priključci za reduciranu i normalnu obradu tla te za direktnu sjetvu (no till)

Nikada ne orem tamo gdje sijem pšenicu . Operacije koje kod mene prethode sjetvi su tanjuranje teškom tanjuračom i rad sa gruberom . Zajednički nazivnik koji iz godine u godinu prati moju sjetvu pšenice je sjetva u grubo priređeno tlo . Nikada nisam zadovoljan finoćom pripreme zemljišta ... uvijek sijem u grubu pripremu ali ipak od kada radim sa kombinacijom rotodrljača - sijačica stvari su se malo popravile . U zadnje vrijeme si klikeram da bi stroj poput rapida sa svojom System Disc opcijom možda i bolje sitnio zemlju od rotodrljače . Najviše iz razloga što kod mene zemlja ( buse zemlje ) bude mokra i recimo veličine polovice cigle pa ih se jedino može usitniti ako ih se doslovno prereže/presiječe ... rotodrljača takve busetine samo promiješa odnosno nisam zadovoljan njenim usitnjavanjem . Ono što mi je nepoznanica kod Rapida a tih par informacija mi treba da donekle teoretski izračunam kako bi takav stroj radio kod mene su :

1. Koliki je razmak između diskova u istom redu kod System Disc-a i da li su oni 410 mm veliki ili ima i većih ?
2. Da li 410 mm diskosni ulagači sjemena također mogu sjeći buse odnosno da li i oni sitne zemlju i u kojoj mjeri ?
3. Oni kotači koji idu na kraju ... kako oni rade na zemlji koja je vlažna ( ipak nije blato ) u tolikoj mjeri da se dvije buse zemlje bez problema sastave u jednu veću ako jednu uzmem u lijevu a drugu u desnu ruku i udarim ih jednu o drugu ? Nadam se da nisam previše zakučasto objasnio
4. Čitam da se za pogon sjemena koristi ulje što bi se reklo da jedno hid.crijevo stavim na " + " a drugo onda ide na " - " ???... ili na traktoru moram imati onu veću hidro priključnicu koja služi samo za povrat ulja direktno u rezervoar ( Drucklose Rücklauf ) ?

Picek pitanja su prvenstveno za tebe ali i za sve druge koji mogu pomoći oko toga .

Koje su pretkulture za kombinaciju tanjurača-gruber (interesira me da li to ide na kukuruzovinu)?

Inače ideja minimalne obrade je da se tlo u cijelom plodoredu što manje preokreće i mješa, tako se uspostavi horizont osatataka biljne mase na površini koji čuva vodu u tlu, štiti tlo od erozije vode i vjetra ali s obzirom da je takvo tlo vlažnije ono je i hladnije. Čim ideš rotodrljačom na tlo, ideš zapravo na obradu i to nije koncept minimalne obrade. Također logika minimalne obrade nalaže da se maksimalno smanji gaženje tla tijekom cijelog plodoreda (široke gume, gusjenice, ne ulazi sa prikolicom u parcelu itd., a naročito vrijedi za kombajne jer se pokazalo da kombajni najviše gaze tlo). Navodno tek nakon nekoliko godina takvog rada dolazi do promjene u strukturi tla, ono zapravo izgleda 'tvrđe' na prvi pogled, ali je propusnije i na njemu ne bi trebala ležati voda na površini. S obzirom da radiš na zaista teškim tlima mislim da se koncept direktne sjetve ne bi održao, ali koncept neke minimalne obrade bi mogao proći.

Fidelito je napisao/la:Koje su pretkulture za kombinaciju tanjurača-gruber (interesira me da li to ide na kukuruzovinu)?

Kod mene je sojište ono koje se obrađuje gruberom ali i podrivačem ili tanjuračom sve u zavisnosti od parcele , moje procjene koliko će padalina biti te jeseni , datuma ( da li kasnim ili sam još u rokovima ) i druge stvari koje se znaju dogoditi recimo pokvarena tanjurača ili hidraulik na traktoru . Gruberom sam također znao proći po repištu ali tu bi koristio gruber vrlo plitko odnosno desetak cm . Kukuruzovinu sam prošle godine svu obradio plugom pa dva puta tanjuračom i onda rotosem . Upravo sam o tome govorio prije ... te parcele su mi ostale grube i nakon sjetve .

Inače ideja minimalne obrade je da se tlo u cijelom plodoredu što manje preokreće i mješa, tako se uspostavi horizont osatataka biljne mase na površini koji čuva vodu u tlu, štiti tlo od erozije vode i vjetra ali s obzirom da je takvo tlo vlažnije ono je i hladnije. Čim ideš rotodrljačom na tlo, ideš zapravo na obradu i to nije koncept minimalne obrade. Također logika minimalne obrade nalaže da se maksimalno smanji gaženje tla tijekom cijelog plodoreda (široke gume, gusjenice, ne ulazi sa prikolicom u parcelu itd., a naročito vrijedi za kombajne jer se pokazalo da kombajni najviše gaze tlo). Navodno tek nakon nekoliko godina takvog rada dolazi do promjene u strukturi tla, ono zapravo izgleda 'tvrđe' na prvi pogled, ali je propusnije i na njemu ne bi trebala ležati voda na površini. S obzirom da radiš na zaista teškim tlima mislim da se koncept direktne sjetve ne bi održao, ali koncept neke minimalne obrade bi mogao proći.

O sjetvi bez obrade niti ne razmišljam .
Privlači me što jeftinija sjetva po sojištima i repištima na koja sijem što pšenicu što ječam .
Kukuruz je rijetka biljka kod mene ali kada ga imam na zemlji koja je iole lakša za obradu onda i kukuruzište tanjuram te sijem žitarice . Sijačica poput Rapid-a me zanima jer računam da bi sa njom po repištu i sojištu išao u direktnu sjetvu . Voda koja stoji na njivama me ne zabrinjava ... nikada mi nije napravila znatniju štetu .

evo jedne zanimljive kombnacije za direktnu sjetvu vidi se da sije u "živi" kukuružnjak sam steta sto nije spusti malcer da vidimo kako onda izgleda