Zakon o poljoprivrednom zemljištu

majs je napisao/la:Jedno pitanje za sve na ovome forumu...htio bi da se malo uključite u raspravu.
U tijeku je priprema novog zakona o poljoprivrednome zemljištu stoga je moje pitanje: što mislite da bi trebalo promijeniti u dosadašnjem zakonu i koje bi eventualno bile neke nove odredbe koje bi trebalo uvrstiti u taj novi zakon?
Dozvoliti prodaju državnog zemljišta ili ne? Na koji način staviti u funkciju tih u zadnje vrijeme često spominjanih milijun ha? Dali limitirati površine u zakupu/koncesiji i na koliko? Što sa privatnom zemljom koja se ne obrađuje?

Stavio sam temu ZA ili PROTIV , gdje možete iznijeti mišljenje !
Za državnu zemlju od 2001. g. Zakon je neobavezujući za provođenje općinama i gradovima , zato sam Mesiću 2001. g. prije nego je išao na drugo čitanje u Sabor rekao da neće funkcionirati ! U sadašnjem Zakonu sporne su stručne pripreme jer to znači raditi u općinama i gradovima !
Ne može se državna zemlja davati na ; 1 , 5 , 10 g !
_Bez izmjena zakona za privatnu zemlju ne možemo ništa riješiti niti ništa napraviti u poljoprivredi !

Zakon o poljoprivrednom zemljištu ?
U nedjelju su predstavnici Hrvatskog seljačkog saveza , u Plodovima zemlje iznijeli negativno mišljenje o prijedlogu zakona ! Da li je netko vidio napisan prijedlog ? Da li je netko sudjelovao od seljaka ili udruga u pisanju prijedloga zakona ?
Ja sam tražio u pismenom obliku od ministra Jakovine i njegove pomoćnice Kuterovac , da se tu imenuju ljudi koji poznaju problem !
Nisam od njih dobio odgovor ! Sutra će nazvati Ministarstvo !

N A C R T

ZAKON
O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje sljedeće:
I. opće odredbe,
II. održavanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta,
III. korištenje poljoprivrednog zemljišta,
IV. promjena namjene poljoprivrednog zemljišta i naknada,
V. raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: u vlasništvu države),
VI. promet privatnog poljoprivrednog zemljišta,
VII. Zemljišni fond,
VIII. Agencija za poljoprivredno zemljište (u daljem tekstu: Agencija),
IX. upravni i inspekcijski nadzor,
X. kaznene odredbe,
XI. prijelazne i završne odredbe.
Članak 2.
(1) Poljoprivredno je zemljište dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.
(2) Vlasništvo i posjed zemljišta iz stavka 1. ovoga članka ne mogu pravnim poslom stjecati strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.
(3) Pravni poslovi sklopljeni protivno stavku 2. ovoga članka su ništetni.
Članak 3.
(1) Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
(2) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države je i zemljište upisano u zemljišne knjige kao društveno vlasništvo i njime se raspolaže prema odredbama ovoga Zakona.
(3) Šumsko zemljište koje nije obraslo višegodišnjim gospodarski opravdanim šumskim kulturama smatra se poljoprivrednim zemljištem i njime se gospodari prema odredbama ovoga Zakona.

II. ODRŽAVANJE I ZAŠTITA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Članak 4.
(1) Poljoprivredno zemljište mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.
(2) Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem.
(3) Katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine preko 1000 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju koje su u Katastru označene kao poljoprivredna kultura, moraju se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do konačnosti akta kojim se odobrava gradnja.
(4) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere i sukladno Načelima dobre poljoprivredne prakse ne umanjujući njegovu vrijednost.
(5) Agrotehničke mjere iz stavka 4. ovoga članka propisat će ministar nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: ministar) posebnim propisom.
(6) Katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta iz stavka 3. ovoga članka mogu se parcelirati jedino na temelju akta o gradnji.
Članak 5.
(1) Radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša provodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja.
(2) Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprečavanjem od direktnog unošenja te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti.
(3) Štetnim tvarima u poljoprivrednom zemljištu smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih, fizikalnih i bioloških svojstava zemljišta, kao i živi GMO organizmi, uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost, odnosno onemogućava njegovo korištenje za poljoprivrednu proizvodnju.
(4) Onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se vegetacijsko-gospodarski otpad poljoprivrednog porijekla ako je ostavljen na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine.
(5) Ministar će propisati koje se tvari smatraju štetnim te najviše dopuštene količine štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu.
Članak 6.
(1) Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja i oštećenja provodi se ispitivanje i trajno praćenje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta štetnim tvarima koje obuhvaća:
a) utvrđivanje stanja poljoprivrednog zemljišta (inventarizacija),
b) trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), a posebno sadržaj štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu.
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavlja Agencija.
Članak 7.
(1) Fizičke ili pravne osobe dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države kojeg koriste na temelju ugovora o zakupu, koncesiji, dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake.
(2) Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka provodi na temelju analize tla Agencija po službenoj dužnosti ili na zahtjev korisnika, tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed i zadnje godine prije isteka ugovora o zakupu, koncesiji, dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake te periodično najmanje svake četvrte godine.
(3) Troškove analize tla snosi korisnik zemljišta.
Članak 8.
(1) Analize tla u smislu praćenja stanja iz članaka 7. ovoga Zakona mogu obavljati ovlašteni laboratoriji koje na temelju rješenja o ispunjavanju propisanih uvjeta ovlasti Ministarstvo.
(2) Rezultate analiza iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni laboratoriji moraju dostavljati Agenciji.
(3) Metodologiju za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta i uvjete za obavljanje analize iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar.
Članak 9.
(1) Fizičke ili pravne osobe koje onečiste ili oštete poljoprivredno zemljište štetnim tvarima tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena ili onemogućena dužne su sanirati nastalu štetu na temelju inspekcijskog nadzora.
(2) Fizičke ili pravne osobe dužne su u slučaju onečišćenja i oštećenja o svom trošku obaviti sanaciju poljoprivrednog zemljišta na način i u roku koji rješenjem utvrdi Ministarstvo na temelju stručnog mišljenja Agencije.
(3) Ako osobe iz stavka 2. ovoga članka u određenom roku ne saniraju poljoprivredno zemljište, sanaciju će provesti pravna ili fizička osoba koju rješenjem odredi Ministarstvo na prijedlog Agencije i to na trošak fizičke ili pravne osobe koja je to bila dužna učiniti.
(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka izvršno je danom dostave tog rješenja stranci.
Članak 10.
(1) Općinsko, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb gradska skupština propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju.
(2) Pod agrotehničkim mjerama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: zaštita od erozije, sprečavanje zakorovljenosti, zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta bilja na određenom području, suzbijanje biljnih bolesti i štetočina, korištenje i uništavanje biljnih otpadaka.
(3) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužni su dostaviti Agenciji podatke o primjeni propisanih mjera iz stavka 2. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.
Članak 11.
(1) Agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije razumijeva se:
a) ograničenje ili potpuna zabrana sječe dugogodišnjih nasada, osim sječe iz agrotehničkih razloga,
b) ograničavanje iskorištavanja pašnjaka propisivanjem vrsta i broja stoke te vremena i načina ispaše,
c) zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama,
d) zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta,
e) određivanje obveznog zatravljivanja strmog zemljišta,
f) zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura, odnosno obveza sadnje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura.
(2) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.
Članak 12.
(1) Općinsko, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb gradska skupština propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranih pojasa.
(2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužni su dostaviti Agenciji podatke o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.

III. KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Članak 13.
(1) Neobrađeno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države ulazi u Zemljišni fond.
(2) Zemljištem iz stavka 1. ovog članka smatra se zemljište koje:
a) nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje,
b) nije obrađeno u prethodnom vegetativnom razdoblju,
c) je obraslo višegodišnjim raslinjem.
(3) Agencija imenuje povjerenstvo sastavljeno od tri člana pravne, geodetske i agronomske struke koje utvrđuje poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Na raspolaganje zemljištem iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe članka 53. ovoga Zakona.
Članak 14.
(1) Neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu države koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište daje se u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene.
(2) Zemljište iz stavka 1. ovog članka ne može se koristiti za:
a) podizanje trajnih nasada,
b) sjetvu odnosno sadnju višegodišnjih kultura,
c) za izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje.
(3) Zemljište iz stavka 1. ovog članka Agencija daje u zakup putem javnog natječaja na rok od 10 godina sa ugovornom klauzulom o raskidu ugovora nakon završetka vegetativne sezone, a po dobivanju akta o gradnji, odnosno do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj Prostornim planom.
(4) Na davanje u zakup zemljišta iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka od 28. do 49. ovog Zakona.
(5) Za pokretanje postupka iz stavka 1. ovog članka potrebno je pribaviti očitovanje tijela nadležnog za upravljanje državnom imovinom. Rok za očitovanje nadležnog tijela je 15 dana od primitka zahtijeva za očitovanje.
Članak 15.
(5) Neobrađeno poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu daje se u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene, uz naknadu zakupnine vlasniku zemljišta.
(6) Zemljištem iz stavka 1. ovog članka smatra se zemljište koje:
a) nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje,
b) nije obrađeno u prethodnom vegetativnom razdoblju,
c) je obraslo višegodišnjim raslinjem.
(7) Agencija imenuje povjerenstvo sastavljeno od tri člana pravne, geodetske i agronomske struke koje utvrđuje poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka.
( Zemljište iz stavka 1. ovog članka ne može se koristiti za:
a) podizanje trajnih nasada,
b) sjetvu odnosno sadnju višegodišnjih kultura,
c) za izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje.
(5) Zemljište iz stavka 1. ovog članka Agencija daje u zakup putem javnog natječaja na rok od 10 godina odnosno do raskida ugovora na zahtjev vlasnika zemljišta.
(6) Na davanje u zakup zemljišta iz stavka 1. ovog članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka od 28. do 49. ovog Zakona.
(7) Ugovor o zakupu raskida se na zahtjev vlasnika nakon završetka vegetativne sezone, a vlasnik zemljišta dužan je obeštetiti zakupnika ukoliko je trošak stavljanja u funkciju poljoprivrednog zemljišta bio veći od ostvarene dobiti zakupom tog zemljišta. Navedeno procjenjuje Povjerenstvo iz stavka 3. ovog članka.
Članak 16.
(1) Sredstva ostvarena od zakupa poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu na temelju članka 15. ovoga Zakona, prihod su vlasnika 70% i Agencije 30%, te se pripadajući dio mora isplatiti vlasniku u roku od 15 dana od uplate na poseban račun Agencije.
(2) Ako je vlasnik nedostupan ili nepoznat sredstva iz stavka 1. ovoga članka izdvajaju se na posebnu poziciju proračuna Agencije gdje se čuvaju do isteka ugovora o zakupu.
(3) Po isteku roka iz stavka 2. ovoga članka izdvojena sredstva prihod su proračuna Agencije.
Članak 17.
(1) Na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države može se osnovati pravo služnosti u svrhu: izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih vodova, eksploatacije i istraživanja mineralnih sirovina i sl.
(2) Postupak i mjerila za osnivanje služnosti uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Članak 18.
(1) Na poljoprivrednom zemljištu mogu se u svrhu izgradnje sustava za odvodnja i navodnjavanje osnivati služnosti sukladno posebnom propisu.
(2) Sredstva za financiranje uređenja ili građenje novog sustava vodnih građevina iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u skladu s propisom koji uređuje financiranje vodnoga gospodarstva.

IV. PROMJENA NAMJENE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I NAKNADA
Članak 19.
(1) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima.
(2) O prijedlogu Strategije prostornog uređenja države i Programa prostornog uređenja države mišljenje daje Ministarstvo.
(3) Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, prostornih planova područja posebnih obilježja, nositelj izrade dužan je pribaviti mišljenje Ministarstva, a suglasnost Ministarstva na nacrt konačnog prijedloga prostornog plana velikoga grada, grada, odnosno općina.
Članak 20.
(1) Stručne poslove u svezi s prikupljanjem potrebne dokumentacije za izradu zahtjeva i davanje mišljenja te suglasnosti u postupku izrade prostornih planova obavlja ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.
(2) Ministarstvo utvrđuje posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za zahvate u prostoru izvan građevinskog područja sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji.
Članak 21.
(1) Osobito vrijedno obradivo (P1) poljoprivredno zemljište u smislu ovoga Zakona su najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom omogućavaju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije.
(2) Vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište u smislu ovoga Zakona su površine poljoprivrednog zemljišta primjerene za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini.
(3) Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe osim:
a) kad nema niže vrijednoga poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini ili kada bi troškovi dislokacije na niže vrijedno poljoprivredno zemljište premašivali opravdanost nepoljoprivredne investicije,
b) kada je utvrđen interes za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja,
c) pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda.
(4) Agencija utvrđuje koje se poljoprivredno zemljište smatra osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište.
(5) Ministar može na prijedlog Agencije ovlastiti i druge pravne osobe za obavljanje poslova iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Ministar će propisati mjerila za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivoga (P2) poljoprivrednog zemljišta.
Članak 22.
(1) Jednokratna naknada za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: naknada) plaća se prema površini građevinske čestice utvrđene na temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, odnosno po primitku potvrde glavnog projekta.
(2) Promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta smatra se i eksploatacija pijeska, šljunka, kamena, ciglarske i lončarske gline, površinski kopovi te stvaranje odlagališta krutog i tekućeg otpada i drugih mineralnih sirovina, izgradnja sportskih terena i objekata, kao i ostale odobrene nepoljoprivredne namjene u smislu posebnog zakona.
(3) Način vođenja evidencije o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta propisat će ministar pravilnikom.
Članak 23.
(1) Za poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 50% od tržišne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(2) Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 80% od tržišne građevinske vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(3) Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 2,5% tržišne vrijednosti građevinske zemljišta.
(4) Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno koje se nalazi unutar granica građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 5% tržišne vrijednosti tog zemljišta.
(5) Rješenje o naknadi donosi nadležni ured državne uprave u županiji ili upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu na temelju podataka nadležne porezne uprave o tržišnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet prenamjene.
(6) Nadležno tijelo koje je donijelo akt iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona dužno je najkasnije u roku od osam dana od dana izvršnosti tog akta ili izdavanja, taj akt dostaviti nadležnom tijelu radi donošenja rješenja iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana prijama izvršnog akta na temelju kojeg se može graditi građevina, odnosno od dana primitka potvrde glavnog projekta.
( Primjerak rješenja o visini naknade dostavlja se Ministarstvu, Agenciji i jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu na čijem se području zemljište nalazi.
(9) Sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene prihod su Agencije 70% i 30% proračuna jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
(10) Ministar će propisati uvjete i način korištenja sredstava iz stavka 9. ovoga članka koja su prihod proračuna jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.
(11) Naknada po izdanom rješenju plaća se u roku od 30 dana od dana dostave rješenja stranci.
(12) Na iznos naknade koji nije plaćen u roku plaća se zakonska zatezna kamata.
(13) Naknada se plaća i za objekte koji su bespravno izgrađeni nakon 1. siječnja 1985.
Članak 24.
(1) Investitor se oslobađa plaćanja naknade iz članka 22. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:
a) pri gradnji građevina koje služe za obranu od poplava, vodnih građevina odnosno sustava za melioracijsku odvodnju, vodnih građevina za zaštitu i korištenje voda, pri uređenju bujica, vodnih građevina odnosno sustava za navodnjavanje i drugih vodnih građevina prema posebnom propisu,
b) pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost, preradu poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda i pružanje ugostiteljskih usluga na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu,
c) pri gradnji javnih cesta,
d) pri gradnji građevina za javne namjene u mjestima u kojima su te građevine uništene u oružanoj agresiji, te stanova i kuća za stradalnike Domovinskog rata,
e) pri gradnji građevina za školstvo i zdravstvo i gradnji ustanova socijalne skrbi,
f) pri gradnji stambene građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 400 m2 ako se gradi unutar građevinskog područja,
g) pri gradnji objekata u poslovnoj zoni, kada je jedinica lokalne samouprave investitor gradnje,
h) pri gradnji stambenih objekata poticajne stanogradnje.
(2) Vlada Republike Hrvatske može osloboditi obaveze plaćanja naknade za promjenu namjene za projekte od posebnog interesa.
(3) Rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade donosi Ured državne uprave u županiji nadležan za gospodarstvo, odnosno upravno tijelo grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.
(4) Primjerak rješenja iz stavka 3. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu i jedinici lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.
(5) Kada se utvrdi da je rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade doneseno na temelju netočnih podataka, naknada za promjenu namjene plaća se u dvostrukom iznosu.

V. RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE
Članak 25.
Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se prema odredbama ovoga Zakona, a prema općim propisima o raspolaganju nekretninama, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Članak 26.
(1) Odlukom kojom se odlučuje o vlasničkim i drugim stvarnim pravima na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države obvezno se osigurava zaštita i unapređenje gospodarskih, ekoloških i drugih interesa Republike Hrvatske i njezinih građana.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.
Članak 27.
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države ne može biti predmet obeštećenja bivših vlasnika.

