Što se iza brda valja?

http://www.nacional.hr/clanak/131696/stipic-najavio-mobiliziranje-clanstva-preporoda

Sindikati drve i dalje u krivom smjeru. Ne razumiju da se položaj radnika ne može očuvati jer je u pitanju ekonomsko izrabljivanje preko kredita - privatnog bankarskog novca. Ako ne uvaže ovu činjenicu, njihova borba će biti dugoročno neuspješna.

http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/200694/Linic-Razmisljamo-o-povecanju-trosarina-na-gorivo.html
Linić je zaboravio da je porez na gorivo povećan sa povećanjem pdv-a za oko 18 do 20lipa.

http://www.glas-slavonije.hr/170252/1/Ministarstvo-Cijenu-psenice-odredjivat-ce-trziste

Ovo je dobra ideja kako da se uništi ratarstvo do kraja. Zanimljivo je kako je tržišna cijena interneta kod nas veća njego u razvijenim državama. Valjda imamo veće troškove jer su krediti kod nas skuplji. Po tome ispada da će i cijena pšenice biti viša. A posljedično da će se pšenica uvoziti, a seljak propasti. Teško da će biti drugačije. Osobito ako uđemo u EU.

Teoretski - cijenu mora određivati tržište. Ali ako je ta tržišna cijena plod nečijeg dogovora, na primjer svi veliki otkupljivači, (a kod nas su to dvije-tri firme) sjednu za stol i dogovore kolika će biti ponuđena cijena - onda nema govora o tome da je to tržišna cijena. Proizvođači baš i nemaju izbora jer je tržište (pre)malo i zatvoreno.
Analogno tome možemo povući paralelu sa klađenjem u sportu (ne bavim se time): kakvo bi imalo smisla klađenje kada bi ishod utakmice bio unaprijed dogovoren? Jedino da se pokupe novci od naivaca koji misle da je utakmica nenamještena.

ali ima jedna činjenica koja mi nejde v glavu,prema kojem se tržišti cijene reguliraju?? jer lani je krumpir biu po 1 kn,a suša je bila i malo ga je zraslo,znači u njemačkoj,rusiji bilo je oborina i zraslo je krumpira,pa je cjena kod njih i kod nas bila u prilici skoro pa ista,a bili su uvjeti jako jako različiti,time i količina...pa si mislim da bi se cijene trebale regulirati unutar države,u kojoj je klima kolko tolko ista,a ne na području cijele europe i rusije...

Regulacijom cijena na tržištu mora se postići osnovni cilj - a to je stabilizacija proizvodnje. Na primjer kod krumpira mora se postići neka minimalna cijena jer u protivnom može doći do velikih oscilacija cijena - jedne godine se jako isplati proizvodnja pa slijedom toga iduće godine imaš hiperprodukciju u kojoj puno proizvođača propadne radi strahovitog pada cijena (to je u ekonomiji poznato kao 'svinjske krize' zato jer se to prvo uočilo na cijenama svinjskog mesa). Na taj način dolazi do velikih gubitaka za državu i društvo u cijelini. Ali tržište ne mogu regulirati otkupljivači - jer je njima u ekonomskom interesu postići što manje otkupne cijene i preprodati taj proizvod što skuplje - jer oni žive od razlike (kao i mi). Uopće bilo bi jako zanimljivo napraviti bilancu cijena inputa i outputa od proizvodnje u polju, preko skladištenja i prerade u neki od finalnih proizvoda, preko trgovine pa sve do krajnjeg kupca. Naravno tu ukupnu bilancu trebalo bi usporediti sa rizicima koji se javljaju prilikom svake pojedine faze proizvodnje. Toga se nitko ne može sjetiti kada nastupa na televiziji u nekoj od emisija. Da se pokrene pitanje kolika je cijena pšenice, pa kolika je cijena brašna (i drugih prerađevina koje se proizvode iz pšenice, kao stočno brašno), pa zatim kolika je cijena kruha koji se ispeče od tog brašna, pa kolika je cijena trgovca koji taj kruh stavlja kupcu u vrećicu.... I naravno usporediti ulaganja u svaku pojedinu fazu proizvodnje eventualnu zaradu i rizike koji se javljaju prilikom svake faze. Mi sigurno znamo da naša prva faza nosi najveći rizik, najveću kamatu na uložena sredstva (jer nam je proizvodni ciklus vremenski daleko najduži) i da u cijelom tom ciklusu od polja do stola najmanje zarađujemo (uz puno veći rizik u našoj prvoj fazi - nego rizici svih ostalih karike u lancu poslije nas zbrojeno). To je pitanje koje se mora staviti na stol prilikom razgovora o cijenama.

