Što se iza brda valja?(2)

Tri čovjek se bace bez padobrana iz aviona koji leti na 5 kilometara visine. Onaj koji se bacio zadnji, smije se ko lud i govori onom koji se prvi bacio "Koja si ti b u d a l a. Uskoro ćeš pasti na zemlju i poginuti". Eto takav je i naš bankarski sustav kada se veliča vlastita pozicija prema drugima.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/vujcic-u-usporedbi-s-ostalim-zemljama-eu-hrvatski-bankarski-sustav-najstabilniji-252156

Nostradurus je napisao/la:G. Fidelito, dokazali ste da ne znate računati ili se samo pravite?

 Glavno pitanje je kako će se stvoriti višak novca ako trguju dva čovjeka između sebe? Neće jer se novac samo prenosi, ali viška nema. Prema tome, mogu trgovati koliko hoće, ali višak se stvoriti neće. A onda vas ja pitam kako će biti moguća bilo kakva štednja? Samo od gubitka drugih?

 Ako je štednja moguća smo od gubitka drugih, onda je glavno pitanje od kuda novac svima nama u rukama? Da li mi želimo da je naš profit drugima gubitak? Vi očigledno o tome ne razmišljate.

  Postoji veza profita (štednje) i deficita države (ako je vanjska trgovina u balansu): https://sites.google.com/site/financijskisustav/veza-profita-zajednice-sa-deficitom-proracuna . Tu je vidljivo da kada svi pokrivamo troškove i imamo štednju da manjak ima državni proračun. Ako izbacimo državni proračun i raspustimo državu, tko će imati manjak za našu štednju? Neke druge seljačine? Ne, to će biti naši sugrađani. Ako to želite njima, onda je fer da to želite i sebi???? Ili možda niste FER pa vas j... živo za ostale?  Ako je tako, ne možete prodavati ideje koje se svode na to: "Tko vas j..., kada ne vidite kako vam mažem oči", a da to ne naglasite. Recite na glas da želite da mnogi vaši susjedi propadaju i da gube novce i imovinu. Nemojte se štedjeti i pričati bajke o uspjehu svih. To je sada nemoguća misija, a samo nas uzimanje kredita dijeli od bankrota. Ne znam u ime koga ti kreditori stvaraju novac jer nije u ime države. A dužni smo uvijek više nego što je profita stvoreno kreditima?

  Ovdje sam napisao kako izgleda stvaranje profita iz kredita i kako zbog toga rastu dugovi: https://sites.google.com/site/financijskisustav/izvori-novcanog-profitiranja. A sve sam to objavio u knjizi: http://www.scribd.com/doc/89402033/Financijski-Sustav-i-Novac . Znači, nije vam se dalo čitati ili je ovo gore podebljano? Tj. da vas ne zanima boljitak vaših susjeda, nego njihova propast.

Mislio sam da sada pričamo o zdravstvenom osiguranju, ali dobro - sve je to povezano. Znakovita mi je jedan rečenica iz vašeg gornjeg teksta za koju sam potpuno siguran da je točna i sa kojom se slažem, a to je: ' A dužni smo uvijek više nego što je profita stvoreno kreditima?', a što znači jednostavnu činjenicu da smo uzete kredite potrošili, bolje rečeno pojeli i popili), a ništa (ili malo toga) u međuvremenu proizveli. To je bila politika 'socijalne osjetljivosti i blagostanja' a danas su posljedice takve 'politike' samo došle ne naplatu. Naravno, uzroke možemo tražiti i u 'prokletim bankarima i prljavim kapitalistima koji su nam silom nametnuli te kredite', a možda ih možemo i potražiti u nama samima (ne u političarima nego u biračkom tijelu, nama samima - koje ih je izabralo na osnovu lijepih obećanja).
Ja ne želim da ljudi propadaju i gube imovinu, ali mislim da je nerealno očekivati da život na kredit iznad svojih realnih mogućnosti neće imati posljedice u budućnosti, a to (univerzalno pravilo) vrijedi kako za ljude individualno tako za sve privredne subjekte pa i države. Kome to nije jasno - vjerovatno će naučiti na teži način. Mislim da je svatko kovač svoje sreće i da ne postoje univerzalna riješenja koja bi pogodovala svima u smislu donošenja nekog univerzalnog blagostanja za sve.

G. Fidelito, jedno je individualno stanovište da ne možeš trošiti više nego prihoduješ, a drugo je da kada to žele svi da tada mora postojati višak novca koji se dodaje u sustav. Ako sami kažete da ne želite da drugi propadaju, onda budite svjesni i da su sva naša trgovanja povezana. Prema tome, veza postoji i moramo riješiti to tako da bude na zadovoljstvo većine, a ne MANJINE.

Ne može se individualni sistem razmišljanja plasirati na državu. Nije država firma jer ne mora svoj profit ostvarivati na stranom, nego i na unutrašnjem tržištu. A vi dobro znate da je jako teško naći uvjerenog kapitalistu koji bi išao kapitalističke metode primijeniti u obitelji. Tj. takvoga još nisam našao.

 A unutrašnje državno tržište traži povećanje količine novca da ne bi profit dolazio od propasti sugrađana i firmi. A što ste rekli da također ne želite. Jer ako nema dodavanja novca bez duga, garantirano je 100% da dolazi do gušenja gospodarske aktivnosti, nezaposlenosti, bankrota firmi i građana.

 Možemo mi samo maštati o liberalizmu, ako ne znamo da su nam transakcije povezane i da naš profit od nekuda mora doći. A potpuno je krivo da dolazi od propasti drugih ljudi. Ne zato to oni ne rade, nego zato jer da su svi najbolji, ne može se ostvariti da svi rade sa profitom. Za to fali dodatni novac. Prema tome liberalne ideje su prevara jer se lako dokazuje da nema mjesta uspjehu za sve. Što je obično i razlog da nitko ne želi kapitalizam u svojoj obitelji.  . Pa valjda ste dovoljno inteligentni da to shvatite. Ako svake godine propadne samo nekoliko postotaka farmi, to je za trideset godina katastrofa koja će stvoriti mali broj posjednika koji će imati skoro sve. To je u biti i potrebno da bi se najveći mogli širiti. Samo kuda to vodi? Sigurno ne u bolje društvo. To se zove feudalizam i kmetstvo. Nema to veze sa liberalizmom. Svi su slobodni propasti, dok mali dio jača i jača.

  Zdravstvo je u istoj poziciji kao i poljoprivreda. Trebaju raditi sve više za sve manje novca i po mogućnosti da im se ne pokriju troškovi rada.  

  Priznajte da je to istina. A trend je isti u svim područjima.

Ja sam da se vrati naš dragi drug tito i socijalizam...ovo nije za nas ...mi nismo sposobni da se sami brinemo o sebi ili pak jesmo samo ne znamo kako ili ?

Onda je bilo svega  kruha i igara..a ovo sad je jednom riječju zlo .

Vidim ja vi se još ovdje valjate...Nostradurus ovim putem ti se izvinjavam na onoj neslanoj šali vidim ja da u tebi čući pravi potencijal...stoga još jednom

Nisam ja loš čovjek samo sam malo napredan pa me ljudi rijetko kuže  

Socijalizam je zbilja bio opak: http://liderpress.hr/biznis-i-politika/hrvatska/hrvatska-treca-u-eu-prema-vlasnistvu-nad-nekretninama/ . Međutim, bez brige, stižu oslobodioci koji će nas polagano riješiti ovih problema.

