DEUTZ FAHR

Dragi prijatelji forumaši.
Kupujem kombajn, isključivo DEUTZ-FAHR, Cjenovno oko 100 000 kn. Kombajn mora imat sječku i klimu pod obavezno.
Moji favoriti su 2780, 2685, 2680, 1322. Najrađe bi uzeo 3580, al se za njega nema para (jedino ak pšenica ode 30 lipa gore). Molim vas da ako znate koga da prodaje uredan kombaj da mi javi, jer u oglasnicima i nemam baš neki izbor, gledo vani, tam isto baš sad nema nekog izbora, a dok nisam kupoval ovakih kombajna kolko očeš.

Unaprijed zahvaljujem.

Meni se jedino ovaj nekak uklapa u tvoje prohtjeve;
http://www.njuskalo.hr/kombajni/deutz-fahr-1322h-oglas-3208091

E sad, ili pojačaj financije ili smanji kriterije!

rajtek a onog svojeg si prodal ili?

Nisam još prodal, čekam da novi dođe doma pa onda on ide na bubanj...

http://www.njuskalo.hr/kombajni/prodaje-se-kombajn-oglas-3459848

pazite ovu pilu, stavit jos klimu i sjecku i to bi bio pravi kombajn a cemu mu bar sluzi tolika cjevurda za istovar

Kakva cjevurda, najnormalniju cijev za kipanje ima...
Nego, gdje su mu stranice?

drazen je napisao/la:Kakva cjevurda, najnormalniju cijev za kipanje ima...
Nego, gdje su mu stranice?

Bogami draž ovo je neka duža cijev ..ili pogledaj dođe gotovo do kraja kombajna kod mene je krača sigurno za 1m ak ne i više dobro znam da su to drugačiji kombajni tako neznam baš da je kod ovih normalno imati toliku cijev..

Evo kako izgleda cijev orginal
http://www.njuskalo.hr/kombajni/kombaj-deutz-fahr-1320-oglas-2736505

kakva najnormalnija pogledaj opet, ide do kraja kombajna a i vidi vamo di kipa u prikolicu kolikoje odmaknut, tolik ni veci kombajni nemaju

Pa sad kad bolje pogledam stvarno!
Pa možda je tak tvornički, al stvarno, gdje su mu stranice?
Možda je i to tvornički...

A jheste li videli i zadnji kraj koliko je podignut ko oni kombajni što vršu po brdima .

podigunt je zbog pogona na zadnje tockove i nesto su veci nego obicno

a cijev je sigurno produzio da moze direktno na tavan kipat

Pa naravno da je višlji kad je odozada stvio zadnje točkove od imt 539
Draž kaj čemu stranice ovako se valjda bolje hladi kombajn

Evo rajto taj si ti trebo kupiti bio bi glavna njuška u selu

Takav zadnji pogon je bio na našem 35.80, prodali smo ga 2006.g., zadnje gume su bile 16.9-26. Ali taj 35.80 nije bio ovako nagnut prema naprijed, jer koliko se sječam bilo je neko povišenje na prednjem mostu, tako da je kombajn, gledajući s boka, bio vodoravno. Taj kombajn je imao jaču hidropumpu, pa je bio brz kad je bio isključen zadnji pogon. Maximalna brzina po cesti sa isključenim zadnjim pogonom je bila oko 30 km/h, čak i više, a sa uključenim pogonom na sve četri je bila jedva 18-19 km/h. Zamislite tek da su mu kotači 32 cola, išao bi oko 40 km/h

To je taj kombajn

Dali bi ja mogao ugraditi takvu vuču na svoj 3610H i dali je to komplicirano i kolko bi koštalo?

Neznam, ovo je original takav kombajn, ima neka firma u Austriji koja radi zadnje pogone za kombajne, mislim da je oko 20-30 t€ ugradnja zadnjeg pogona, e sad koliko je to isplativo Za Slavoniju je bolja varijanta gusjenice, ako je blato i kombajn propada, zadnja vuča pomaže, ali možeš si misliti kako ta njiva izgleda nakon kombajniranja, zadnja vuča je za brdske terene.