to to,sam kaj bi otkupljivači htjeli zaraditi više nek proizvođači...a ni oro,ni kopo....

http://www.business.hr/ekonomija/svjetska-banka-upozorila-bih-smanjite-place-i-preusmjerite-novac-u-investicije

Ista priča i ista sudbina im slijedi - bankrot jer ne znaju što je novac. Mogli su biti 500 godina pod turcima bez bankrota, ali u ekonomskom ropstvu (kreditnom novcu) stvari idu brzo i neumitno.

Nostradurus je napisao/la:http://www.business.hr/ekonomija/svjetska-banka-upozorila-bih-smanjite-place-i-preusmjerite-novac-u-investicije

Ista priča i ista sudbina im slijedi - bankrot jer ne znaju što je novac. Mogli su biti 500 godina pod turcima bez bankrota, ali u ekonomskom ropstvu (kreditnom novcu) stvari idu brzo i neumitno.

Dali postoji prava definicija ,Što je to novac?
I kako može bankrotirati netko tko je u bankrotu dugi niz godina kao npr BiH ,ovdje je vrijeme stalo
BiH se tek sad kreće zaduživati kod MMF-a

Novac koji je kolao u BiH ekonomiji je bio isključivo na donacijama ,Prestaju donacije , politička elita odmah brže- bolje u tuđi Džep.

Kako stvari stoje tek sad će BiH da osijeti teret dužničkog ropstva kad dođe na snagu stara narodna izreka "Vrati koke što si pozobala"

http://slobodnadalmacija.hr/Novosti/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/178559/Default.aspx

Radnici su u pravu. Država je pobrala pare od prodaje, a oni će sad završiti na cesti. Ništa čudno? Istina je da privatizacija nije bila potrebna jer je ona nastala kao posljedica besparice u državnoj blagajni. A Besparica u državnoj blagajni počinje od 1994. kada je promjenjen zakon o HNB-u i ovlasti ekspanzije novca dane u ruke banaka. Time smo ušli u eru ekonomskog ropstva. Guste Santini je dobro utvrdio da od tada počinje kriza u RH, samo neće potvrditi da je to zbog ekonomskog ropstva novcu kao kreditu koji emitiraju strane banke.

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:
Dali postoji prava definicija ,Što je to novac?
I kako može bankrotirati netko tko je u bankrotu dugi niz godina kao npr BiH ,ovdje je vrijeme stalo
BiH se tek sad kreće zaduživati kod MMF-a

Novac koji je kolao u BiH ekonomiji je bio isključivo na donacijama ,Prestaju donacije , politička elita odmah brže- bolje u tuđi Džep.

Kako stvari stoje tek sad će BiH da osijeti teret dužničkog ropstva kad dođe na snagu stara narodna izreka "Vrati koke što si pozobala"

Definicija koju ja preferiram je: novac je kupovna moć za robu (i usluge) država koje koriste taj novac. Iz ove definicije je jasno da se povećanjem ponude roba, mora povećati i količina novca. Jasno je i da nikakav strani kredit ne trebamo da bi imali novac za kupovinu svojih roba. Jasno je i da novac ne može biti još veći dug jer bi to značilo da novac još veći dug nego što imamo kupovne moći. To bi značilo da nikakva proizvodnja ne može otplatiti dugove za novac kao dug.

Bio sam prošle godine u Travniku i rekao poduzetniku da će u Bosni biti sve gore i da se kloni rizičnih ulaganja. Eto, nije bilo teško pogoditi da će tako biti. Em što nemaju svoj novac, nego surogat za euro, em što imaju tri naroda koji i prije rata nisu znali kako gospodarski napredovati. Kriza će samo zaoštriti međusobne odnose i udaljiti ih od rješenja. Bankari nisu mogli napraviti bolji scenarij uništenja za Bosnu.

http://www.jutarnji.hr/zvonimir-baletic--hrvatska-od-1993--propada-zbog-fiksnog-tecaja-kune-/1036852/



Izvrsan intervju sa akademikom Zvonimirom Baletićem. Rekao je skoro sve. Nije samo spomenuo da se bankama mora ukinuti multiplikacija novca. Treba obavezno treba pročitati. Moje ideje su na istoj liniji sa idejama akademika Zvonimira Baletića.

