Što se iza brda valja?

Nostradurus je napisao/la:http://www.javno.hr/news/EU_i_svijet/35781/VIDEO-Cilj-je-Treci-svjetski-rat-Ekonomska-kriza-je-planirana-sva-upozorenja-se-ostvaruju.html

Izdvajam: "Porast cijene hrane - Prva njegova tvrdnja ili upozorenje slušateljima bila je da će "Do kraja sljedeće godine (2012.) doći do velike nestašice hrane u svijetu, ali ne zbog nestanka zaliha, već zbog toga što ljudi neće imati novaca za kupovinu hrane, jer ćemo doživjeti nevjerojatan porast cijena i inflaciju".

A znamo što inflacija znači kada je proširenje novca samo preko emisije kredita.

Kaj se tiče nevjerojatnog porasta cijene hrane mislim da su za to krivi trgovački centri. Recimo stavimo konkretne primjere iz naše svakodnevice: cijena pšenice 1,3 kn a cijena kruha od 5 do 8 kn (možda i više),cijena mlijeka plačena proizvođaču oko 2,5 kn za litru a u dućanu od 5 kn na dalje (s tim da prerađivači od jedne litre naprave 4 ili 5 litara),meni plaćeni krumpir 1 kn/1 kg a u dućanu od 3 pa do 7 kn/kg. I onda tobože cijena hrane raste zato jer je inflacija. NE SLAŽEM SE S TIM! Kak i sama poslovica kaže: dok se dvoje svađa treći koristi. U ovom slučaju trgovački centri koriste i ostvaruju ekstraprofit..u ovoj krizi oni se bogate na naš račun. Zakaj recimo moraju oni zaraditi isto pa čak i više nego mi proizvođači?? Evo ja imam jedan prijedlog po kojem bi bili svi zadovoljni. Prema ovim trima primjerima: cijena pšenice plaćena seljaku 1,3 , troškovi i zarada prerade 0,50 i zarada krajnjeg trgovca 0,30 = cijena kile kruha zaokružimo na 2,50 kn (računajući razne prijevoze). Cijena mlijeka plačena seljaku 3 kn,troškovi i zarada prerade 1 kn i zarada krajnjeg trgovca 0,30 = cijena litre mlijeka zaokružimo na 4,50. Cijena krumpira plaćena seljaku 1,20 kn,zarada distributera 0,30 i zarada krajnjeg trgovca 0,20 = cijena kile krumpira zaokružimo na 2 kn/kg.

Evo to je prava istina o cijeni hrane. Uzeo sam ova tri primjera jer su mi najbliskiji,a tako je i sa svom ostalom hranom. Samo treba napraviti malu računicu (kako bi Fidelito rekao: matematika je neumoljiva) i eto ti gadova koji tolike pare zarađuju..na kraju krajeva krajnji potrošač će jeftinije plaćati hranu i automatski će moći lakše živjeti. Na ovo sve postoji jednostavan odgovor : vlada slobodna trgovina i svatko može stavljati cijene koje hoće..kako god bilo slobodna trgovina nije sustav koji dobro funkcionira. Jednostavno trebaju postojati granice!

Uh! teška tema do zla Boga .

Kolega "Fidel" sa svojim načinom rezoniranja cjelokupne ekonomske i društvene stvarnosti je na nekin način 100% u pravu ,i da se nalazi u Americi mislim da bi bio veliki kapitalista

Ali mislim da ni amerika nije više ono što je nekad bila ,
Moj vjenčani kum se vratio iz amerike ,a boravio je tamo 15 godina isto je radio na građevini i u zadnjih par godina imao svoj vlastiti građevinski obrt ,a po njegovoj priči imam dojam da su isti principi vladali u tom sektoru kao i u RH proteklih 6 godina .

Želim reći da se poštenim radom više ne može ništa steći i napraviti ma koliko ti bio sposoban ,jednostavno ti nije dozvoljeno ,

Meni i dan danas odzvanjaju riječi lika koji je bio nazorni na jednoj od zgrada na kojoj sam radio ,
jedne prilike za kavom me je pitao koliko mogu zaraditi mjesečno? A ja naivan iskreno kažem ,

Komentar lika je bio: kako ja mogu sa srednjom stručnom spremom njega "fakultetliju" šiti skoro pa duplo na plaći .
Ovakve društvene stvarnosti treba svrstati u ovu "što se iza brda valja"

Jer ovakvi doživljeni primjeri su apsurdni jer lik je mene kao nadzorni tjerao da radim i subotom i nedjeljom ,a onda mu je bio problem zašto toliko zaradim .
Ma mislim stvarno ..........

Definitivno, posrednici povećavaju cijenu. Ali samo povećanje cijene nie tako jednostavno kako se čini. Dok je država imala emisju svog novca bez duga, povećanje cijena nije bio problem. E sad ćete se pitati u čemu je problem?

Dakle, kod emisije državnog novca, država plasira novac i kao prvi u krugu ima najveću korist od toga. Pri tome povećanje obujma novčane mase stvara trošak samo djelom u gotovini. Plaće se mogu dizati bez nekog problema.

