priključci za reduciranu i normalnu obradu tla te za direktnu sjetvu (no till)

od nedjelje do srijede bio sam u Švedskoj na prezentaciji priključaka firme Vaderstad s kojom smo počeli raditi ove godine.. da ne stavljam svaku sliku stroja u zasebni topic staviti ću ovdje sve zajedno. nadam se da ne smeta..

ima brdo slika a ovo će biti samo dio.
ovo su slike sa testnog polja gdje se testira izdržljivost priključaka:










radi se o kamenolomu, i kao što se vidi sa slika priključak se voža po kamenu.. sa svakim priključkom kojeg testiraju naprave 600-700 ha po takvom terenu..
traktore ubijaju jako često sa takvim radom..

ovo je SeedHawk, sijačica za direktnu sjetvu. za Kanadu, Rusiju, Ukrajinu, Australiju i SAD se rade takve sijačice od 9-25m radnoh zahvata..
ova na slici je 6m zahvata za Europu, u ponudi je od sljedeće godine i 8m a godinu nakon i 4m izvedba..
a vuče ju Valtra 191advance sa GPS-om..

ovo i post iznad je Carrier, dva su komada različitog radnog zahvata.. za plitku obradu tla..

ovo je topdown, zamjena za oranje i tanjuranje u jednom prohodu..

ovo je mehanički Rapid (slike pneumatskog su mi na drugom fotiću) i radi se o jednoj od najprodavanijih sijačica na europskom tržištu..
može se koristiti u direktnoj sjetvi, i u reduciranoj obradi i u normalnoj obradi tla. jedna takva bebica bi trebala biti na sajmu Gudovac a isto tako i u probnom radu u Tovarniku, Lovasu itd.


ovo sa većim ekranom je monitor GPS-a, a ovo iznad je upravljačka jedinica sijačice..
a to je unutrašnjost Valtra traktora..

malo se govori kako se apliciraju umjetna gnojiva pri no-till obradi. vjerovano širom, ali zar se to ne kosi sa općom preporukom naših savjetodavaca da se što više gnojiva aplicira dublje (zaorava)

Gnojivo se aplicira pri sijanju .
Ovo je slika sa Vaderstad stranice gdje se vide dva radna tijela , prvo koje otvara zemlju i ulaže gnojivo ( dublje ispod sjemena ) i drugo koje polaže sjeme .

Evo slika :



Mislim da je Vaderstad iskoristio patent za način ulaganja sjemena svoje Seed Hawk sijačice isto kao i recimo John Dale Zero Till sijačica koja postoji već duže vrijeme na tržištu a evo i slika kako to izgleda na John Dale sijačici ...



Izgleda da nisam baš pohvatao sve konce jer možda postoji veza između Seed Hawk Canada firme i Vaderstad-a ... možda je netko nekoga kupio i te priče ali sa tim se ne zamaram ... bitno da sam donekle ušao u trag odakle Vaderstad-u ulagači za sjeme i gnojivo .

Evo link na John Dale firmu koja proizvodi sijačice a na koju sam naletio davno prije i uvidio sličnosti u ulagačima :
http://www.daledrills.com/index.html

A evo linka i na Vaderstad stranicu :
http://www.vaderstad.com/default.aspx?treeId=4&lnkMainId=101&

pingo je napisao/la:Gnojivo se aplicira pri sijanju .
Ovo je slika sa Vaderstad stranice gdje se vide dva radna tijela , prvo koje otvara zemlju i ulaže gnojivo ( dublje ispod sjemena ) i drugo koje polaže sjeme .

Evo slika :


Izgleda da nisam baš pohvatao sve konce jer možda postoji veza između Seed Hawk Canada firme i Vaderstad-a ... možda je netko nekoga kupio i te priče ali sa tim se ne zamaram ... bitno da sam donekle ušao u trag odakle Vaderstad-u ulagači za sjeme i gnojivo .