Zakup i zakup za ribnjake
Članak 28.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup i zakup za ribnjake fizičkoj ili pravnoj osobi putem javnog natječaja na rok od 50 godina.
(2) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za dodjelu zakupa i zakupa za ribnjake donosi Agencija.
(3) Natječaj za zakup i zakup za ribnjake raspisuje se prvenstveno za katastarske čestice koje čine proizvodno tehnološke cjeline.
(4) Odluku o dodjeli zakupa donosi Agencija.
(5) Odluku o dodjeli zakupa za ribnjake donosi Agencija na prijedlog Povjerenstva za dodjelu zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za ribnjake (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za zakup za ribnjake) koje čine dva predstavnika ministarstva nadležnog za poljoprivredu, jedan predstavnik Agencije, te dva predstavnika ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.
(6) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka imenuje ministar na prijedlog Agencije, a čini ga pet članova i tajnik koji imaju pravo na naknadu.
Članak 29.
(1) Jedinice lokalne samouprave dostavljaju Agenciji dokumentaciju potrebnu za raspisivanje natječaja za zakup i zakup za ribnjake.
(2) Dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka mogu dostaviti i zainteresirane fizičke ili pravne osobe.
(3) Dokumentaciju potrebnu za raspisivanje natječaja za zakup, zakup za ribnjake i zamjenu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države propisuje ministar.
Članak 30.
(1) Sudionik natječaja za zakup i zakup za ribnjake može biti fizička ili pravna osoba koja je do isteka roka za podnošenje ponuda platila sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i protiv koje se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta, o čemu dostavlja izjavu uz ponudu na natječaj.
(2) Zajednička ponuda ponuđača na natječaju za zakup i zakup za ribnjake smatra se nevažećom.
(3) Ukoliko ponuđena zakupnina na natječaju za zakup i za zakup za ribnjake od strane ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete prelazi trostruki iznos početne zakupnine, takva ponuda se smatra nevažećom.
(4) Ukoliko ponuđeni iznos jednokratne naknade za vodu kod natječaja za zakup za ribnjaka od strane ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostruki iznos početne jednokratne naknade za vodu, takva ponuda se smatra nevažećom.
(5) Sastavni dio ponude je Gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: gospodarski program).
(6) Gospodarski program sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, pokazatelje poslovanja iz prethodnog razdoblja, namjenu korištenja i lokalitet zemljišta, tehnološko-tehničke karakteristike gospodarskog rada i podatak o potrebnoj mehanizaciji za obradu zemljišta koje je predmet zakupa, investicije i zapošljavanje, očekivane financijske rezultate proizvodnje, prikaz očekivanih troškova i prihoda, te posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji.
(7) Ministar će posebnim propisom urediti način vrednovanja Gospodarskog programa.
Članak 31.
(1) Pravo prvenstva na natječaju za zakup imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju, sljedećim redoslijedom:
a) najviše vrednovan Gospodarski program,
b) najviša postignuta zakupnina,
c) dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu..
(2) Pravo prvenstva na natječaju za zakup za ribnjake imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju, sljedećim redoslijedom:
a) najviše vrednovan Gospodarski program,
b) pravni sljednik bivšeg korisnika poljoprivrednog zemljišta u društvenom vlasništvu koje je postalo vlasništvom države, pod uvjetom da je u posjedu tog zemljišta i da se bavi djelatnošću akvakulture sukladno posebnom propisu,
c) pravna ili fizička osoba koja se bavi djelatnošću akvakulture sukladno posebnom propisu,
d) pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje djelatnosti akvakulture,
e) najviša postignuta zakupnina.
Članak 32.
(1) Početna zakupnina na natječaju za zakup i zakup za ribnjake, utvrđuje se sukladno propisu koji donosi ministar uz suglasnost ministra nadležnog za financije.
(2) Fizička ili pravna osoba iz članka 31. ovoga Zakona ima pravo prvenstva zakupa i zakupa za ribnjake prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najviši iznos zakupnine koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.
Članak 33.
(1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude na natječaju za zakup i zakup za ribnjake ravnatelj Agencije u ime Republike Hrvatske i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake u pisanom obliku.
(2) Prije sklapanja ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake zakupnik mora Agenciji dostaviti dokaz da je izvršio sve obveze s osnove korištenja toga poljoprivrednog zemljišta.
(3) Nacrt ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake mora se prije potpisivanja dostaviti na prethodno mišljenje županijskom državnom odvjetništvu na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi, a ono je dužno dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja nacrta ugovora i potrebne dokumentacije.
(4) Ukoliko županijsko državno odvjetništvo u zadanom roku ne da suglasnost, smatra se da je suglasno s prijedlogom ugovora.
(5) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.
(6) Gospodarski program iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona prilaže se ugovoru o zakupu i čini njegov sastavni dio.
(7) Zakupnik je dužan podnositi godišnje izvješće Agenciji o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa do kraja ožujka naredne godine.
( Agencija je dužna radi upisa ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake primjerak ugovora dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda.
(9) Primjerak ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i zakupu za ribnjake dostavlja se Hrvatskim vodama i jedinici lokalne samouprave na čijem području se zemljište nalazi, u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora.
(10) Primjerak ugovora o zakupu za ribnjake dostavlja se Ministarstvu nadležnom za vode.
Članak 34.
(1) Na osnovi sklopljenog ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, zakupnika uvodi u posjed Povjerenstvo u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora, odnosno po skidanju usjeva dotadašnjeg posjednika.
(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka čine tri člana pravne, geodetske i agronomske struke, koje imenuje Agencija.
(3) O uvođenju u posjed sastavlja se zapisnik.
Članak 35.
(1) Zakupnina za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države plaća se godišnje.
(2) Zakupnina za prvu godinu zakupa plaća se u roku od 15 dana od dana uvođenja u posjed u visini razmjernoj razdoblju koje je preostalo do isteka godine, a za svaku sljedeću godinu zakupnina se plaća do 30. ožujka tekuće godine.
(3) Ako je zakupnik u posjedu poljoprivrednog zemljišta iznos zakupnine za prvu godinu smanjit će se razmjerno plaćenoj naknadi za korištenje zemljišta.
(4) Na iznos zakupnine koji nije plaćen u roku iz stavka 2. ovoga članka, plaća se zakonska zatezna kamata.
Članak 36.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup ne može se dati u podzakup.
(2) Zakupnik ne može prenijeti svoje pravo iz ugovora o zakupu na drugu osobu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prava i obveze zakupnika koji je fizička osoba, mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na nasljednika prvoga nasljednog reda kojem je poljoprivreda osnovno zanimanje i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba, mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na drugu pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen.
Članak 37.
Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake sadrži obvezno odredbe koje se odnose na:
a) predmet zakupa,
b) vrijeme trajanja zakupa,
c) visinu i rok plaćanja zakupnine,
d) prava i obveze zakupnika,
e) namjenu korištenja zakupljenog zemljišta,
f) odustanak od ugovora,
g) razloge za raskid ugovora,
h) dopustivost postavljanja gospodarskih objekata, pomoćnih uređaja i objekata za iskorištavanje zemljišta.
Članak 38.
(1) Sklapanjem ugovora o zakupu za ribnjake zakupnik stječe pravo korištenja kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj za sve vrijeme trajanja zakupa.
(2) Sastavni dio ugovora iz stavka 1. ovoga članka su posebni uvjeti korištenja voda izdani od Hrvatskih voda sukladno posebnom propisu o vodama, a ne postupanje po njima je razlog za jednostrani raskid ugovora.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapa se po prethodnoj suglasnosti Ministarstva nadležnog za vodno gospodarstvo.
(4) Naknada za korištenje ribnjaka sastoji se od naknade za zakup za ribnjake i naknade za vodu.
(5) Naknada za vodu iz stavka 4. ovoga članka identična je naknadi za koncesiju za gospodarsko korištenje voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama i raspodjeljuje se sukladno posebnom propisu o vodama, a obračunava se i naplaćuje sukladno posebnom propisu o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko korištenje voda.
(6) Odredbe ovoga članka u dijelu ostvarivanja prava na korištenja kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj odgovarajuće se primjenjuju na ribnjake i ribogojilišta koji su u vlasništvu ili posjedu fizičkih ili pravnih osoba.
(7) Ministar će pravilnikom propisati uvjete i postupak za ostvarivanje prava iz stavka 6. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vodno gospodarstvo.
Članak 39.
(1) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake prestaje istekom vremena na koje je sklopljen.
(2) Od ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake može se u svako vrijeme sporazumno odustati.
(3) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake raskida se ako zakupljeno poljoprivredno zemljište prestane biti poljoprivredno zbog promjene namjene ili ako se zemljište koristi suprotno odredbama ugovora ili ovoga Zakona.
(4) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake mora se raskinuti ako zakupnik:
a) ne plati zakupninu, osim u slučaju više sile,
b) ne koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države kao dobar gospodar,
c) ne ostvaruje ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora zakupu, dvije godine uzastopno od dana sklapanja ugovora, osim u slučaju više sile,
d) obrađuje poljoprivredno zemljište suprotno odredbama sklopljenog ugovora,
e) daje zakupljeno zemljište u podzakup,
f) bez odobrenja zakupodavca izvrši investicijske radove na poljoprivrednom zemljištu koji prelaze granice uobičajenoga gospodarenja ili promijeni način korištenja poljoprivrednog zemljišta,
g) obavlja aktivnosti suprotno propisima o zaštiti prirode ili radnje koje imaju negativan utjecaj na bogatstvo ili stanje prirodnog područja, te ako na bilo koji način ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti.
(5) Zakupodavac mora raskinuti ugovor o zakupu za ribnjake ako zakupnik postupa suprotno posebnim uvjetima korištenja voda koje izdaju Hrvatske vode.
(6) Ugovor se smatra raskinutim danom dostave obavijesti o raskidu zakupniku. U obavijesti mora biti određen rok u kojem zakupnik ima pravo skinuti usjeve, odnosno plodove.
(7) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka zakupnik je dužan u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora o zakupu, odnosno po skidanju usjeva predati zemljište u posjed vlasniku putem Povjerenstva iz članka 34. ovoga Zakona.
Članak 40.
(1) Ako su se na poljoprivrednom zemljištu na dan sklapanja ugovora o zakupu nalazili trajni nasadi kojima se za vrijeme trajanja zakupa smanjila vrijednost krivnjom zakupnika, vlasniku pripada naknada za umanjenu vrijednost tih nasada.
(2) Ako su nasadi iz stavka 1. ovoga članka uklonjeni, vlasniku pripada naknada koja odgovara vrijednosti tih nasada u vrijeme sklapanja ugovora.
Članak 41.
Zakupnik nema pravo na povrat neamortizirane vrijednosti zasađenih nasada, uređenih i izgrađenih objekata i uređaja na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, ako se ugovor o zakupu raskida na njegov zahtjev ili njegovom krivnjom.
Članak 42.
(1) Po raskidu ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake zakupnik može u roku od 6 mjeseci:
a) uzeti one dijelove opreme i građevine koje je podigao,
b) tražiti naknadu stvarne vrijednosti opreme koja se može utvrditi za opremu koju nije moguće odnijeti, vegetacije koju je zasadio, te instalacija i zahvata za zaštitu zemljišta koji su poboljšali kakvoću poljoprivrednog zemljišta, ako je zasadio nasade i postavio navedene uređaje i objekte uz suglasnost zakupodavca,
c) ako nije postignut dogovor sa zakupodavcem srušiti i ukloniti na vlastiti trošak bez potraživanja naknade građevinske objekte privremenog karaktera koje je podigao. U slučaju neizvršenja ove obveze, rušenje ili uklanjanje može izvršiti zakupodavac na teret zakupnika.
(2) Ako zakupnik zasadi nasade ili izgradi objekte i uređaje bez odobrenja zakupodavca, nema pravo na povrat neamortizirane vrijednosti nasada raskidom ugovora o zakupu.
(3) Raskidom ugovora o zakupu zakupodavac ima pravo na zasađene nasade, uređene i izgrađene objekte i uređaje, a zakupniku mora platiti njihovu još neamortiziranu vrijednost, ako su nasadi, odnosno objekti i uređaji napravljeni s njegovom suglasnošću.
(4) Nasadi, objekti i uređaji pripadaju zakupodavcu bez odštete ako su bili zasađeni i izgrađeni bez njegova odobrenja. Zakupodavac ima pravo ukloniti uređaje kod kojih je to moguće bez štete.
(5) Raskidom ugovora o zakupu zakupodavac ima pravo tražiti da zakupnik oslobodi zemljište od nasada i izgrađenih objekata.
Članak 43.
Na raskid ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koji nije uređen odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se propisi o obveznim odnosima.
Članak 44.
(1) Za površinu miniranog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je dano u zakup zakupnina za prvih četrdeset godina korištenja plaća se na način da se umanjuje razmjerno troškovima razminiranja koje snosi zakupnik.
(2) Zakupnik je dužan poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka razminirati u roku od dvije godine od dana sklapanja ugovora o zakupu i ne može ga obrađivati do razminiranja, a ako se ne razminira u roku od dvije godine ugovor se raskida i dužan je platiti zakupninu za to vrijeme.
Članak 45.
(1) Sredstva ostvarena od zakupa i zakupa za ribnjake prihod su Agencije 50% i 50% proračuna jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
(2) Ministar će propisati uvjete i način korištenja sredstava iz stavka 1. ovoga članka koja su prihod Agencije i prihod jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište.
Članak 46.
(1) Ugovorom o zakupu i zakupu za ribnjake ugovorit će se promjena visine zakupnine za vrijeme trajanja valjanih ugovora.
(2) Način revalorizacije zakupnine propisat će ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije.
(3) Evidenciju naplate po ugovoru o zakupu i zakupu za ribnjake vodi Agencija.