Međutim, kada je novac emitiran kao kredit, tada povećanje cijena znači da moramo uzimati kredite smo da bi povećali novčanu masu i ostvarili istu kupovnu moć. Istina je da novac vrijedi manje, ali kako ga trebamo u određenom postotku više, tako nam i dugovi rastu. Već sam objavio taj grafikon, a on je iz članka o inflaciji u isključivo kreditnom sustavu ( https://sites.google.com/site/financijskisustav/inflacija-bez-primarne-emisije ). Tu sam ubacio izmjerenu inflaciju u RH u XLS tablicu i pod pretpostavkom da se uzima kredit samo da se poveća novčana masa za iznos inflacije, dobio sam zanimljiv rezultat. Dug koji tako nastaje ima tendenciju da raste stopom zbrojem inflacije i kamate banke. Realno dug raste za iznos kamate banke. Tj. inflacija ne obezvređuje dug baš ni malo. Nevjerojatno, ali potvrđeno čistom računicom u XLs tablici.

Koje su posljedice inflacije? Očigledno je da se mora uzimati povećati kreditna ekspanzija za iznos inflacije jer će nam početi padati kupovna moć. Tj. padati će i BDP. Dakle, kad je Linić rekao da će sa inflacijom potaknuti gospodarstvo, malo nas je varao. Jer u konačnici dug prema bankama raste. Dug je uvijek veći od posudbe i ne škodi mu inflacija. Uzimanje više kredita ide samo na ruku bankama da nam mogu lakše oduzeti realna bogatstva na ime duga. Možemo mi stvoriti u državi stvoriti bilo čega koliko hoćemo, ali ne možemo stvoriti novac za otplatu duga bez vanjskotrgovinskog suficita. A njega nema od kad imamo državu.

Dali bi se što bolje dogodilo kad bi se kreditni novac ograničio samo na proizvodnju (novonastalu vrjednost )?

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:Dali bi se što bolje dogodilo kad bi se kreditni novac ograničio samo na proizvodnju (novonastalu vrjednost )?

Kreditni novac je najveće zlo. Prvo jer stvara ekspanziju "novca", a drugo jer je dug uvijek veći od te ekspanzije. Što bi značilo da se krediti mogu otplatiti jedino povećanjem proizvodnje. Tkz. beskonačan rast. Bilo što što poremeti taj rast stvara bumerang koji vodi u nagli pad BDP-a.

Zašto nam ne treba ekspanzija novca na kreditan način? Zato jer je to prevara. Novac se mora ekspandirati iz razloga što netko uvijek uspije stvoriti neku uštedu. Taj subjekt troši manje od prihoda i smanjuje cirkulaciju novca. To se mora nadoknaditi iz tih čisto praktičnih razloga. Samo nadoknada nesmije biti od kredita. Time ispada da je nečija štednja u novcu drugima samo još veći dug. Koji apsurd i koji teški zajeb. Samo ova činjenica se neće čuti od stručnjaka. Oni nemaju toliko mozga da shvate ove jednostavne stvari.

Država mora zakonom ubiti kreditnu ekspanziju. Tj. krediti ne smiju povećavati količinu novca u opticaju. Kad to riješimo, tada država može emitirati novac za ekspanziju novčanem mase. I to je logično jer će tada država raditi sa budžetskim deficitom, a subjekti (ako rade korisne i potrebne poslove) raditi sa privatnim suficitom. Time se stvara višak novca koji bi trebao biti u ravnoteži sa povećanom ponudom robe na tržištu koja je produkt ljudskog rada. Kreditna ekspanzija tj. multiplikacija primarnog (točnije realno unešenog novca) ima za posljedicu podpirivanje inflacije. Naime, ako država emitira 5% novog novca preko deficita budžeta i taj novac se u bankama pretvori u 15% kredintog novca, tada financijski sektor može na ime duga sa vremenom potraživati sve više novca jer stvara inflaciju preko troškova bankarske zarade koja dolazi na naplatu.

Tko se sjeća Ante Markovića i 90' godina, može se sjetiti kako je na početku rasla kupovna moć i plaća (kredina multiplikacija i državna emisija u kombinaciji), a onda je počeo problem sa tečajem. Imalo se, trošilo se na uvoz (Trst, Mađarska, itd.). Bila su to vremena tajkunskih privatizacija. Našim novcima iz banaka su se kupovale firme koje su radnici svojim radom otplaćivali gazdi. Plaće su realno pale pet puta u roku 2 godine.

Zašto nije moglo potrajati? Jer se nije ubila ekspanzija kredita. Jer se nije uspješno regulirao odljev novca na uvoz. I zato jer je cilj Markovićeve reforme bio da se novi tajkuni domognu tvornica na klasičnu prevaru.