Vaderstad je kupio Seed Hawk..
ali ne znam dali je Vaderstad prije nego što su kupili Seed Hawk počeli s proizvodnjom Rapida koji koristi takav način ulaganja i sjemena i gnojiva..
skinuo sam slike i sa drugog fotića pa ću i par komada odatle uploadati čim stignem..

Picek je napisao/la: jedna takva bebica bi trebala biti na sajmu Gudovac a isto tako i u probnom radu u Tovarniku, Lovasu itd.

i tako i bi...
3 metarski RDC (Combi Rapid) nam je prva mašina Vaderstada u Hrvatskoj..
bila prvo na sajmu u Gudovcu a onda završila kod gazde u Bošnjacima koji ju je i kupio.
pa kad je došao šveđanin krenuli smo sa puštanjem u rad kod gazde u Bošnjacima:




nakon toga otišli na polje gdje je skinut kukuruz i koje je triput pređeno tanjuračom prije nego što smo išli sijati:




brzina se kretala između 14,5-16 km/h.. rađeno je samo sijanje bez ulaganja umjetnog gnojiva, dubina sijanja 3 cm.
površina 9 ha, trebalo je cca 3 sata..

onda smo se tijekom noći sa strojem preselili u Tovarnik gdje smo ju testirali u radu na njihovoj crnici.
trebali smo raditi sa ovim JD-om ispred Valtre međutim priključak struje u kabini je američki sistem a taj nismo imali sa sobom za sijačicinu kontrolnu jedinicu pa smo to riješili sa boljim strojem


onda se otišli na njivu gdje smo krenuli sa sijanjem, sijali smo i ulagali gnojivo direktno u sojište


išlo je ako dobro pamtim 300 kg sjemena na hektar i 120 kg NPK na hektar a ovo ispod su uvratine


brzina rada na direktnoj sjetvi, 14,5-15,5 km/h





ovo je rezultat:




onda smo se išli "igrati" pa smo zvali tešku tanjuraču da istanjura jedan dio da vidimo kako će se sijačica ponašati:



s obzirom da je bila vlažna zemlja, brzina sijanja bi pala na 12,5-13,5 a ovo je rezultat:


sveukupno na toj tabli od 26 hektara smo napravili nekih 5-6 hektara onda se samo za probu preselili na tablu koja je istanjurana 7-8 dana prije, tu nismo sijali ali smo za probu napravili dva prohoda da vidimo kako se ponaša na suhoj zemlji:


to je bio rezultat

popodne smo se preselili u Lovas gdje smo išli u sjetvu na polje gdje je bio silažni kukuruz:



norma je bila 300 kg sjemena na hektar i 120 kg UREA-e a ovdje se vidi razlika:





brzina kretanja 15-17 km/h, posijana cijela tabla sa malo više od 6 ha..

navečer spakirali stvari i otišli za Košku..
u Koški je trebala raditi njihova Valtra ali Valtru su prenamijenili za teške poslove dok su JD-a dali za šminku (samo za to i je :P )
išlo se u soju, pola table su pretanjurali, pola su ostavili za direktno. mi smo radili samo direktnu sjetvu bez gnojiva, 300 kg po ha

Svaka čast na opsežnom i detaljnom izvještaju sa terena.

Vrhunski, svaka cast. A sad pitanja
Dali se moze i slijedece godine bez oranja sijati? Jasno, ovisi o rezlutatima ovih testova, ali kakva su iskustva u svijetu?

Odlično i prava stvar je ovo sijanje u no till izvedbi. Pitanja Koja je cijena takve sijačice,Dali postoje dva spremnika kada se spominje i istovremena i sjetva i razbacivanje gnojiva,Ks stroja koji to treba vuči

....ova strojka bez sadilice bi bila prava stvar za ove sa teškim zemljama...

Nego kako to da radite po raznim pogonima sa tim strojem a prodan je privatno ? Na koju dubinu se ulaže urea i koliko su široko ( jedan od drugog ) postavljeni ulagači za ureu ? Da li može ulagati i NPK gnojivo ?

