Što se iza brda valja?(2)

I opet fali odgovor od kuda je došao novac za profit tih dobro uloženih novaca? Čudno zar ne. Možete u nedogled pričati o poduzetništu, ali ne i objasniti od kuda dolazi novac za profit?

Profit je (najjednostavnije rečeno) razlika između uloženog i dobivenog, eto valda nije to tako teško shvatiti.
Otkud dolazi? Pa u tržišnoj utrci profit dolazi kada poduzetnik parvilno shvati potrebe i signale tržišta i na njih pravilno reagira (anticipira). Nažalost tržišni model se je deformirao do te mjere da kada govoriš o tržištu - ispada da pričaš o utopiji.

Fidelito je napisao/la:Profit je (najjednostavnije rečeno) razlika između uloženog i dobivenog, eto valda nije to tako teško shvatiti.
Otkud dolazi? Pa u tržišnoj utrci profit dolazi kada poduzetnik parvilno shvati potrebe i signale tržišta i na njih pravilno reagira (anticipira). Nažalost tržišni model se je deformirao do te mjere da kada govoriš o tržištu - ispada da pričaš o utopiji.  

Niste mi rekli od kuda dolazi nego što je profit. Znači li to da ne znate od kuda dolazi novac za profit. Primjer je keš profit Applea ili Microsofta. Od kuda ta lova kod njih? Od kuda je došla. Kada to odgovorite, onda mi to povežite sa isplativim investicijama pa da vidimo što imamo.

http://dnevno.hr/vijesti/hrvatska/124891-zivi-zid-imat-ce-svog-predsjednickog-kandidata-evo-tko-ce-stati-na-megdan-josipovicu-i-kolindi.html

Ako je useljavanje ljudi koji su uslijed krize izgubili sve, u prazne stanove kojih imamo preko 10 000 a pripadaju bankama koje su ih od ljudi otele, kršenje zakona, takav zakon onda treba mijenjati. Predsjednik mora imati moralnu obavezu vršiti pritisak na Vladu i Sabor.

Zašto onda Josipović to ne radi? Je li u sprezi s bankama?

- Svi koji su sudjelovali u vlasti od '90.-ih do danas, njih oko 1500, ljudi su iz istog legla. Svi su u sprezi sa bankama, jer prešutno odobravaju monetarnu okupaciju i razvlaštenje stanovništva od imovine. Kao i gubitak državne imovine.

   Ako ne znate za koga bi glasali kod izbora predsjednika, najbolje je za Vilibora.  https://www.facebook.com/vilizapredsjednika

Nostradurus je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:Profit je (najjednostavnije rečeno) razlika između uloženog i dobivenog, eto valda nije to tako teško shvatiti.
Otkud dolazi? Pa u tržišnoj utrci profit dolazi kada poduzetnik parvilno shvati potrebe i signale tržišta i na njih pravilno reagira (anticipira). Nažalost tržišni model se je deformirao do te mjere da kada govoriš o tržištu - ispada da pričaš o utopiji.  

  Niste mi rekli od kuda dolazi nego što je profit. Znači li to da ne znate od kuda dolazi novac za profit. Primjer je keš profit Applea ili Microsofta. Od kuda ta lova kod njih? Od kuda je došla. Kada to odgovorite, onda mi to povežite sa isplativim investicijama pa da vidimo što imamo.

Kod njih dio profita dolazi od inovacije i uspješne primjene istih na tržištu. Drugi dio dolazi od marketinga i stvaranja tržišta za njihove proizvode. Znači moraš imati kupca voljnog i u mogućnosti platiti ono što proizvedeš. Tu malo koga interesiraju makroekonomski okviri, nije na njima da uređuju te odnose.

Fidelito je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:Profit je (najjednostavnije rečeno) razlika između uloženog i dobivenog, eto valda nije to tako teško shvatiti.
Otkud dolazi? Pa u tržišnoj utrci profit dolazi kada poduzetnik parvilno shvati potrebe i signale tržišta i na njih pravilno reagira (anticipira). Nažalost tržišni model se je deformirao do te mjere da kada govoriš o tržištu - ispada da pričaš o utopiji.  

  Niste mi rekli od kuda dolazi nego što je profit. Znači li to da ne znate od kuda dolazi novac za profit. Primjer je keš profit Applea ili Microsofta. Od kuda ta lova kod njih? Od kuda je došla. Kada to odgovorite, onda mi to povežite sa isplativim investicijama pa da vidimo što imamo.

Kod njih dio profita dolazi od inovacije i uspješne primjene istih na tržištu. Drugi dio dolazi od marketinga i stvaranja tržišta za njihove proizvode. Znači moraš imati kupca voljnog i u mogućnosti platiti ono što proizvedeš. Tu malo koga interesiraju makroekonomski okviri, nije na njima da uređuju te odnose.  