Zanimljivo bi bilo pročitati knjigu Tihomira Čuljka "Rat" ( http://www.4shared.com/document/ar0pjSHb/Tihomir_Culjak_-_Rat__nova_ver.html ). Čovjek je opisao i financijski rat protiv Hrvatske i financijska događanja. Ako ste pročitali moju knjigu, tada će vam čitanje ove knjige dati potpuniju sliku kako se financijski uništavala RH, ali iznutra. Tek kada dobro proučite moje pisanje, biti će vam jasni katastrofalni potezi hrvatskih vlasti protiv svog naroda. Obratite pažnju na privatne banke i privatizaciju.

http://2012-transformacijasvijesti.com/video-2/globalni-kaos-svjetska-pozornica-4-4-2012
Zanimljivo

http://www.advance.hr/vijesti/kriza-ubija-osim-grcke-samoubojstva-i-u-italiji-samozapaljenja-hici-u-glavu-skok-u-smrt/

Kriza ubija - osim Grčke, samoubojstva i u Italiji: samozapaljenja, hici u glavu, skok u smrt

A rješenje je jednostavno: ukinuti ekspanziju novca preko kredita.

http://www.poslovnipuls.com/2012/04/07/javni-sektor-zeljko-lovrincevic/

I nakon toga te ljude treba ubiti, zar ne. Oni će i dalje morati podmirivati troškove života. Kako?

Nostradurus je napisao/la:http://www.poslovnipuls.com/2012/04/07/javni-sektor-zeljko-lovrincevic/

I nakon toga te ljude treba ubiti, zar ne. Oni će i dalje morati podmirivati troškove života. Kako?

Ne treba ih ubiti. Neka pokušaju samostalno osmisliti, proizvesti i prodati proizvod, kao što to rade poduzetnici u Hrvatskoj. Neka malo okuse 'čari' poduzetništva, neka primjene znanja koja su stekli u školi... Svaki državni službenik bi morao barem probati raditi neko vrijeme kao poduzetnik da bi shvatio poduzetničku muku. (Možda bi i mi poduzetnici morali raditi neko vrijeme kao birokrati da shvatimo njihovu muku).
Meni, kao poduzetniku je neshvatljivo da negdje postoji poslodavac (u ovom slučaju država) koji zapošljava radnike koji mu zapravo nisu potrebni za poslovanje. Ja nisam pristalica državnog deficita i života na kredit, svi (uključujući državu) trebamo trošiti najviše onoliko koliko uprihodimo i ni centa više. Eventualni višak isplati se uložiti samo u obrazovanje. Deficitom u dražvnom proračunu generacijama koje dolaze oduzimamo budućnost, umjesto da im obrazovanjem tu budućnost stvorimo.

Fidelito je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:http://www.poslovnipuls.com/2012/04/07/javni-sektor-zeljko-lovrincevic/

I nakon toga te ljude treba ubiti, zar ne. Oni će i dalje morati podmirivati troškove života. Kako?

Ne treba ih ubiti. Neka pokušaju samostalno osmisliti, proizvesti i prodati proizvod, kao što to rade poduzetnici u Hrvatskoj. Neka malo okuse 'čari' poduzetništva, neka primjene znanja koja su stekli u školi... Svaki državni službenik bi morao barem probati raditi neko vrijeme kao poduzetnik da bi shvatio poduzetničku muku. (Možda bi i mi poduzetnici morali raditi neko vrijeme kao birokrati da shvatimo njihovu muku).
Meni, kao poduzetniku je neshvatljivo da negdje postoji poslodavac (u ovom slučaju država) koji zapošljava radnike koji mu zapravo nisu potrebni za poslovanje. Ja nisam pristalica državnog deficita i života na kredit, svi (uključujući državu) trebamo trošiti najviše onoliko koliko uprihodimo i ni centa više. Eventualni višak isplati se uložiti samo u obrazovanje. Deficitom u dražvnom proračunu generacijama koje dolaze oduzimamo budućnost, umjesto da im obrazovanjem tu budućnost stvorimo.

G. Fidelito, vi ste genijani. Bolje rečeno, ni Linić vam nije do koljena. Vjera u proizvodnju korisnih proizvoda je tolika da je to nevjerojatno.

A sad logička provjera: Nitko u državi nema nikakav novac. Ja dolazim i želim svoje ZPhonove prodati raji. Rade na vodu i ne koštaju ništa u eskploataciji, a služe umjesto ličkog dozivanja i rade na 100 km. Pitanje je od kuda će se stvoriti novac koji ću ja zaraditi prodajom ovih izvrsnih proizvoda? Od kuda?

A sad na scenu stupa banka i nudi ofarbane papire za kupnju proizvoda. Raja kupuje i sva sretna ne razmišlja da trebaju dati više papirića nego što ih uopće ima u opticaju. Što ćemo kad dug stigne na naplatu? Vrtjeti prstima i govoriti da je bila loša sreća. Jer u ovoj proširenoj igri novce zarađujem ja, a banka ima nepodmirene dugove i plijeni imovinu. Zatim dolazim ja i za simboličnu svotu otkupim imovinu, a ostatak duga ostaje još za sva vremena i radi ekonomsko ropstvo. To je iz naših zakona koje je donijela narodna vlada.