Ja bih ostavio mogućnost bankama da multipliciraju novac.... .... ali bi ima na tu 'transakciju' udario 100% poreza na (ukupnu) dobit - i to vratio državi i društvu tako da profit od kreditiranja nezasitnih potrošača vrati kao doprinos društvu za obrazovanje.

Uglavnom akademik je primjetio da ljudi koji su donosili odluke nisu zapravo shvaćali što novi sustav koji su uveli dugoročno donosi sa sobom, što je vrlo vjerovatno (poznavajući vlast od 90-tih do danas). Nekompetentni ljudi su se dokopali vlasti i donose nekompetentne odluke - koje jako idu na ruku svjetskim kreditorima, a protiv vlastitog naroda i države. Spomenuo je i to da ex-nihilo (iz ničega) emisija novca nije jasan pojam mnogim ekonomistima. Uopće nije važno kakvo (i da li uopće) pokriće ima novac koji koristimo - važno je da korisnici vjeruju u taj novac koji koriste. Inflacija krade svim korisnicima novca vrijednost novca i tu ukradenu vrijednost pretače onome tko izdaje višak novca (a to je obično država). Deflacija (u kombinaciji sa konvertibilnošću) - uništava privredu i dovodi do odljeva novca izvan države. Zato je najbolje (baš kao i u životu) biti realan i ne podcijenjivati ali i ne precijenjivati sebe i svoje mogućnosti. Mi smo se izgleda - precijenili.

@Fidelito, Bankama se ne može ostaviti nikakva emisija novca jer su se banke nakrale. Ako netko treba da bude vlasnik banaka, neka bude država, a da se uprava bira i kažnjava, ako napravi sranja. Tako neće biti problema sa profitom banaka. I uopće, što će nam privatni biznis sa novcem. Jel bi vi dali nekome da vam drži novčanik? Ne bi, zašto to zagovarate u državi? Naš novac treba da bude u našim rukama. Od toga se ne treba raditi biznis za zarađivanje.

Država je loš vlasnik. Zatim imamo probleme mita, korupcije, nepotizma, pogodovanja, netržišnog ponašanja kada politika počinje krojiti upravljački kadar u državnim kompanijama. Mislim da funkcija države nije da bude poduzetnik, nego da regulira odnose među subjektima unutar države i da stvara okvir u kojem će poslovati i živjeti građani te države. U trenutku kada država postaje poduzetnik - pada u vodu nepristranost, jer država uvijek skreće poslove u smjeru državnih (svojih) poduzeća - a to je loše. Na kraju krajeva imali smo te iste banke u državnom vlasništvu i sanirali smo ih nekoliko puta jer se preko tih istih banaka ( političkim dekretima i previše) kralo i potkradalo. Na kraju je ceh plaitlo cijelo društvo. Mogu banke biti privatne, ali moraju plaćati poreze sukladno svojem položaju.
Teško bi bilo odlučiti koja to uprava radi dobre ili loše poteze, posebno je to nemoguće kada se politika umješa u takvo ocijenjivanje. Politika mora hitno van iz bilo kakvog poduzetništva (uključujući i bankarskog sektora). Privatni biznis sa novcem može služiti i općem boljitku, ali treba postaviti granice, treba razlučiti ozbiljan posao od kockanja, mešetarenja i špekuliranja (tuđim novcem).

@Fidelito, Banke su morale propasti jer smo preuzeli sustav kreditnog novca i zaduživanja bez kraja. Stanje u Sloveniji to lijepo pokazuje. Banke ne mogu propasti kada ih preuzme država koja ima monetarnu vlast. Ništa neće propasti zbog nedostatka novca, nego samo zbog nepotrebnosti. A to je velika razlika. Privreda nam propada zbog nedostatka novca, a ne zbog nepotrebnosti. Efikasnost uprave je priča za sebe i nema veze sa vlasništvom.

Nema šanse da nam je korporativni gazda bolji od državnog gazde jer korporativnog gazdu ne biraš. Sjetite se EU. Neizabrani vladaju. Ne može biti da je ono što je dobro za Todorića, dobro i za državu. Jer Todoriće teži monopolu, tj. da se izdigne iznad države. To je karakteristika konkurencije. Umjesto državnog monopola imamo korporativni monopol. Razlika je velika.

I na kraju, ceh nije platilo društvo. Mi nismo ništa platili. Mi smo i dalje još više dužni nego što smo stvorili. Dug nije plaćen, nego povećan.