Najjeftinija varijanta za mokre terene je široka (i velika) guma. Možda nije prohodnost kao kod gusjenice, ali je sigurno bolje od standardnih guma. Znači širina barem 800 mm i više. I manje je gaženje, sabijanje tla, ne ostaju toliki tragovi iza kombajna (kad je mokro). Malo je kombajna kod nas opskrbljeno širokim gumama, i kada ne ide, onda se odmah razmišlja o gusjenicama i zadnjoj vuči - koji su najskplja riješenja. Posebno se to tiče novijih kombajna koji su veći, imaju veće hedere i bunkere (sa 'šalungom' na rasklapanje), tu su osovinski pritisci na prednjoj osovini jako veliki i zato treba guma koja taj pritisak može rasporediti na što veću površinu.

vedran_kc je napisao/la:Neznam, ovo je original takav kombajn, ima neka firma u Austriji koja radi zadnje pogone za kombajne, mislim da je oko 20-30 t€ ugradnja zadnjeg pogona, e sad koliko je to isplativo Za Slavoniju je bolja varijanta gusjenice, ako je blato i kombajn propada, zadnja vuča pomaže, ali možeš si misliti kako ta njiva izgleda nakon kombajniranja, zadnja vuča je za brdske terene.

Ideš vedrane pa meni ni kombajn nevredi toliko ,pa neznam onda otkud onom liku isplativost da stavlja pogon na zadnje točkove na onako star kombaj...

pege25 je napisao/la:


Ideš vedrane pa meni ni kombajn nevredi toliko ,pa neznam onda otkud onom liku isplativost da stavlja pogon na zadnje točkove na onako star kombaj...

Na kojeg lika misliš? Ako misliš na onaj 1322 na njuškalu, taj ima originalni zadnji pogon, i mislim da sam pred negdje 5 godina vidio taj kombajn, i stranice ima, skinuli su ih radi transporta kad su uvozili kombajn i nikad nisu montirane.

Ima jedan tip kod Bjelovara koji je ugrađivao zadnje pogone, most je uzeo od nekog kamiona, a taj kamionski most je imao pogon preko kardana, koji je išao ispod kombajna, a odakle je uzet pogon, dal iz mjanjača ili čini mi se sa jedne poluosovine, nisam to izbliza vidio. Moje mišljenje je da od takvog zadnjeg pogona baš nikakva korist, jer pogon je i dalje sa iste pumpe i jednog relativno slabog hidromotora i slabog mjenjača, koji je s tim zadnjim mostom još više opterećen. Originalna zadnja vuča je hidraulički rasterećena, tj ima svoj hidromotor ili 2 (na svakom kotaču), i kad se uključi zadnji pogon točno se osjeti kad se ide uz brdo koliko je kombajnu lakše, i motoru i hidraulici, a kad je isključena puno glasnije zuji i mjenjač i motor Kad se uključi zadnji pogon to vam izgleda kao kad se doda treći cilindar za podizanje adaptera, tako bi ja to najjednostavnije usporedio.

Ako je kapacitet pumpe ostao isti, sa dodatnim potrošačima protok se podijeli na više potrošača i sve se samo uspori. Kod mokrog i mekanog terena treba samo ostati na površini i ne potonuti (a onda ti vuča ne treba). Kombajn nije vučni stroj kao na primjer traktor. Traktor mora ostvariti što veću vučnu silu na poteznici, treba iskoristiti maksimalno adhezionu težinu traktora/vučnog stroja. Kod kombajna je malo drugačija situacija, vučne sile treba samo za vlastito kretanje (nema velikih vučnih otpora), tako da je to sa zadnjom vučom samo za neke ekstremne situacije. Ali sa druge strane radi se o puno većim osovinskim pritiscima nego kod traktora i tu je potrebna velika površina kojom se guma oslanja na tlo (footprint), tako da ne dolazi do pretjeranog gaženja a u ekstremnim situacijama i do propadanja. Prijatelj ima noviji JD sa četri pogona i kaže da nije nikada ostao nigdje sa njime, par puta mu se desilo da nije više mogao naprijed, nego se izvukao prema nazad, ali i prema vlastitom priznanju rekao je, iskreno, jadan onaj tko je to morao obrađivati iza njega. O potrošnji goriva u teškim uvijetima rada neću niti govoriti (a kada je potrošnja goriva velika radi uvijeta kretanja na polju znači da je potrebna velika snaga, a to opet znači da je pogon jako opterećen, kao i cijela konstrukcija kombajna). Bolje je (po meni) ostati plivati na površini, a za to u Engleskom jeziku postoji izraz - flotation.
Zanimljivo mi je i bilo iskustvo jednog lokalnog poduzetnika koji godinama uslužno kombajnira. Rekao mi je jednom prilikom u razgovoru o zadnjoj vuči na kombajnu, imao sam to na jednom kombajnu i nikada više. Pitam ga, što je zar to nije bilo dobro, jel se kvarilo? A on će na to - stvar je radila jako dobro, ali s obzirom da sam jedini imao takav kombajn dobivao sam uredno najgore parcele za raditi, a plaćali su mi jednako. Hvala lijepo, ako se ta dodatna usluga ne može naplatiti - ne isplati se.