A g. Fidelito hvali uspješnog poduzetnika nostradurusa (ALA TODORIĆ) i bankara te dio ljudi koji su izbjegli bankrot. Oni koji su bili višak i propali trebaju sada sami stvoriti proizvod i prodati sličnu priču, moleći boga da će im to proći kao meni. Ha, ha , ha. Koja teza o supjehu. Da se upucaš od smijeha. Pa to je sprdnja od života. Filedlitov san. Bez ljutnje. Ali u Grčkoj se čovjek upucao.

I nakon toga te ljude treba ubiti, zar ne. Oni će i dalje morati podmirivati troškove života. Kako?

Dobili su posao u državnim službama jer su imali nekog rođaka ili prijatelja koji je na višoj poziciji a za uzvrat su glasali za HDZ. Osobno ih znam dosta koji su se na takav način uvalili i sad su ko bubreg u loju . Plaća je redovita, godišnji, bolovanje, ... Prije tog posla su živjeli kao i svi ostali građani - vozili stare automobile i nisu išli na more i trošili na gluposti .

Što se mene tiče treba ih otpustiti duplo više od te broje. Ne treba i ubiti već neka probaju sami zaraditi novac a ne da im kao do sada pada se neba . Neka se probaju baviti poljoprivredom pa će se kupati u lovi kako to tvrde novinari ili neka si pucaju u glavu , baš me briga.
Zašto nisi postavio pitanje od čega živi 40 000 bivših proizvođača mlijeka koji su propali od 2003. do danas a živi su, zar ne ?

Nostradurus je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:http://www.poslovnipuls.com/2012/04/07/javni-sektor-zeljko-lovrincevic/

I nakon toga te ljude treba ubiti, zar ne. Oni će i dalje morati podmirivati troškove života. Kako?

Ne treba ih ubiti. Neka pokušaju samostalno osmisliti, proizvesti i prodati proizvod, kao što to rade poduzetnici u Hrvatskoj. Neka malo okuse 'čari' poduzetništva, neka primjene znanja koja su stekli u školi... Svaki državni službenik bi morao barem probati raditi neko vrijeme kao poduzetnik da bi shvatio poduzetničku muku. (Možda bi i mi poduzetnici morali raditi neko vrijeme kao birokrati da shvatimo njihovu muku).
Meni, kao poduzetniku je neshvatljivo da negdje postoji poslodavac (u ovom slučaju država) koji zapošljava radnike koji mu zapravo nisu potrebni za poslovanje. Ja nisam pristalica državnog deficita i života na kredit, svi (uključujući državu) trebamo trošiti najviše onoliko koliko uprihodimo i ni centa više. Eventualni višak isplati se uložiti samo u obrazovanje. Deficitom u dražvnom proračunu generacijama koje dolaze oduzimamo budućnost, umjesto da im obrazovanjem tu budućnost stvorimo.

G. Fidelito, vi ste genijani. Bolje rečeno, ni Linić vam nije do koljena. Vjera u proizvodnju korisnih proizvoda je tolika da je to nevjerojatno.

A sad logička provjera: Nitko u državi nema nikakav novac. Ja dolazim i želim svoje ZPhonove prodati raji. Rade na vodu i ne koštaju ništa u eskploataciji, a služe umjesto ličkog dozivanja i rade na 100 km. Pitanje je od kuda će se stvoriti novac koji ću ja zaraditi prodajom ovih izvrsnih proizvoda? Od kuda?

A sad na scenu stupa banka i nudi ofarbane papire za kupnju proizvoda. Raja kupuje i sva sretna ne razmišlja da trebaju dati više papirića nego što ih uopće ima u opticaju. Što ćemo kad dug stigne na naplatu? Vrtjeti prstima i govoriti da je bila loša sreća. Jer u ovoj proširenoj igri novce zarađujem ja, a banka ima nepodmirene dugove i plijeni imovinu. Zatim dolazim ja i za simboličnu svotu otkupim imovinu, a ostatak duga ostaje još za sva vremena i radi ekonomsko ropstvo. To je iz naših zakona koje je donijela narodna vlada.

A g. Fidelito hvali uspješnog poduzetnika nostradurusa (ALA TODORIĆ) i bankara te dio ljudi koji su izbjegli bankrot. Oni koji su bili višak i propali trebaju sada sami stvoriti proizvod i prodati sličnu priču, moleći boga da će im to proći kao meni. Ha, ha , ha. Koja teza o supjehu. Da se upucaš od smijeha. Pa to je sprdnja od života. Filedlitov san. Bez ljutnje. Ali u Grčkoj se čovjek upucao.