Mali privatni biznis protiv korporacija nema mogućnosti da pobijedi. Jer velika korporacija može raditi i sa bitno manjim profitima nego što mogu mali sa malim obrtnim kapitalom i većim specifičnim troškom. Konkurencija na tržištu vodi u monopoliziranje, a agencije za zaštitu od monopola su samo predstave za običnu raju. Sve se svodi na to da se manjina bogati, a da većina gubi borbu protiv takve konkurencije.

Kojeg smisla ima državna vlast nad novcem, ako će se profit od stvaranja slijevati u privatne ruke i neograničeno bogatiti manjina? Jer država to smo mi. A pogodovanje manjini je tada čista korupcija po definiciji. Nećemo valjda borbu protiv korupcije prekrižiti? Nećemo se valjda ponašati kao sadašnji borci protiv korupcije - hvatati samo sitne ribe, dok se najkrupniji kapitalisti bogate na račun ozakonjene korupcije.

Pojam	Kreditni sustav	Nekreditni sustav
Zaduživanje države	preko obveznica	NE jer država radi emisiju novca
Strane investicije	potrebne	nepotrebne
Vlasništvo nad bankama	državno, privatno	državno
Bankarska kamata	tržišna	limitirana
Dostupnost kredita	virtualno bez granice	limitirana količinom štednje
Inflacija	potrebna za rast	može se održavati skoro na nuli
Gospodarski ciklus	neizbježni rast-pad	linearni rast
Slobodna trgovina	dio paketa prijevare	mora biti ograničena
Vanjskotrgovinska bilanca	bilo kakava	treba se težiti ka uravnoteženju
Privatizacija	rješenje za pokrivanje troškova države	nepotrebna
Posljedice	ekonomsko ropstvo	kraj za krupni kapitalizam
Besplatno školovanje	nije moguće	moguće
Besplatno zdravstvo	nemoguće	moguće
Korupcija	neiskorjenjiva	iskorjenjiva
Zaposlenost	negarantirana	zaposlenost je stvar tehničke organizacije
Radni staž za mirovinu	dugačak	moguće je imati kraći
Mogućnost bogaćenja	neograničena za mali broj ljudi	ograničena borbom protiv korupcije
Standard	radom ili kreditima za uvoz	ovisi o radu i produktivnosti zajednice
Održivost	vodi u beskrajan dug bankama	financijski održiv dok ima resursa

Kad sve pozbrojimo, običnom čovjeku bi trebao pasati sustav sa nekreditnim novcem. Onima koji žele da se bogate preko tuđeg rada naravno da ne odgovara. A ti imaju u rukama financijska sredstva i medije. Dakle, imamo klasnu borbu protiv ozakonjene korupcije. Zašto ljudi vole i ne trzaju na korupciju je zbilja tema za razmisliti.

Sve je u tekstu rečeno. Samo nije rečeno da smo tada imali državnu emisiju novca.

http://www.nacional.hr/clanak/131731/bruxellesu-vise-moci

Da budete u toku, novi Reich se stvara. Rješili smo se svih centara moći na B... i opet došli na novi. Jesmo budale kakvih nema. J.B. Tito se okreće u grobu.

Nostradurus je napisao/la:@Fidelito, Banke su morale propasti jer smo preuzeli sustav kreditnog novca i zaduživanja bez kraja. Stanje u Sloveniji to lijepo pokazuje. Banke ne mogu propasti kada ih preuzme država koja ima monetarnu vlast. Ništa neće propasti zbog nedostatka novca, nego samo zbog nepotrebnosti. A to je velika razlika. Privreda nam propada zbog nedostatka novca, a ne zbog nepotrebnosti. Efikasnost uprave je priča za sebe i nema veze sa vlasništvom.

Nema šanse da nam je korporativni gazda bolji od državnog gazde jer korporativnog gazdu ne biraš. Sjetite se EU. Neizabrani vladaju. Ne može biti da je ono što je dobro za Todorića, dobro i za državu. Jer Todoriće teži monopolu, tj. da se izdigne iznad države. To je karakteristika konkurencije. Umjesto državnog monopola imamo korporativni monopol. Razlika je velika.

I na kraju, ceh nije platilo društvo. Mi nismo ništa platili. Mi smo i dalje još više dužni nego što smo stvorili. Dug nije plaćen, nego povećan.