Zakup zajedničkih pašnjaka
Članak 47.
(1) Zajednički pašnjak je proizvodno-tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je u naravi pašnjak, livada, sjenokoša i neplodno zemljište namijenjeno zajedničkoj ispaši stoke i peradi, a može se nalaziti unutar ili izvan zaštićenog područja.
(2) Zajednički pašnjak daje se u zakup na rok od 20 godina jednoj pašnjačkoj zajednici sa sjedištem na području jedinice lokalne samouprave gdje se pašnjak nalazi.
(3) Na području jedne jedinice lokalne samouprave može se osnovati jedna pašnjačka zajednica.
(4) Zajednički pašnjak u zaštićenim područjima daje se u zakup na rok od 20 godina uz uvjete i mjere zaštite prirode koje propisuje središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode, na prijedlog javne ustanove koja upravlja zaštićenim područjem.
(5) Pašnjačke zajednice čine fizičke i pravne osobe s prebivalištem, odnosno sjedištem na području jedinice lokalne samouprave gdje se zajednički pašnjak nalazi ili s prebivalištem, odnosno sjedištem na području susjedne jedinice lokalne samouprave koji su vlasnici stoke i zainteresirani za ispašu na zajedničkim pašnjacima i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
(6) Pašnjačka zajednica mora biti organizirana kao zadruga i mora donijeti Program gospodarenja zajedničkim pašnjakom koji sadrži način korištenja te prava i obveze korisnika zajedničkih pašnjaka.
Članak 48.
(1) Zainteresirana pašnjačka zajednica dostavlja Agenciji zahtjev za dodjelu u zakup zajedničkog pašnjaka koji sadrži podatke o podnositelju zahtjeva i zajedničkom pašnjaku.
(2) Agencija donosi Odluku o dodjeli zakupa zajedničkog pašnjaka.
(3) Odluku o dodjeli u zakup zajedničkog pašnjaka u zaštićenom području donosi Agencija uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.
(4) Na osnovi Odluke o dodjeli zakupa ravnatelj Agencije i odgovorna osoba pašnjačke zajednice sklapaju ugovor o zakupu zajedničkog pašnjaka u pisanom obliku, na koje se odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 37. i 39. ovoga Zakona.
(5) Ugovor za u zakup zajedničkog pašnjaka u zaštićenom području sadrži i posebne uvjete za zajednički pašnjak u zaštićenom području.
(6) Ministar će pravilnikom propisati uvjete za podnošenje zahtjeva i kriterije za dodjelu zajedničkih pašnjaka.

Privremeno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države
Članak 49.
(1) Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države za koje nisu sklopljeni ugovori o zakupu i zakupu za ribnjake Agencija može sklopiti ugovor o privremenom korištenju sa fizičkim ili pravnim osobama i to:
a) posjednicima kojima su istekli ugovori o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i koji su u mirnom posjedu istog,
b) posjednicima koji su koristili poljoprivredno zemljište u vlasništvu države bez ugovora i u mirnom su posjedu istog.
(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti ako su fizičke i pravne osobe platile sve obveze s osnova korištenja tog poljoprivrednog zemljišta.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapa se na rok do 5 godina odnosno do sklapanja ugovora o zakupu ili zakupu za ribnjake sukladno odredbama ovoga Zakona.
(4) Ugovori iz stavka 1. ovoga članka ne dostavljaju se prije potpisivanja na prethodno mišljenje državnom odvjetništvu.
(5) Korisnici poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka dužni su platiti naknadu u visini dvostrukog iznosa početne zakupnine za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države sukladno članku 32.
(6) Na naknadu iz stavka 5. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 45. stavka 1. ovoga Zakona.

Zamjena
Članak 50.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba približno iste vrijednosti radi okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
(2) Zahtjev za zamjenu poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka fizička ili pravna osoba podnosi Agenciji.
(3) Dokumentaciju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba Agenciji dostavlja podnositelj zahtjeva.
(4) Dokumentaciju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države Agenciji dostavlja jednica lokalne samouprave, odnosno grad Zagreb ili fizička ili pravna osoba iz stavka 1. ovog članka.
(5) Odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka donosi Agencija na temelju dostavljene dokumentacije.
(6) Na osnovi odluke o zamjeni poljoprivrednog zemljišta ravnatelj Agencije i podnositelj zahtjeva za zamjenu sklapaju ugovor o zamjeni u pisanom obliku.
(7) Poljoprivredno zemljište iz ugovora o zamjeni koje je postalo vlasništvo države uvrštava se u Zemljišni fond.
( Odredbe članka 33. stavak 3., 7. i 8. i članka 34. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o zamjeni poljoprivrednog zemljišta.