Ako raja nema novaca za Z-phonove - znači nemaš tržište za iste. Mogu biti dometa i 9000 km, i 350 puta bolji od onih u upotrebi, ali oni su 'mrtva' roba. Ako sam nešto proizveo, ne znači automatski da taj proizvod mora imati svojeg kupca. Tako je to u realnom životu. Kada bi svi morali kupovati stvari 'pod mus' samo zato što su proizvedene (pa makar su i bolje od stvari koje trenutno koristimo za istu svrhu), ne bi bilo dobro.
Boldani dio citiranog teksta je (po meni) onaj glavni problem u društvu. Ovi novčani odnosi u društvu se neće promijeniti dok ljudi ne shvate bit stvari. Kada bi ljudi rekli (sami sebi) da nemogu i neće kupovati proizvode jer nemaju novaca, umjesto da se zadužuju kod kamatara (koji se sada zovu banke i legalizirali su svoj posao) za kupovinu bezveznih i pomodnih stvari, onda bi svijet drugačije izgledao. Ovako kako je danas - najvažnije je (mnogima) imati najmoderniji mobitel svako-malo, novi auto ili otići na more ('jednom se živi'), dok nije bitno kako ćemo sutra. Razvijena je cijela znanost marketinga, to jest kako nagovoriti kupca da kupi neko pomodno sranje (koje ti zapravo uopće nije potrebno), a već nekoliko generacija 'puši' ta sranja. Najvažnija je potrošnja u društvu, da se naplati PDV i da država ima prihod. Znači u toj teoriji glavno je samo da što više trošimo i to bez obzira na naše trenutne financijske mogućnosti. Mislim da je to nakaradno, bez obzira na sve 'ekonomske teorije'. To je protivno mojem osobnom mentalitatu, meni je najvažnije da štedim (ovo je manje važno, ali eto tek toliko - da se zna). Ja smatram da samo uz realno sagledavanje trenutnih financijskih mogućnosti i potrošnju koja mora biti u okviru istih - moguće je bolje sutra. Ako danas više trošiš nego što imaš - sutra to moraš vratiti, dok ako trošiš manje ili jednako onome čime raspolažeš - sutra ćeš biti bogatiji (za ušteđeno) ili barem nećeš biti dužan (uz kamatu, naravno). A razvoj? On mora doći iz inovacije, rada i poduzetništva a ne iz zaduživanja kreditima. Tko nije inovativan - ne može se razvijati - on se može samo zadužiti. Pravi poduzetnici su inovativni i zato su jako vrijedni u društvu. (Ima puno situacija da ako nisi inovativan - ne možeš uopće preživjeti, no to je tema za neku drugu raspravu).

A što se tiče Grčke i nesretnog čovijeka koji nažalost nije vidio izlaz iz situacije - njih je stigla jedna od najgorih mogućih kletvi, a koja glasi: 'dabogda imao - pa nemao'. Samo kod njih velika većina građana realno nikada nije imala, jer su samo u prividu živjeli (neko vrijeme) da nešto imaju. I sada je došlo do naglog otrežnjenja, plus treba vratiti kredite (sa kamatom, naravno) za život kada su mislili da imaju. Šok je toliko velik da mnogi ljudi to jednostavno ne mogu prihvatiti kao životnu činjenicu.

IVAN DF je napisao/la:

I nakon toga te ljude treba ubiti, zar ne. Oni će i dalje morati podmirivati troškove života. Kako?

Dobili su posao u državnim službama jer su imali nekog rođaka ili prijatelja koji je na višoj poziciji a za uzvrat su glasali za HDZ. Osobno ih znam dosta koji su se na takav način uvalili i sad su ko bubreg u loju . Plaća je redovita, godišnji, bolovanje, ... Prije tog posla su živjeli kao i svi ostali građani - vozili stare automobile i nisu išli na more i trošili na gluposti .

Što se mene tiče treba ih otpustiti duplo više od te broje. Ne treba i ubiti već neka probaju sami zaraditi novac a ne da im kao do sada pada se neba . Neka se probaju baviti poljoprivredom pa će se kupati u lovi kako to tvrde novinari ili neka si pucaju u glavu , baš me briga.
Zašto nisi postavio pitanje od čega živi 40 000 bivših proizvođača mlijeka koji su propali od 2003. do danas a živi su, zar ne ?

Nije stvar u otpuštanju i bankrotiranju firmi. Pokazao sam vam logičkim primjerom. To je čisti poker u životu koji se nepotrebno igra po pravilima bankara šibicara. A da je to tako, i sami kažete, osjetili su bivši proizvođači mlijeka. Padate na sistem, zavadi pa vladaj. Tražite krivca gdje ga nema, dok lisice i dalje prazne kokošinjce. Prvo su nam bile krive firme gubitaši, pa sad odoše u bankrot. Sad će nam biti krivi oni u administraciji. Pa kad i to riješimo, vidjeti ćemo da problem i dalje nije nestao.

To se zove "stvaranje rješenja koja to nisu". Nama ne trebaju takva rješenja. To je sistem pokušaja i pogreške, ali u sferi gdje nije problem. Maestralno, zar ne. Vrhunska iluzija i obmana. Uskoro će se pojaviti grupe kojima se neće sviđati stranci, narodne manjine, dalmatinci (Zagreb), itd. Svi će oni donositi pogrešna rješenja jer im to paše - manipuliraju da bi stvorili nešto prostora za svoj probitak. Moramo se izdići iznad toga. Ne postoji ništa slučajno i spontano. Sve je u nečijoj organizaciji. Samo treba proniknuti prave ciljeve.

@Fidelito, imao sam tržište za ZPhonove. Samo kupci nisu imali novac. Banka je to riješila, a rezultat je sranje u društvu.