Mali privatni biznis protiv korporacija nema mogućnosti da pobijedi. Jer velika korporacija može raditi i sa bitno manjim profitima nego što mogu mali sa malim obrtnim kapitalom i većim specifičnim troškom. Konkurencija na tržištu vodi u monopoliziranje, a agencije za zaštitu od monopola su samo predstave za običnu raju. Sve se svodi na to da se manjina bogati, a da većina gubi borbu protiv takve konkurencije.

Kojeg smisla ima državna vlast nad novcem, ako će se profit od stvaranja slijevati u privatne ruke i neograničeno bogatiti manjina? Jer država to smo mi. A pogodovanje manjini je tada čista korupcija po definiciji. Nećemo valjda borbu protiv korupcije prekrižiti? Nećemo se valjda ponašati kao sadašnji borci protiv korupcije - hvatati samo sitne ribe, dok se najkrupniji kapitalisti bogate na račun ozakonjene korupcije.

Banke su kod nas propadale (dok su bile nominalno u državnom vlasništvu) zato jer su dijelile kredite po političkim, rođačkim i zavičajnim podobnostima i intervencijama. Tako bi bilo sve do danas, sjetimo se samo zadnje HPB afere.

Efikasnist uprave je priča za sebe i čvrsto je povezana sa vlasništvom. Što ne znači da se svakom kompanijom u državnom vlasništvu loše upravlja, ili da će svaka kompanija u privatnom vlasništvu cvjetati i biti dobro upravljana. Ali moramo sagledati realnu sliku: koliki je postotak državnih kompanija koje su uspješne u odnosu na postotak privatnih komapnija koje su uspješne (pod uspješan mislim na to da radi sa gubitkom ili dobitkom)? Koliko je gržavnih kompanija koje su monopolisti i kao takvima se nameću posebni uvijeti poslovanja, na primjer određuje im se cijena proizvoda, da se postignu politički ciljevi? To nema veze sa dobrim upravljanjem, a taj pritisak je uvijek prisutan kada politika upliće svoje duge prstiće u ekonomiju.

Isto tako korporativni gazda može biti bolji ili gori od državnog gazde. Recimo.... zamisli da radiš u nekom državnom poduzeću u Sj. Koreji ili za nekog 'pokvarenog' kapitalista.... Stvar je regulacije da li će država dozvoliti da se netko uzdigne iznad nje same. Država ima sve instrumente da si ne dozvoli takvu situaciju. Samo je stvar političke volje da se ti instrumenti koriste.

Istina je da ceh nije plaćen. Mi ga stalno otplaćujemo, u ratama. I istina je da dug stalno raste. Samo istina je i u tome da država stalno želi trošiti a premalo toga pruža svojim građanima.

Upravo preko oporezivanja banaka i povratom tih ekstraprofita preko poreza u proračun može se dovesti sustav u ravnotežu.

@Fidelito, ja vas nikako ne mogu shvatiti. Kako vam feudalni gazda (korporacija) može biti bolji od vlastite države. Pa to je pozivanje na veleizdaju. Da li vi znate što pričate.

Dajte shvatite već jednom da su banke i prije radile kreditnu ekspanziju i da zbog toga postoje dva rješenja - hiperinflacija emisijom novca ili pokrivanje duga banaka (opet emisijom novca). Sve u svemu preko kredita se radila korupcija - pogodovanje. Ne znam koliko puta ćete još navijati za povratak feudalizma i robovlasništva jer nam se to uskoro bliži.

Ne možete pričati o radu banaka kada ne poznajete fundamentalne principe po kojem stvar funkcionira - https://sites.google.com/site/financijskisustav/profit-banke. Morate zbilja biti slijepi jer se ista stvar sada događa u Sloveniji. Banke su im nelikvidne jer su novac ekspanirale i keš je otišao u obaveznu rezervu. Ali nije problem u o.r. nego u principu funkcioniranja.

Popravak se ne može napraviti nikakvim porezima. Prošla i ova vlada je pokazala da se poreznom politikom ne može napraviti baš ništa, nego sve gurnuti u još veću bijedu.

Kaj ste vi libertarijanac po uvjerenju? Ako podržavate ovo:
-otvoreno tržište, slobodnu konkurenciju, privatizaciju javnog sektora i transparentnu reformu državnih institucija
-antikorupciju i nepristrasnost institucija države
-oslobađanje od svih vrsta državne prinude
-denacionalizaciju i povraćaj nelegalno otete svojine
-deregulaciju (smanjenje poreza)
-nepovredivost privatnog domena pojedinaca.