Prodaja izravnom pogodbom
Članak 51.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se iznimno prodati izravnom pogodbom po tržišnoj cijeni koju utvrđuje nadležna Porezna uprava u slijedećim slučajevima:
a) za katastarske čestice malih površina koje graniče sa zemljištem u vlasništvu podnositelja zahtjeva,
b) za katastarske čestice do kojih se može pristupiti samo preko zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja,
(2) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati izravnom pogodbom ako zainteresirana osoba podnese zahtjev Agenciji kojem prilaže dokaz o ispunjavanju uvjeta iz stavka 2. ovoga članka.
(3) Odluku o prodaji izravnom pogodbom donosi Agencija.
(4) Nacrt ugovora prije potpisivanja dostavlja se na prethodno mišljenje županijskom državnom odvjetništvu na čijem području se poljoprivredno zemljište nalazi, a ono je dužno dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja nacrta ugovora i potrebne dokumentacije.
(5) Ukoliko županijsko državno odvjetništvo u zadanom roku ne da suglasnost, smatra se da je suglasna s prijedlogom ugovora.
(6) Na osnovi odluke iz stavka 4. ovoga članka ravnatelj Agencije i kupac sklapaju ugovor o prodaji u pisanom obliku.

VI. PROMET PRIVATNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Članak 52.
(1) Fizičke ili pravne osobe koje žele prodati ili dati u zakup poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu dužne su ponudu dostaviti Agencije.
(2) Agencija je dužna ponudu iz stavka 1. ovoga članka koja sadrži sljedeće podatke: kč.br., k.o., zk.ul., površina i cijena odnosno zakupnina objaviti na oglasnoj ploči jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba i na internetskoj stranici Agencije u roku od 15 dana od dana dostavljanja ponude.
(3) Zainteresirane fizičke ili pravne osobe su dužne svoju ponudu za prodaju ili zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovog članka dostaviti Agenciji u roku od 15 dana od objave ponude iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Ponude iz stavka 3. ovoga članka trebaju sadržavati podatke o podnositelju ponude, ponuđenoj kupoprodajnoj cijeni ili zakupnini i dokaze o ispunjavanju kriterija za pravo prvenstva na natječaju iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Pravo prvenstva na prodaju, darovanje i zakup imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:
a) suvlasnik poljoprivrednog zemljišta koje se prodaje ili daje u zakup,
b) vlasnik ili posjednik poljoprivrednog zemljišta koje graniči s poljoprivrednim zemljištem koje se prodaje ili daje u zakup,
c) dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu,
d) ostale fizičke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
(6) Ako je više fizičkih ili pravnih osoba u istom redoslijedu prava prvenstva iz stavka 5. točka a), b) i d) ovog članka, prvenstveno prodaje i zakupa ima osoba koja je ponudila najvišu cijenu ili zakupninu.
(7) Agencija dostavlja prikupljenu natječajnu dokumentaciju, uz preporuku o najpovoljnijem ponuditelju, vlasniku odnosno zakupodavcu iz članka 5. stavka 1. ovog Zakona radi sklapanja ugovora.
( Vlasnik je dužan prijedlog ugovora za predmetno zemljište dostaviti u Agenciju.
(9) Po primitku prijedloga ugovora Agencija je dužna u roku od 15 dana dati suglasnost na ugovor ili izjaviti pravo prvokupa ili prvozakupa.
(10) Ukoliko Agencija u roku od 15 dana ne da suglasnost, smatra se da je suglasna s prijedlogom ugovora.
(11) Agencija čuva kopiju dokumentacije u elektronskom obliku 10 godina.
(12) Fizičke ili pravne osobe mogu darovati poljoprivredno zemljište u svom vlasništvu samo nasljedniku prvoga ili drugoga nasljednog reda pod uvjetom zadržavanja cjelovitosti katastarskih čestica.
(13) Promet privatnog poljoprivrednog zemljišta putem Agencije ne može biti predmet oporezivanja.

VII. ZEMLJIŠNI FOND
Članak 53.
(1) Poljoprivredno zemljište koje Agencija kupi, zamijeni, neobrađeno poljoprivredno zemljište iz članka 13. stavka 1. ovoga Zakona i državno poljoprivredno zemljište nakon isteka važećih ugovora o koncesiji, zakupu, dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake čine Zemljišni fond.
(2) Agencija gospodari Zemljišnim fondom.
Članak 54.
(1) Agencija može kupiti privatno poljoprivredno zemljište u ime i za račun Republike Hrvatske, putem javnog poziva ili izravnom pogodbom na temelju ponude fizičke ili pravne osobe koja je vlasnik poljoprivrednog zemljišta.
(2) Agencija ima pravo prvokupa na poljoprivrednom zemljištu koje je kupljeno na javnom natječaju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Poljoprivredno zemljište iz stavka 1. i 2. ovoga članka kao i poljoprivredno zemljište koje je otkupila Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama ulazi u Zemljišni fond.
Članak 55.
(1) Poljoprivredno zemljište iz Zemljišnog fonda Agencija daje u zakup i zakup za ribnjake javnim natječajem, zamjenjuje, iznimno prodaje ili raspolaže istim u svrhu okrupnjavanja sukladno posebnom propisu kojeg donosi ministar.
(2) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake iz stavaka 1. ovoga članka donosi Agencija.
(3) Odredbe članaka od 28. do 46. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na natječajima na zakup i zakup za ribnjake za poljoprivredno zemljište iz Zemljišnog fonda.
(4) Poljoprivredno zemljište iz Zemljišnog fonda prodaje se po tržišnoj cijeni koju utvrđuje nadležna Porezna uprava.

VIII. AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
Članak 56.
(1) Poslove zaštite, korištenja, raspolaganja, prometa i okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta obavlja Agencija kao specijalizirana javna ustanova.
(2) Agencija ostvaruje sredstva za rad na temelju ovoga Zakona, državnog proračuna, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanih aktom o osnivanju i statutom.
(3) Za obavljanje poslova Agencije mogu se osnovati podružnice.
Članak 57.
Djelatnost Agencije čine sljedeći poslovi:
a) zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja i oštećenja,
b) korištenje poljoprivrednog zemljišta,
c) raspolaganje poljoprivrednim zemljištem,
d) promet poljoprivrednim zemljištem,
e) okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta,
f) sudjelovanje u postupcima uređenja poljoprivrednog zemljišta u skladu s posebnim propisima,
g) suradnja s državnim tijelima, ustanovama, jedinicama područne (regionalne) samouprave i jedinicama lokalne samouprave u svezi poslova iz djelokruga Agencije koji su joj stavljeni u nadležnost,
h) praćenje i ocjenjivanje učinaka raznih mjera poljoprivredne politike i mjera drugih politika na okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta,
i) i drugi poslovi u skladu sa ovim Zakonom, aktom o osnivanju, Statutom i drugim propisima.
Članak 58.
(1) Agencija će uspostaviti, razvijati, voditi i održavati Informacijski sustav podataka o poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj u svrhu učinkovitije zaštite, korištenja i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Informacijski sustav će sadržavati podatke o održavanju i zaštiti te raspolaganju zemljištem.

(2) Jedinice područne (regionalne) uprave i jedinice lokalne samouprave, Državna geodetska uprava, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obvezni su sudjelovati bez naknade u uspostavi, razvoju, vođenju i održavanju Informacijskog sustava u odnosu na podatke kojima raspolažu.
(3) Način uspostave, sadržaj i vođenje Informacijskog sustava propisat će ministar.
Članak 59.
(1) Agencija je dužna nadležnom općinskom državnom odvjetništvu dostaviti potrebne podatke i dokumentaciju za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama u vlasništvu države, kao i zatražiti provedbu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata u katastarskom operatu.
(2) Agencija izdaje suglasnost na parcelacijske i geodetske elaborate za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države.