  Dakle lova je kod kupaca, a kupci smo i mi. Koji q... onda uopće radimo kada imamo lovu. A opet, ako samo oni drugi imaju lovu, a nemaju naše proizvode, pitanje je kako su došli do te love? Jer od nas nisu. 

Ostaje otvoreno pitanje od kuda tim kupcima lova, ako im je mi nismo dali? Tko im je onda dao novac? Neki treći? A od kuda njima?

Sulejman Tabaković u Oluji: 18.06.2014.  Priča i o nekreditnom novcu i rješenju

http://mreza.tv/oluja-ozane-basic/

http://dnevno.hr/vijesti/hrvatska/125895-uzas-u-hrvata-ovo-postoji-samo-kod-nas-devastiran-je-kompletni-sustav-i-za-to-nitko-nece-odgovarati-jer-zakon-o-veleizdaji-ne-postoji.html

"Ovo što se ovdje događa ne postoji nigdje u svijetu, to ne možete nigdje naučiti. To je grabež i pljačka potpuno besvjesne ekipe koja isključivo pljačka svoje građane kako bi se obogatili. Ovako nešto nije postojalo niti u doba divljeg zapada. Ovo svijet ne poznaje, ovakav stampedo kriminala!"
....
Ja apeliram na sve građane Republike Hrvatske da se konačno osvijeste i da shvate da su krajnje opljačkani. Jer ovako kako sada stoji, činjenično je da su ti ljudi u Saboru potpuno svjesno išli opljačkati narod i državu kojom se busaju u prsa.

Novac bez duga postaje glavna tema. Međutim ova tema nikako da postane tema naših sabornika. Oni žive socijalizam koji radnici nisu nikad živjeli. Njima promjene ne treba.

Znanstvenik Stojan Nenadović predložio je ovo: 'Država može poklanjati mirovine umirovljenicima i dječje dodatke i druga socijalna davanja. Ako je razvijenija može plaćati prosvjetu i zdravstvo ili  ulagati u infrastrukturu. Ako je nerazvijena, može ulagati u povećanje proizvodnje. Najbolje je da se polovica novca ulaže u povećanje proizvodnje, a polovina novca u povećanje potrošnje. Kako se ljudsko društvo razvija, tako raste proizvodnja pa je potrebno sve više novca u opticaju. Ali kako raste proizvodnja, tako raste i dohodak. Ljudi postaju bogatiji pa mijenjaju strukturu potrošnje, što vodi usporenju brzine opticaja novca i smanjenju potražnje. Novac kao da nestaje, pa je potreban novac koji bi nadoknadio taj nedostatak novca. Otprilike, koliki je porast proizvodnje, potrebno je dva puta toliko više novca. Ako je porast proizvodnje 5%, porast količine novca u opticaju treba biti 10%. Za povećanu proizvodnju treba 5% novca, a 5% novca treba kupiti proizvodnju koja se ne bi mogla prodati zbog usporenja brzine opticaja novca i smanjenja tražnje. Sva proizvodnja bit će prodana po nepromijenjenim cijenama. Neće ostati neprodanih proizvoda.U cijenama neće biti troškova koji se odnose na vraćanje kredita, kamate i neke poreze. Cijene će biti manje za potrošače (kupce). Njima će ostati nepotrošen novac, kao njihova dobit, odnosno potrošački višak. Proizvođači (prodavatelji) će prodati po cijeni koja će biti znatno viša od uloženog troška. Ostvarit će profit, koji će biti puno veći od profita kojeg danas ostvaruju. Potrošači će moći  štedjeti iz potrošačke dobiti, a proizvođači iz profita, ako neće ulagati u povećanje proizvodnje. Od banaka će dobiti kamatu za uloženu štednju. Tko je zainteresiran za kredit, moći će  dobiti kredit i  platiti kamatu za dobiveni kredit. Ali i ušteđeni novac i dobiveni kredit potiču od novca koji je u opticaj ušao kao poklon. Novac kao poklon može davati samo najviša vlast u nekoj državi. Banke mogu čuvati štednju koju im netko povjeri na čuvanje i mogu davati kredite samo iz tako prikupljene štednje. Ako tako rade, nikad ne mogu doći u krizu u kakvoj se sada nalaze, a ni nitko drugi ne može doći u krizu.'

http://www.nexus-svjetlost.com/kolumne/kresimir-misak/item/1243-kresimir-misak-let-s-talk-about-the-money