Smiljan je napisao/la:Vrhunski, svaka cast. A sad pitanja
Dali se moze i slijedece godine bez oranja sijati? Jasno, ovisi o rezlutatima ovih testova, ali kakva su iskustva u svijetu?

da, može..
Christoffer, šveđanin koji je bio s nama i koji je zadužen za naše tržište je ujedno i poljoprivrednik u Švedskoj..
radi svojih 67 ha i očevih 80+ ha i oni na svom gospodarstvu nemaju pluga..
topdown (samo ime kaže, stroj koji obrađuje zemlju od vrha prema dnu, trebali bi ga imati za proljetni sajam Gudovac) i ovakva rapid sijačica im je dovoljno za većinu posla koji rade na pripremi zemlje i sijanju..
naš čovjek još uvijek ne razmišlja tako.. oranje i duboko podrivanje je kod nas majka radova na zemlji..
slažem se ja da je to kod nas na nekim predjelima još uvijek potrebno zbog loše drenaže i neodržavanja kanala pa se pojavljuju problemi sa viškom vode itd...
baš sam jučer bio kod jednog čovjek u Lukaču i pričamo o toj temi i onda on kaže da je njegov otac sa prvim MF-ovima od 28 kw koji su došli u taj kraj orao sa dvobrazdnim 10-colnim plugom na finoj dubini..
probaj sada tako..
šveđani kad su nam bili prvi puta i posebno kad je on bio sada nisu se mogli načuditi zbijenosti tla na našim njivama..
a to mi radimo sami sa bezbroj prolaza raznoraznim strojevima i nekulturom ponašanja na polju..
i na par ovih slika se to može vidjeti jer to su njegove slike i baš je to posebno slikao za pokazivanje u firmi..
znam ja da mi imamo teških tala ali nije moguće da ukrajinci, rusi, mađari, srbi, česi, poljaci, slovaci, francuzi, švabe, englezi, šveđani, bugari, rumunji itd. itd. siju samo i isključivo u pijesak. a kod njih ovakav način obrade prolazi, kod nas ne.. logički je postaviti pitanje zašto?
ali to je ujedno i problem struke kod nas, na jednim od dana polja tijekom ljeta pričao sam sa jednim profesorom agronomskog fakulteta i on kaže ma kakva reducirana/drugačija obrada tla posebno u ovakvoj godini kad se skida po 8 tona pšenice sa hektra..
oranje i par prohoda tanjuračom i to je sve što nama treba..
kad ti to kaže profesor..
realno neka područja naše zemlje sa količinom humusa i ph-om kakav imaju imaju prostora za urod preko 10 tona pšenice, ili urod bilo koje druge kulture iznad europskog prosjeka a naši rezultati kod gotove svake kulture su ispod europskog prosjeka..
kod mađara je reducirana i no till obrada u strašnom zamahu... zašto nije i kod nas?
kad sam bio u Vaderstadu u Mađarskoj (firma kći) upoznao sam jednu njihovu profesoricu Martu Birkner (čini mi se da se tako preziva) koja je profesorica na agronomskom fakultetu kod njih i koja je strašan zagovornik takvog načina obrade tla i koja svoje studente uči tome..
baš je neki dan izdala još jednu knjigu na tu temu a to je i kod nas popraćeno (Agroglas).. takva literatura u Hrvata gotovo ne postoji..
velim, ne mora biti direktna sjetva super stvar.. ali malo se radi po pitanju smanjenja broj prohoda po polju.. i dalje se jako puno radi po tlu i na tlu i samim time si ubijamo ono od čega živimo a da i ne govorim o troškovima i usporedbi istih..
no prije ili kasnije zaživjet će i takav način razmišljanja kod nas..

zvona je napisao/la:Odlično i prava stvar je ovo sijanje u no till izvedbi. Pitanja Koja je cijena takve sijačice,Dali postoje dva spremnika kada se spominje i istovremena i sjetva i razbacivanje gnojiva,Ks stroja koji to treba vuči