IX. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR
Članak 60.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo. Ako se provedenim nadzorom utvrde nepravilnosti i propusti, Ministarstvo dostavlja zapisnik o utvrđenom stanju Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
(2) Inspekcijski nadzor propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega obavlja poljoprivredna inspekcija Ministarstva.
(3) Poslove poljoprivredne inspekcije u prvom stupnju obavljaju poljoprivredni inspektori u područnom jedinicama Ministarstva sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu, a u drugom stupnju poslove obavlja posebno povjerenstvo Ministarstva čije članove imenuje ministar.
(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka čine tri člana od kojih su dva iz reda poljoprivrednih inspektora Ministarstva a jedan član iz reda državnih službenika u Ministarstvu koji imaju završen diplomski studij pravne struke.
(5) Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.
Članak 61.
(1) Poljoprivredni inspektori u područnim jedinicama Ministarstva nadziru provođenje odredbi ovog Zakona i propisa donesenih temeljem ovog Zakona, osobito:
a) da li se poljoprivredno zemljište obrađuje, odnosno koristi ne umanjujući njegovu vrijednost,
b) zaštitu zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima,
c) korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, ako takvo korištenje nije dopušteno,
d) kako se provode mjere osiguranja zaštite od požara i naređuje provođenje određenih mjera ako se utvrdi da se fizičke osobe koje su korisnici ili vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne pridržavaju propisa, odnosno naređenih mjera za zaštitu od požara,
e) održavanje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura podignutih radi zaštite od erozije,
f) provođenje odredaba o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta,
g) korištenje sredstava odobrenih za provođenje mjera osposobljavanja i uređenja poljoprivrednog zemljišta,
h) prisutnost štetnih tvari i onečišćenja radi održavanja zemljišta iz članka 5. ovoga Zakona sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju,
i) korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države,
j) provođenje Gospodarskog programa koji je sastavni dio ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake,
k) kontrolira neovlašteni ulazak u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države,
l) obavljaju i druge radnje potrebne za provedbu inspekcijskog nadzora.
(2) Poljoprivredni inspektori u područnim jedinicama Ministarstva dostaviti će zapisnik o povredama odredbi iz stavka 1. točke i., j. i k. ovoga članka Agenciji i nadležnom Državnom odvjetništvu na daljnje postupanje.
(3) Poljoprivredni inspektori u područnim jedinicama Ministarstva poduzimaju i druge mjere odnosno obavljaju druge radnje za koje su drugim zakonima i propisima ovlašteni.
(4) Poljoprivredni inspektori u Ministarstvu mogu izravno obavljati poslove iz nadležnosti poljoprivrednih inspektora u područnim jedinicama Ministarstva.
Članak 62.
Ako poljoprivredni inspektor ustanovi da je povredom propisa počinjen prekršaj, Ministarstvo je dužno bez odgađanja podnijeti optužni prijedlog za pokretanje prekršajnog postupka.
Članak 63.
(1) Ako utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovi njega, poljoprivredni inspektor će u zapisniku utvrditi nepravilnosti i nedostatke i donijeti rješenje kojim će odrediti rok za njihovo otklanjanje.
(2) U postupku donošenja rješenja, ako je povreda ovoga Zakona utvrđena bez prisutnosti vlasnika ili posjednika zemljišta, poljoprivredni inspektor je dužan zatražiti očitovanje vlasnika ili posjednika zemljišta, koji ga je dužan dostaviti u roku od 8 dana od dana dostave zahtjeva.
(3) Ako vlasnik ili posjednik zemljišta ne dostavi očitovanje iz stavka 2. ovoga članka smatrat će se da poljoprivredno zemljište ne obrađuje bez opravdanog razloga.
(4) Protiv rješenja poljoprivrednog inspektora donesenog na temelju stavka 1. ovoga članka može se uložiti žalba povjerenstvu Ministarstva iz članka 60. stavka 3. ovoga Zakona.
(5) Žalba uložena protiv rješenja poljoprivrednog inspektora ne odgađa izvršenje.
Članak 64.
(1) Poslove poljoprivrednog inspektora (u daljnjem tekstu: inspektor) može obavljati osoba koja ima odgovarajuću stručnu izobrazbu poljoprivredne struke, položen državni stručni ispit za inspektora i najmanje četiri (4) godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.
(2) Poslove višeg poljoprivrednog inspektora može obavljati osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka te ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.
(3) Poljoprivredni inspektor ima službenu iskaznicu i znak kojim dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(4) Obrazac službene iskaznice i izgled znaka te način izdavanja i vođenja evidencije o službenim iskaznicama i znakovima propisuje ministar.
Članak 65.
(1) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužni su nadzirati provođenje odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina iz članka 10. i članka 12. ovoga Zakona.
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavljaju komunalni ili poljoprivredni redari koji pored općih uvjeta za prijam u službu moraju imati najmanje srednju stručnu spremu poljoprivredne struke.
(3) Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, može obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka organizirati zajednički.
(4) O utvrđenom stanju i poduzetim mjerama dužni su redovito izvještavati poljoprivrednu inspekciju u područnim jedinicama.

X. KAZNENE ODREDBE
Članak 66.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne održava poljoprivredno zemljište sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju i ne obrađuje ga sukladno agrotehničkim mjerama i Načelima dobre poljoprivredne prakse umanjujući njegovu vrijednost (članak 4. stavak 1., 2. i 4.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 67.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne prati stanje poljoprivrednog zemljišta ili onemogući provođenje analize tla na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države kojeg koristi na temelju ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake (članak 7. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 68.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja onečisti poljoprivredno zemljište štetnim tvarima tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena ili onemogućena (članak 9. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 69.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja skine humusni, odnosno oranični sloj površine poljoprivrednog zemljišta (članak 11. stavak 1. alineja d).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 70.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavi promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta protivno dokumentima prostornog uređenja (članak 19. stavak 1.) i bez dokaza o oslobađanju od plaćanja naknade (članak 23. stavak 3.)
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 71.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
a) koja zemljište u građevinskom području i zemljište izvan tog područja predviđeno dokumentima prostornog uređenja za izgradnju ne održava sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju (članak 4. stavak 3.),
b) koja ima vegetacijsko-gospodarski otpad poljoprivrednog porijekla na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine ili ne provodi zaštitu poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja i oštećenja (članak 5.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. točka 1., 2. i 3. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2.000,00 do 30.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. točka 1., 2. i 3. ovoga članka.
Članak 72.
(1) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne postupi po rješenju poljoprivrednog inspektora (članak 63. stavak 1.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 73.
(1) Površine koje su Programima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države bile predviđene za prodaju, zakup, dugogodišnji zakup, dugogodišnji zakup za ribnjake i povrat prelaze u zakup.
(2) Površinama koje su Programima iz stavka 1. ovoga članka bile predviđene za ostale namjene, od dana stupanja na snagu ovoga Zakona a do privođenja namjeni od strane jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, raspolaže Agencija sukladno odredbama članka 14. i 49. ovoga Zakona.
Članak 74.
(1) Postupci prodaje i davanja u zakup ako je objavljen natječaj za prodaju i zakup do 31.12.2011. godine prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10. 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11) dovršit će se prema odredbama tog Zakona.
(2) Postupci davanja u dugogodišnji zakup i dugogodišnji zakup za ribnjake ako je objavljen natječaj za dugogodišnji zakup i dugogodišnji zakup za ribnjake prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10. 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11) dovršit će se prema odredbama tog Zakona.
(3) Izmjene ugovora o zakupu, ugovoru o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene, ugovora o koncesiji i prioritetnoj koncesiji za poljoprivredno zemljište, ugovoru o dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao ugovora koji su sklopljeni temeljem stavka 1. i 2. ovoga članka, provodi Agencija.
(4) Ako je kupac poljoprivrednog zemljišta na natječaju za prodaju iz stavka 1. ovoga članka ostvario pravo na popust u visini od 20% od postignute prodajne cijene kod uplate prodajne cijene u cijelosti, ne može kupljeno poljoprivredno zemljište otuđiti u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o prodaji. Zabrana otuđenja upisat će se u zemljišne knjige istodobno s upisom prava vlasništva kupca.
Članak 75.
Evidenciju naplate po ugovoru o zakupu, ugovoru o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene, ugovoru o koncesiji i prioritetnoj koncesiji za poljoprivredno zemljište, ugovoru o dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i koji su ugovora sklopljeni temeljem članka 72. ovoga Zakona, kao ugovora koji su sklopljeni vodi Agencija.
Članak 76.
Hrvatske šume će dostaviti Agenciji evidenciju zemljišta iz članka 3. stavka 3. ovoga Zakona i izdvojiti ga iz šumskogospodarskih planova prema posebnom propisu o šumama najkasnije do 31.12.2012. godine.
Članak 77.
(1) U slučaju sumnje ili spora smatra li se neko zemljište obraslo višegodišnjim raslinjem poljoprivrednim ili šumskim zemljištem odlučuje Ministarstvo na prijedlog Povjerenstva kojeg koje čine dva predstavnika ministarstva nadležnog za poljoprivredu, jedan predstavnik Agencije, jedan predstavnik ministarstva nadležnog za poslove šumarstva i jedan predstavnik Hrvatskih šuma.
(2) Povjerenstvo iz stavka 5. ovoga članka imenuje ministar na prijedlog Agencije, a čini ga pet članova i tajnik koji imaju pravo na naknadu.
Članak 78.
Ugovori o služnosti sklopljeni radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište ostaju na snazi do isteka roka na koji su sklopljeni, a katastarske čestice ili površine na kojima je ustanovljena služnost radi podizanja trajnih nasada ulaze u Zemljišni fond.
Članak 79.
(1) Ministar će donijeti propise iz članaka 4., 5., 8., 21., 22., 24., 30., 32., 38., 45., 46., 48., 55., 58. i 64. ovoga Zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka važe propisi doneseni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10. 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11), odnosno koji su bili na snazi na temelju istoga:
a) Pravilnik o početnoj cijeni poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na natječaju za prodaju i zakup, početnoj visini naknade na natječaju za dugogodišnji zakup i koncesiju za ribnjake (N.N. br. 40/09, 78/10 i 52/11),
b) Pravilnik o dokumentaciji potrebnoj za raspisivanje natječaja za prodaju, zakup i dugogodišnji zakup poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države i koncesiju za ribnjake (N.N. br. 45/09),
c) Pravilnik o načinu i uvjetima korištenja sredstava ostvarenih od zakupa, prodaje i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i koncesije za ribnjake (N.N. br 45/09),
d) Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja sredstava naknade koja se plaća zbog promjene namjene poljoprivrednog zemljišta (N.N. br. 87/09 i 2/10),
e) Pravilnik o agrotehničkim mjerama (N.N. br. 43/10),
f) Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja ( N.N. br. 32/10),
g) Pravilnik o mjerilima za utvrđivanje osobito vrijednog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta (N.N. br. 53/10),
h) Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (N.N. br. 60/10),
i) Pravilnik o uvjetima i postupku za ostvarivanje prava na korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama (N.N. br. 133/11 ),
j) Pravilnik o uvjetima za podnošenje zahtjevima i kriterijima za dodijelu zajedničkih pašnjaka (N.N. 135/11.).
Članak 80.
(1) Kupoprodajna cijena iz ugovora o obročnoj prodaji, zakupnina i koncesijska naknada iz ugovora koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona revalorizirat će se sukladno propisu iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Ugovori iz stavka 1. ovoga članka smatrat će se raskinutim ako kupci, zakupnici, odnosno koncesionari odbiju sklopiti aneks ugovora o revalorizaciji ugovorenih naknada, a koje im je Agencija dužna dostaviti u roku od godine dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 81.
Na ugovore o zakupu, koncesiji, dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona odnose se odredbe članka 36. stavka 4.
Članak 82.
(1) Agencija preuzima sve poslove, radnike zatečene na preuzetim poslovima, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, nekretnine, prava i obveze i financijska sredstva Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo koje se odnose na ustrojstvenu jedinicu Zavoda za tlo.
(2) Nekretnine iz stavka 1. ovoga članka su nekretnine koje su do stupanja na snagu Zakona o osnivanju Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo („Narodne novine“, broj 25/09) bile u vlasništvu Zavoda za tlo.
(3) Preuzimanje poslova, radnika zatečenih na preuzetim poslovima, opreme, pismohrane i druge dokumentacije, sredstava za rad, nekretnina sa njihovim pobližim određenjem, prava i obveze i financijskih sredstava iz stavka 1. ovoga članka Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo i Agencija pobliže će urediti sporazumom uz suglasnost ministra nadležnog za poslove poljoprivrede.
(4) Agencija i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo dužni su u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoje Statute i druge opće akte u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(5) Nakon donošenja akata iz stavka 4. ovoga članka Agencija će preuzetim zaposlenicima ponuditi sklapanje ugovora o radu sukladno Zakonu o radu.
(6) Do sklapanja novih ugovora preuzeti zaposlenici nastavit će obavljati poslove utvrđene dos