"dok naši vrli stručnjaci, konačno ne pronađu "misterioznu" vrstu, evo vam svima na znanje o kojem se skakavcu radi : to je ROMALEA GUTTATA, mali crni primerci su u stvari u stadijumu NIMFE i tek će se razviti u odrasle primerke koji mogu da budu veliki i preko 7.5cm i imaju krila. Inače , najzanimljivije od svega je to odakle je poreklom : IZ JUGOISTOKA I CENTRALNOG DELA SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA (SAD). U Luizijani ga zovu i "crni đavo" ili samo "đavo" i nanosi teške štete usevima ali posebno VOĆNJACIMA. Tako da vrlo je interesantno, da se sve to dešava takoreći na administrativnoj granici sa Kosovom, i na manje od 300km od Baze Bondstil u blizini Prizrena.

http://entnemdept.ufl.edu/creatures/orn/lubber.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/Romalea_guttata
ŠIRITE I ŠERUJTE DALJE, pozz Mihael Milunovic"

Evo još jedne analize monetarne unije EU:

http://www.advance.hr/vijesti/luciano-vasapollo-velika-analiza-aktualne-krize-i-prijedlozi-rekonstrukcije-politicka-hrabrost-i-klasna-svijest-protiv-krize-kapitala-koja-postaje-i-drustvena-kriza/

S ovom dugom i razrađenom analizom profesor Luciano Vasapollo daje svoj prijedlog rekonstrukcije krize, koja potresa svjetski kapitalizam. To je prije svega politička kriza, iz koje neće biti izlaza nikakvim ublažavajućim receptima, već jedino radikalno alternativnim prijedlogom.
Sadašnju krizu, nemire i potrese u Europi, koji se događaju za profesora primijenjene ekonomije, Luciana Vasapolla i direktora Cestes - Proteo (Studijskog Centra USB), treba promatrati unutar vrlo dugog histrijsko-ekonomskog procesa, o kojem treba precizno voditi računa, kako bi se shvatio njegov stvarni doseg.

Međutim, nije dovoljna nacionalizacija banaka. Slovenija je imala nacionalnu banku NLB i štanga. Potrebno je uvesti emisiju novca bez duga. A to neće proći kao europska ideja jer je upravo izostanak novca bez duga temelj za koncentraciju i jačanje kapitala nad radnicima.

Članak je dobar i treba ga pročitati.

http://www.advance.hr/vijesti/ekonomska-analiza-uloga-poreza-i-drzavne-potrosnje-iz-perspektive-moderne-monetarne-teorije/

Članku treba dodati jedno lijepo predavanje iz osnova MMT-a na engleskom: http://www.modernmoneynetwork.org/seminar-2-monetary-sovereignty.html.
Balansirani proračun se ovim primjerom lako objašnjava:
Zamislimo da imamo državu kao servis, cestara, poljoprivrednika i mlinara. Cestar je u javnoj službi. On godišnje dobiva 99 zlatnika za svoj rad. Od toga plaća hranu poljoprivredniku 66 zlatnika. Poljoprivrednik od primljenih 66 zlatnika plaća mlinara 33 zlatnika, a dio trampom u hrani. A država, da bi opet imala državni proračun 99 zlatnika svakom od njih uzima 33 zlatnika na ime poreza te na kraju opet ima 99 zlatnika za financiranje javne službe.
Što tu imamo? Država posjeduje 99 zlatnika i njih troši na financiranje javne službe. Taj novac zarade njeni stanovnici, ali ga opet moraju vratiti preko poreza da bi održali balansiran proračun u sljedećoj godini. Imamo 100% poreza na dobit. Novčana zarada u sumi je nula. Od trajnih dobara, država je dobila novi dio ceste.
Zanimljivo je da u jednolikoj raspodjeli dohotka država mora imati porez 100% na dobit da bi zatvorila proračun. Da kojim slučajem država kuje nove zlatnike, za toliko bi mogla smanjiti poreznu presiju. Profit stanovnika i firmi dolazi od deficita proračuna države. Kada država ima vanjskotrgovinski suficit, onda profit dolazi i od njega. Samo ne mogu sve države imati suficit proračuna u količini koja im je dovoljna. Umjesto da su kapitalisti ovaj problem pokušali riješiti, oni ga cijelo vrijeme guraju pod tepih. Razlog je providan. Vladanje preko duga (kamata) je jedna vrsta ekonomske kolonizacie i stvaranja bogatstva bez ikakvog rada. To je čisto parazitiranje.
Rješenje za svaku državu je da se međunarodna trgovina balansira (ili poklanja višak robe tako da se ne stvara dug - primjer koji vidimo kod Rusije - opraštanje duga). Kada imamo balansiranje, višak novca koji stvara profit može nastati iz kredita banaka ili zaduživanja države. Ako se držimo MMT-a, zaduživanje države se može izbjeći što će uroditi smanjenjem poreza. Povećanje poreza je vezano uz veći standard socijalne zaštite. Više ljudi mora raditi za zajedničke službe da bi održavali standard. Danas imamo apsurd. Porezi rastu, socijalni standard pada, a nezaposlenost raste. Nakon toga se otpušta ljude koji rade na socijalnom standardu, a održanje se želi postići tako da oni više rade.
Kod primjene MMT-a je jasno da državna potrošnja uvijek znači da država traži još više radnika na socijalnom standardu. Samo se njihovo plaćanje rješava kroz manje poreze i djelomičnu emisiju novca bez duga. Tako se omogućava globalni profit i stvara zaposlenost. Želimo li povećati standard života, treba ili više raditi ili učiniti javne službe efikasnijima te prebaciti dio radnika u realni sektor ili povećati produktivnost realnog sektora. Pitanje je samo koji standard želimo postići.
Nasuprot tome, danas je uz veliko opterećenje radnika teško održati minimalni standard. To je posljedica rasta duga države i nepotrebnog zaduživanja firmi (jer nemaju mogućnost akumulacije kapitala i jer se želi instant uspjeh). Sve firme i pojedinci bi željeli raditi sa profitom ili bez gubitka. Samo nitko ne želi priznati da za to treba ubaciti nove količine novca.
http://sites.google.com/site/financijskisustav/od-problema-do-rjesenja