3m kombi sijačica sa prednjim system crossboard diskovima (dva reda diskova + jedan red lopatica ("pera)), packer kotači naprijed = cca 47.000,00 €, to je ta sijačica sa slika..
ovo smo kao svoj demo stroj i prvi stroj u Hrvatskoj dobili povoljnije..
jedan je spremnik ali je unutra pregrada kojom se može određivati prostor za sjeme i gnojivo ili samo za sjeme ako ga se spusti skroz do kraja ili samo za gnojivo ako ga se spusti na drugu stranu..
3100 l je kapacitet spremnika..
za ovu trometarsku sijačicu potreban je traktor 100-160 ks..

pingo je napisao/la:Nego kako to da radite po raznim pogonima sa tim strojem a prodan je privatno ?

prodan je kao demo stroj, a gazda tada još nije krenuo u svoju sjetvu pa smo ga koristili za testiranje na drugim površinama.. kada gazde posije svoje trebao bih ga voziti do Virovitice i eventualno N. Gradiške (teško)..

pingo je napisao/la:Na koju dubinu se ulaže urea i koliko su široko ( jedan od drugog ) postavljeni ulagači za ureu ? Da li može ulagati i NPK gnojivo ?

svako gnojivo koje je granulirano stroj može ulagati..
ulagači gnojiva su na 25 cm razmaka..
dakle ide jedan red ulagača gnojiva između dva reda sjemena..
NPK smo u Tovarniku koristili..
dubina je 3 cm dublje od sjemena što se vodi kao idealni razmak između jednog i drugog a može se podesiti i drugačije..
to je taman ona dubina gdje je sjemenu potrebna energija koju vuče iz gnojiva u fazi nicanja..

Vidiš i sam sa zagovornik te no til obrade no neču objašnjavati dalje.Ovdje kod nas u cestu Osijek- Bilje pirotehničari čiste table od mina: Prošli sa onim svojim strojem,kao neka freza.Tabla nije obrađivana od 90god rasao je korov,što mislite koliko je tu bilo humusa.Netko je tu tablu dobio i tip je na to odmah bacio gnojivo i preoro.Bogu za plakat.Koliku je on štetu napravio a da uopče nije svjestan

zvona je napisao/la:Vidiš i sam sa zagovornik te no til obrade no neču objašnjavati dalje.Ovdje kod nas u cestu Osijek- Bilje pirotehničari čiste table od mina: Prošli sa onim svojim strojem,kao neka freza.Tabla nije obrađivana od 90god rasao je korov,što mislite koliko je tu bilo humusa.Netko je tu tablu dobio i tip je na to odmah bacio gnojivo i preoro.Bogu za plakat.Koliku je on štetu napravio a da uopče nije svjestan

baš za sjest i plakati..
ajmo razmišljati ovako, zašto je mene moja mama cijeli moj život slala da joj idem u šumu po zemlju za cvijeće?
zato jer je šumska zemlja najbolji humus..
u Švedskoj je recimo postotak humusa u zemlji oko 2% (na tom području gdje on radi) i to sa takvim načinom reducirane obrade tla..
područje oko Tovarnika (černozem na kojem smo radili) ima postotak humusa od 2-4%..
sa tradicionalnim načinom rada..
a on ima bolje prosječne prinose od nas a to nije normalno..
mislim ja bih volio imati svoju zemlju gdje bih to radio tako..
ili da netko od firmi obrađuje zemlju po savjetima agronoma koji rade u Vaderstadu odnosno po savjetima ljudi koji rade reduciranu obradu..
sa suvremenim strojevima..
i da se onda na papir sve stavi uključujući i prinos..
mislim to bi morao biti jedan makropokus kroz dvije tri godine..
ali smatram da bi se itekako isplatilo vidjeti rezultate jednog i drugog..
a ljude je najbolje uvjeriti tako..

ili ajmo ovako, kanali kod nas su nedirani godinama..
dali je itko vidio da njemu nešto na njivi raste tako brzo kao što raste u kanalu pored njive?

