priključci za reduciranu i normalnu obradu tla te za direktnu sjetvu (no till)

Fidelito je napisao/la:

Inače imam pitanje i za Thor-a: Tko je radio direktnu sjetvu ili minimalnu obradu u HR? (da su se sijačice raspadale i koje sijačice se nisu pokazale dobre?).

Ne sjecam se koje su sijacice bile u pitanju, to nam je prof. iz mehanizacije na faxu pricao, a testovi su se provodili na bivsim
kombinatima Belje, Vupik, PIK Vinkovci, IPK, Hana Našice.

Inače iznenađuje me (oprečno onome što su me učili u svim školama i na fakultetu) da sa smanjenjem obrade tla smanjuje se gubitak ugljika iz tla i da se zapravo time postiže bolja plodnost. Inače uvijek sam učio da je potrebno osigurati dobru aeraciju (prozraku) tla, rahlost itd.

Ne bih rekao da te to nisu ucili na faxu, prije da si malo zaboravio
Ucili su te da trebao tlo biti rahlo, prozracno, zbog povoljnih vodozracnih odnosta, idealnog odnosa svih faza tla (1/2 - 1/4 - 1/4) itd.
ali su te sigurno i ucili da se svakim izlaganjem tla zraku, prozracivanjem tj. aeracijom, pojacava i ubrzava oksidacija, tj. raspad,
organske tvari. Ali to je normalan krug tvari u prirodi. Ta oksidacija bi se trebala kompenzirati unosenjem biljnih ostataka u tlo i
sideracijom - zelenom gnojidbom kako bi se udio organske tvari zadrzao u najmanju ruku na istoj razini.

Bećarina pusta je napisao/la:Neću dužiti. Mišljenja sam da takav način obrade tla prolazi na određenim tipovima tala, ali pokuse bi trebalo postaviti na više lokacija i tjekom par godina s obzirom da su godine različite što se tiče vremena (klime). Svakako sam za uvođenje novina, no treba biti oprezan. Dok sam studirao išli smo jedno prilikom gledati američku sijačicu za No Till sjetvu (mislim da je marke Tay ili tako nekako) i vidio sam soju sijanu tim strojem i pšenicu posijanu iza kombajna bez tarupa i neizgleda to loše. No kažem treba to sve praktično provjeriti. Nadam se da će nam Picek iznijeti što više podataka o rezultatima sijačice, prinosima po lokacijama, zatim o prinosima u ovisnosti od predkulture... dakle što više podataka to bolje.

Sve to stoji, ali u danasnje vrijeme kapitalizma sve se svodi na €€€€€, tj. ekonomsku opravdanost odredjenog pothvata, mehanizacije itd.
I onda dolazimo do bijesnih racuna i do cinjenice kako je Fidelito napomenuo da jednostavno nemamo povrsine koje bi opravdale takve
investicije, nazalost

Fidelito je napisao/la:Reci ti nama picek kolika je potrebna snaga za vuču Top down-a i da li sigurno on može raditi u kukuruznim ostatcima (da li je isproban u kukuruzištu koje nije tarupirano/bez sitnilica na kombajnu i da se naravno stvar u radu ne 'štopa')

u Hrvatskoj nije isprobano pa prema tome ne znam kako će se ponašati.. svrha isprobavanja rada sijačice je bila upravo to da znam ljudima reći kako se ponaša u radu kod nas iako još uvijek nije probana u svim uvjetima.. Topdown bi trebao biti kod nas u siječnju pa se nadam da ću iduće godine imati odgovor i na to pitanje.. za 4m topdown je potreban traktor 220-270 ks..
3m topdown nećemo niti prodavati..

Fidelito je napisao/la: i da li postoji varijanta sa fleksibilnim radnim tijelima (opružna radna tijela) jer učinilo mi se da ovaj na slikama ima 'kruta' radna tijela, i naravno koliko košta top down za moj 4755 (koji nije za ništa kako bi ti rekao... ... vidi se da nam jako želiš prodati dobar traktor, ali ja recimo ne želim traktor nego Top down).

opružna radna tijela u središnjem dijelu ne postoje, moguće je podešavati dubinu/visinu središnjih radnih tijela.. ili ih skroz podići ukoliko je potrebno..
ja već dugo nisam nešto napisao o Valtri i o prodaji iste..
ne bih znao koliko 4755-ica ima konja...
a isto tako ne sjećam se da sam igdje išta napisao ili rekao protiv tog traktora..
pa ako nisam molio bih te da mi ne ubacuješ riječi u usta..

Fidelito je napisao/la:Inače imam pitanje i za Thor-a: Tko je radio direktnu sjetvu ili minimalnu obradu u HR? (da su se sijačice raspadale i koje sijačice se nisu pokazale dobre?). Ja recimo znam za neke hvalevrijedne pokušaje direktne sjetve ali ljudi zbog drugih okolnosi nisu ustrajali na tome- to su oni koji su imali pristup kakvoj-takvoj opremi, dok ja recimo nemam opremu za takav načina rada pa jednostavno to i ne probavam.