Ne možemo se spasiti tako da ne dižemo kredite. Banke u tim situacijama spuštaju kamate i ljudi moraju zagristi. Ljudo su ko obične ovce. Vide priliku i razmišljaju kako imaju šansu da nešto ušićare. Njih ne zanimaju posljedice. Oni misle da ako to tako funkcionira da mora biti dobro i ispravno.

Gledajte, nisam ja protiv proizvodnje i stvaranja konkurentnih proizvoda. I sam ih proizvodim. Problem je što financijski sustav ne smije uništavati ljudske sudbine kada je čovjek pokazao da je marljiv i da radi kvalitetno svoj posao. Neradnika će uvijek biti.

Financijski sistem kakav je sada ne omogućava svima da uspiju. Zamislite da su svi u državi klonovi Todorića. Da li bi po vama svi ti klonovi mogli biti uspješni? Evo pitanje za zamisliti. Znači, sve bi ljude zamjenili klonovima Todorića. Koji bi rezultat bio? Pitanje za vas?

http://www.nacional.hr/clanak/127990/simptomi-nadiruce-buducnosti-obrazovnja

Izdvojio bih:

„neovisne farmere na život plaćene radne snage koja će tolerirati ono što su praktički smatrali ropstvom" te " „obrazovati milijune glasača kako bi se spriječila njihova eventualna pobuna. To je značilo „ograničiti njihove perspektive i razumijevanje, obeshrabriti slobodno i samostalno razmišljanje i izdresirati ih za poslušnost".

Kako su ovo postigli: Proizvodnja se seli na daleki istok (globalizacija). Pod utjecajem emisije novca kao kredita, nameće se rješenje koje to nije "privatizacija" te moćni i bogati preuzimaju sva bogatstva države koja im i dalje omogućuju bogaćenje. Školovanje sada može biti skupo jer ga bogataši mogu platiti. A narod pristaje na uvijete koji su ropstvo.

A borba protiv toga je jednostavna: Ukinuti ekspanziju novca kao kredita. Kada država bude imala svoju emisiju novca bez duga, bogataši i njihov novac, neće imati toliki utjecaj. Rad će postati isplativ, a školstvo i ostalo može biti financirano. A da o drugim dobrim posljedicama i ne pričam.

Nostradurus je napisao/la:@Fidelito, imao sam tržište za ZPhonove. Samo kupci nisu imali novac. Banka je to riješila, a rezultat je sranje u društvu.

Ne možemo se spasiti tako da ne dižemo kredite. Banke u tim situacijama spuštaju kamate i ljudi moraju zagristi. Ljudo su ko obične ovce. Vide priliku i razmišljaju kako imaju šansu da nešto ušićare. Njih ne zanimaju posljedice. Oni misle da ako to tako funkcionira da mora biti dobro i ispravno.

Gledajte, nisam ja protiv proizvodnje i stvaranja konkurentnih proizvoda. I sam ih proizvodim. Problem je što financijski sustav ne smije uništavati ljudske sudbine kada je čovjek pokazao da je marljiv i da radi kvalitetno svoj posao. Neradnika će uvijek biti.

Financijski sistem kakav je sada ne omogućava svima da uspiju. Zamislite da su svi u državi klonovi Todorića. Da li bi po vama svi ti klonovi mogli biti uspješni? Evo pitanje za zamisliti. Znači, sve bi ljude zamjenili klonovima Todorića. Koji bi rezultat bio? Pitanje za vas?

Boldano i podvučeno je ljudska priroda na koju igra postojeći sustav. I ja se slažem da je za napredak potreban i kapital (osim ideje i inovacije), ali kapital se ne isplati posuđivati pod bilo kakvim uvijetima. Svi znamo što znači kada posudiš novac kod lihvara i svi znamo posljedice toga. Banka je ozakonjeno lihvarstvo (zamotana u lijepi papir) i kada ne bi bilo potražnje za kreditom - cijena kredita bi padala u nekakve realne okvire.
Ne možemo imati sustav u kojem bi se svi ponašali kao Agrokor, analogno tome isto tako ne možeš imati privredu u kojoj bi jedina poduzetnička aktivnost bila krađa šahtova. Netko mora proizvesti i ugraditi taj šaht - da bi ga netko drugi ukrao sa ceste. Takvih pokušaja ima svuda i biti će ih uvijek. Ali razlika među državama je u tome kako će se sustav postaviti prema onima koji stvaraju a kako će se postaviti prema onima koji potkradaju zajedniče vrijednosti sustava i tako urušavaju cijeli sustav (da bi sebi omogućili neku minimalnu kratkotrajnu korist). Sustav je toliko erodiran da politika uopće ne zna od kuda početi riješavati problem, jer bilo gdje prvo pipnu cijeli sustav se urušava. Kao kada igraš zahod sa kartama. I zato političari gledaju kako će izdržati svoj mandat a za dalje ih nije previše briga. Samo da se sve ne razleti dok su na vlasti, da se ne uđe u povijest kao onaj-tko-je-bio-na-vlasti-kada-se-sve-raspalo. I tako samo treba izdržati mandat a onda će netko drugi brinuti o tome.
Jedno od riješenja je ukazati na bit poblema, a tu sigurno spadaju i ovi nepravedni novčarski odnosi. Isto kako su propali režimi sjeverne afrike koje je srušio internet, isto tako bi se moglo dogoditi da internet sruši i ovakvu vladavinu banaka u današnjem svijetu.