Čekate samo kada profunkcionira porez na imovinu. To je porez na minuli rad. Samo nije isto za kapitalistu i radnika. Kapitalisti je to porez koji isplaćuju njegovi radnici, a obični radnik mora sam plaćati svoj porez na imovinu. Pogodite tko je u boljoj poziciji i tko će ostati bez imovine.

Pazi šalu na stranu nisam za taj tj onaj utopiski socijalizam..nego za neki reformirani i moderan..mišljenja sam da bi on bio buno bolje riješenje za nas nego kapitalizam.

Mislim da socijalizam kao ideja je lijepo zamišljen samo ga je teško sprovesti u djelo..tako da bi se tu trebalo dati više truda pa da nam svima bude bolje ili?

Ma je bio je loš taj utopijski socijalizam. Školovanje skoro besplatno. Zdravstvo dostupno svima jednako (radnicima), radnička odmarališta, društveni stanovi, mali broj beskućnika. Fakat to nije bilo dobro. To je utopija koje smo se trebali pod hitno riješiti.

A vidi tko nam je u tome pomogao? Radnička avangarda - komunisti. Oni su zaključili da je to loše i da treba napraviti napredak. Ukinuti SK te napraviti dvije, tri partije koje će se međusobno takmičiti u najboljim rezultatima.

vijest je napisao/la:>>Ministarstvo je prihvatilo 528 milijuna kuna vrijedne ponude, 228 milijuna više nego je planiralo. Istodobno, prihvatilo je i 22,6 milijun eura vrijedne ponude, 7,6 milijun više nego je planiralo.<<

Nije Beg cicija. Kad je bal, nek je bal. Kad se diže kredit, može malo i više da se uzme kada je povoljno. Neće ministar ništa morati sam vratiti. Tu je narod da plati dugove.

http://www.poslovni.hr/hrvatska/vece-od-planiranog-novo-izdanje-trezorskih-zapisa-252277

Nostradurus je napisao/la:G. Fidelito, jedno je individualno stanovište da ne možeš trošiti više nego prihoduješ, a drugo je da kada to žele svi da tada mora postojati višak novca koji se dodaje u sustav. Ako sami kažete da ne želite da drugi propadaju, onda budite svjesni i da su sva naša trgovanja povezana. Prema tome, veza postoji i moramo riješiti to tako da bude na zadovoljstvo većine, a ne MANJINE.

Ne može se individualni sistem razmišljanja plasirati na državu. Nije država firma jer ne mora svoj profit ostvarivati na stranom, nego i na unutrašnjem tržištu. A vi dobro znate da je jako teško naći uvjerenog kapitalistu koji bi išao kapitalističke metode primijeniti u obitelji. Tj. takvoga još nisam našao.

 A unutrašnje državno tržište traži povećanje količine novca da ne bi profit dolazio od propasti sugrađana i firmi. A što ste rekli da također ne želite. Jer ako nema dodavanja novca bez duga, garantirano je 100% da dolazi do gušenja gospodarske aktivnosti, nezaposlenosti, bankrota firmi i građana.

 Možemo mi samo maštati o liberalizmu, ako ne znamo da su nam transakcije povezane i da naš profit od nekuda mora doći. A potpuno je krivo da dolazi od propasti drugih ljudi. Ne zato to oni ne rade, nego zato jer da su svi najbolji, ne može se ostvariti da svi rade sa profitom. Za to fali dodatni novac. Prema tome liberalne ideje su prevara jer se lako dokazuje da nema mjesta uspjehu za sve. Što je obično i razlog da nitko ne želi kapitalizam u svojoj obitelji.  . Pa valjda ste dovoljno inteligentni da to shvatite. Ako svake godine propadne samo nekoliko postotaka farmi, to je za trideset godina katastrofa koja će stvoriti mali broj posjednika koji će imati skoro sve. To je u biti i potrebno da bi se najveći mogli širiti. Samo kuda to vodi? Sigurno ne u bolje društvo. To se zove feudalizam i kmetstvo. Nema to veze sa liberalizmom. Svi su slobodni propasti, dok mali dio jača i jača.

  Zdravstvo je u istoj poziciji kao i poljoprivreda. Trebaju raditi sve više za sve manje novca i po mogućnosti da im se ne pokriju troškovi rada.  

  Priznajte da je to istina. A trend je isti u svim područjima.

U obitelji ne mogu vladati kapitalistički odnosi jer funkcija međusobnih odnosa članova jedne uže obitelji nije ista kao funkcija između privrednih subjekata u državi. To smo već apsolvirali, makar postoje obitelji gdje se pokušavaju razviti kapitalistički odnosi unutar same obitelji (plaća se rad itd.), što možda i nije loše jer se djecu želi naučiti da ako žele novac kojim žele raspolagati - moraju zaraditi. Normalno da taj edukativni rad mora biti primjeren dobi i mogućnostima. Ali to je neka druga priča.
Ekonomski odnosi moraju se riješiti na način da budu pošteni. Oni se ne mogu riješavati na način da nekome 'pašu', bila to većina ili manjina, pojedinac ili država ili neka velika kompanija ili banka. Odnosi moraju biti jednostavno pošteni, pravila jasna i nezaobilazna. I moraju svi ta pravila poštivati jednako. Sve druge varijante tipa podilaženja bilo kojoj kategoriji stanovništva nemaju veze sa dugoročnom održivosti.
Bilo koja količina novca zapravo je ispravna. Ovo se na prvi pogled čini jako čudnim, ali tako je. Problem je u promjeni te količine - obično povećanju. Kada bi količina novca bila konstantna, to jest ne bi se nova količina novca dodavala u sustav - vrijednost novca bi rasla. Ako dodaješ vrijednost novca pada, ali s obzirom da se povećava vrijednost roba na tržištu - onda nam se čini da je vrijendost novca stalno jednaka, ali s obzirom da se uvijek dodaje više (jer lova uvijek dobro dođe onima koji ju izdaju) ipak dolazi do inflacije (na koju smo se navikli i koja je kao neprimjetna ako gledaš svoju plaću ali se primjećuje jer cijene uredno rastu). Kreditno izdani novac (onaj stvoren 'iz ničega') je velika pušiona - tu se valda slažemo. Čim se uvodi novi novac u platni sistem dolazi do obezvrijeđivanja postojeće količine novca, a ako se radi o kreditnom novcu nastaje i kamata kao dodatna financijska obaveza.
Kada već toliko inzistirate na činjenici da nečiji profit izaziva nekome drugome velike probleme - moramo biti svjesni da profit mora odnekud doći - ali sa druge strane taj isti profit će nekuda morati i otići. Možda se reinvestira u neki novi poduzetnički projekt, pa se otvori novo radno mjesto nekome... Vaš pogled na financijski sistem ne obuhvaća cijelu sliku, inzistirate samo na onom dijelu slike koji se uklapa u vaše teorije. Ne završava sav profit na računima banaka uz minimalnu kamatu. Tu je i cijela 'financijska industrija' (za koju inače osobno smatram da je luk i voda, nema nikakve vrijednosti u sebi, osim možda prevare) u kojoj se zapravo vrti velika većina novca i sigurno ima utjecaj na novčane odnose u društvu. Nisam ekonomist, nemam pregled u to, pa ne mogu to shvatiti i komentirati, ali nemam razumjevanja za takve poduhvate.
Što se tiče propadanja malih farmi i širenja velikih - to je proces koji već teče stoljećima. Ima puno više razloga za to (osim onih čisto ekonomskih), ali postoje i obratni procesi (o kojima ne govorite) - raspadanja i propadanja velikih multinacionalnih komapnija u svim branšama. Po vašim teorijama kompanije bi se samo trebale povećavati, jer što si veći lakše je opstati (u tome ima istine), nove uopće ne bi trebale nastajati, svi mali mogu se nadati samo propasti, ali u realnom životu nije tako. Nije sve u veličini, ima nešto i u inovativnosti. Mislim da te procese treba posmatrati dinamički, onakve kakvi oni zaista jesu. Normalno je da se nove kompanije osnivaju svaki dan, ali da i svaki dan propadaju. A da se svaki dan traži sve više od ljudi, više vještina i znanja - to je istina, ali istina je da i standard života nije bio nikada veći nego danas.