HANA Našice je to primjenjivala na dobrom dijelu površina a današnja HANA Breznica to primjenjuje u punom obimu..

Fidelito je napisao/la:Pročitao sam si par knjiga o tome i došao do zaključka da u mojim uvijetima ne bi uopće pojeftinio proizvodnju, jednostavno zato jer kada bi i nabavio sve što je potrebno za takav način obrade tla mogao bi raditi recimo 3-5 puta više zemlje (sa istim traktorima i kombajnom) , a ovu zemlju što sada radim (110 Ha) imam u zakupu i male su mogućnosti proširenja. Nova linija strojeva traži, naravno, investiciju koja bi bila u tom slučaju neiskorištena (strojevo nebi radili dovoljno da se isplate). E sada će Picek kao dobar trgovac reći: udružite se u strojni prsten! A moje pitanje odmah slijedi: Sa kime? U kojoj pravnoj regulativi? Našlo bi se (možda) nas na forumu da se udružimo i da raubamo te strojeve do iznemoglosti ali tko bi vozio strojeve po Hrvatskoj?

ti sa relativno malom površinom (u odnosu na potrebnu 110 ha je premalo da bi se išlo u nabavku takvih strojeva jer su kao takvi nedovoljno iskorišteni na toj površini čega si i sam svjestan) jedina mogućnost je tržište rabljenih strojeva.. iako naši strojevi i kada su rabljeni drže visoku cijenu..
strojni prsten, za 10 godina.. možda.. do tada samo mrtvo slovo na papiru.. čast izuzecima kojih doduše ima..

Fidelito je napisao/la: Amerikanac je i došao do još jednog zanimljivog zaključka što se tiče biljnih ostataka: Ako biljni ostatci ili veći dio njih) ostane na površini (to oni zovu mulch) oni čuvaju vlagu u sušnim ljetnim mjesecima, onemogućuju eroziju kišnih kapi, onemogućuju time stvaranje jake pokorice, s obzirom da sprečavaju isparavanje vode promoviraju razvoj mikrorganizama (bakterije) i makroorganizama (kišne gliste) koje su jako bitne u razvoju min ili no - till tehnologije (kišne gliste promoviraju vertikalnu retenciju vode u tlo). Zato tlo u početku primjene min ili no till tehnologije ima slabije rezultate nego konvencionalna obrada. Kada se razvije populacija kišnih glista u tlu ono postaje pravi 'materijal' za minimalnu obradu. Inače oranje uredno uništava populaciju glista i zato se oranje u minimalnoj obradi primjenjuje samo u iznimnim slučajevima (zato su ona pitanja poput: jel mogu ja orati svake treće godine? malo vjerovatna kada shvatiš osnovni princip minimalne obrade). Biljnim ostatcima na površini postiže se još jedan efekt kod čuvanja vode u tlu, a to je da sprečava površinsko otjecanje vode kod jake kiše na nagnutim terenima, jer poznato je da kada kiša počinje padati tlo upija vodu do neke granice, a kada dođe do zasićenja tla (ne stigne više upijati novu vodu) voda površinskim otjecanjem odlazi sa tla, odnosi sa sobom čestice tla i to je osnovni princip vodene erozije. Biljni ostatci na površini (koji bi trebali biti jednoliko raspoređeni) sprečavaju to otjecanje i 'čuvaju' vodu i ona se nakon prestanka kiše polako upija u tlo (ne vrijedi kada ti padne 100 mm kiše u 12 sati).

potreban je period 3-5 godina da bi se postigla zadovoljavajuća razina kvalitete tla i broj glista i tek nakon tog perioda no till odnosno reducirana obrada daje maksimalne rezultate..

Fidelito je napisao/la:Bilo ih je koji su to radili kod nas, (pionirski) i bilo bi zanimljivo čuti njihova iskustva, a svoje teoretsko znanje dao bi za samo jedan pokušaj u praksi.....

ima ih još uvijek, Hana Breznica sa svojim tehnologom gosp. Zuzjakom i gazdom Buljanovićem su najveći zagovornici no till odnosno reducirane obrade tla..
i koliko je meni poznato od većih oni su jedini koji to primjenjuju po ps-u...

Bećarina pusta je napisao/la: Dok sam studirao išli smo jedno prilikom gledati američku sijačicu za No Till sjetvu (mislim da je marke Tay ili tako nekako) i vidio sam soju sijanu tim strojem i pšenicu posijanu iza kombajna bez tarupa i neizgleda to loše.