Ne znam dali se u postojećem zakonu nalazi kakav članak koji definira da se na kapital pojedinca ,koji želi pokrenuti neku vrstu biznisa u nekoj određenoj sredini ,stavi i neka vrsta tereta da taj kapital nema toliku slobodu da radi isključivo samo za dobit vlasnika ,nego i da se igra na kartu da se tim kapitalom mora činiti dobro društvu počev od lokalne sredine pa dalje , ne samo u materijalnom smislu nego i šire (moralno ,ekološki ...itd).

Kapitalističko uređenje društva je dobra stvar ,ali kako stvari stoje, za sva trenutna događanja koja nam se dešavaju moramo dio odgovornosti snositi i mi sami kao društvo .

Dolaskom demokracije devedesetih mi smo se kao društvo izgubili ,krenuli smo se ponašati kao pas koji se pusti sa lanca ,

nismo znali kud udramo i kud bi prije ,ne razmišljajući da će mo u takvom ponašanju raditi kardinalne greške jer strateški nismo postavljali bitne stvari na svoje mjesto.

Da se puno toga može postići brzo i efikasno može,Kapital, Moral ,Znanje ,i Rad . Formula je uspjeha za društvo

Nažalost dvdeset godina je bačeno uzalud ,imali smo priliku ,sad se pomirimo sa činjenicom da sad netko drugi upravlja s nama .

Ili još nije kasno ,tko zna ?

@O.P.G.KOVAČ, Nama te treba strani kapital u državi. Nama treba tehnologija. Strani kapital u državi nema smisla. Njime se samo kupuje roba iz uvoza. A što će nam kupovna moć u inozemstvu, ako nemamo što ponuditi na tom tržištu. Uvijek ćemo biti u manjku. Kao i krediti, tako se i strane investicije nemaju od kuda isplatiti. Isplativost tih investicija u globalu dolazi od dotoka stranog novca u državu. A to ispadne kao običan lanac sreće u kojem posljednji ulagači popuše (slučaj RH).
---------------

Nevezano sa time, imamo zanimljivu vijest: http://www.nacional.hr/clanak/127895/ne-radis-primas-placu-ali-nije-ti-dobro.

Ideja nije loša. HAC ima kadrove za svaku političku stranku na vlasti. Kad im zatrebaju, samo iz izvuče sa led-a. Što bi bilo da su se ti ljudi negdje skrasili. HAC bi ostao bez vodstva. Eto što je kvalitetno dugoročno planiranje.

http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/186999/Drzava-i-fond-Alternative-preuzimaju-Biondicevu-banku.html

Sve banke se moraju stalno dokapitalizirati! Samo to Biondić ne zna. Naivac. Velike banke dolaze do novca jeftino ga dobivajući od FED-a ili ECB-a. Mali igrači idu u stečaj. Osobito kad nema velike kreditne ekspanzije i stranih ulaganja.

http://www.nacional.hr/clanak/128026/vlada-nema-rjesenje-za-nezaposlenost

U novom broj Nacional otkriva dobro skrivenu činjenicu - da ni nova koalicijska vlada nema nikakav plan za povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj. Planovi koje su iznijeli o potencijalni izravnim i neizravnim radnim mjestima koja bi mogla nastati od obnova fasada, još uvijek su samo planovi.

Vlada mora znati da zaposlenost dolazi zbog isplativosti posla. Isplativost posla dolazi od dotoka novca. A dotok novca dolazi od kredita i investicija koje u konačnici traže izvlačenje više novca od uloženog. Kada bi oni mogli shvatiti ove činjenice, već bi bili na putu ka rješenju.

Očigledno je da krediti i strane investicije ne vode ka rješenju. Samo još da sačekamo koje stoljeće da mudre glave dođu k sebi i shvate da su pogrešno vodili politiku zadnjih 19 godina.

http://www.nacional.hr/clanak/128065/grcka-ce-6-svibnja-odrzati-izbore

Zašto mi se već sad čini da im nova Vlada neće moći pomoći?
......
Jer ne znaju protiv čega se trebaju boriti - ekspanzije novca isključivo kao kredita.