članak:

http://www.glas-slavonije.hr/169348/4/Ugovori-za-zemlju-do-30-rujna-ili-ce-lokalnim-celnicima-uzimati-tri-place

Ako je samo polovica informacija iz članka istinita (i ako se takva odluka donese) biti će zanimljivo..... prvo obustava (zapravo zabrana) raspolaganja lokalnim jedinicama (uz objašnjenje kako se time 'samo poštuje zakon', jer je već odavno trebalo osnovati agenciju za poljoprivredno zemljište i da će nadležnost preći u domenu agencije), a sada se ipak sve vraća u domenu lokalne samouprave (valda je netko konačno shvatio da je sa prethodnim dopisom zagrzao malo preveliki dio kolača). Tako smo izgubili (za sada) cca 6 mjeseci. Ali što je to u odnosu na starost svemira.....

za članak 5 / 3. stavak dovoljno je samo jedan telefonski poziv sa pravog mjesta da se promijeni ili ukloni iz zakona.

komentar na članak 15:

Zanimljiva je briga države za privatno neobrađeno poljoprivredno zemljište (uz sve ono neobrađeno i zaraslo državno poljoprivredno zemljište). Ne mogu pronaći nigdje u zakonu tko će provoditi brigu o tom državnom (zapuštenom) poljoprivrednom zemljištu, tko će na tmo zemljištu raditi analize tla, držati ga u obradivom stanju, tko će na njemu krčiti i čuvati ga od erozije.... I tko će biti odgovoran za to, tko će platiti kaznu kada se to ne bude radlio. Bilo bi pravedno da je netko materijalno odgovoran i za to zemljište, zar ne?
Po tom članku (15.) otvorena je sezona otimačine privatnog poljoprivrednog zemljišta, kao što je i onemogućeno slobodno raspolaganje privatnom imovinom. Mislim da će ovo ako prođe u konačnu verziju zakona izazvati brojne pravne kontroverze (blago rečeno) i ako ima nekakve pravde neće to ovako proći na ustvanom sudu.

Skuzi Članak 52, svatko tko hoće dati svoju PRIVATNU zemlju u zakup nekome mora ići preko agencije i na kraju dati zemlju u zakup nekom totalnom anonimusu, pa jesu li oni normalni majku im !?!? Hoce tako raspisivat natječaje i za razne lokale, apartmane, aute i sve moguće što se iznajmljuje a u privatnom je vlasništvu ???? Oni neka odrede koliki će porez uzet ova smrdljiva prokleta vlast po hektaru i onda nek to naplate da imaju djeci za lijekove a hocu ja dat SVOJU zemlju nekome džaba ili za neku masnu cifru se njih ne tiče, oni nek odrede porez ili štaveć i kraj ! Ja ne mogu vjerovat koja je to stoka neobrazovana i bezobrazna.

Pa već jednom je taj članak odnosno zakon pao na ustavnom sudu, jer se zadire u privatno vlasništvo. A postoji zakon o zaštiti privatne imovine i on je kontra ovoga zakona.

Steveo to je natsvak vladavine od prije 90-tih godina kada nisi smjeo napredovati kao privatnik odnosno seljak/poljoprivednik.

I ovaj novi zakon je napisan da bi svu zemlju dobio Todoric, Žito, Osatine i njima slični, mi bi trebali u robove preć.

Super nam je ova vlast od 2012-e godine, poskupili su struju, plin, cestarinu, goriva, uvode poreze na zemlju, stanove/kuće, digli PDV zauvijek za 2% a krvi se napili HDZu zbog kriznog poreza...i onda ce se osvrnit za par godine ako i naprave nesta malo pa rec da su sposobni ! Otkad je sposobnost izmisljat nove poreze za stoku sitnog zuba ? Jel sposoban ekonomist koji za isto para napravi više ili koji za istu stvar trazi jos 50% vise novaca !? Gade mi se svi al sad ispada da su HDZovci bili mađioničari jer su sve radili bez ovih poskupljenja koju nam je Milanovic doneo "jer se mora, ne moze se zivit na kredit", koja priglupa parola ! Ne postoji covjek na kugli zemljaskoj koji nebi znao tako napredovati, kad mi treba još novaca ja ću smislit kako ću uzet od svih stanovnika pod prijetnjom zatvora ili ovrhe, MA FUJ !!!

pa nemožeš imati ništa, vraćamo se na politiku prema poljoprivede iz bivše SFRJ...

a uskoro ide i prijedlog zakona o porezu na katastarski prihod

smrt fašizmu sloboda narodu

Meni se čini da predlagatelji/pisci 'predloženog' zakona nemaju pojma koji bi bio krajnji cilj. Lutaju općenito, a to uvijek znači da se zakon neće provoditi - ili još gore da će se provoditi selektivno samo prema nekima/nekada(prema trenutnoj političkoj potrebi). Koliko sam vidi do sada (jer nisam sve stigao pročitati) nema načina da se to sve provede u dijelo. Jedino što su opet zaboravili uvrstiti u zakon članak o obaveznoj količini padavina u ljetnim mjesecima, meni bi pasalo nekih 20-30 mm svaki tjedan, ali da pada preko noći (da se biljke previše ne šokiraju) i bez vjetra da žito ne polegne.

SteveO je napisao/la:Skuzi Članak 52, svatko tko hoće dati svoju PRIVATNU zemlju u zakup nekome mora ići preko agencije i na kraju dati zemlju u zakup nekom totalnom anonimusu, pa jesu li oni normalni majku im !?!? Hoce tako raspisivat natječaje i za razne lokale, apartmane, aute i sve moguće što se iznajmljuje a u privatnom je vlasništvu ???? Oni neka odrede koliki će porez uzet ova smrdljiva prokleta vlast po hektaru i onda nek to naplate da imaju djeci za lijekove a hocu ja dat SVOJU zemlju nekome džaba ili za neku masnu cifru se njih ne tiče, oni nek odrede porez ili štaveć i kraj ! Ja ne mogu vjerovat koja je to stoka neobrazovana i bezobrazna.

Ministar Jakovina , nije morao priložiti liječničko uvjerenje da je u glavi čist ! Neznam da li zaposleni u Ministarstvu imaju liječnička uvjerenja ili su u glavi retardirani ?
Dok je Čobanković bio ministar , poslao sam mu priču o Australcu koji hoće svoju zemlju prodati ili dati u zakup !
Bit te priče je da je Hrvatska iseljeničko - prognanička država ! Neće Australac uzeti godišnji odmor i nekoliko mjeseci neplaćenog , da bi dostavljao podatke nekakvoj Agenciji itd !
Postoji jednostavnija procedura , bez Agencije ! Ako dajem ili uzimam zemlju u zakup ,otiđemo kod javnog bilježnika i napravimo ugovor ! Zakonom se može definirati da zakup ne može biti manji od 10 g.