Isprva sam pomislio da se ne radi o nekredinom novcu jer je napis na advance.hr bio nejasan  - http://www.advance.hr/vijesti/kontra-poslovnih-banaka-u-svicarskoj-krenulo-prikupljanje-potpisa-za-referendum-o-reformi-monetarnog-sustava-prema-kojoj-bi-novac-u-interesu-gradana-mogla-kreirati-samo-centralna-banka/ . Međutim, našao sam više tekstova koji kažu da se ipak radi o nekredinom novcu.

http://www.initiative-monnaie-pleine.ch/english/

Pripreme za proljeće lansiranja su u punom tijeku, uključujući i nacrta prijedloga izmjena švicarskog Ustava. U orah ljuske, prijedlog proširuje postojeći ekskluzivno pravo Švicarske Konfederacije za stvaranje novca i bilješke, kako bi također uključuju depozite. S punom snagom novog stvaranja novca isključivo u rukama Švicarske narodne banke, poslovne banke ne bi više imala moć stvoriti novac kroz kreditiranje. Primarna uloga Švicarske nacionalne banke postaje upravljanje novčane mase u odnosu na produktivno gospodarstvo, dok je odluka o tome kako novi novac uvodi dug-besplatno (debt-free) u gospodarstvo bi se nalaziti s vladom. Kao što je vidljivo iz gore navedenog, MoMo monetarna reforma Inicijativa bitno temelji na monetarnu reformu zagovara PositiveMoney.

Također to piše i ovdje: http://www.worldeconomicsassociation.org/newsletterarticles/momo

A great advantage of the sovereign money system is that money would be issued debt-free by the monetary authority and would therefore not carry interest

Sve to se može naći i na ovom linku: http://www.vollgeld-initiative.ch

  Sve naravno ovisi o referendumu u Švicarskoj. Ipak se kreće. Možda uspije?

>>Neefikasna javna uprava je prepreka i ekonomskog oporavku pa reforma mora proširiti prostor tržištu i privatnom sektoru čija će želja za zaradom proizvesti bolje ekonomske ishode od bilo kakvog državnog dekreta, zaključila je bivša ministrica financija Martina Dalić. <<

Evo sad znamo koji je HDZ-ov plan -sve državno treba rasprodati i pretvoriti u privatno. Nema šta jednostavan plan u kojem se može ostvariti dobar postotak.
---------
Međutim, zar se ne treba zamisliti? Može li 100 uspješnih poduzetnika otići na pusti otok i obogatiti se bez trgovine sa svijetom van otoka? Zašto ne mogu? Kada bi mogli? Samo kada bi više novaca dolazilo na otok, nego odlazilo. Ne treba li se pitati, od kuda vanjskom svijetu taj višak novca. Ako se samo radi o koncentraciji tj. oduzimanju drugima, onda je jasno da nema happy enda za sve nego samo za one koji koncentriraju bogatstvo. A ti će naravno biti manjina kojoj ovaj sustav paše. I zovu se kapitalisti i njihovi frendovi oportunistički političari.  Nemojte sada reći da niste znali što će se dogoditi ako se ponovo na vlasti dovedu oni koji ne rade za dobrobit velike većine.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/bez-pravih-reformi-prijeti-nam-grcki-scenarij-cim-nestane-jeftinog-novca-275075

Nostradurus je napisao/la:

>>Neefikasna javna uprava je prepreka i ekonomskog oporavku pa reforma mora proširiti prostor tržištu i privatnom sektoru čija će želja za zaradom proizvesti bolje ekonomske ishode od bilo kakvog državnog dekreta, zaključila je bivša ministrica financija Martina Dalić. <<

Evo sad znamo koji je HDZ-ov plan -sve državno treba rasprodati i pretvoriti u privatno. Nema šta jednostavan plan u kojem se može ostvariti dobar postotak.
---------
Međutim, zar se ne treba zamisliti? Može li 100 uspješnih poduzetnika otići na pusti otok i obogatiti se bez trgovine sa svijetom van otoka? Zašto ne mogu? Kada bi mogli? Samo kada bi više novaca dolazilo na otok, nego odlazilo. Ne treba li se pitati, od kuda vanjskom svijetu taj višak novca. Ako se samo radi o koncentraciji tj. oduzimanju drugima, onda je jasno da nema happy enda za sve nego samo za one koji koncentriraju bogatstvo. A ti će naravno biti manjina kojoj ovaj sustav paše. I zovu se kapitalisti i njihovi frendovi oportunistički političari.  Nemojte sada reći da niste znali što će se dogoditi ako se ponovo na vlasti dovedu oni koji ne rade za dobrobit velike većine.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/bez-pravih-reformi-prijeti-nam-grcki-scenarij-cim-nestane-jeftinog-novca-275075

Kada je pokojni Vojtila prvi put došao u Hrvatsku zabunio se i na hrvatskom pozdravio elitu umjesto sa Hvaljen Isus i Marija , sa Hvaljen Isus i mafija !

Hrvatski političari ne rade u interesu Hrvatskog naroda i sudbina nam je jasna , iseljavanje mladih i obrazonavih , biti ćemo sve stariji , tupaviji , siromašniji ,i u dužem razdoblju nacionalna manjina !

Tribina o pljački i sudionicima:

http://www.jutarnji.hr/hrvatski-vanjski-dug-obara-sve-rekorde-prvi-put-u-povijesti-dosegao-108-posto-bdp-a/1209768/

  Sve je, kako se čini, po planu 21. Tko je imao neku nadu, sada je može ostaviti. I bez obzira na niže kamate na obveznice, dug raste i raste.

Politika je ekonomija. A što kaže ova vijest: http://www.jutarnji.hr/drzava-moli-gradane--imamo-100-nekretnina--ne-znamo-sto-bismo-s-njima--imate-li-vi-kakvu-ideju--/1210280/ ? Država ne zna kakvu politiku (ekonomiju) da vodi?
---------
Kako da država ima profitabilne firme? Tako da te firme imaju veće prihode od rashoda. A da li je to moguće? Suma svih prihoda i rashoda u državi koja ima balansiranu trgovinu sa inozemstvom je nula (bez kredita). Znači ili stalno povećavati kredite u državi (što je sada zaspalao) ili imati dovoljan vanjskotrgovinski višak. Kreditna ekspanzija vodi prema inflaciji i zbog toga se kreditna ekspanzija reže visokim kamatama koje pak vode u instantnu besparicu. Inflacija bi rezala profit bankama, ali ne bi realno smanjivala dug prema bankama. To pokazuje proračun https://sites.google.com/site/financijskisustav/inflacija-bez-primarne-emisije . Jedina šansa da se smanji realni dug je ulazak u hiperinflaciju kredita. Međutim hiperinflacija nosi i realno smanjivanje novčane mase uz ubrzanu cirkulaciju. U tom slučaju banke trpe velike realne gubitke. Međutim, dug nije nestao i svakim zaustavljanjem ekspanzije kredita se može pretvoriti u instantni bankrot. Prema tome, emisija kredita ne može biti rješenje. Vanjskotrgovinski suficit opet mora imati dovoljan iznos da bi država mogla dobro funkcionirati. A bez tog dobrog funkcioniranja se može dogoditi da se poveća broj nezaposlenih i optereti privreda te time izgubi konkurentnost na stranom tržištu, a zatim i postignuti suficit sa inozemstvom. Prema tome, država je ovdje ovisna o stranim tržištima. Također bilo kakav incident (nepogoda) može poremetiti vanjsku trgovinu. A također ne mogu niti sve države imati suficit, a pogotovo ne onaj koji je dovoljan za održanje tog povoljnog stanja.