pege_25 je napisao/la:Ja sam da se vrati naš dragi drug tito i socijalizam...ovo nije za nas ...mi nismo sposobni da se sami brinemo o sebi ili pak jesmo samo ne znamo kako ili ?

Onda je bilo svega  kruha i igara..a ovo sad je jednom riječju zlo .

U dijelu Sl. Broda jedan kud je zapjevao ; Druže Tito ti se nama vrati , ti si krao i narodu dao . Tuđmanovci od naroda kradu , ukradene samo nekim dadu .
Nije Tito uslišio traženo .

Račanovci su nastavili ; sa druže Franjo mi ti se kunemo , da sa tvoga puta ne skrenemo - nastavili pljačku i rasprodaju imovine , uništavanje gospodarstva .

Rezultate vidimo , za neke je Hrvatska Raj zemaljski , a drugi su roblje u najmodernijem obliku .
Pred nama je svjetla budućnost , ko u tunelu Učka bez rasvjete !

Fidelito je napisao/la:
U obitelji ne mogu vladati kapitalistički odnosi jer funkcija međusobnih odnosa članova jedne uže obitelji nije ista kao funkcija između privrednih subjekata u državi. To smo već apsolvirali, makar postoje obitelji gdje se pokušavaju razviti kapitalistički odnosi unutar same obitelji (plaća se rad itd.), što možda i nije loše jer se djecu želi naučiti da ako žele novac kojim žele raspolagati - moraju zaraditi. Normalno da taj edukativni rad mora biti primjeren dobi i mogućnostima. Ali to je neka druga priča.

  Tu govorim samo o financijskim odnosima. Društveni odnosi mogu biti po želji. Očigledno je da financijski odnosi u nekoj obitelji imaju velikih problema jer bi se donosioci novca u obitelji našli u poziciji da su oni izvori novca te da nije lako riješiti da svi imaju pozitivu. A to ste vješto izbjegli napomenuti.

Ekonomski odnosi moraju se riješiti na način da budu pošteni. Oni se ne mogu riješavati na način da nekome 'pašu', bila to većina ili manjina, pojedinac ili država ili neka velika kompanija ili banka. Odnosi moraju biti jednostavno pošteni, pravila jasna i nezaobilazna. I moraju svi ta pravila poštivati jednako. Sve druge varijante tipa podilaženja bilo kojoj kategoriji stanovništva nemaju veze sa dugoročnom održivosti.

  Vidite ovo je zanimljivo. Stavovi koje vi zastupate idu na ruku malobrojnim i uspješnima (prema današnjim regulama) te su nespojivi sa demokracijom. Iz bankarskih krugova je i bilo najava da se demokracija treba suspendirati. Pošten stav je ovaj "Živi i dopusti drugima da žive". Prevedeno na financijski rječnik, radi što god želiš dok drugi mogu pokrivati svoje troškove.

Bilo koja količina novca zapravo je ispravna. Ovo se na prvi pogled čini jako čudnim, ali tako je. Problem je u promjeni te količine - obično povećanju. Kada bi količina novca bila konstantna, to jest ne bi se nova količina novca dodavala u sustav - vrijednost novca bi rasla. Ako dodaješ vrijednost novca pada, ali s obzirom da se povećava vrijednost roba na tržištu - onda nam se čini da je vrijendost novca stalno jednaka, ali s obzirom da se uvijek dodaje više (jer lova uvijek dobro dođe onima koji ju izdaju) ipak dolazi do inflacije (na koju smo se navikli i koja je kao neprimjetna ako gledaš svoju plaću ali se primjećuje jer cijene uredno rastu). Kreditno izdani novac (onaj stvoren 'iz ničega') je velika pušiona - tu se valda slažemo. Čim se uvodi novi novac u platni sistem dolazi do obezvrijeđivanja postojeće količine novca, a ako se radi o kreditnom novcu nastaje i kamata kao dodatna financijska obaveza.
 Kada već toliko inzistirate na činjenici da nečiji profit izaziva nekome drugome velike probleme - moramo biti svjesni da profit mora odnekud doći - ali sa druge strane taj isti profit će nekuda morati i otići.

  Opet nam prodajete austrijsku školu. Ovo je istina ovog trena, ali već slijedećeg ne važi. A razlog može biti u tome što je neko baš ove sekunde ostvario profit koji neće nikad potrošiti. Novac više nije vrijednost jer mu vrijednost daje samo njegova cirkulacija  (količina novca * cirkulacija = BDP). Ako je količina novca ista, cirkulacija se mora povećavati da bi se postigao veći BDP. A cirkulacija pada kada se novac pretvara u štednju. Tj. preostali novac u opticaju mora teći još brže nego što to kaže formula. I tako u ritmu rasta BDP-a. Ne znam kako ovo mislite praktično izvesti, ali mi se čini da je najjednostavije prodati ideju ne vodeći računa koliko je ona uopće izvodiva u praksi.  Tj. prodavati austrijsku maglu.

Možda se reinvestira u neki novi poduzetnički projekt, pa se otvori novo radno mjesto nekome... Vaš pogled na financijski sistem ne obuhvaća cijelu sliku, inzistirate samo na onom dijelu slike koji se uklapa u vaše teorije. Ne završava sav profit na računima banaka uz minimalnu kamatu. Tu je i cijela 'financijska industrija' (za koju inače osobno smatram da je luk i voda, nema nikakve vrijednosti u sebi, osim možda prevare) u kojoj se zapravo vrti velika većina novca i sigurno ima utjecaj na novčane odnose u društvu. Nisam ekonomist, nemam pregled u to, pa ne mogu to shvatiti i komentirati, ali nemam razumjevanja za takve poduhvate.  

   G, Fidelito kaj vi tu nama prodajete. Nismo zaključili od kuda dolazi profit, a već ga reinvestiramo da bi stvorili još više profita?  Gotovo bi rekli perpetum mobile. Samo od sebe se kreće i ubrzava. Ako je profit nekome dug, a vi reinvestirate u biti nečiji dug da bi zadužili druge još više, što smo time postigli? Da oni koji profitiraju moraju imati na drugoj strani luzere. Pa to ne može biti pošteno.

Što se tiče propadanja malih farmi i širenja velikih - to je proces koji već teče stoljećima. Ima puno više razloga za to (osim onih čisto ekonomskih), ali postoje i obratni procesi (o kojima ne govorite) - raspadanja i propadanja velikih multinacionalnih komapnija u svim branšama. Po vašim teorijama kompanije bi se samo trebale povećavati, jer što si veći lakše je opstati (u tome ima istine), nove uopće ne bi trebale nastajati, svi mali mogu se nadati samo propasti, ali u realnom životu nije tako. Nije sve u veličini, ima nešto i u inovativnosti. Mislim da te procese treba posmatrati dinamički, onakve kakvi oni zaista jesu. Normalno je da se nove kompanije osnivaju svaki dan, ali da i svaki dan propadaju. A da se svaki dan traži sve više od ljudi, više vještina i znanja - to je istina, ali istina je da i standard života nije bio nikada veći nego danas.    

  Ako novac neće biti dug, tada će biti moguće da profit jednih ne dolazi od duga drugih te će se time postaviti pitanje sudjelovanja u profitu tj. raspodjeli. Tj. postavlja se pitanje da li reinvestiranje dobiti vodi na kraju prema povećanju učešća manjine u ukupnom profitu koji se ostvaruje. A to opet postavlja pitanje da li je to pošteno i da li je to smisao društva? Komapnije nisu nužno osuđene da rastu u beskonačnost, ali je jasno da bez obzira kako se one zvale i čime se bavile da mnoge od njih postaju sve veće i veće. A politika im je takva da kapital ulažu u najprofitabilnije poslove. A tu se opet vraćamo na to da profit treba da dolazi od države (tj. nas udruženih građana). A zašto bi mi udruženi građani radili zakone i regulacije koje vode ka tome da dolazi do prelijevanja produkta rada u ruke malog broja posjednika kapitala? Pogotovo jer ćemo mi kao građani - država stvarati profit u državi dodavanjem novca bez duga. Zašto država ne bi uložila jedna dio tih novaca (koje ćemo opet zaraditi mi građani svojim radom) te izgradila tvornice i sve što nam treba u našem zajedničkom vlasništvu te time omogućiti ravnomjerniju raspodjelu profita?

   A ako je u pitanju da treba platiti upravljače, to neće biti problem. Problem je što ljudi ne shvaćaju da je sve moguće ako žele raditi te da moguće sve ostvariti. A u tome im odmažete baš vi, g. Fidelito. Uvjeravate ih da ne može biti bolje i da se sav kapital treba privatizirati (libertarijanci, liberali, neoliberali, itd.). Uopće ne treba. Kapital velikih firmi može biti društveni (državni). Samo se treba znati što se žali i naći ljude koji će biti plaćeni da upravljaju (kada mi ne znamo).

http://www.jutarnji.hr/i-supermarkete-ce-zbog-sedam-kuna-zatvarati-/1122210/
neko duže vrijeme je tišina o toj temi,možda i to otide u "zastaru"

G. Nostradurus, ajde vi meni objasnite koji je to pravi 'cilj profita koji se nikada neće potrošiti'? Mislim ono, zaradio sam novce i sada hoću svima 'napakostiti' i onda sam te novce povukao iz opticaja i spremio u madrac da ih miševi pojedu... Ili sada ću zaista 'napakostiti' društvu i onda ću zarađene novce fizički uništiti, tako da ih bude još manje u opticaju. To mi se ne čini logično, možda je to vaš način razmišljanja, ali moj sigurno nije. Koji bi uopće bio smisao zaraditi novac za koji unaprijed znaš da ga nikada više kasnije nitko neće koristiti ni na koji način i da znaš taj novac nikada neće biti stavljen u funkciju proizvodnje, istraživanja, edukacije (i samim time unaprijeđenja društva) ili možda nekog poklona/pomoći/milodara nekome tko je zaista u potrebi za istim?

Što se tiče 'pravednosti' i 'pravde' vezane na novčarske odnose mogu reći još samo jedno - niti jedna ekonomija zasnovana na fiat novcu nije dugoročno opstala, zato što se uvijek prije ili kasnije počelo štampanjem ('proizvodnjom') novca obezvrijeđivati rad svih onih ostalih koji su taj isti novac morali radom zaraditi. Štampanjem novca država se dosjetila plaćati svoje obaveze prema drugima, a to se onda uvijek prije ili kasnije moralo završiti loše po tu valutu, državu i korisnike te obezvrijeđene valute. Jednostavno nitko do sada nije mogao odoliti mogućnostima zloupotrebe štampanja paira i zamjene tih papira za konkretne materijalne vrijednsoti tipa usluge ili stvari.

Fidelito je napisao/la:G. Nostradurus, ajde vi meni objasnite koji je to pravi 'cilj profita koji se nikada neće potrošiti'? Mislim ono, zaradio sam novce i sada hoću svima napakostiti i onda sam te novce spremio u madrac da ih miševi pojedu... Ili sada ću zaista 'napakostiti' društvu i onda ću zarađene novce uništiti, tako da ih bude još manje u opticaju. To mi se ne čini logično, možda je vaš način razmišljanja, ali moj sigurno nije.

Živio sam i radio preko 2 g . u Njemačkoj .Podsticali su trošenje novca jer to znači razvoj i proizvodnju . To je podsticano i u godišnjoj prijavi za povrat poreza , jer su na temelju potrošenog novca i priloženih računa još vraćali dio uzetog poreza .
Da imamo pametnu Vladu i Sabor i u Hrvatskoj bi tako trebalo podsticati potrošnju u nekim granama gdje se koristi hrvatska proizvodnja i repromaterijali .

Nostradurus se predstavlja kao elektroinžinjer . Sa tim zanimanjem svoj rad može prodavati u inozemstvu , a to znači živjeti i trošiti .
Ako radi u Hrvatskoj onda vidi koliki se harači daju na plaću , ako uđe u trgovinu onda plati harač zvan 25 % PDV i ništa ne može tražiti za povrat u godišnjoj prijavi .

Kako je u kojoj državi EU sa podsticanjem potrošnje i povrata dijela poreza , to sada ne pratim .

EK traži ideje u vezi banaka: http://www.yourideasforeurope.eu/hr/ideas/banke

Pregledajte zamisli o bankama i uključite se u raspravu:
komentirajte, glasajte i dijelite te zamisli.

Evo prilike da svi vi koji imate dobre ideje iste predložite EK. Rasprava je od 23.09. do 23.10.2013.

Uvodni dokument: http://www.yourideasforeurope.eu/sit...rounder_HR.pdf


Izdvajam:
Jedan korak koji je potrebno poduzeti jest osiguravanje da svi Europljani imaju pristup osnovnom bankovnom računu, nečemu bez čega je život u suvremenom svijetu postao nezamisliv. Ipak, u današnje vrijeme u Europskoj uniji najmanje 58 milijuna osoba starijih od 15 godina još nema bankovni račun. U slučaju 2,5 milijuna tih osoba bankovni račun ne postoji zato što su im ga banke odbila otvoriti. Komisija je predložila donošenje zakona kojim bi se riješio taj problem i zajamčio se pristup računu.

Gospodine Đuro, u Njemačkoj (tada) bilo je viška vrijednosti koja se mogla potrošiti ali i uštedjeti. Kod nas danas - velika većina građana nema viška vrijednosti koju bi možda mogli 'staviti na stranu' i ne potrošiti. Produktivnost društva u cijelini je na vrlo niskim granama, a mala zaposlenost i male plaće samo su posljedica tog stanja. Ja mislim da bi razvijanjem poduzetništva moglo doći do stvaranja nove vrijednosti. Sve dok se bude dizala javna 'kuka i motika' na poduzetnike kao nekakve prevarante koji žive na grbači ostalih (kao svojih radnika) - nema sreće za nas kao državu i društvo.
Sada će se mnogi upitati koji su to proizvodi koje treba razvijati i proizvoditi - ja samo kažem da je to stvar poduzetnika njihove ideje znanja i sposobnosti. Nema tu velike teorije tipa: 'kada bi baba imala jaja..', tu je ili znaš - ili ne. A treba ponekad i poljubac sreće, ali pokušavaj i to će doći.

Nostradurus je napisao/la:EK traži ideje u vezi banaka: http://www.yourideasforeurope.eu/hr/ideas/banke

Pregledajte zamisli o bankama i uključite se u raspravu:
komentirajte, glasajte i dijelite te zamisli.

Evo prilike da svi vi koji imate dobre ideje iste predložite EK. Rasprava je od 23.09. do 23.10.2013.

Uvodni dokument: http://www.yourideasforeurope.eu/sit...rounder_HR.pdf


Izdvajam:
Jedan korak koji je potrebno poduzeti jest osiguravanje da svi Europljani imaju pristup osnovnom bankovnom računu, nečemu bez čega je život u suvremenom svijetu postao nezamisliv. Ipak, u današnje vrijeme u Europskoj uniji najmanje 58 milijuna osoba starijih od 15 godina još nema bankovni račun. U slučaju 2,5 milijuna tih osoba bankovni račun ne postoji zato što su im ga banke odbila otvoriti. Komisija je predložila donošenje zakona kojim bi se riješio taj problem i zajamčio se pristup računu.

Jeste li im vi poslali svoje ideje?

Fidelito je napisao/la:G. Nostradurus, ajde vi meni objasnite koji je to pravi 'cilj profita koji se nikada neće potrošiti'? Mislim ono, zaradio sam novce i sada hoću svima 'napakostiti' i onda sam te novce povukao iz opticaja i spremio u madrac da ih miševi pojedu... Ili sada ću zaista 'napakostiti' društvu i onda ću zarađene novce fizički uništiti, tako da ih bude još manje u opticaju. To mi se ne čini logično, možda je to vaš način razmišljanja, ali moj sigurno nije. Koji bi uopće bio smisao zaraditi novac za koji unaprijed znaš da ga nikada više kasnije nitko neće koristiti ni na koji način i da znaš taj novac nikada neće biti stavljen u funkciju proizvodnje, istraživanja, edukacije (i samim time unaprijeđenja društva) ili možda nekog poklona/pomoći/milodara nekome tko je zaista u potrebi za istim?

  Onda si pogledajte film o poreznim rajevima i koliko je novca tamo pohranjeno. Upitajte njih što će im tamo novac. A svakim danom ga tamo ima sve više i više.

Što se tiče 'pravednosti' i 'pravde' vezane na novčarske odnose mogu reći još samo jedno - niti jedna ekonomija zasnovana na fiat novcu nije dugoročno opstala, zato što se uvijek prije ili kasnije počelo štampanjem ('proizvodnjom') novca obezvrijeđivati rad svih onih ostalih koji su taj isti novac morali radom zaraditi. Štampanjem novca država se dosjetila plaćati svoje obaveze prema drugima, a to se onda uvijek prije ili kasnije moralo završiti loše po tu valutu, državu i korisnike te obezvrijeđene valute. Jednostavno nitko do sada nije mogao odoliti mogućnostima zloupotrebe štampanja papira i zamjene tih papira za konkretne materijalne vrijednsoti tipa usluge ili stvari.

  A ne pitate se zašto je došlo do toga? Ako narod ne zna što je novac, kako i koliko se smije stvarati, onda je normalno da oni koji su na vlasti mogu raditi što požele.

  Recimo, danas se svi borimo za prava narodnosti, a nitko se ne bori za svoja financijska prava: da se bude upoznat kako se stvara novac i koliko ga se stvara. Otprilike kao da država poželi uvesti tone toksičnog otpada. Svi bi se digli na noge jer ste upoznati sa posljedicama i količinom. Zašto toga nema kod emisije novca?

  E pa zato jer je lakše boriti se za 7 stabala na jednom trgu, nego za svoju financijsku budućnost. Da pače, ako počnete priču o ovom drugom, možda vas i stjeraju u 3PM. Netko radi namjerno protiv nas i ne uči nas o financijskoj pismenosti u državi. A eto, i vi ste tu da im pomognete jer ih nikad nema dosta. Uvijek nekome prorade klikeri i skuži da tu nisu čista posla. Zbog toga se javljaju volonteri i ispravljaju krivu Drinu već u začetku - da ne talasa idlu o najboljem društvu bez greške.

  Što mislite zašto Vlada plasira gomilu promjena i ulazi u konflikte? Spin do spina da se ne bi netko sjetio da ima važnijih tema. A s čime se mi bavimo?
- Da li će škola biti 8 ili 9 godina ????
- Da li će se uvesti ćirilica u mjestima koje imaju puno srba dok srpski vjesnik  piše sve tekstove na latinici ?????
- prosvjed seljaka zbog poticaja ??? - svake godine ista priča - kao da smo mala djeca
- Brak u ustavu ????  Što kad se pojave vanzemaljci?
- Razne afere o pljačkama, isplatama bonusa???? Skretanje pažnje!
- Sukob sa EK oko zakona???? Vrhuski spin koji traje mjesecima!
- Porez na nekretnine????
- Rasprodaja imovine države i stroga obećanja da se nešto neće rasprodati???? Samo do kada!
- Štrajk ovih, onih, zdravstvenih radnika i prepucavanje??? A nitko ne stavlja na papir sve to i da vidimo da li opće išta može funkcionirati?
- MIO i rad do groba dok mladi vrte prstima???? Jer nema uplate u fondove!
- Svako malo neka banka u stečaj????  Svatko kaže - Odlično dok to nije moja banka!
- Ukidanje prava iz zdravstvenog osiguranja????  Gdje je kraj smanjenju prava?
- Poticaji za gradnju bazena???
- Ministrastvo financija svako malo uzme milijardu kuna svježih kredita??? I još se hvale da su uzeli više jer je bilo ispod cijene!
- suđenje Sanaderu, ubicama, automoblističkim ubicama, zlatnoj maldeži koja gazi običnu mladež, hvatanje domaćice koja mjesecima pljačka plastičnim pištoljem, bombašima koji se sami raznesu
- najava ukidanja naknade za PET ambalažu
- izgradnja elektrana, golf terena i vjetroelektrana
- neuspjeli lokalni referndumi
- neuspjeli referendum da se obustavi pljačka
- Ulazak u EU, biranje EU parlamentaraca, izbori, lokalni izbori, smjene u strankama
- zatvaranje suparnika i suparnica u ludnicu bez suđenja??? Novi krik - odličan spin.
- osnivanje novih stranaka koje spektakularno najavljuju rješenja (koje je obično spisak želja),
- promjene Ustava svako malo i totalno nelogične u vezi referenduma
- ustavni prigovor sudca???
- procesi protiv građana - ovrhe i tužbe zbog kredita u francima
- promjene državnih praznika
- ratovi diljem svijeta protiv svih koji imaju naftu ili nisu pod američkom kapom
- špijunske afere, poplave i nepogode diljem svijeta
- pregovori MOL-a i države
- itd.
-----------------

 Znači tema nam ne nedostaje, a za to vrijeme ukupni dug države raste i raste iz sata u sat. Ali to nije bitno pored ovih svih važnijih tema koje sam nabrojao. Pa se čini da ovaj problem uopće i ne postoji. Jer i druge države imaju probleme pa što bi mi bili drugačiji. Ako bankrotiraju oni, možemo i mi. Da ne talasamo. Kuda svi, tu i mi - u propast. A tada nam neće nedostajati tema.

  I to je sad svršena priča? Vlada i novine se bavi spinovima. Raja to pase i ne vidi da se od nas rade magarci. Krupni kapital polagano preuzima vrijedne firme, poslove, banke, pa i teritorij (Golanska visoravan nad Dubrovnikom). A mi ćemo pljeskati i moliti Boga da se nađe posla i za konobare, sobarice, kuhare i vrtlare.

  A opet ponavljam, svaka firma koja želi poslovati sa dobiti mora tu dobit od nekuda pokriti. Ako ne želimo mi svi propasti, moramo i mi raditi sa nulom ili sa profitom. Od kuda će onda dolaziti novac za naš i njihov (korporacijski) profit?

  Pa jel to teško pitanje? Je. A da li ga se treba staviti na zadnje mjesto iza svih ovih nabrojanih? Sigurno NE. Pa jel onda imamo razloga sumnjati da sve dosadašnje vlade rade po sistemu "spin do spina - naša vladavina". I kako to da njih nikako ne brine problem pokrivanja troškova da se ne ide u bankrot i propast? A tema o propasti imamo gomilu, ali nikome da padne na um da je to zbog umjetno uzrokovanje besparice?  E, da g. Fidelito će nam sad objasniti kako će država zatvoriti proračun kada nema dodavanja novca.  Evo čekam da mi objasnite kako će država zatvoriti proračun na primjeru:

https://sites.google.com/site/financijskisustav/balansirani-drzavni-proracun je napisao/la:   Zamislimo da imamo državu kao servis, cestara, poljoprivrednika i mlinara. Cestar je u javnoj službi. On godišnje dobiva 99 zlatnika za svoj rad. Od toga plaća hranu poljoprivredniku 66 zlatnika. Poljoprivrednik od primljenih 66 zlatnika plaća mlinara 33 zlatnika, a dio trampom u hrani. A država, da bi opet imala državni proračun 99 zlatnika svakom od njih uzima 33 zlatnika na ime poreza te na kraju opet ima 99 zlatnika za financiranje javne službe.

  Možete umjesto cestara staviti liječnika koji liječi ljude. Ista stvar. A možete i dati svoje rješenje zatvaranja državnog proračuna dok je vanjska trgovina u balansu. Nemojte samo pričati da ovo ili ono nije dobro, kada ovo što sad imamo uopće nije održivo i da vodi u bankrot države i slabljenje pozicije i standarda obične raje. Tj. niti jedan standard neće biti održiv. Pogledajte gornji primjer i shvatiti ćete da u tom primjeru gubitak novca (deficit platne bilance države) vodu u očekivani bankrot velike većine u državi. Samo oni koji će izvoziti te oni koji će raditi za izvoznike moći će izbjeći bankrot.

Fidelito je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:EK traži ideje u vezi banaka: http://www.yourideasforeurope.eu/hr/ideas/banke

Pregledajte zamisli o bankama i uključite se u raspravu:
komentirajte, glasajte i dijelite te zamisli.

Evo prilike da svi vi koji imate dobre ideje iste predložite EK. Rasprava je od 23.09. do 23.10.2013.

Uvodni dokument: http://www.yourideasforeurope.eu/sit...rounder_HR.pdf


Izdvajam:
Jedan korak koji je potrebno poduzeti jest osiguravanje da svi Europljani imaju pristup osnovnom bankovnom računu, nečemu bez čega je život u suvremenom svijetu postao nezamisliv. Ipak, u današnje vrijeme u Europskoj uniji najmanje 58 milijuna osoba starijih od 15 godina još nema bankovni račun. U slučaju 2,5 milijuna tih osoba bankovni račun ne postoji zato što su im ga banke odbila otvoriti. Komisija je predložila donošenje zakona kojim bi se riješio taj problem i zajamčio se pristup računu.

Jeste li im vi poslali svoje ideje?

  Pa naravno da jesam:

http://sites.google.com/site/financijskisustav/izlaz-iz-krize je napisao/la:Uzrok financijskih i gospodarskih problema je u regulaciji količine novca u opticaju. Pogledajmo ovaj primjer:

>>Zamislimo da imamo državu kao servis, cestara, poljoprivrednika i mlinara. Cestar je u javnoj službi. On godišnje dobiva 99 zlatnika za svoj rad. Od toga plaća hranu poljoprivredniku 66 zlatnika. Poljoprivrednik od primljenih 66 zlatnika plaća mlinara 33 zlatnika, a dio trampom u hrani. A država, da bi opet imala državni proračun 99 zlatnika svakom od njih uzima 33 zlatnika na ime poreza te na kraju opet ima 99 zlatnika za financiranje javne službe.<<

Ovaj primjer pokazuje da država koja ima balansiranu trgovinu sa inozemstvom ima velikih problema da učini gospodarski biznis profitabilnim. Manjak novca koji fali za profit se rješava kreditnom ekspanzijom. A kako je vidljivo, mjesta za profit nema u sadašnjosti, ali ni u budućnosti sve dok nema dovoljnog dotoka novca bez duga. To znači iz suficita u vanjskoj trgovini ili neke druge emisije novca bez stvaranja duga. Zbog toga je očigledno da bankarski biznis u državama koje to nemaju mora zapasti u krizu. Rješenje ne može biti krpanje, nego velika reforma. Ona mora uzeti u obzir slijedeće:
1.- Novac je valuta koja ima kupovnu moć za proizvode i usluge države koja izdaje taj novac.
2.- Trgovanje sa drugim državama mora biti u balansu da bi se poticalo gospodarstvo tih država
3.- Deficiti državnog proračuna se trebaju financirati emisijom novca bez duga u postotku koji odobri stručni odbor te države
4.- Bankama se treba trebaju podići obavezna rezerva na tekuće i žiro račune na 100%. Obavezna rezerva na oročenu štednju i ulaganja treba biti minimalno 50%. Tim mjerama se sprječava ekspanzija novčane mase u opticaju.
5.- Najviša kamata na posuđivanje se određuje administrativno te može iznositi do 50% od postotka emisije novca u opticaju. Npr. ako se dodaje 6% novčane mase. maksimalna kamata može biti 3%.
---------------------

  Ograničenje je na 3000 znakova pa nisam mogao više napisati. Neka vide da raja zna u čemu je problem i da nismo veslo sisali. Samo vjerujem da prijedlog neće biti objavljen jer mora proći moderaciju. Prije nekoliko godina je Stojan Nenadović poslao svoj prijedlog za najbolju ideju (nekreditni novac) i nije mu odbrana (nevezano za EK).

  Pošaljite i vi svoju. Možda austrijska škola prođe pa više neće biti kredita (jer se novčana masa neće smjeti povećavati). Pa tko preživi.

Fidelito je napisao/la:Gospodine Đuro, u Njemačkoj (tada) bilo je viška vrijednosti koja se mogla potrošiti ali i uštedjeti. Kod nas danas - velika većina građana nema viška vrijednosti koju bi možda mogli 'staviti na stranu' i ne potrošiti. Produktivnost društva u cijelini je na vrlo niskim granama, a mala zaposlenost i male plaće samo su posljedica tog stanja. Ja mislim da bi razvijanjem poduzetništva moglo doći do stvaranja nove vrijednosti. Sve dok se bude dizala javna 'kuka i motika' na poduzetnike kao nekakve prevarante koji žive na grbači ostalih (kao svojih radnika) - nema sreće za nas kao državu i društvo.
Sada će se mnogi upitati koji su to proizvodi koje treba razvijati i proizvoditi - ja samo kažem da je to stvar poduzetnika njihove ideje znanja i sposobnosti. Nema tu velike teorije tipa: 'kada bi baba imala jaja..', tu je ili znaš - ili ne. A treba ponekad i poljubac sreće, ali pokušavaj i to će doći.    

Poznati su prirodni resursi Hrvatske ; voda slana i slatka , poljoprivredno zemljište , šumsko zemljište , dio ruda .
Bez industrijskog razvoja na bazi domaćih i uvoznih sirovina nema radnih mjesta , nema novaca za obitelj , nema novaca u fondove .
Moje područje pisanja uglavnom je poljoprivreda . Tu imamo prostor za investicije u idućih 15 - 20 godina ako želimo iskoristiti zemlju , proizvesti hranu za vlastite potrebe i za izvoz .
Riješenja sam javno predložio ; to je manji broj poljoprivrednih poduzeća , i DRŽAVNI program uspostave obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava .
Ovo nije prihvatljivo za hrvatske političare i hrvatske seljake jer o predloženom šute ?
Zašto šute ?
Neki seljaci kao > poduzetnici > puno su investirali u mehanizaciju a dio i u objekte a državnu zemlju su dobili na 10 godina ! Rizična i nekim promašena investicija .

Što nesposobni Sabor može ?
Donijeti nove zemljišne zakone i Zakon o fondu za razvoj poljoprivrede .
Novim hrvatskim Zakonom o nasljeđivanju može natjerati nasljednike da pokrenu ostavinske postupke jer umrli ne mogu zemlju prodati ili dati u zakup !
Može novim zakonom spriječiti površinsko smanjenje imanja i postaći i olakšati prodaju .
Da li je opisano u interesu > poduzetniku > Todoriću ? Nije ! Ako seljaci žele biti poduzetnici , onda moraju dići glas .

U nedjelju imaju nekakav skup ! Da ki će to biti tužni skup ili će u javnost ići sa nekim zahtjevima u cilju razvoja hrvatske poljoprivrede ?

I meni se čini da bi država morala organizirati otkup i važnih proizvodnju poljoprivrednih sorti. Nešto kao kooperaciju i preuzeti biznis veletrgovaca u otkupu.

Nostradurus je napisao/la:I meni se čini da bi država morala organizirati otkup i važnih proizvodnju poljoprivrednih sorti. Nešto kao kooperaciju i preuzeti biznis veletrgovaca u otkupu.

Ako možete ubacite današnji veći članak iz Večernjeg lista , strana 22 i 23 Branka Salaja u temu Feljton jer je to onda mogućnost da ga više ljudi koji obrađuju zemlju pročitaju i razumiju .
Država može raditi novo zakonodavstvo , regionalizaciju proizvodnje i bilans potrebnih količina za naše potrebe , procjene za potrebe turizma , mogući izvoz .

Ne može pojedinac organizirati poljoprivrednu proizvodnju ! Država - Sabor i Vlada moraju odraditi dio posla kojeg im omogućava Ustav , definirati cilj i pristupiti realizaciji .
Neki poslovi su dugoročni , neki bi se morali pokrenuti u roku 6 mjeseci ( ostavinski postupak ) , okrupnjavanje privatnih i državnih parcela , novi zakon za evidenciju zemlje , novi zakon za privatnu i državnu zemlju ili VELIKA agrarna reforma !

Znam da je puno novaca otišlo prema poreznim utočištima, ali glavni motiv tih transakcija je izbjegavanje i utaja poreza, to jest sakrivanje novca od države, a ne od tržišta. Na kraju krajeva ti novci iz poreznih rajeva ponovno se reinvestiraju na nekom drugom mjestu u svijetu, a to se ne vidi (jer je upravo u netransparentnosti cijela bit tog sakrivanja), pa ispada da netko čuva novac na računu, novac na računu je potpuno mrtvi kapital koji propada (jer postoji inflacija).
I ja mislim da je financijska edukacija važna stvar u životu, samo da se ljude nauči financijski odgovorno ponašati - to bi već bio veliki napredak.
Pitao sam vas da li ste vi poslali svoje ideje ovima u EU, ne zato jer vam se želim rugati, nego me interesira njihov odogovor vama. Ako uopće odgovore.
S obzirom da ECB proizvodi novac 'sve u 16', dajući pozajmice dražvama koje se vjerovatno nikada neće vratiti, a tako pokriva dubioze južnih članica EU (i poneke sjevernije) ne bojim se manjka sredstava za ostvareni profit. Evo čujem danas na radiju komentar kako smo sada članica EU i da će nam se radi toga smanjiti kamata na kredite, koje je to 'olakšanje'. Ali eto, nekima je i to razlog za veselje, jer će se tako agonija malo produžiti.
Država se ne smije baviti poduzetništvom, to je promašaj unaprijed (i to promašaj na kvadrat) a koji na kraju uvijek pokrivaju građani (samo se sjetimo 'robnih rezervi'). Problem Hrvatske poljoprivrede, otkupa i prerade je u tome da smo mala državica koja ne dozvoljava u praksi dolazak strane konkurencije domaćim velikim 'igračima', pa slijedom toga nastaju karteli, tih par firmi jednostavno se dogovori koliko će plaćati proizvode u otkupu. Toliko smo mali da tu konkurenciju ne interesiramo ozbiljno, a kada se uzme u obzir ozbiljnost vlasti, posvećenost ciljevima - biježe glavom bez obzira. Treba biti realan. Čak niti sa ulaskom u EU to se neće brzo mijenjati, jer ova situacija svima paše, osim nama primarnim proizvođačima koji smo najniže u hranidbenom lancu i možda potrošačima koji moraju platiti koliko trgovac napiše na cedulju ispod police. Ne postoji funkcionalno tržište, a svi igrači u igri paze da se ne zamjere onom najvećem. Jer svi su vidjeli kako je prošao Dukat svojevremeno, Gavrilović, a i još poneki, pa znaju što ih čeka u slučaju neposluha.
BTW, zašto mislite da državni proračun mora stalno biti u konstantnom porastu, kao i BDP? U principu - ako u prošlosti nisi posuđivao - nema razloga za stalni rast, a posebno ako ti broj stanovnika u državi pada. A ako si posudio novce samo da bi dao ljudima za 'kruh i mlijeko' (koje je na kraju isto uvezeno) onda zaista nema razloga za porast BDP-a. Tu vrijedi ona stara kineska poslovica koja kaže da ako čovijeku dadeš ribu - nahranio si ga za jedan dan, a ako ga naučiš loviti ribu - nahranio si ga za čitav život.

Fidelito je napisao/la:Znam da je puno novaca otišlo prema poreznim utočištima, ali glavni motiv tih transakcija je izbjegavanje i utaja poreza, to jest sakrivanje novca od države, a ne od tržišta. Na kraju krajeva ti novci iz poreznih rajeva ponovno se reinvestiraju na nekom drugom mjestu u svijetu, a to se ne vidi (jer je upravo u netransparentnosti cijela bit tog sakrivanja), pa ispada da netko čuva novac na računu, novac na računu je potpuno mrtvi kapital koji propada (jer postoji inflacija).

Ne reinvestira se. Razlog je jednostavan. Financijski kockari su stvorili toliko bogatstva preko klađenja i to nema podlogu u ničem opipljivom. Nema se takva zarada u što ulagati jer profit dolazi iz realnog sektora koji je iscrpljen isisavanjem bogatstva prema financijskom sektoru. Ne možeš uložiti puno i izvući puno jer trebaš imati kupce sa novcem. To može proći samo u uskim sektorima (mobiteli, igrice). Velim dio love je teško uložiti i očekivati povrat.

Pitao sam vas da li ste vi poslali svoje ideje ovima u EU, ne zato jer vam se želim rugati, nego me interesira njihov odogovor vama. Ako uopće odgovore.

Jedini odgovor je bio automatski: vaša ideja ide na odobrenje moderatoru.

S obzirom da ECB proizvodi novac 'sve u 16', dajući pozajmice dražvama koje se vjerovatno nikada neće vratiti, a tako pokriva dubioze južnih članica EU (i poneke sjevernije) ne bojim se manjka sredstava  za ostvareni profit.

ECB je kupovao dospjele obveznice država, ali time dug država nije nestao. Države su dužne ECB-u!!!

Evo čujem danas na radiju komentar kako smo sada članica EU i da će nam se radi toga smanjiti kamata na kredite, koje je to 'olakšanje'. Ali eto, nekima je i to razlog za veselje, jer će se tako agonija malo produžiti.

Smanjenje kamata je upitno. Ako banke mogu državi posuđivati po 6%, zašto bi vama po niže?

Država se ne smije baviti poduzetništvom, to je promašaj unaprijed (i to promašaj na kvadrat) a koji na kraju uvijek pokrivaju građani (samo se sjetimo 'robnih rezervi').

Ovo je rečenica iz austrijske škole. Država to smo mi. Prema tome, mi se ne smijemo baviti poduzetništvom. To je rezervirano za velike gazde. Slušajte se malo. Razlog zašto država (mi) upada u problem je što nema prave makroekonomske pismenosti u raje. Recite vi meni kako bi vi unutar svoje obitelji (farme) stvarali profit? Neće ići jer vam fali dotok novce bez duga. E pa onda kako ste došli do zaključka da je problem u vašoj obitelji. Problem je regulaciji novca i upravljanju. Ne u vlasništvu unutar obitelji. 

Problem Hrvatske poljoprivrede, otkupa i prerade je u tome da smo mala državica koja ne dozvoljava u praksi dolazak strane konkurencije domaćim velikim 'igračima', pa slijedom toga nastaju karteli, tih par firmi jednostavno se dogovori koliko će plaćati proizvode u otkupu.

A koji k... na trebaju privatni otkupljivači za važne poljoprivredne sorte? Čemu oni tu služe? Zašto seljaci nemaju firme za otkup u svom vlasništvu? Bit će da tu nešto ne štima. Ili će propasti seljaci ili firme za otkup. A kao ih imaju seljaci, onda će opet propasti seljaci. Jer glavno pitanje je kome će prodati robu. Raja mora imati novac (zadržimo se da se radi o velikoj obiteljskoj farmi) tj. izvor novca. Jer kako inače prodavači mogu doći svojeg profita u novcu? I od kuda ostaloj raji višak novca?

BTW, zašto mislite da državni proračun mora stalno biti u konstantnom porastu, kao i BDP? U principu - ako u prošlosti nisi posuđivao - nema razloga za stalni rast, a posebno ako ti broj stanovnika u državi pada. A ako si posudio novce samo da bi dao ljudima za 'kruh i mlijeko' (koje je na kraju isto uvezeno) onda zaista nema razloga za porast BDP-a. Tu vrijedi ona stara kineska poslovica koja kaže da ako čovijeku dadeš ribu - nahranio si ga za jedan dan, a ako ga naučiš loviti ribu - nahranio si ga za čitav život.  

Zašto se uopće kačite na taj BDP? BDP može i padati. Problem je u troškovima. Kako ćete smanjiti troškove? Ako smo svi vezani međusobnim transakcijama (plaćanjima), tada je teško očekivati da će ljudi htjeti raditi za za manju plaću, ali da im se smanje troškovi. Ima li to kakvog smisla? Zar nije jednostavnije smanjiti tečaj valute?

Kada imate dodavanje novca, ako se ne dogodi povećanje BDP-a (objektivne okolnosti), logično je da će se dogoditi inflacija. Inflacija je odnos našeg novca prema stvaranju roba i usluga. Inflacija nije problem. Problem je kada se u cijene počne ugrađivati inflaciono očekivanje veće od inflacije. Tada je moguće da se krene u glaopirajuću inflaciju.

Inflacije se naviše boje bankari. Zbog toga, čim vi spominjete strah od inflacije, to je kao da zagovarate bankarsku stranu. Njima se diže kosa na glavi kada vi otplaćujete kredit po cijeni kutije cigareta. 

Kada ste u prilici da nemate posao i ušteđevinu, strašenje inflacijom je priča za malu djecu. Mi stariji smo se rodili, školovali i radili u inflaciji (od recimo 10 do 15% godišnje) i nismo imali nikakav strah od inflacije. Od kuda vama? Austrijska škola magle? 

Nostradurus je napisao/la:



  Inflacije se naviše boje bankari. Zbog toga, čim vi spominjete strah od inflacije, to je kao da zagovarate bankarsku stranu. Njima se diže kosa na glavi kada vi otplaćujete kredit po cijeni kutije cigareta. 

  Kada ste u prilici da nemate posao i ušteđevinu, strašenje inflacijom je priča za malu djecu. Mi stariji smo se rodili, školovali i radili u inflaciji (od recimo 10 do 15% godišnje) i nismo imali nikakav strah od inflacije. Od kuda vama? Austrijska škola magle? 

Inflacija u Jugoslaviji bila je odlična stvar pri dizanju stambenih ili kredita za mehanizaciju .
Stambeni krdit 1 : 3 , dam napr. 10 000 eur i dobijem kredit od 30000 , uđem u trgovinu i kupim robe za 30 000 eur to znači potičem proizvodnju i građevinski sektor .
Budući da je Jugoslavija bila država nije bilo devizne klauzule !
Budući da je Hrvatska karikatura , a ne država , onda su bankari taj problem riješili deviznim klauzulama , što znači da raja među kojoj sam bio i ja plaća devizni kredit , a plaće imamo u nekakvim kunama koje nisu vezane deviznom klauzulom .
Popušio sam sa kreditom u švicarcima za auto , znao sam da će rasti ali nisam očekivao da će divljati .

Zašto švicarci nemaju klauzulu u jenu , a japanci u us dolaru ?