Onda ste kandidat za liberatrijanski klub zavedenih i indoktriniranih: http://libek.org.rs/sr/o-nama. Krupni kapitalizam počiva na korupciji - pogodovanju bogatoj manjini. A taj isti krupni kapital financira libertarijanske klubove da šire ideje koje pašu krupnom kapitalu. Zašto krupni kapital drži medije? Zašto krupni kapital financira političke stranke? Zašto krupni kapital širi "demokraciju" preko nevladinih udruga? Ne izgleda li čudno da se krupni kapital toliko brine za demokraciju u kojoj on može postavljati svoje pijune. Primjer http://www.advance.hr/vijesti/zapadne-sile-nude-assadu-da-side-s-vlasti-bez-posljedica-lavrov-nece-sici-preko-pola-naroda-ga-podrzava/.

Pročitajte ovo: http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/rothschild_rockefeller_i_soros_u_tajnosti_vladaju_hrvatskom_i_crnom_gorom/787428.html. Ono što mi ovdje pretpostavljamo jer drugog objašnjenja nema, se provodi u praksi. A vi samo zabijajte glavu u pijesak i veličajte krupni kapital. Svi ćemo biti "Bečki konjušari". Samo je pitanje vremena i našeg okretanja glave u stranu. Nitko neće to izbjeći. Sustav na bazi kredita će nas totalno uništiti.

I evo super teksta o Američkom snu: http://www.h-alter.org/vijesti/svijet/neoliberalizam-zrtva-vlastitog-napretka

Sustav na bazi kredita će uništiti samo male poduzetnike ,ali uništiti u smislu da rade po onoj "Puno buke a malo brzine "ma koliko bili sposobni u svome biznisu ,

Sve je podređeno krupnom kapitalu ,koji kroz postojeći sustav reketari svakog malog ,

Holivudska industrija filma je dosta toga odradila ..................

Nostradurus je napisao/la:@Fidelito, ja vas nikako ne mogu shvatiti. Kako vam feudalni gazda (korporacija) može biti bolji od vlastite države. Pa to je pozivanje na veleizdaju. Da li vi znate što pričate.

Dajte shvatite već jednom da su banke i prije radile kreditnu ekspanziju i da zbog toga postoje dva rješenja - hiperinflacija emisijom novca ili pokrivanje duga banaka (opet emisijom novca). Sve u svemu preko kredita se radila korupcija - pogodovanje. Ne znam koliko puta ćete još navijati za povratak feudalizma i robovlasništva jer nam se to uskoro bliži.

Ne možete pričati o radu banaka kada ne poznajete fundamentalne principe po kojem stvar funkcionira - https://sites.google.com/site/financijskisustav/profit-banke. Morate zbilja biti slijepi jer se ista stvar sada događa u Sloveniji. Banke su im nelikvidne jer su novac ekspanirale i keš je otišao u obaveznu rezervu. Ali nije problem u o.r. nego u principu funkcioniranja.

Popravak se ne može napraviti nikakvim porezima. Prošla i ova vlada je pokazala da se poreznom politikom ne može napraviti baš ništa, nego sve gurnuti u još veću bijedu.

Kaj ste vi libertarijanac po uvjerenju? Ako podržavate ovo:
-otvoreno tržište, slobodnu konkurenciju, privatizaciju javnog sektora i transparentnu reformu državnih institucija
-antikorupciju i nepristrasnost institucija države
-oslobađanje od svih vrsta državne prinude
-denacionalizaciju i povraćaj nelegalno otete svojine
-deregulaciju (smanjenje poreza)
-nepovredivost privatnog domena pojedinaca.

Onda ste kandidat za liberatrijanski klub zavedenih i indoktriniranih: http://libek.org.rs/sr/o-nama. Krupni kapitalizam počiva na korupciji - pogodovanju bogatoj manjini. A taj isti krupni kapital financira libertarijanske klubove da šire ideje koje pašu krupnom kapitalu. Zašto krupni kapital drži medije? Zašto krupni kapital financira političke stranke? Zašto krupni kapital širi "demokraciju" preko nevladinih udruga? Ne izgleda li čudno da se krupni kapital toliko brine za demokraciju u kojoj on može postavljati svoje pijune. Primjer http://www.advance.hr/vijesti/zapadne-sile-nude-assadu-da-side-s-vlasti-bez-posljedica-lavrov-nece-sici-preko-pola-naroda-ga-podrzava/.