Kako onda država može korisno upotrijebiti resurse kada oni moraju biti financijski održiv? Ne može očekivati da će se novac stvoriti na ime kredita, domaćih ili stranih, a da to na kraju ne završi u bankrotu mnogih te same države. Jedini izlaz je emisija novca bez duga za potrebe deficita proračuna. višak novca koji se tu pojavi se djelomično preko poreza vraća natrag i ostavlja novčani profit stanovnicima i poduzećima. I tek tada se mogu početi koristiti svi resursi jer ima načina da se zatvori financijska konstrukcija i izbjegne besparica. Inflacija koja se pojavi je normalna i očekivana, a da ne prijeđe u visoku se rješava rezanjem ekspanzije kredita banaka na ime izdanog novca. I to je karika koja bankarstvo prestaje činiti zanimljivim za stvaranje velikog profita. Nemogućnost stvaranja novca iz zraka je ključna za obuzdavanje inflacije. Ako banke na svaku izdanu kunu izdaju 5 kuna kredita i tu traže 30% zarade onda to znači da banke na svaku izdanu kunu traže kunu i pol profita. To tada stvara neodržive troškove i vlast obično postupi tako da poveća emisiju, a ne da spriječi sekundarnu emisiju koja je glavni generator inflacije. Drugi generator inflacije je ugrađivanje inflacije u cijenu u iznosu koji je veći od realno očekivane prema iznosu emisije novca. Tu je u pitanju pohlepa. Jer, teoretski kada bi svi pokrivali troškove i nešto zaradili, dodatna emisija novca ne stvara nikakvu inflaciju sve dok davaoci usluga ne odluče da neopravdano povećaju cijene. Ovo je često čak i provocirano preko sindikata. Tu ispada da sindikati djeluju kao mogući pokretači inflacije. Pitanje pravednije raspodjele nije tako jednostavno i ako ne postoji neravnomjernost koja dijelu stanovništva ne omogućava pokrivanje troškova. Zbog toga je socijalno ujednačenije društvo i imperativ za ekonomski stabilniju državu. Pitanje je samo koliko će godina proći dok će netko od odgovornih ovo shvatiti.

Evo članka koji to potvrđuje: http://www.princip.info/2014/07/19/mracna-strana-makedonskog-tekstilnog-raja/

U Jugoslaviji, nadnica tekstilnih radnica bila je na istoj razini kao nadnice u drugim, prestižnim profesijama, poput učitelja, odvjetnika itd. Neke od ovih tvornica čak su imale zasebne zdravstvene institucije i dječje vrtiće. Zdravstveno i mirovinsko osiguranje bili su kvalitetno organizirani i pokrivali su sve potrebe radnika, dok je istovremeno radno zakonodavstvo predviđalo osmosatno radno vrijeme, a rad na pola radnog vremena bio je ograničen na 4 sata. Svi prekovremeni sati su se dodatno plaćali, kao i rad za praznike, vikendom itd… Starije generacije socijalističkog se vremena prisjećaju uz religiozne izreke poput: “U ta je vremena Bog hodao među ljudima”.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/zasto-je-ljevicarskom-pozeru-blizi-piketty-nego-marx/764001.aspx

Razloga za pljuvanje i na Marxa i Piketty-a ima, ali ne zbog pogrešne analize, nego zbog pogrešnih zaključaka.
Marx je nehotično ili namjerno uspostavio krivu tezu o novcu u državi. Na osnovu te krive teze nije mogao stvoriti koristan zaključak. Radnici kao većina bi u demokraciji morali vladati. Ako se to ne događa, sustav je korumpiran i podešen za kapitaliste. Zato se i zove kapitalizam. Demokracija je samo predstava.

Piketty je napravio odličnu analizu, ali objektivno gledano to nije trebao da radi. Jednostavan logika govori da je koncentracija kapitala potpuno očekivana. Kapitaliste se u međusobnoj konkurenciji preuzimaju i samo najbolji i psihopate uspijevaju. Drugačiji procesi su teško zamislivi. Piketty-jeva greška je opet u zaključku. Porezna politika nije ta koja može razriješiti koncentraciju kapitala. Porez uvijek plate radnici. Ako je veći porez, radnici moraju raditi više za istu zaradu kapitaliste.

Marx i Piketty mi djeluju kao plaćeni igrači koji rade teorije koje u zaključcima ne daju prava rješenja. I zbog toga mi se čine kao intelektualni diverzanti bez obzira na dobre namjere. Zanimljivo je da ljevičarski kritičari kapitalizma nikad ne pomišljaju da riješe elementarni problem zatvaranja financijske konstrukcije države. To ne rade niti Marx niti Piketty. Evo primjera koji zorno pokazuje kako intelektualni diverzanti zaobilaze pravi problem.