Strani kapital ima smisla, ali samo ako taj strani kapital izgradi tvornicu u kojoj će se otvoriti nova radna mjesta (i kada bi vlasnik platio porez na eventualnu dobit iz te tvornice). Ako je taj kapital ponuđen u obliku kredita (da se kupuje strana roba) onda je to trojanski konj. Konjina.
Ovo sa fasadama pomoću kojih bi se smanjila potrošnja energije u objektima nije neka nova ideja, to se u razvijenim zemljama radi već dobrih 20+ godina i to dovodi do direktne uštede energije (koja se uvozi, a svakim danom je sve skuplja). Samo neka ponude pristojan kredit sa minimalnom kamatom za te radove i zaposlilo bi se ljudi. Moglo bi se zaposliti ljudi i kod instalacije malih solarnih sustava (kako fotovoltnih, tako i za pripremu tople vode), i to bi dovelo do znatnih ušteda el. energije, posebno u dalmaciji koja ima više nego dobre uvijete za takva postrojenja. Do sada je struja bila prejeftina, pa se to 'nije isplatilo'. Kada struja postaje socijalna kategorija i potrošači ne plaćaju realnu cijenu, onda ti sustavi postaju ekonomski neisplativi, a zapravo su itekako isplativi. Možda nam niti ne treba nova termoelektrana, nego korištenje 'alternativnih' izvora energije (namjerno sam riječ alternativni stavio u navodnike, jer to je samo kod nas 'alternativno', a svima ostalim je to postao normalni izvor energije). Sa druge strane vrlo veliki su gubitci u prijenosu el. energije, jer se mreža ne obnavlja. A kako bi se i financirala obnova elektroenergetskog sustava kada je struja socijalna kategorija i ne plaća se realna cijena struje? To dovodi do još većih guibitaka. I tako u krug i nitko nema riješenje, a samo zato da se očuva 'socijalni mir'. I sve može propasti, ali bitan je 'socijalni mir'. A kada ja trebam industrijski priključak struje, onda je cijena tog priključka tolika da se (uz postojeći trend pada cijena) za koju godinu bude više isplatilo napraviti fotovoltni sustav i raditi kada je sunčano.

E moj Fidelito, nemrem više vama kontrirati. Vi ste kao kriva Drina. Opet ste izvalili nekoliko poluistina i tako u nedogled. Netko se nauči odmah, neko kasnije, a netko nikad.
-------------------------------

Svatko tko gradi tvornicu i zapošljava, radi to zbog povrata kapitala. Od kuda dolazi novac za to?.....
---------

Fasade se ne mogu isplatiti odmah. A kako je isplativost obično 5 godina, a za to su podignuti krediti koje ne možemo vratiti, ne znam gdje je računica. Naime nakon 5 godina, glavnica raste na 140% (7% godišnje kamate). Nakon 7 godina će već biti 160%. A nakon 9 godina će biti 183%.

Ako je otplativost poboljšanja 20% godišnje, tada ćemo nakon 9 godina imati tek nulu. Međutim, glavnica u 10. godini raste još 13% od početnog ulaganja. Dobitak je mršavih 6%. U 11. godini je rast duga za još 14%.

Sve ovo je posljedica nemogućnosti otplate kredita. Jer mi ovdje polazimo od pretpostavke da je kredit otplativ. Ali nije jer nemamo prihode iz koji bi ih platili.
-------------

Zazivanje kredita sa niskom kamatom je opet floskula.

Pa vi kao da ste profesionalni sindikalista. I oni to zazivaju. A što je Španjolska imala 30 godina? Niske kamate na stanogradnju. I koji je rezultat? Ista priča, samo u malo više godina.


Dajte se zbrojite. Kredit je trojanski konj - guja u srcu - muda pod bubrege.

Svatko tko priziva jeftine kredite ne zna računati. Eto to je istina. Trebate natrag u školu.

Nebih se baš složio da se kredit ne može otplatiti , može ! itekako može .
Neznam u makro ekonomskoj politici ali u mom vlastitom primjeru u mikro primjeru ,
prije pet godina pokrenuti proizvodnju isključivo na bazi kredita ,pametno ulagati i širiti proizvodnju ,primjeniti znanje ,rad i krediti riješeni

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:Nebih se baš složio da se kredit ne može otplatiti , može ! itekako može .
Neznam u makro ekonomskoj politici ali u mom vlastitom primjeru u mikro primjeru ,
prije pet godina pokrenuti proizvodnju isključivo na bazi kredita ,pametno ulagati i širiti proizvodnju ,primjeniti znanje ,rad i krediti riješeni

G. KOVAČ, jel to paralela da ako ja mogu dignuti 250 kila, da može svatko?

Ako vi možete otplatiti kredit, može svatko. Ma genijalno. Ako ja mogu ukrasti milijun kuna, onda to može svatko. Ako ja mogu biti direktor, to može svatko. Kako ste zaključili da je svaki kredit otplativ i to svakome?
-----------------

Dakle. Ubacim u vreću 100 kuna od kredita, malo promješam i izvadim 150 kuna. Može, ali mađioničar.

Primjer. Vlada uzme X milijardi kredita stranog kredita ubaci u državu i onda isčupa iste te X milijarde plus kamate na taj kredit. To bi značilo da netko drugi također mora ubacivati novac u državu. Tko je taj drugi koji će ubacivati novce u državu? Hoćete li vi dizati kredite i zaduživati se da bi vlada otplatila investiciju? Ja sigurno neću?

Vlada je poručila da očekuje inicijativu od privatnika. Uzmite ljudi kredite i počnite ulagati. Država će ubrati poreze i riješiti svoje dugove, a vama friška figa. Od kuda ćemo svi mi otplatiti te kredite? Opet ćemo se veseliti kad susjedu krepa krava. Genijalno.