Picek je napisao/la:

zvona je napisao/la:Vidiš i sam sa zagovornik te no til obrade no neču objašnjavati dalje.Ovdje kod nas u cestu Osijek- Bilje pirotehničari čiste table od mina: Prošli sa onim svojim strojem,kao neka freza.Tabla nije obrađivana od 90god rasao je korov,što mislite koliko je tu bilo humusa.Netko je tu tablu dobio i tip je na to odmah bacio gnojivo i preoro.Bogu za plakat.Koliku je on štetu napravio a da uopče nije svjestan

baš za sjest i plakati..
ajmo razmišljati ovako, zašto je mene moja mama cijeli moj život slala da joj idem u šumu po zemlju za cvijeće?
zato jer je šumska zemlja najbolji humus..
u Švedskoj je recimo postotak humusa u zemlji oko 2% (na tom području gdje on radi) i to sa takvim načinom reducirane obrade tla..
područje oko Tovarnika (černozem na kojem smo radili) ima postotak humusa od 2-4%..
sa tradicionalnim načinom rada..
a on ima bolje prosječne prinose od nas a to nije normalno..
mislim ja bih volio imati svoju zemlju gdje bih to radio tako..
ili da netko od firmi obrađuje zemlju po savjetima agronoma koji rade u Vaderstadu odnosno po savjetima ljudi koji rade reduciranu obradu..
sa suvremenim strojevima..
i da se onda na papir sve stavi uključujući i prinos..
mislim to bi morao biti jedan makropokus kroz dvije tri godine..
ali smatram da bi se itekako isplatilo vidjeti rezultate jednog i drugog..
a ljude je najbolje uvjeriti tako..

ili ajmo ovako, kanali kod nas su nedirani godinama..
dali je itko vidio da njemu nešto na njivi raste tako brzo kao što raste u kanalu pored njive?

Testovi s no-till sijacimama su provedeni u RH prije rata ako se ne varama, i poslije nekoliko puta.
I nije se bas iskazao takav nacin sjetve kod nas na vecini nasih tala. Sijacice su se raspadale i nisu davale adekvatne
prinose koji bi opravdali investiciju pogotovo kod privatnika, koji i ako rade vise zemlje na ma njemom manjem dijelu
mogu primjeniti takvu sijacicu.

A ova zadnja konstatacija o "nezbijenosti tla u kanalima" mislim da ima puuuno vise veze s tim sto u kanalima rastu korovske
vrste, a ne kulturne, koje su znatno otpornije na bolesti, stetnike, kvalitetu tla, nedostatak hraniva, susu, preveliku saturiranost
vodom, imaju bolji pocetni porast itd.

zvona je napisao/la:Vidiš i sam sa zagovornik te no til obrade no neču objašnjavati dalje.Ovdje kod nas u cestu Osijek- Bilje pirotehničari čiste table od mina: Prošli sa onim svojim strojem,kao neka freza.Tabla nije obrađivana od 90god rasao je korov,što mislite koliko je tu bilo humusa.Netko je tu tablu dobio i tip je na to odmah bacio gnojivo i preoro.Bogu za plakat.Koliku je on štetu napravio a da uopče nije svjestan

Moguce nikakvu ako covjek zna sto radi. Poanta je zadrzati _oranicni sloj_ plodnim, znaci i humus i glavninu hraniva u 30ak cm recimo.
Istina da se dio humusa gubi svakim preokretanjem, mijesanjem zemlje itd. uslijed oksidacije ali pravilnim gospodarenjem se sigurno
moze zadrzati kolicina humusa u tlu, ako ne i povecati. Znaci obavezno unosenje zetvenih ostataka u tlo, sto kod nas mnogo
gospodarstava ne radi jer je lakse zapaliti sve pa se ne patiti u oranju, i s vremena na vrijeme izvrsiti zelenu gnojidbu koju jaaako
rijetko vidim da netko radi na svojim njivama. Kalcizaciju provoditi zbog poboljsanja strukture tla i tako dalje, i tako dalje...