>Recimo, zamislimo da smo uspjeli sve vlasništvo nad tvornicama vratiti u ruke države i da sada veselo radimo. Država nam svima daje posao, ali i svi kupujemo u državnim dućanima i firmama. Sad dolazi logički problem koji je i danas prisutan, ali neinteligentnim sindikalnim vođama nije važan. A to je kako će ta vrijedna radnička klasa moći bilo što uštedjeti od svojih plaća? Pretpostavimo da je trgovina sa inozemstvom u balansu. Čim radnici smanje potrošnju, država će imati veće troškove od prihoda te će ići u gubitak. Ako država ne bi išla u gubitak, tada bi se moralo dogoditi da dio radnika idu u gubitak. Njima bi se trebala plijeniti imovina, ali se ne bi moglo naći novca da se to i plati jer je novac zarobljen u štednji drugih. Ništa od hepy end-a za radničku klasu?? Ne pomaže ni da se štednja daje kao kredit. Ako uspješne štediše i dalje štede novac za tu štednju ne može doći, nego od gubitka drugih radnika (i onih koji su možda digli kredite). Rješenje je da država dodaje dio novca u opticaj i pokriva manjak koji nastaje štednjom. Tako se smanjuje potreba da dio radnika mora ići u bankrot. Naravno, uvjet je i da se plaće ravnomjernije raspodjele. Time će se štednja omogućiti većem broju ljudi.<

Da li mi netko može objasniti kako je Kral Marx mogao napisati tisuće stranica kritike kapitalizma, a da mu promakne jednostavni primjer problema u financijama koji navodim? Imali koje objašnjenje, nego da mu teorija ima namjerne rupe i nedorečenosti? Za Piketty-ja imam drugi primjer gdje je Todorić predstavlja sve kapitaliste udružene u jednu skupinu:

> Zamislimo da je Todorić uspio pokupovati sve firme u Hrvatskoj. Eto ostvario mu se san. Svi u Hrvatskoj rade za njega – poljoprivrednici, prodavači, prosvjeta, vojska, građevinari, itd. Također i svi trošimo kod Todorića svoje plaće. Uvoz i izvoz imamo u balansu te nam ne utječe na količinu novca.

Ako Todorić ima trošak, on dolazi samo od naših plaća. Prihod mu je opet naša potrošnja koja ima veze sa našom plaćom. Todorić bi mogao zaraditi jedino kada bi imao veće prihode, a manje troškove. Praktično bi to trebalo značiti da bi mi trebali trošiti više nego što primimo plaće. Kako ćemo mi trošiti više? Možemo dizati kredit kod Todorićeve banke i zaduživati se. Međutim dug ne možemo platiti, a da ipak netko ne ode u bankrot od nas samih. Višak novca za profit Todorića ne postoji.
A sad zamislite da nekim čudom nitko ne štedi, ali i Todorić ne stvara profit. Stvar bi možda i funkcionirala. Međutim, sindikat prosvjete zaključi da oni žele veće plaće jer ne mogu baš ništa uštedjeti. Kako je moguće da jedna skupina radnika počne štedjeti? Tako što se smanji plaća drugoj skupini, a očekuje da će oni jednako trošiti kao da im i nije smanjena plaća. Jasno je da ta skupina, može probati smanjiti potrošnju, ali se time smanjuju i prihodi Todorića te on mora smanjivati svima plaće (zvuči poznato kada je u pitanju MMF). Ona jedna skupina i dalje ima mogućnost štednje. Kako plaće padaju, tako se opet smanjuje potrošnja jer ljudi nisu bedasti da uzimaju kredit koji neće moći otplatiti. To opet smanjuje prihode Todorića (baš za iznos štednje one “pametne” skupine) i tome nema kraja. Dokle god postoji štednja nekih, Todorić ne može isplatiti iste plaće, već ih mora smanjivati. Pa čak i da počne smanjivati cijenu proizvoda, neće povećati prihode dok postoji štednja nekih.<

Ovaj primjer je krajnjost u kojoj ne postoji država i porezi te javne službe. Pokazuje kako dolazi do koncentracije kapitala - tako da jedni ne pokrivaju svoje troškove i bankrotiraju. Da li progresivni porez može tu nešto promijeniti? Može samo pomoći da se većem broju ljudi pokriju troškovi, ali ne i svima. Točnije, koncentracija kapitala je moguća i dalje, ali ide sporije. I sad opet pitanje? Kako je Piketty mogao analizirati gomilu podataka, zaključiti u čemu je problem i dati pogrešno rješenje što se vidi na gornjem primjeru? Opet se kao jedino objašnjenje nudi da je u pitanju namjerno plasiranje pogrešnih rješenja. Ne može biti da je čovjek toliko glup.

Isto bi mogli reći o J.M.Keynesu. Kako je moguće da jedan nobelovac nije predvidio da njegov tip ekonomije vodi u sve veći dug država bez mogućnosti otplate dugova. To ne može biti slučajnost. To je je pravilo koje dokazuje da u ekonomskoj teoriji nema slučajnosti. Stvari se namještaju godinama, ali tako da pašu onima koji koncentriraju kapital.