Pročitajte ovo: http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/rothschild_rockefeller_i_soros_u_tajnosti_vladaju_hrvatskom_i_crnom_gorom/787428.html. Ono što mi ovdje pretpostavljamo jer drugog objašnjenja nema, se provodi u praksi. A vi samo zabijajte glavu u pijesak i veličajte krupni kapital. Svi ćemo biti "Bečki konjušari". Samo je pitanje vremena i našeg okretanja glave u stranu. Nitko neće to izbjeći. Sustav na bazi kredita će nas totalno uništiti.

I evo super teksta o Američkom snu: http://www.h-alter.org/vijesti/svijet/neoliberalizam-zrtva-vlastitog-napretka

Ima raznih feudalnih gazda, ali i raznih država...

Kreditni sitstem kakav je danas ima i (barem) jednu pozitivnu stranu: To je postizanje konkurentnosti, nekakav pandan prirodnoj selekciji. Znači tko je konkurentan (idejama i provedbom) na tržištu može opstati, tko nema ideje - propada. Kada bi političari postavljali uprave banaka (kao u državnim poduzećima) onda te uprave moraju provoditi politiku onih koji vladaju u državi. A politike mogu biti svakakve, političari (osim na izborima) uopće ne moraju odgovarati za politike koje provode. Korupcija upravo cvijeta u sustavu gdje oni koji nisu nominalni vlasnici, to jest nisu morali zaraditi novce i platiti vlasnički udio u banci (ili nekoj drugoj kompaniji) odlučuju o sudbini te kompanije birajući strukture koje rukovode. Tako na primjer dražvna kompanija HEP (monopolist) dobila je direktan nalog od politike koliko smije koštati KWh struje za 'male' potrošače. Normalno tako se godinama stvaraju gubitci koji idu nauštrb unaprijeđenja distribucije (kroz povećane gubitke), cijena el. energije za industriju je takva da je ta ista industrija nekonkurentna (i tako se dijelomično kompenzira niska cijena energije za kućanstva), a sve da bi se provodila politika socijalnog mira ili kako se već zove danas. Politika na taj način korumpira svoje vlastite građane ('vidite kako smo mi socijalno osjetljivi i kako se brinemo o tome da struja bude prihvatljiva građnima') a samo da bi ti isti građani zauzvrat glasali za tu politiku. (Ili možda da malo okrenu glavu kada političari zavuku svoje duge prstiće u taj isti HEP). U konačnici to dovodi cijeli energetski sustav na koljena jer je taj sustav takvom politikom toliko ekonomski iscrpljen da ne može održavati distributivnu mrežu, a kamoli da radi samostalno nove investicije tipa elektrane. (Politika sada i za to ima riješenje - ajmo dignuti kredit i napravit elektranu!). Energetika je profitabilni biznis, ali svatko mora platiti realno svoj dio energije koji potroši. Kada politika upravlja resursima - to redovito (prije ili kasnije) tako završava. Velika većina političara nikada nisu radili kao samostalni podizetnici i nisu morali voditi računa o tome da se mora svaki mjesec imati na računu barem za doprinos i plaće. To su profesionalni društvenopolitički radnici, prodavači magle. Ne vjerujem u alturizam političara i u njihovu pričicu da oni rade u interesu svog naroda. Sve ima svoju cijenu, a samo je pitanje tko će to platiti.