Tye sijačica je bila, veliki broj poduzeća oko Našica i Donjeg Miholjca ima te strojeve koji su sada već na izdisaju..
a Tye je u vlasništvu AGCO grupe no izgleda da su ugasili proizvodnju..
inače i Horsch i Vaderstad smatraju te sijačice smećem a ljudi koji su radili s njima su bili izuzetno zadovoljni..
sad dali što nisu imali ništa drugo za probati ili zbog nečeg trećeg.. ha tko će ga znati..
sijačice su stare 15-20 godina i rade još uvijek iako je muka doći do dijelova..

Thor je napisao/la:

Sve to stoji, ali u danasnje vrijeme kapitalizma sve se svodi na €€€€€, tj. ekonomsku opravdanost odredjenog pothvata, mehanizacije itd.
I onda dolazimo do bijesnih racuna i do cinjenice kako je Fidelito napomenuo da jednostavno nemamo povrsine koje bi opravdale takve
investicije, nazalost

kada netko radi 100 ha onda nema opravdanosti za tako nešto..
kada netko ima od 500 pa do par tisuća hektara tada ima opravdanosti..
posebno ako se uspije sve na papiru dokazati...

Picek je napisao/la:

Thor je napisao/la:

Sve to stoji, ali u danasnje vrijeme kapitalizma sve se svodi na €€€€€, tj. ekonomsku opravdanost odredjenog pothvata, mehanizacije itd.
I onda dolazimo do bijesnih racuna i do cinjenice kako je Fidelito napomenuo da jednostavno nemamo povrsine koje bi opravdale takve
investicije, nazalost

kada netko radi 100 ha onda nema opravdanosti za tako nešto..
kada netko ima od 500 pa do par tisuća hektara tada ima opravdanosti..
posebno ako se uspije sve na papiru dokazati...

Yap, samo sto takvih privatnika ja znam nabrojati na pola prstiju jedne ruke

slikano u subotu 18.10. a sijano u srijedu 01.10., to je lokacija u Bošnjacima gdje je stroj prodan.




uvratine:




ostale lokacije nisam stigao obići ali nastojati ću tijekom narednog tjedna..

Vidi se da je stroj težak , uvratine su najbolje nikle

Dobar i dosta ujednačen ponik. Nije loše, nije loše.

stvarno pravo niklo......e adame el se smije znat kome u bosnjacima je prodana sijacica?

Vaderstad Rapid A600C








Vaderstad Rapid A800

valtra je napisao/la:stvarno pravo niklo......e adame el se smije znat kome u bosnjacima je prodana sijacica?

Domačinović d.o.o.

Pri okretanju sijačica ide nekako nisko , preblizu zemlji . Ne želim si niti pomisliti što bi bilo da ju treba pogurati u nazad na mojoj zemlji koja u jesen izgleda svakako samo ne tako ravno i tvrdo kao na filmovima. Možda mi vara oko ali već vidim kako bi bilo varenja i ravnanja koje kakvih nosača .

pingo je napisao/la:Pri okretanju sijačica ide nekako nisko , preblizu zemlji . Ne želim si niti pomisliti što bi bilo da ju treba pogurati u nazad na mojoj zemlji koja u jesen izgleda svakako samo ne tako ravno i tvrdo kao na filmovima. Možda mi vara oko ali već vidim kako bi bilo varenja i ravnanja koje kakvih nosača .

sijačica ima lowlift i hilift..
sam naziv ti kaže što je jedno a što drugo..
a kod svakog okretanja ili rikverca ju treba podići, kod svakog stajanja na mekanom također u suprotnom se ulagači štopaju zemljom..

Picek je napisao/la:

pingo je napisao/la:Pri okretanju sijačica ide nekako nisko , preblizu zemlji . Ne želim si niti pomisliti što bi bilo da ju treba pogurati u nazad na mojoj zemlji koja u jesen izgleda svakako samo ne tako ravno i tvrdo kao na filmovima. Možda mi vara oko ali već vidim kako bi bilo varenja i ravnanja koje kakvih nosača .

sijačica ima lowlift i hilift..
sam naziv ti kaže što je jedno a što drugo..
a kod svakog okretanja ili rikverca ju treba podići, kod svakog stajanja na mekanom također u suprotnom se ulagači štopaju zemljom..

A neblaka mu, pa za sve imaš odgovor i rješenje.

Bećarina pusta je napisao/la:

A neblaka mu, pa za sve imaš odgovor i rješenje.

sve iz vlastitog iskustva

Sad mi je jasno zašto Ameri nazivaju oranje silovanje zemlje i zašto samo oranje koriste samo za popravljanje pogrešaka u radu na zemlji

evo par filmića jučer sa sjetve iz Virovitice (snimano fotićem tako da nemojte raširiti preko cijelog ekrana):

konsolidacija tla iza traktora i pivot packera, tako tlo izgleda iza traktora a ispred sijačice: