Re: Što se iza brda valja?(2)

by Nostradurus 6/10/2013, 13:31

G. Fidelito, tu vam je članak o deprivatizaciji u Mađarskoj: http://www.advance.hr/vijesti/orban-sokirao-bruxelles-budimpesta-odlucila-nacionalizirati-strane-kompanije-koje-su-u-privatizaciji-preuzele-madarski-energetski-sektor/

To je samo početak!

by Nostradurus 8/10/2013, 12:51

Da su mediji u službi svojih vlasnika znamo već duže. A evo kako to izgleda u praksi: http://www.jutarnji.hr/zaduzivanje-drzave-nije-isto-kao-kad-se-zaduzi-pojedinac-ili-obitelj/1131009/

Ratko Bošković je napisao/la:Kad se hrvatska država ne bi zaduživala u inozemstvu, Hrvati ne bi imali svoj novac

Bando, zar ja da vam kredit vraćam??? Odrasli koji su malenoj djevojčici na nekim tipičnim hrvatskim protuvladinim prosvjedima stavili u ruke transparent s tom porukom sigurno su likovali kakvu su sjajnu foru smislili. Poručili su “bandi” što je ide! Jer, “banda” neprekidno uzima nove i nove kredite “koje će morati vraćati naša djeca i unuci”. Zadužuju buduće generacije pa se tako već može izračunati da je svakoga građanina, i svako novorođenče, država zadužila za 10.465,12 eura. Svi koji tako računaju i s te pozicije napadaju vlast zaboravljaju ili ne znaju najmanje dvije stvari.

Prvo, zaduživanje države nije isto što i zaduživanje pojedinaca, obitelji ili poduzeća. Za razliku od građana, kućanstava i poduzetnika, države u načelu nikada ne moraju vratiti svoj dug. Taj dug je permanentan i prirodno je da bude uvijek sve veći, ako ostaje u otprilike konstantnom odnosu prema bruto domaćem proizvodu. Drugo, dug koji je napravila država nije ispario, on je pretočen u javnu i privatnu imovinu i štednju. Natpis koji je nosila malena djevojčica na prosvjedu trebao je zapravo glasiti ovako: “Bando, hvala vam što ste mi sagradili novi vrtić, znam da to nije moglo biti drukčije nego na kredit!” Ili: “Bando, hvala vam što ste sagradili autoput pa me više tata ne mora voziti na more po staroj cesti na kojoj sam povraćala. Jasno mi je da ste nas sve skupa za tu autocestu morali zadužiti jer Hrvatska je premala zemlja da bi emitirala vlastiti novac.” Da, svaki je hrvatski građanin doista “zadužen” za javne potrebe (recimo) 78.487,50 kuna, ali zato je svaki građanin suvlasnik mreže novih autocesta i običnih cesta, elektrificiranih pruga i pješačkih mostova. Suvlasnik je novih bolnica, škola, fakulteta, instituta, nacionalnih parkova, javnih dalekovoda, plinovoda i naftovoda. “Naša djeca i unuci” naslijedit će javni dug, ali će naslijediti i tu javnu imovinu koja će im omogućiti normalan život.

Naposljetku, država ima u javnim pričuvama 12 milijardi eura i još ponešto u bankama. Ali, što je najvažnije, i građani imaju nove stanove i automobile i na svojim bankovnim računima 27,6 oročenih milijardi u kunama i 113 milijardi kuna u devizama. A da bi ti depoziti mogli nastati, prvo mora postojati emisija novca. Budući da je Hrvatska za svoj monetarni režim odabrala valutni odbor, pa kune emitira isključivo na temelju otkupa deviza, to znači da Hrvatska uopće ne može imati novac za domaće potrebe bez deviznog priljeva iz inozemstva. A taj priljev može doći u samo tri oblika: kao razlika izvoza i uvoza robe i usluga (ona iznosi nula), kao doznake iz inozemstva (milijarda i pol eura u boljim godinama) ili zaduživanjem u svijetu u obliku kredita te portfeljnih i izravnih ulaganja stranaca.

Kad se, dakle, i hrvatska država ne bi zaduživala u inozemstvu, Hrvati ne bi imali vlastiti novac. Posuđeni novac, međutim, ne dolazi besplatno. On predstavlja nečiju tuđu štednju, nečiji kapital, i za korištenje tog kapitala treba njegovu vlasniku platiti naknadu. Naknada se plaća u obliku kamate. Je li ta naknada za Hrvatsku prevelika?

Za javni dug iznosi otprilike 3,5 posto godišnjeg BDP-a. SAD plaća oko dva posto BDP-a, ali to je zato što je zemlja bez rizika, koja može emitirati neograničene, beskonačne iznose vlastitog novca ex nihilo. Hrvatska to ne može. Unatoč tome, Hrvati će silno rogoboriti bude li hrvatska država morala povećati poreze da bi platila naknadu za posuđeni novac. No, u čemu je problem? Ako vlasnici javne imovine ili privatnih stanova, automobila ili biznisa mogu koristiti taj novac za svoje bolje zdravlje, viši životni standard i biznis, onda je red da plaćaju i naknadu. Ako građani mogu u bankama svake godine bez grižnje savjesti uzimati kamatu na štedne depozite, onda je red da dio toga svog prihoda proslijede i onima od koga su taj “svoj” novac zapravo posudili.

by Fidelito 8/10/2013, 19:40

Nije istina da se novac mora posuđivati - novac se može i zaraditi.
SAD možda mogu trenutno puštati u opticaj 'neograničene beskonačne količine novca ex-nihilo'. Ali to što rade sada - to će im se jednoga dana jako obiti o glavu. A taj dan je sve bliže. I kada dođe - mnogima neće biti veselo.
Možeš posuđivati novac, zaduživati se - i to ne vraćati (glavnicu). Kreditorima je dovoljno da uvijek uredno plaćaš kamatu. I oni to mogu 'podnositi' vječno. Nije istina da su zaduživanje države i pojedinca različite stvari. Dug je dug, a dugovi se moraju vraćati. Potpuno je jednako sa malom razlikom da o državnim dugovima odluke donosi mali broj ljudi koji su na vlasti - a otplaćuju ih svi (svi su odgovorni za postupke i odluke malog broja ljudi), dok odluku o privatnim dugovima donosi onaj tko se zadužuje, ali on je i odgovoran za svoje postupke i odluke.
Analogno ovom gore tekstu postoje ljudi koji su vječito u dugovima i za njih to je normalno stanje. Za njih je sasvim normalno da stalno plaćaju kamatu na svoje dugove, makar odavno ne mogu dobiti nove kredite u bankama - jer su prezaduženi i kreditno nesposobni. Bitno je da su se sami, svojim postupcima i odlukama doveli u tu situaciju, a sada se to promiče kao normalni način života. Ako netko ne razumije što znači plaćati kamatu na dug - njegov problem. A problem postaje ozbiljan kada u društvu većina počne misliti da je to normalno.

by Nostradurus 8/10/2013, 21:20

G. Fidelito, što ste vi tu napisali? Dakle, nađemo se na pustom otoku bez novca i sad vi meni počnete sa spikom da ćete vi zaraditi novac radom. lol!

Pa valjda ga prvo moramo pustiti u opticaj. cheers

by Nostradurus 8/10/2013, 21:21

Stvar postaje bistrija kada se pogleda definicija ljevice i desnice. Cijela stvar se vrti oko zagovaranja veće ili manje jednakosti tj. nejednakosti. Problem nastaje kada je demokratska većina u bitno lošijem socijalnom položaju. Tada je očito da demokratsko političko upravljanje koje bi svojim djelovanjem pogodovalo pogoršanju stanja ne radi tj. ne vlada u svoju korist. Pa je stoga demokracija čista farsa. Društvo u kojem bi demokratska većina konzumirala sve vlasti bi po tome moralo biti lijevo orijentirano. A to je činjenica koji zagovaratelji kapitalizma najčešće ne žele priznati.

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/kapitalizam-kriza-i-kriticari

by Fidelito 8/10/2013, 22:37

Nostradurus je napisao/la:G. Fidelito, što ste vi tu napisali? Dakle, nađemo se na pustom otoku bez novca i sad vi meni počnete sa spikom da ćete vi zaraditi novac radom.

Pa valjda ga prvo moramo pustiti u opticaj.

Nekako imam osjećaj da gospodin u svom tekstu na kojeg sam se referirao nije mislio na pusti otok bez novca.

Što se tiče zamišljenog pustog otoka bez novca - ne bi bilo baš pravedno da jedan čovijek ima eksluzivno pravo proizvodnje novca, i da onda tim tako proizvedenim novcem plaća svoje obaveze prema drugima koji moraju te dane mu usluge odraditi/proizvesti novu vrijednost. Takav novac ne bi mnogo vrijedio, slobodno tržište ga ne bi prihvatilo, osim... ...ako proizvođač novaca ne bi imao nekakvu moć 'uvjeravanja' svih stanovnika otoka. Na primjer silu. Onda bi svi morali prihvatiti njegov nametnuti novac ('zakonom'). Zvuči poznato, zar ne?

E sada stav da bi društvo demokratski orijentirano moralo biti socijalistički orijentirano, ili da je demokracija farsa... a neki su svojevremeno govorili da je demokracija 'glupa', i nisu bili ideološki daleko od 'socijalista'.

by Nostradurus 9/10/2013, 10:21

Fidelito je napisao/la:
Nostradurus je napisao/la:G. Fidelito, što ste vi tu napisali? Dakle, nađemo se na pustom otoku bez novca i sad vi meni počnete sa spikom da ćete vi zaraditi novac radom.

Pa valjda ga prvo moramo pustiti u opticaj.
Nekako imam osjećaj da gospodin u svom tekstu na kojeg sam se referirao nije mislio na pusti otok bez novca.

Što se tiče zamišljenog pustog otoka bez novca - ne bi bilo baš pravedno da jedan čovijek ima eksluzivno pravo proizvodnje novca, i da onda tim tako proizvedenim novcem plaća svoje obaveze prema drugima koji moraju te dane mu usluge odraditi/proizvesti novu vrijednost. Takav novac ne bi mnogo vrijedio, slobodno tržište ga ne bi prihvatilo, osim... ...ako proizvođač novaca ne bi imao nekakvu moć 'uvjeravanja' svih stanovnika otoka. Na primjer silu. Onda bi svi morali prihvatiti njegov nametnuti novac ('zakonom'). Zvuči poznato, zar ne?

E sada stav da bi društvo demokratski orijentirano moralo biti socijalistički orijentirano, ili da je demokracija farsa... a neki su svojevremeno govorili da je demokracija 'glupa', i nisu bili ideološki daleko od 'socijalista'.

G. Fidelito, imam osjećaj da vi ne razmišljate baš previše kada pričate o slobodi i tržištu. Kao prvo, uvijek se misli da je tržište kompetitivno kada akcija pojedinca ništa ne mijenja. Međutim, ako taj pojedinac ima slobodu da kapitalno raste, tada se gubi kompetencija tržišta. Pozivati se na tržišne i zakone je u biti promašeno. Tržište ne funkcionira dobro ako su subjekti značajni. I tu onda dolazimo do toga da novac može emitirati samo netko tko je tržišno snažan. Zbog toga i ne može biti tržišnih zakona u emisiji novca. Što se iza brda valja?(2) - Page 28 533195

Što se iza brda valja?(2) - Page 28 533195

by Nostradurus 9/10/2013, 12:39

Mio fondovi bi mogli financirati Agrokor, Adris, Atlantik grupu i ostale da rastu i postaju vlasnici svega. Pri tome bi mi radnici sve odradili istima i otplatili njihov dug prema nama (sami sebi) . :-). Vjerujem da je to i bio smisao ove ideje o privatnim MIO fondovima.

http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/trziste-kapitala/mirovinski-fondovi-imaju-vise-od-7-milijardi-eura-ali-privatnici-to-ne-koriste/

by Fidelito 9/10/2013, 14:19

Nostradurus je napisao/la:
Fidelito je napisao/la:
Nostradurus je napisao/la:G. Fidelito, što ste vi tu napisali? Dakle, nađemo se na pustom otoku bez novca i sad vi meni počnete sa spikom da ćete vi zaraditi novac radom.

Pa valjda ga prvo moramo pustiti u opticaj.
Nekako imam osjećaj da gospodin u svom tekstu na kojeg sam se referirao nije mislio na pusti otok bez novca.

Što se tiče zamišljenog pustog otoka bez novca - ne bi bilo baš pravedno da jedan čovijek ima eksluzivno pravo proizvodnje novca, i da onda tim tako proizvedenim novcem plaća svoje obaveze prema drugima koji moraju te dane mu usluge odraditi/proizvesti novu vrijednost. Takav novac ne bi mnogo vrijedio, slobodno tržište ga ne bi prihvatilo, osim... ...ako proizvođač novaca ne bi imao nekakvu moć 'uvjeravanja' svih stanovnika otoka. Na primjer silu. Onda bi svi morali prihvatiti njegov nametnuti novac ('zakonom'). Zvuči poznato, zar ne?

E sada stav da bi društvo demokratski orijentirano moralo biti socijalistički orijentirano, ili da je demokracija farsa... a neki su svojevremeno govorili da je demokracija 'glupa', i nisu bili ideološki daleko od 'socijalista'.
G. Fidelito, imam osjećaj da vi ne razmišljate baš previše kada pričate o slobodi i tržištu. Kao prvo, uvijek se misli da je tržište kompetitivno kada akcija pojedinca ništa ne mijenja. Međutim, ako taj pojedinac ima slobodu da kapitalno raste, tada se gubi kompetencija tržišta. Pozivati se na tržišne i zakone je u biti promašeno. Tržište ne funkcionira dobro ako su subjekti značajni. I tu onda dolazimo do toga da novac može emitirati samo netko tko je tržišno snažan. Zbog toga i ne može biti tržišnih zakona u emisiji novca.

Tržište uvijek funkcionira dobro. Problem je kada netko svoje netržišno stečene povlastice (koje je stekao na primjer lobiranjem, to jest legaliziranim podmićivanjem političara) unovčava na tržištu i tako stječe prednost nad konkurencijom koja možda ima bolji proizvod, ali nema zakonske povlastice. Što si veći - imaš više sredstava za 'lobiranje'. To se onda 'zamata' u (ko' fol) tržišno poslovanje, koje nema veze sa pravim tržišnim poslovanjem. Slični problem je i sa povlaštenim informacijama pomoću kojih se može steći netržišna prednost nad drugim sudionicima tržišnog natjecanja. To se događa danas, ali to nije tržište. Nije tržište niti kada netko donese političku, sasvim arbitrarnu odluku da treba financijski spašavati neke industrije ili banke. Ako netko poslovno ne može opstati na tržištu - red je da prekine svoje poslovanje i propadne. A oni koji si poslovali konzervativnije, opreznije (a to obično znači sa manje rizika) - oni bi mogli opstati. Onda bi tržišni model došao do izražaja. Kada spašavaš neuspješne (iz bilo kojeg razloga) onda tržišni model ne funkcionira, dapače normalni tržišni red uzdrman je iz temelja jer onda svi misle i nadaju se da će se u slučaju kada će se naći u problemima netko drugi pobrinuti za njihovo spašavanje i toj činjenici prilagoađvaju svoje poslovanje i ulaze u rizike ('moral risk'). Onda su netržišno, arbitarno nagrađeni oni koji su donosili dugoročno gledano - loše odluke.
Tržište je dobra stvar, ali treba realno razlučivati stvari, jer ovo što imamo danas nema puno veze sa pravim tržištem.

by Nostradurus 9/10/2013, 15:58

G. Fidelito, tržište je kao život i smrt. Vi kažete da je sve super jer neki žive, neki umiru. Pitanje se samo koji je smisao tržišta? Da li je smisao da je u službi bogatih kapitalista ili velike većine. Naime, preko tržišta, bogati uspijevaju imati troškove manje od prihoda, a velika većina je na nuli i u gubitku. Zalaganjem za tržište u stvari držite štangu onih kojima to najviše paše. Evo vam tržište na djelu: http://www.monitor.hr/vijesti/njemacka-nikad-nije-imala-vise-milijardera/249638/ . Ne znam da li vi mislite da ćete jednog dana također postati bogati kapitalista, jer statistika kaže da je vjerojatnost mala. Valjda je u pitanju vjera, bez obzira na mogućnosti. A ako je vjera, zašto ta vjera ne pali za mnoge obične ljude? Što se iza brda valja?(2) - Page 28 684261

Što se iza brda valja?(2) - Page 28 684261

Nije valjda zato što su tržišni nevjernici?

by Fidelito 9/10/2013, 16:17

Tržište je selekcija. A to je ono što ne paše socijalistima, jer su svjesni svoje (ispod)prosječnosti. Oni koji žele, znaju i hoće - oni su za tržišne odnose. Oni koji bi željeli da su svi jednaki, a da su oni jednakiji od drugih - oni su za socijalističke principe 'jednakosti'.
A to da se živi, ali i umire - to je činjenica. I bilo bi dobro da to prihvatite kao jednostavnu životnu činjenicu.
Tržišni model (sigurno u praksi nije čisti tržišni model, a uz sve devijacije, koje su danas tolike da je uopće teško više i govoriti o tome da je posrijedi većinom tržišni model) ipak je pokazao svoje prednosti pred socijalističkom planskom privredom koja je umrla skoro svuda, pa zašto raditi korak unatrag?

by **paor** 9/10/2013, 19:39

Linić otkrio SDP-ovcima svoj tajni plan

by baja 9/10/2013, 19:53

G. Nostradurus,mene zanima dali vi imate kakve reference iz realnog sektora tj. dali ste ikada bili privatnik i okušali se na slobodnom tržištu samostalno,da stvarno stojite iza ovog svega šta pišete ili samo teoretizirate i skidate sa neta članke koji "tjeraju vodu na vaš mlin"?

by Nostradurus 9/10/2013, 21:44

baja je napisao/la:G. Nostradurus,mene zanima dali vi imate kakve reference iz realnog sektora tj. dali ste ikada bili privatnik i okušali se na slobodnom tržištu samostalno,da stvarno stojite iza ovog svega šta pišete ili samo teoretizirate i skidate sa neta članke koji "tjeraju vodu na vaš mlin"?

Imam svoj privatni posao preko 20 godina. Naravno to ne znači da sam bogataš. Međutim, na strani kontra krupnog kapitala imam i ljude koji su bitno uspješniji u svom privatnom biznisu, ali shvaćaju da nije sreća u poslu, ako su posljedice katastrofalne po druge sugrađane. Ako shvaćaš da je sustav nehuman i surov, a postoji način da se učini prihvatiljivim za zajednicu, tada ga treba mijenjati. Ne radi drugima, što ne želiš da drugu rade tebi. Ako firme i ljudi idu u propast i ona se sve više povećava, tada sigurno nije problem u samim ljudima, nego u sustavu.

by Đuro Japarić 9/10/2013, 21:45

paor je napisao/la:Linić otkrio SDP-ovcima svoj tajni plan

Isus je imao Judu ? Tko je tajni ili dogovoreni Juda u SDP ?

Rez je trbalo napraviti da ne pobjedi HDZ , jer je Račan upozorio da je to stranka opasnih namjera !
Nažalost , bila je to partija promašenih odluka ! Tađmanov trend nastavio je Račan nakon pobjede i svoje koalicije 2000 .

Slažem se sa dijelom rezova koji su promašaj HDZ i SDP , megalomanska lokalna uprava , nisam na brzinu zapazio što misli o povlaštenim penzijama koje se isplaćuju mimo osnovica uplaćenih u mirovinske fondove , slažem se i o rezovima u zdravstvenom osiguranju , jesam za solidarno osiguranje ali ne i za pljačku nas koji plaćamo osiguranje , jadni su seljaci pokraj HDZ i SDP itd .

Ne vjerujem u rezove već u nastavk agonije i prijevremene izbore , bez izbora !

by Nostradurus 9/10/2013, 22:08

G. Fidelito, sjetimo se primjera sa prevarantima. Oni su odlični u svom poslu. Da li smo mi ostali zbog toga ispod prosječni i nedostojni njih? Oni sa puno manje rada ostvaruju iste rezultate. Shocked

Socijalisti nisu ljudi koji su manje uspješni, nego ljudi koji su u prvom redu fer i humani. Sjetite se samo da djeca istih roditelja znaju biti različitih sposobnosti. Prema tome, sposobnih i nesposobnih ima svagdje. Druga stvar je što vi taj vaš sustav već sada ima problem što je tržište nekompetitivno, a sa vremenom će biti još gore. Tržište ima smisla za male subjekte. Veliki subjekti (koji imaju prihode kao neke države) kompletno mogu manipulirati tržištem. Pogledajte samo čije se reklame vrte na TV-u. Da li je po vama tržište reklama odraz tržišne utakmice ili nečeg drugoga? ako su svi slični po mogućnostima, kako to da se vrte većinom reklame za korporacijske proizvode?

Ako su mediji slobodni i nezavisni, zašto velika većina navija za kapitalizam? Ako je ekonomija oslobođena politike, zašto nema poznatih ekonomskih kritičara koji kritiziraju novac kao dug, socijalno raslojavanje i problem negativne platne bilance države? Pročitajte Što je rekoa Branko Horvat: http://www.balkanmagazin.net/nauka/cid144-21198/kako-je-razarana-hrvatska-privreda#.UlJiR9Hy5VM.facebook

Branko Horvat je napisao/la:Ocene o reformama u Hrvatskoj iznete u knjizi "Kakvu državu imamo i kakvu državu trebamo", Prometej, Zagreb, 2002, prof. dr Branka Horvata - jednog od najboljih ekonomista druge polovine XX veka (i jedinog kandidata za Nobelovu nagradu za ekonomiju, sa prostora bivše SFRJ, predloženog od strane zapadnih ekonomista) - u celosti bi se mogle odnositi i na Srbiju, što ne treba da nas čudi jer su se reforme u obe zemlje realizovale u skladu sa Vašingtonskim dogovorom i bazirale na tri osnovna (noseća) reformska stuba: stabilizacija - liberalizacija - privatizacija.

Branko Horvat:

Stabilizacija: Treba reći da za 60% precenjeni kurs valute dovodi do nekonkurentnog izvoza i jeftinog uvoza usled čega se razara domaća proizvodnja i povećava spoljnotrgovinski deficit. Taj stepen precenjenosti valute znači da smo za toliko manje kon-kurentni na svetskom tržištu. Zato izvoz stagnira, uvoz buja, a spoljnotrgovinski deficit je neizdrživ.

Liberalizacija: Međunarodni kapital - i stoga MMF, Svetska banka i Svetska trgovinska organizacija — traži punu slobodu kretanja kapitala bez ikakve kontrole... Navode se "teorijska" obrazloženja kako potpuno slobodna trgovina maksimizira ekonomsko blagostanje. No još je pre dva veka Fridrih List znao da to vredi samo za partnere jednake ekonomske moći. Ostali, među njima i Hrvatska, biće eksploatisani. Zemlje su po svom privrednom, političkom i kulturnom razvoju veoma različite, a isto tako i po ekonomskoj moći. Zbog toga proklamacija o slobodnoj trgovini i slobodnom kretanju kapitala predstavljaju reakcionarnu propagandu politički i ekonomski jakih koji žele eksploatisati slabije. To se vidi odmah po proturečnim zahtevima kad neka bogata zemlja zahteva slobodu kretanja kapitala ("svoga"), a u isto vreme zabranjuje slobodu kretanja ljudi ("drugih ").

Eksponenti kapitala lako pronalaze oportunističke naučne radnike koji objašnjavaju - od svojih brucoša pa do drugih država kao što je naša - da je slobodno kretanje robe i kapitala korisno za sve. To je tačno kad su uslovi privređivanja podjednaki. To je laž kad se oni ekstremno razlikuju. Danas nekih 200-tinjak transnacionalnih kompanija kontroliše trećinu svetske proizvodnje, 70% međunarodne trgovine i 80% međunarodnih investicija. Svaka od tih kompanija proizvodi nekoliko puta više nego cela Hrvatska i to proizvodi u nekoliko desetina različitih zemalja. Kad se takva kompanija i neko hrvatsko preduzeće sretnu na međunarodnom tržištu, prilično je jasno kako će ispasti ta "slobodna" trgovina. Ono malo velikih preduzeća koja smo imali i koja su se mogla donekle ravnopravno nositi na svetskom tržištu - sukcesivne su vlade razbile. Danas se govori samo o "malim i srednjim preduzećima" - kako i dolikuje jednoj polukolonijalnoj zemlji.

Privatizacija: Privatizacija bi trebala biti lek za sve nevolje. Kad nešto zapne, vlada najavljuje da će to popraviti privatizacijom. A to prevedeno na običan jezik znači da će se opet deo narodne imovine jeftino prodati stranom kapitalu. To je postalo eufemizmom za prodaju najvrednijih preduzeća stranom kapitalu. Već je preko 4/5 banaka — a one predstavljaju jednu od osnovnih poluga ekonomske politike neke zemlje - u stranim rukama. Sad su na redu hoteli, tj. prodaja jadranske obale, ponajlepše - uz egejsku - u Evropi. Upravo je najavljeno da će iduće godine biti "privatizovani", tj. prodani stranom kapitalu telekomunikacije, elektroprivreda i INA, što su u svakoj privredi najakumulativnije grane. Osim toga, objavljeno je da su za to angažovani strani konsultanti. Strani konsultanti sede u našim državnim ustanovama - kao što su 1945. godine sedeli sovetski "stručnjaci". I u to ime odleva se desetina miliona dolara u inostranstvo. Nekada smo stvarali proizvodne kapacitete, a sad tobože ne znamo njima upravljati. Očigledno se radi o srozavanju zemlje na kolonijalni nivo.

Prihodi od privatizacije do sada su se upotrebljavali za pokrivanje rasipničkog državnog budžeta neodgovornih i nesposobnih vlada. No i uprkos tome vlada se neprestano zadužuje u inostranstvu. A šta će se dogoditi kada se "privatizuje ", tj. kada se proda i poslednja vredna narodna imovina ? Zna se: dalje povećanje poreza i još veće zaduživanje u inostranstvu (ako nam još uopšte budu hteli posuđivati). U odnosu na "neefikasnu" samoupravnu Hrvatsku, inostrani dug je u "efikasnoj" kapitalističkoj Hrvatskoj porastao četiri puta... A to međunarodnom kapitalu — kao i nekom domaćem lihvaru - sasvim odgovara: da se iz duga ne možemo iskopati pa da svetski kreditori beskonačno izvlače rente za sebe. I tako ništa ne preostaje za privredni rast Hrvatske. Prema tome, perspektiva Hrvatske je sve veće zaduživanje u inostranstvu, gde će se stari dugovi otplaćivati novim zaduženjima, a sav porast proizvodnje odlaziće na otplatu duga, životni standard se neće povećavati, siromašstvo se neće smanjiti, dvocifrena nezaposlenost će ostati, bezkućnici neće dobiti stanove jer će se i dalje graditi upola manje nego 1989. godine. Broj bolnica i životni vek građana ostaće smanjeni, a brojnost policije povećana. Konfliktnost frustriranog društva povećavaće se, a sa njima i neprestani štrajkovi i javni protesti. Drogiranje i samoubistva nastaviće se, kriminal će cvetati, a sposobni i obrazovani mladi ljudi i dalje će u desetinama hiljada napuštati Hrvatsku.

I na kraju, još samo nekoliko konstatacija iz navedene knjige, koje govore o stanju ekonomske nauke danas, te sudbini kritički nastrojenih autora koji se ne uklapaju u "harmoniju" koja postoji između "savetnika" iz inostranstva, domaćih "eksperata", i medijski eksponiranih domaćih akademskih ekonomista.

Tek pišući ovaj Predgovor uvideo sam kakav se nazadak dogodio u Hrvatskoj. Ozbiljne knjige o privredi ne mogu se objavljivati, niti se studenti mogu o tome poučavati... Na fakultetima nastavnici marljivo prepisuju ili prevode strane udžbenike iz savršene neoklasične ekonomije. Slično se događa i u svetu gde je još uvek poslednji hit teško matematizirane teorije racionalnih očekivanja, prema kojoj vlada ekonomskom politikom ne može ništa učiniti jer će je tržište uvek nadmudriti. Zato: laisser-faire za tržište... Radeći s marginalnim veličinama, neoklasičari su uveli više matematike u ekonomiju i tako je učinili egzaktnom. Taj se proces i danas nastavlja i ekonomija je postala najmatematiziranija nauka posle fizike. Umesto da se matematika prilagođava za rešavanje ekonomskih problema, mnogo je jednostavnije ekonomske pretpostavke veštački formulisati tako da omogućavaju matematičko rešenje. Tri najpopularnije takve pretpostavke su: homo oeco-???i?us, racionalno ponašanje i potpuna informisanost. Na tim i takvim pretpostavkama izgrađena je velika superstruktura koja se znatno razlikuje od ekonomske stvarnosti...

Naučnici imaju moralnu obavezu da građanima prikažu kako stvari realno stoje, bez obzira na svoje političko uverenje. Bilo bi mi veoma drago kada bi se vlada i Sabor prenuli i tako me činjenicama i uspesima demantovali. No kako ovo stanje razaranja hrvatske privrede i društva traje 11 godina, takva očekivanje ne čini mi se verovatnim... Na taj način patriotski orjentisanom naučniku preostaje samo kritika. Svestan da će, kao i do sada, ova vlada to ignorisati...

Zaključak se svodi na nužnost da se radikalno promeni privreda, a sa njom i društvena politika. Dakako, uz uslov da je ostalo makar i trunka patriotizma koji će to omogućiti...

Pitanje za sve koji vjeruju u slobodno tržište: zašto zagovarate ono što našu državu vodi u služanjstvo? Zar ste zaboravili riječi himne? Danas čitam da više nema novaca za vojsku, nego se mora još i rezati: http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/99369-milanovic-priznao-generalima-u-banani-smo-nemamo-vise-novca-za-nista.html.

Sve ćemo mi zaboraviti da bi dobro živjelo 400 000 ljudi. Pa kako možete gledati tim milionima u oči i reći da ste učinili najbolje što ste mogli (prema stranim preporukama) i da je vama sasvim ok. A vi ostali možete da se j... kada ste nas slušali i glasali za naše ideale i ljude (tajna društva koja šire prosperitet??? - valjda svoj).

by Nostradurus 9/10/2013, 22:42

“Mi zapravo ne želimo samo prodati državne tvrtke kako bismo dobili svježi novac. Ma ne. Cilj je kod svake privatizacije stvoriti jedan razvojni element. Dakle, poanta je da kupac svakog državnog poduzeća ili strateški partner Vlade donese nove ideje i investicije u to poduzeće koje bi trebalo samo rasti”, objašnjava Pejnović.
--------------------------
A ako se to ne dogodi, ništa idemo dalje rasprodavati. Možda jednom uspije. :-) .
--------------------------
Evo da priznam, ne vjerujem mu. A čak i da se kune životom da će to uspjeti, ne bi ni tada vjerovao.

http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/28-drzavnih-tvrtki-hitno-trazi-kupca

by Nostradurus 9/10/2013, 22:58

Pogledajte (poslušajte video) o tome kako se uvjerava druge države da uvedu kapitalizam, slobodno tržište i ostalo. Na žalost, na engleskom.

by Nostradurus 10/10/2013, 20:01

Što se iza brda valja?(2) - Page 28 1209410_460604197391982_116372177_n

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=460604197391982&set=a.113201105465628.13284.108807632571642&type=1&theater

Ovo je promašena stvar već u ideji. Ako pomoć poduzetnicima može dati rezultate, onda bi i državno investiranje uz dobro upravljanje dalo iste rezultate. Međutim šipak. Zamislimo da država sve posjeduje u Hrvatskoj i da svi radimo za državu i kupujemo od države. Sad mi recite kako bi mi radnici i građani mogli uštedjeti od tog rada? Jer ako mi štedimo, tada je očigledno da je država na novčanom gubitku. Što ako neka sindikalna udruga zaželi veće plaće? Od kuda višak novca za te veće plaće? Kako će država povećati bdp? Nemojte preskočiti odgovor.
http://xreforma.wordpress.com/.../10/prica-o-novcu-i-zaradi/

by Nostradurus 10/10/2013, 20:42

Da li je Vladi i sabornicima poznat tekst zakletve iz poslovnika Hrvatskog sabora, članak 7: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske."
--------------
Ovom zakletvom se svaki posao uništavanja Hrvatske države i njene imovine proglašava svjesnom radnjom. Prema tome, moglo bi se sudski moglo utvrditi da određena garnitura sabornika i sama Vlada može biti kriva za svjesno uništavanje države i njene imovine te na osnovu toga osuđena na odgovarajuću kaznu.
---------------
Da li se Vlada i sabornici osjećaju da bi mogli biti krivično gonjeni nakon kraja mandata? Ako postoji imunitet, on nije za ovu vrstu radnje.

Državni dužnosnici se ponašaju kao da je zakletva bila ova:

Nova zakletva je napisao/la:Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštovati pravni poredak, ali me nije briga za svekoliki napredak Republike Hrvatske.

Link na vladin fb: https://www.facebook.com/wwwvladahr/posts/464887730296962?comment_id=2820527&offset=0&total_comments=3¬if_t=feed_comment

by Đuro Japarić 10/10/2013, 21:38

Nostradurus je napisao/la:“Mi zapravo ne želimo samo prodati državne tvrtke kako bismo dobili svježi novac. Ma ne. Cilj je kod svake privatizacije stvoriti jedan razvojni element. Dakle, poanta je da kupac svakog državnog poduzeća ili strateški partner Vlade donese nove ideje i investicije u to poduzeće koje bi trebalo samo rasti”, objašnjava Pejnović.
--------------------------

Sa uplatom 1250 dm financirao sam rast i razvoj HPT , neki sa još više ! Onda su mafijaši razdvojili to poduzeće i telekomunikacije prodali za šaku dolara Detsche Telekomu . Švabe prije prodaje gledali su stanje i interno rekli ; 10 godina ne moramo ništa investirati već samo izvlačiti profit . Pod šifrom > mjesečna naknada > sada mi ponovno kupujemo to Deutsche telekomu .
Otpustili su maksimalan broj radnika , ostao je Mudrinić i dio koji nam šalju uplatnice .
Tražio sam povrat uloženog i rušenje instalacija sa moje kuće .
Nisu na to pristali !

Možemo li tužiti zastupnike i Vladu za pljačku nas investitora ?

by novi 11/10/2013, 06:52

Naravno da možemo,ali upravi vodovoda,jer sve je to jako dobro umrežena ekipa pa makar i iz suprotnih stranaka ili pogleda i šta im fali, mjesečna plača par desetaka tisuća kuna,službeni auti visoke klase,besplatni mobiteli i mnoge druge besplatne stvari jer šteta je dirati novce sa one vrpice od plaće, sjede po ručkovima upravljaju sa ogromnim novcima koji smo svi zajedno obavezni uplačivati bez obzira na situaciju jer naravno ako promašimo datum na uplatnici kamata je normalna stvar, a za razliku od običnog radnika koji je sretan da uopće i radi i zamislite možda dobije i minimalac i juhuu jedan mjesec i on vidi kako izgleda novac,a na kraju svega ti uspješni menađeri i razni direktori još se i bez malo srama slikaju po raznim emisijama sa svojim "uspjehom i savjetom", a ko zna možda se i za ta gostovanja dobije kakva naknada,jer ipak biti tako uspješan treba biti sposoban i taj savjet nije besplatan

by Nostradurus 11/10/2013, 16:31

'Država bi išla u posao s iznajmljivanjem stanova. Zajedno s nekim bankarskim sustavima. Banke bi stanove koje uzimaju na ime svojih potraživanja predavale Vladi na upravljanje, s tim da bi im država onda jamčila otplatu obveza. Servisirala bi banke dijelom najamnine, barem u visini kamate. Očekujem da će taj model profunkcionirati već početkom iduće godine', kazao je Linić.

Država je servis bankama. Hajde da to još jednom utvrdimo: Mi radimo za banke, mi nismo vlada postavljenja od građana koja radi za građane.

http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/291856/Drzava-ce-iznajmljivati-neprodane-stanove.html?utm_source=clanci&utm_medium=cl_najnovije&utm_campaign=clanci_najnovije#Comment,2199

by Đuro Japarić 11/10/2013, 19:17

[quote="Nostradurus"]

'Država bi išla u posao s iznajmljivanjem stanova. Zajedno s nekim bankarskim sustavima.

http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/291856/Drzava-ce-iznajmljivati-neprodane-stanove.html?utm_source=clanci&utm_medium=cl_najnovije&utm_campaign=clanci_najnovije#Comment,2199

Građevinski sektor je forsiran da gradi stanove od tupavih političara , koji nisu shvatili da nezaposleni mladi te stanove ne mogu kupovati . Starija generacija većinom je riješila stambeno pitanje . Hrvatska ima višak stambenog prostora počevši od sela do gradova . Taj trend će se povećavati jer će mladi iseljavati iz Hrvatske ili nasljeđivati kuće i stanove .
Problem je ako drug Linić uvede porez na nasljeđa nasljednicima prvog reda koji ne rade , jer neće imati sa čime platiti porez i onda teret u korist RH !
Kao suvlasnik naslijedio sam kuću u selu - sada je prazna , vlasnik sam kuće u kojoj ima nedovršenih - rezervnih 100 m kvadratnih - da sin ima stalan posao jasno da bi bio u povoljnoj situaciji da mu darujem pola kuće nego da ide od nule i kreditima sa deviznim klauzulama .

by Fidelito 11/10/2013, 20:09

Đuro - niste baš u pravu. Građevinari su gradili stanove jer su se nadali velikoj ekstra zaradi, cijene stanova još uvijek su prenapuhane u odnosu na njihovu realnu vrijednost. Radi mogućnosti dobre zarade - svi su krenuli u izgradnju za prodaju. A kupaca je tada bilo i cijene su rasle. Sada je kriza i kupaca nema - a izgrađeni stanovi zjape prazni. A građevinari su u dugovima prema bankama koje su financirale izgradnju (isto tako su griješile u procijeni kada su davale kredite). Sada se banke nekako žele riješiti nepotrebnih im nekretnina a i tako naplatiti svoje loše plasmane da ne izgube novce. A to ne ide - jer kupaca još uvijek nema. Trebaju snižavati cijenu ako žele prodati - i izgubiti novce. A bolje je izgubiti manje danas - nego više sutra. To je poduzetništvo i tu se država nema što miješati.

by Sponsored content

Što se iza brda valja?(2)