Za građane Hrvatske nisu bitni pokojni Marxs i različiti teoretičari . Svatko tko je pismen u Hrvatskoj i zna nešto matematike može sam shvatiti sadašnjost .

Povećanje PDV sa 23 na 25 % = 3 X 12 mjeseci = 36 % od jedne mirovine ili plaće uzima režim - Vlada .
To znači da ste toliko siromašniji .

PDV u zaostaloj Njemačkoj 19 % !
U naprednoj Hrvatskoj 25 % .
Razlika 6 % X 12 mjeseci , znači da neprednom Hrvatu godišnje režim uzme 0 ,72 % jedne plaće više nego u Njemačkoj ili mirovine ako bi se novac potrošio kupnjom i pdv !

Koliko vremena morate raditi minuta u zaostaloj Njemačkoj da kupite ; 1 l benzina , 1 kruh , 1 mlijeko ,
Koliko vremena morate raditi u naprednoj Hrvatskoj za isto ?

Što možemo očekivati u naprednoj Hrvatskoj ?
- veće poreze -najavljuju na nekretnine ,
- veći PDV ,
- povećanje cijena

To znači da će većina nas koji moramo živjeti u ovoj državi Titanic tipa i dalje postajati siromašniji , jer nema industrijske proizvodnje i povećanja zaposlenosti , da se potrebni HARAČI sakupe od strane vlasti od većeg broja stanovništva .

G. Đuro, PDV je zahvat vaše potrošnje u zajedničku. prikupljeni PDV se troši preko državne potrošnje. Nepotrebeno visoki porez je samo posljedica pogrešne monetarne i gospodarske politike. Previše je nezaposlenih, a radna mjesta su izgubljena zbog neisplativosti posla. Naša inflacija troškova zbog korištenja kredita i gubitak novčane mase preko deficita platne bilance stvara pogubne efekte za privredu.

Mjere koje mora poduzeti svaka država:

1. Emitirati novac bez duga da se spriječi stvaranje nelikvidnosti
2. Platnu bilancu sa inozemstvom održavati na nuli ili pozitivi jer se nakumulirani deficit ne može nikako platiti
3. Opciona mjera u socijalno ujednačenijem društvu je da se sprečava koncentracija kapitala.

Ova treća mjera je u biti također bitna. Ako postoji mjera 1. tada postoji velika šansa da će kapitalisti u kapitalizmu htjeti dizati cijene da bi dio stanovnika išao u bankrot i tako mogli preuzimati njihovu imovinu.

http://www.banka.hr/svijet/osamostaljenje-bi-pokopalo-skotski-bankarski-sustav

Škotska ima dubiozu oko centralne banke dok u isto vrijeme republika Donjeck ima nacrt ustava u kojem predviđa monetarnu suverenost i stvaranje novca bez duga ( http://red-sovet.su/post/21425/the-draft-constitution-donetsk-peoples-republic ) , ali naravno i vojnu intervenciju Ukraine sa podrškom zapada da se republika Donjeck uništi.

Kako je moguće da Škotska već otpočetka planira zaduživanje, a ne emisiju novca bez duga. Oni kao da svjesno idu u bankrot. Po ovom razvoju događaja, netko podvaljuje Škotskoj model koji će im uništiti zemlju. Pitanje je tko radi na tom planu i tko ga plaća?

I Puhovski je napisao analizu Piketyjeve knjige i donio zaključak da je siromaštvo potrebno u kapitalizmu.  Ma ljudi moji, profesor i intelektualac je zaključio da se ne možemo riješiti siromaštva jer je potreban kapitalistima. To znači da u kapitalizmu NEMA mjesta za državu blagostanja. Gdje je bio Puhovski kada je država krenula iz socijalizma u kapitalizam? Tek sada je shvatio da neće biti heppy enda za radničku klasu.  Mi zbilja imamo genijalne intelektualce. Jer prije koje stoljeće, crkva je pričala skoro isto. Jedni trebaju biti zadovoljni što su siromasi da bi drugi živjeli kao lordovi. Eto i objašnjenja zašto ima 45000 gladnih. Mašala
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/socijalna-funkcija-siromastva .

Siromaštva se možemo riješiti jedino da pobijemo sirotinju    


Ako pobijemo siromašne kako čemo znati da smo bogati??? ...zato ne treba ubijati siromašne   


Čista logika

pege25 je napisao/la:Siromaštva se možemo riješiti jedino da pobijemo sirotinju    


Ako pobijemo siromašne kako čemo znati da smo bogati??? ...zato ne treba ubijati siromašne     
 

Čista logika

E, da. Nismo znali koliko nam je bilo dobro u socijalizmu dok mnogi od nas u kapitalizmu nisu postali siromašni. Odličan napredak u društvu, zar ne. Mašala.