze, bitno je da ih se angažira." A uopće je ne bitno da li rezultat bude dobar po građane Hrvatske? Jer nije rekla da stručnjaci moraju biti kompetentni i raditi za interes Hrvatske. Položaj građana nije faktor u svemu. :-)
http://www.banka.hr/hrvatska/gradska-skupstina-raspravlja-o-poslovanju-zagrebackog-holdinga
http://www.banka.hr/hrvatska/gradska-skupstina-raspravlja-o-poslovanju-zagrebackog-holdinga
Re: Što se iza brda valja?(2)
nostradurus, sa puno stvari se slažem u tvojim postovima, vidi se da si neki ekonomista...e takav mi baš i treba...naime imam ponudu uzeti 10-ak Ha zemlje u zakup...kako se opravdano dvoumim i bojim svoje sjene jer ni svoju ne znam kako ću posijat lijepo bih te molio neku kalkulaciju prizvodnje u koju bih se uklopio...što sijati, koliko gnojiti a da ne radim badava...podrazumijeva se da moram uzeti kredit za sjetvu...hajde budi bolji od suvoparnih hrvatskih ekonomista koji teoriju imaju u malom prstu ali sa stvarnošću veze nemaju...samo nemoj kao naša savjetodavna služba koja iste priče priča kao da se ništa promijenilo nije...uzmi u obzir nagodinu sigurnih tek 25% poticaja od EU,znači oko 500 kuna...
okram- Broj postova : 7
Lokacija : vukov.srijem. županija
Registriran : 25.08.2013
0
Re: Što se iza brda valja?(2)
Radi ovog boldanog i podcrtanog vjerovatno nema smisla ulaziti u tu proizvodnju. U poljoprivredi danas se premalo zarađuje da bi mogao još zaraditi (plaćati) za kamatu nekom trećem. A rizik je maksimalan, zemlja tuđa - tako da ne možemo tu previše govoriti o nekom dugoročnom planu da se ide u neku dugoročnu i profitabilniju investiciju (voće, povrće itd.). Treba platiti i zakup za tu tuđu zemlju, ako imaš svoju onda barem tu nisi financijsku obavezan (to jest trošiš svoju vlastitu supstancu). Čak je vrlo upitna proizvodnja ako imaš svoje zemljište, a da sa druge strane postoji mogućnost da se samo 'pokupi' sigurna renta za zemljište (nema rizika investicije i proizvodnje), a na taj način bi mogao razmišljati taj koji ti nudi to zemljište u najam.okram je napisao/la:nostradurus, sa puno stvari se slažem u tvojim postovima, vidi se da si neki ekonomista...e takav mi baš i treba...naime imam ponudu uzeti 10-ak Ha zemlje u zakup...kako se opravdano dvoumim i bojim svoje sjene jer ni svoju ne znam kako ću posijat lijepo bih te molio neku kalkulaciju prizvodnje u koju bih se uklopio...što sijati, koliko gnojiti a da ne radim badava...podrazumijeva se da moram uzeti kredit za sjetvu...hajde budi bolji od suvoparnih hrvatskih ekonomista koji teoriju imaju u malom prstu ali sa stvarnošću veze nemaju...samo nemoj kao naša savjetodavna služba koja iste priče priča kao da se ništa promijenilo nije...uzmi u obzir nagodinu sigurnih tek 25% poticaja od EU,znači oko 500 kuna...
Fidelito- Broj postova : 4471
Lokacija : Moslavina
Zanimanje : Poljoprivrednik - ministar
Registriran : 17.05.2008
117
Stranica 23 / 37. • 1 ... 13 ... 22, 23, 24 ... 30 ... 37
Stranica 23 / 37.
DOPUŠTENJA
Ne moľeą odgovarati na postove.