No till o kojem se raspravlja ovdje dakako ima prednosti, ali pitanje je gdje.
Slicno se pricalo o diskosnim plugovima prije 20ak godina, da su revolucija u osnovnoj obradi tla, puno manji utrosak energije
i nakon nekoliko dana su se doslovce raspali. U Francuskoj, Italiji i Njemackoj se sasvim lijepo radilo s njima na odredjenim podrucjima.

U nedjelju na Pampasu sam bio ukljucen u jednu raspravu o oranju bas gdje se pricalo o nekim tablama kraj Trnave ako se ne varam
koje se ne mogu preorati. Plug nece ici u zemlju 10cm.

Reci ti nama picek kolika je potrebna snaga za vuču Top down-a i da li sigurno on može raditi u kukuruznim ostatcima (da li je isproban u kukuruzištu koje nije tarupirano/bez sitnilica na kombajnu i da se naravno stvar u radu ne 'štopa') i da li postoji varijanta sa fleksibilnim radnim tijelima (opružna radna tijela) jer učinilo mi se da ovaj na slikama ima 'kruta' radna tijela, i naravno koliko košta top down za moj 4755 (koji nije za ništa kako bi ti rekao... ... vidi se da nam jako želiš prodati dobar traktor, ali ja recimo ne želim traktor nego Top down).

Inače imam pitanje i za Thor-a: Tko je radio direktnu sjetvu ili minimalnu obradu u HR? (da su se sijačice raspadale i koje sijačice se nisu pokazale dobre?). Ja recimo znam za neke hvalevrijedne pokušaje direktne sjetve ali ljudi zbog drugih okolnosi nisu ustrajali na tome- to su oni koji su imali pristup kakvoj-takvoj opremi, dok ja recimo nemam opremu za takav načina rada pa jednostavno to i ne probavam.

Pročitao sam si par knjiga o tome i došao do zaključka da u mojim uvijetima ne bi uopće pojeftinio proizvodnju, jednostavno zato jer kada bi i nabavio sve što je potrebno za takav način obrade tla mogao bi raditi recimo 3-5 puta više zemlje (sa istim traktorima i kombajnom) , a ovu zemlju što sada radim (110 Ha) imam u zakupu i male su mogućnosti proširenja. Nova linija strojeva traži, naravno, investiciju koja bi bila u tom slučaju neiskorištena (strojevo nebi radili dovoljno da se isplate). E sada će Picek kao dobar trgovac reći: udružite se u strojni prsten! A moje pitanje odmah slijedi: Sa kime? U kojoj pravnoj regulativi? Našlo bi se (možda) nas na forumu da se udružimo i da raubamo te strojeve do iznemoglosti ali tko bi vozio strojeve po Hrvatskoj? Inače u knjizi koju spominjem Amerikanci su došli do zaključka na osnovi prakse (nije to rekla-kazala) troškovi proizvodnje (repromaterijal) padaju tek neznatno, međutim produktivnost se povećeva (smanjuje se amortizacija jer se radi više Ha) i to je za njih bio drugi najvažniji faktor za popularnost te proizvodnje. Prvi razlog zašto se uopće pristupilo uvođenju minimalne obrade i direktne sjetve je bila naravno smanjenje erozije tla. Inače iznenađuje me (oprečno onome što su me učili u svim školama i na fakultetu) da sa smanjenjem obrade tla smanjuje se gubitak ugljika iz tla i da se zapravo time postiže bolja plodnost. Inače uvijek sam učio da je potrebno osigurati dobru aeraciju (prozraku) tla, rahlost itd. Amerikanac je i došao do još jednog zanimljivog zaključka što se tiče biljnih ostataka: Ako biljni ostatci ili veći dio njih) ostane na površini (to oni zovu mulch) oni čuvaju vlagu u sušnim ljetnim mjesecima, onemogućuju eroziju kišnih kapi, onemogućuju time stvaranje jake pokorice, s obzirom da sprečavaju isparavanje vode promoviraju razvoj mikrorganizama (bakterije) i makroorganizama (kišne gliste) koje su jako bitne u razvoju min ili no - till tehnologije (kišne gliste promoviraju vertikalnu retenciju vode u tlo). Zato tlo u početku primjene min ili no till tehnologije ima slabije rezultate nego konvencionalna obrada. Kada se razvije populacija kišnih glista u tlu ono postaje pravi 'materijal' za minimalnu obradu. Inače oranje uredno uništava populaciju glista i zato se oranje u minimalnoj obradi primjenjuje samo u iznimnim slučajevima (zato su ona pitanja poput: jel mogu ja orati svake treće godine? malo vjerovatna kada shvatiš osnovni princip minimalne obrade). Biljnim ostatcima na površini postiže se još jedan efekt kod čuvanja vode u tlu, a to je da sprečava površinsko otjecanje vode kod jake kiše na nagnutim terenima, jer poznato je da kada kiša počinje padati tlo upija vodu do neke granice, a kada dođe do zasićenja tla (ne stigne više upijati novu vodu) voda površinskim otjecanjem odlazi sa tla, odnosi sa sobom čestice tla i to je osnovni princip vodene erozije. Biljni ostatci na površini (koji bi trebali biti jednoliko raspoređeni) sprečavaju to otjecanje i 'čuvaju' vodu i ona se nakon prestanka kiše polako upija u tlo (ne vrijedi kada ti padne 100 mm kiše u 12 sati).