Imam pravo na svoje mišljenje, kolko god netko misli da je ono krivo. Za tipove poput Asada ili Gadafija nemam baš puno razumjevanja. Ti ljudi su potirali u svojim državama sve što je imalo možda moglo izgledati jednom u budućnosti da bi možda moglo biti protiv njih. Imaju cijele sustave koji se brinu o tome. I kada ti sustavi padnu nastupa period potpune konfuzije, jer u dražvi koja živi 40-50 godina na taj način ljudi ne znaju živjeti drugačije i potrebno je vrijeme da se nove institucije stvore (koje su ponekda i gore nego stare). Ne vjerujem u teorije svjetske zavjere protiv malih i siromašnih, ali sam svjestan da smo dovedeni u ekonomski položaj podčinjenosti a glavna krivnja tome nisu oni kojima smo ekonomski podčinjeni - nego oni koji su nas svojim politikama doveli u taj položaj.
BTW u sloveniji banke su nelikvidne jer su davale kredite domaćim poduzetnicima tako da svoju imovinu 'obrane' od 'prokletih' stranaca (obična reakcija politike male zatvorene dražvice). To je dovelo do smanjenja konkurentnosti, pa sada kada su dio EU i slobodnog tržišta plaćaju ceh za to. Temeljni problem naše tranzicije je da su poduzeća kupovali (dobivali) ljudi bez kapitala. A kada nešto dobiješ onda u principu ne znaš koja je prava vrijednost te stvari (jer to nisi morao platiti ili boriti se za to). Kada nešto dobiješ onda se to može rasturiti i prodati ispod cijene - jer si ionako u 'plusu'. I to je temeljni razlog zašto su firme propadale (osim rijetkih iznimaka). Kolikogod izgledalo pokvareno - puno pravednije je nešto platiti i kupiti ili čak uzeti kredit (koji ćeš vratiti) nego to dobiti. Ako nisi u stanju vratiti kredit - to je znak da nisi trenutno dovoljno konkurentan i da nisi trebao ulaziti u investiciju. Selekcija, Darwin. A glavna uloga države nije upravljanje, nego stvaranje okvira u kojima će obavljanje poduzetničkog posla biti uz minimalni trošak i maksimalnu sigurnost poslovanja. Što je alternativa tom sustavu? Dražvna emisija novca i podjela svakome prema potrebama dobra je zamisao, ali ako to izaziva inflaciju, onda je to samo drugi oblik preraspodjele bogatstva unutar društva. Država uredno uzima svima koji trenutno u đepu/na računu posjeduju ušteđena sredstva obazvređujući ih za iznos infalcije. Kao neki porez kojim država trenutno uzima ali onoliko koliko joj trenutno treba (fali). Poznavajući naše političare (koji nemajau mjeru, jer nemaju osjećaja zato jer nikada nisu morali proizvoditi nego su profesionalni prodavači magle) kada bi shvatili da inflacijom mogu nastaviti lagati i promicati svoje neuspješne politike brzo bi se vratili na stanje 80-tih godina prošlog stoljeća, a o tome je već bilo govora.

@Fidelito, Marks i Engles tvrde da je konkurencija put za monopolizaciju. I vi to sami dokazujete (lošiji će otpasti). A monopolizacija je kontra slobodnog tržišta. Samo zbilja ne znam kako to ne vidite?

I dajte već jednom prestanite pričati o profitabilnosti monopolističkog posla HEP-a. Od kuda će se stvoriti novac za profit HEP-a? To je isto kao da pričate da država mora ima suficit u budžetu. Mislim, već mi je dosta ponavljati se na neargumentirane tvrdnje.

O Slovenskim bankama zbilja nemate pojma. Tu je sve vidljivo jer ide preko slovenske države. Ista situacija je i sa HPB. I uopće nema veze sa financiranjem ovih ili onih. I naše "strane" banke imaju gomilu nenaplativih kredita i također dugove za dokapitalizaciju. Pročitajte si statistiku HNB-a o tome koliko u dugu države sudjeluju banke. Ista situacija je u svim državama. Kako možete biti toliko slijepi i to ne vidjeti.

"Država nikome ne uzima zbog inflacije" nego sebi. Pokretanje rasta cijena u državi gdje nemate kontrolu nad emisijom novca je katastrofalan potez. Stvara se velika inflacija troškova, a ne inflacija zbog povećane ponude novca. Zbog toga će privreda još brže tonuti u bankrotu. Ma mislim, što da vam objašnjavam, samo gubim vrijeme.

Konstantno vrtite svoj film i ne prihvaćate argumente. I dok se moje razmišljanje fenomenalno poklapa sa zbivanjima kod nas i šire te lako predviđam događanja, vaša objašnjenja su kao prepisana iz rječnika političara. Kao perfektno znate u čemu je problem (plan21), ali nikako da nam krene na bolje.

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:Sustav na bazi kredita će uništiti samo male poduzetnike ,ali uništiti u smislu da rade po onoj "Puno buke a malo brzine "ma koliko bili sposobni u svome biznisu ,

Sve je podređeno krupnom kapitalu ,koji kroz postojeći sustav reketari svakog malog ,

Holivudska industrija filma je dosta toga odradila ..................

Jasno je da će vas veliki moći ucjenjivati preko monopola i dogovaranja cijena. Jer kao oni moraju ostvarivati profit, a vi mali ne morate. Smiješno do boli. Jedini izlaz je u udruživanju malih u velike zadruge. Međutim, stvar pada na prodaji koju drže veletrgovci. U Grčkoj se zbog prakticira direktna trgovina.