Nacrt Zakona nema kazne za nerad ! To će biti opet mrtvo slovo na papiru u velikom broju lokalnih uprava !

paor je napisao/la:a uskoro ide i prijedlog zakona o porezu na katastarski prihod

smrt fašizmu sloboda narodu

Harač narodu , a ne sloboda u kojoj je Milanović i kompanija na vlasti !
Članak 16 ; 70 % vlasniku , a 30 % Agenciji od zakupa privatnog zemljišta ! Očito je u ovoj državi netko lud !

> paor > lokacija Babina Greda ; ako je to istina onda moramo pozvati Turke da nas oslobode od Milanovića !
1. Turskome caru ( predsjedniku ) 3 forinte po kući ,

2. Turskome zemaljskom gospodaru 10 % žitarica ,
3. Treći porez bio je za vojsku , u popisu Slavonije nije mi jasno da li je bio za cijelo selo ili po kući ?
Tako su Slavonci plaćali svojoj vlasti ! U popisima piše koliko je bilo zasijanih jugera , vinograda za kopača , livada za kosaca , košnica , ovaca , konja , krava , volova ! 300 i nešto godina poslije Turaka siromašniji smo u poljoprivredi !
- porez na katastarski prihod ukinuo je HDZ , s obrazloženjem da nije bio bitan u prihodu Vlade !

Taj isti porez na katastarski prihod je natjerao mnoge da svoju djedovinu rasprodaju jer im je to postalo teret... znači u svakom segmentu se ide na zadiranje i pokušaj prisvajanja privatne imovine.

Ovo je stvarno više nemoguće...pa šta oni hoće od nas seljaka. Jer ovo meni izgleda kao da stvarno žele i naše krvi malo i to svaki dan jednu malu dozu.
Pa jer ja ne plaćam porez na dodanu vrijednost od razlike prihoda i izdataka, plaćam PDV i na sva dobra koja mi trebaju za ovaj je.... život, isto tako plaćam porez na dohodak/dobit na kraju godine koji ostvarujem od te poljoprivredne proizvodnje, također plaćam porez na tvrtku/obrt koji ide u proraćun JLS, plaćam sve doprinose kojih ima ćudo jedno, a osim zdravstvenog kojeg koristim (hvala Bogu) jako rijetko od ovih drugih doprinosa nemam nikakve koristi a "penziji" se uopće i ne nadam pošto smatram da nam je mirovinski sustav neodrživ. Isto tsko plaćam doprinose po kubnome metru zraka kojeg sam zahvatio svojim "nesmotrenim" građevinama u kojima živim i radim.
Nakon ovog katastarskog poreza i očekivane naknade za vodni doprinos na polj. zemljištu više ne znam gdje bi uopće mogao očekivati da me još malo opterete jer i sada se osjećam kao da hodam sa cca 50-60 kg ravnomjerno raspoređenog balasta po tijelu, a uz to sila prilike me tjera i da ponekad trćim s time.
Najbolje da mi ugrade još i neki čip u glavu a u dušnik mjerač protoka zraka (kao na autu) pa da mi ograniče ulaz zraka u pluća ili mi kažu: Aha...ti bi disao punim plućima?! ; Može, nema problema...to će po udisaju/izdisaju biti 0,1 lipa. I onda me još malo više potjeraju da trćim sa tim "svojim balastom" tako da radim ko trofazni kompresor pa eto onda i ubrzanog punjenja proračuna.
Samo tako naprijed crveni i oni prije njih i ovi što će doći kasnije.
Jadna smo mi država, a još jadniji i upitno ponosan narod u njoj.

Ma vraćamo se mi u godine kako je bilo poslije drugog svjetskog rata, zadiranje i oduzimanje privantog svega, samo to ovi radu na malo drugačiji način ali zanimljivo je da je SDP pravna nasljednica KOMUNISTIČKE PARTIJE, znači ono što je palo 90-tih to se sada ponovo nastavlja...

taj porez će biti zadnji zabijeni ekser u poklopac mrtavačkog sanduka nas poljoprivrednika već su nas desetkovali i koliko vidim jedini koji je povodom toga nešto izjavio jeste brlošić a gdje su ostali predstavnici udruga vjerovatno će tražiti da se ide u prosvjede kada zakon prođe saborsku proceduru trebalo bi već sada reagirati

Ma oni nisu normalni jebote, i onda kad se jebeni Čačić kajne naceri na TVu kako je stoka vodila drzavu pa smo u kurcu, hebem tebe i put ka svjetlu ako ces me oderat i izmislit mi jos 10 novih poreza !!!! I sve pametni u pm, nebi Coning propadao da je Čačić tako sposoban biznismen, cvjetao je samo za bivse SDP vlade kad je pravio ceste za državu, kako nama ne nadje takvog posla sa drzavom ?

Mislim, nemoj me jebat, sad ce odrapit porez 15% na zakup, što znači da će svi poskupit svoj zakup za tih 15 % a mi ćemo to platit. Ako uvedu ovo sranje da mi agencija određuje kome ću i pošto dati svoju zemlju u zakup ili prodat onda zbilja treba vile u ruke i uletit u sabor a ko hebe ovog Jakovinu inertnog, Cho je za njega izmišljen ministar, ovaj nas samo gleda sa prijestolja i nit s kim prica nit se za koji miško izborio, kao ne moze gore od HDZa, čini mi se da bi moglo bit. Pa naravno da nas deru kad smo glupi i neslozni i ne reagiramo, de nek takvu glupost probaju napravit u Francuskoj pa ce vidit sta je revolucija.

I onda se čude što ljudi rade na crno, sad bi i tu uzeli one markice da im prikažeš i to što ti neko radi 5 dana mjesečno pa da platis porez, dabog da im djeci za ljekove trebalo ! Umjesto da te nekako potiče da opstaneš i radiš on te hebe i uši zavrće, opet novi trošak i novi porez, šta nam neda fiksni porez na kraju godine od 20% i da mu svi sve prikažu a ne pravit razrede i od nekog uzet 40-45% !!!! Da netko radi, ulaže svoje vrijeme, suze, znoj i rad 360 dana u godini, da bi mu na kraju godine država došla i hladno rekla daj mi pola, pa hebem ti mater ako su bolji od mafije, njihov reket valjda nije pola baš ! I to je razlika od onog što mi je potrebno za rad i onog što naplatim, dakle taj dio sa kojim bi netko trebao placati sve račune obiteljske oni uzmu pola !!! Stvaraš neki miško i na kraju ti uzmu pola, bas poticajno u pm.

To je samo prijedlog zakona ili ?

Najžalosnije je to što ovi proguraju sve što hoće, jer im je "pametni" narod dao tu moć.... jedino ga opet ustavni sud može srušiti ali ako ovi ne smilu i za njega kako da ga raspustu jer se nesmije protiv partijskih odluka ići...

pa hajmo ljudi osnovati novu udrugu po meni ima tu pametnih ljudi na forumu koji bi to mogli odraditi nemojmo dozvoliti da nas zastupaju ljudi koji nemaju legitimet da bilo koga zastupaju ja mislim da se sada dešavaju prelomne stvari za naš opstanak za koje mi i neznamo

stanar je napisao/la:pa hajmo ljudi osnovati novu udrugu po meni ima tu pametnih ljudi na forumu koji bi to mogli odraditi nemojmo dozvoliti da nas zastupaju ljudi koji nemaju legitimet da bilo koga zastupaju ja mislim da se sada dešavaju prelomne stvari za naš opstanak za koje mi i neznamo

1. tri osobe mogu osnovati udrugu , to nije problem ! Problem je što Vlada i Sabor žive svoj život i što oni neće slušati razumne prijedloge !
2. Protiv Sabora se može ići referendumom o bitnim zakonima i o Ustavu !

3. UDRUGA za sakupljanje potpisa građana ; sakupljanjem 10 % potpisa birača Sabor se može natjerati da raspiše referendum o prijedlogu zakona ili Ustava ! Tada svi možemo izaći na referendum , napregnuti mozgove i zaokružiti ; ZA ili PROTIV !

4. Što se tiče poljoprivede Sabor nije osigurao zakonske ni ekonomske uvjete za razvoj ! Tu će se nastaviti smanjenje stočnog fonda , povećanje neobrađene zemlje , povećanje uvoza itd.

dado153 je napisao/la:Ima li kakvih novosti u vezi poticaja??

Danas je u Plodovima zemlje ministar Jakovina djelomično o tome govorio !

Pokušao sam nešto prevesti ; čovjek želi štititi državnu zemlju , zato ide da se državna zemlja daje u zakup do 50 godina ! Nije rekao koliko ćemo državu poticati godišnje po hektaru putem zakupa !

al šta niej odgovorio na to zašto želi uzeti kontrolu nad privatnom zemljom i ukinuti "pravo privatnog vlasništva" i samo odlučivanja šta sa svojom zemljom

falkon 2 je napisao/la:al šta niej odgovorio na to zašto želi uzeti kontrolu nad privatnom zemljom i ukinuti "pravo privatnog vlasništva" i samo odlučivanja šta sa svojom zemljom

molim?!?!?!?!?!?!?!?!!!!!!!!!!! valjda mi se spava pa nisam dobro razumio.....