Naravno kao i sve ostalo na ovome svijetu i biljni ostatci na površini imaju i svojih nedostataka a to su:
- vlažnije, ali i samim time hladnije tlo pa sjeme kasnije klija, a veća je mogućnost propadanja sjemena usljed loših uvjeta (to je rejšeno tretiranjem sjemena i sortimentom koji ima dobru energiju klijanja
- vlažnije tlo i biljni ostatci u kojima buja mikrobiološki život stvara bolje uvijete za razvoj gljivičnih oboljenja, bolesti i štetnika (bez pesticida se nemože, ali porast troškova upotrebe pesticida je glavni razlog da su trškovi repromaterijala u ova dva načina proizvodnje isti)
- potrebno je kupiti nove strojeve (nova investicija)
- još nije rješeno ulaganje gnojiva u tlo (to bi se po meni moglo rješiti djelomično folijarnom prihranom)
- primjena herbicida kontaktno a ne zemljišno
- i ne mogu se sada sjetiti ničeg drugog, ali sigurno će se javiti nešto novo kao i uvijek kada se primiš tog posla

Tu bi se još puno toga moglo napisati ali ukratko to je kako ja to vidim. Mislim i da bi se sam netko trebao primiti tog posla (a baš imam parcelu koja je lijepo nagnuta na jug, fina je i topla tu bi stvar mogla idealno raditi) i onda malo više nam o tome napisati.


Bilo ih je koji su to radili kod nas, (pionirski) i bilo bi zanimljivo čuti njihova iskustva, a svoje teoretsko znanje dao bi za samo jedan pokušaj u praksi.....

Neću dužiti. Mišljenja sam da takav način obrade tla prolazi na određenim tipovima tala, ali pokuse bi trebalo postaviti na više lokacija i tjekom par godina s obzirom da su godine različite što se tiče vremena (klime). Svakako sam za uvođenje novina, no treba biti oprezan. Dok sam studirao išli smo jedno prilikom gledati američku sijačicu za No Till sjetvu (mislim da je marke Tay ili tako nekako) i vidio sam soju sijanu tim strojem i pšenicu posijanu iza kombajna bez tarupa i neizgleda to loše. No kažem treba to sve praktično provjeriti. Nadam se da će nam Picek iznijeti što više podataka o rezultatima sijačice, prinosima po lokacijama, zatim o prinosima u ovisnosti od predkulture... dakle što više podataka to bolje.