Imali smo zadnji pogon na više kombajna, a sad trenutno ni na jednom, i nisam baš sretan. Zadnja vuča rasterećuje i motor i mjenjač, tako da uvijek bi rađe uzeo kombajn sa zadnjim pogonom. Dok su ekstremni uvjeti ne kombajnira se, isto sam propao sa tim kombajnom i u rikverc se izvukao, ali po takvom ne radimo. Na brdovitom terenu bez zadnjeg pogona kombajnirati je prava muka, još ako je kišovito kao lani, tako da puno puta se sjetim onog svog Toplinera 4x4. Jedina mana zadnjih pogona je slabiji kut skretanja.

Vedrane ti bogca ovo prvi put čujem da tako stare krnitje imaju orginal zadnju vuču...da mislio sam na onaj s njuškala 1322 bemti kako sam neinformiran to je čudo jedno...ma ništa rođo mislio sam to ugraditi na svoj i nikako nisam mislio da je to tako skupo i nekorisno za neše područje .....čisto sam mislio da mi isto može pomoči ono kda kreneš zapadneš i sad ti malo fali da se izvučeš u rikverc...pa reko nabaviti taj pogon namontirati na svoj i sve pet kad gle ti to skupo ko grčka.

Kao drugo ja mislio da je taj svaki pogon hidro ...nisam znal da postoji i mehanički zadnji pogon na kombajnima ili sam ja to opet pobrkao lončiće..


Ukratko sam ja sebi to zamislio ovako nabaviti neki zadnji pogon od nekog rashodovanog kombajna i ubaciti na svoj ..pošto vidim da od toga baš nema koristi kako vi velite ,niš onda od toga.. baš šteta baš sam mislio da budem jeftino nabavio kakvu zadnju hidro vuču i ugradio na svoju pilu...

pege25 je napisao/la:

Ukratko sam ja sebi to zamislio ovako nabaviti neki zadnji pogon od nekog rashodovanog kombajna i ubaciti na svoj ..pošto vidim da od toga baš nema koristi kako vi velite ,niš onda od toga.. baš šteta baš sam mislio da budem jeftino nabavio kakvu zadnju hidro vuču i ugradio na svoju pilu...

Pege kulače kupi kombajn sa tvorničkim zadnjim pogonom i nemaš brige, i nije da nema koristi od zadnjeg pogona, opisao sam prednosti, ali na mekanim terenima gdje kombajn propada do osovine ne pomaže ni zadnji pogon. Odnosno pomaže da ne zapadneš, ali zamisli kako onda orati njivu gdje su tragovi od kombajna duboki 50 cm.

Kao drugo ja mislio da je taj svaki pogon hidro ...nisam znal da postoji i mehanički zadnji pogon na kombajnima ili sam ja to opet pobrkao lončiće..

Taj mehanički pogon je napravio jedan baja, u samo 4-5 primjerka, a svaki taj primjerak je unikat na svoj način

Vjerovatno je svaki bolji od prethodnog, vidi ih u radu i onda zna što treba promijeniti.

Nemože taj mehanički pogon biti dobar gore sam negdje naveo razloge, a da bi izmislio hidraulični pogon vjeruj mi nije dovoljno pametan, jer je to čitava nauka. Taj hidraulični pogon ima i šperu(neznam kako da to nazovem na hrvatskom), ona izjednačava broj okretaja prednjih i zadnjih kotača. Špera mu je potrebna kad se u rikverc ide u brijeg (odonosno dok se zadnji kraj propinje), pa mu sve ulje ode u zadnji pogon, jer je manji otpor na zadnjim kotačima, pa zadnje kotače vrti kao blesav a prednji stoje. Pametni inžinjeri su i tome doskočili pa su složili dolje pokraj volana jedan taster (na mjestu kvačila), koji aktivira šperu. Kad se stisne špera približno se izjednači broj okretaja zadnjih i prednjih kotača, slično kao blokada diferencijala na traktoru.

takav sistem imaju stari jd traktori kao pegeov 4440 dok sam ja imo 2130 sa takvom pr vucom i imo je tu kao sto ti kazes speru al to je bilo nesto drugo, kao neki recimo pojacivac pr vuce znaci kad to stisnes onda mu pojaca pritisak i jo vise vrti tockove, tako nekako