Podrivanje zamjena oranju

@Pingo

ma sve je to meni jasno alisamo kažem šta se odigralo, stim da nisam naglasio da je to podrivano na jesen a u proljeće kada je tebalo ući u njivu da preorem nije bilo moguće jer jednostavno je njiva plivala, stim da i njegova voda (od bratića) mora otići preko moje njive, i nije otišla dok nisam ušao sa plugom da napravim odvodne kanale a u biti taj dio je čini mi se išao i uzduđ i poprijeko (di leži voda),

Slažem se da podrivanje je ekonomičnije ALI na njivama koje su višlje od odvodnih kanala, dok kod onih koje su niže neznam koja agrotehnika bi uopće valjala

Eee u proljeće . Da , to već mogu shvatiti ali opet bi me zanimalo kako podrivač izgleda da barem sebi objasnim neke stvari . Ako se podrivanje ostavlja preko zime onda se ono mora raditi po suhom i sa podrivačem sa bočnim perima da se zemlja što više izdigne i ispuca . Kada tako ispodrivam zemlju ona ( barem na oko ) izgleda dobrih petnaestak centimetara viša nego je to prije bila .

Eee u jesen radito a u proljeće problemi, stim da definitivno da IMAM jači i veći traktor da bi jedan dio površina i podrivao ako ništa drugo onda radi pokusa da vidim razliku,ali za sada ostajem na plugu jer na taj način ujedno riješim i odvodnju viška površinske vode

pingo dali se to sojište s slike nije se moglo napraviti s gruberom mislim da je on puno bolji od podrivača jer su nekako bliža radna tjela tj gušča i donja pera su šira pa s time je i obrada bolja a i nanjenjen je za pliču obradu do 25 cm.Ja uvjek u novije vrijeme cca prije 2 god po sojištu idem s gruberom i onda rotodrljača s sijačicom i pšenica posijana.I s ovim se slažem da je obrada brža a ujedno i jeftinija.
Evo tog grubera

Podrivanje uvijek se radi po (relativno) suhom tlu iz nekoliko razloga:
- manje je gaženje tla - zapravo (kako svi znamo) suho tlo ima veću nosivost
- na suhom tlu traktor može razviti veće vučne sile uz manja proklizavanja i kao takav sposoban je podrivati (uz veće radne brzine), jer podrivanje zahtijava velike vučne sile
- na suhom tlu dolazi do (puno boljeg) usitnjavanja tla tijekom podrivanja, tako da podrivanje uopće nema svoj pravi smisao na mokrim tlima
ukratko: ako nije suho - nemojte podrivati, potoršiti će te gorivo i radne sate, a neće biti efekta (a moguće je i napraviti štetu)

Ovo sa podrivanjem parcela koje imaju depresije u kojima se skuplja voda - istina je da će to vjerovatno 'plivati' u proljeće, radi se o vrlo jednostavnoj stvari - sav višak vode iz viših dijelova sakupljati će se u tim depresijama i tu nema pomoći osim odvođenja tog viška vode, recimo drenažom ali onda kanal mora biti dovoljno dubok da primi vodu iz te drenažne cijevi. Baš ovog ljeta tko se vozio autoputom iz ZG prema Kutini, kod izlaza Popovača ravnala se parcela sa ravnjačima, pa čak i kopanjem i navoženjem tla u nižim dijelovima. Ta je parcela na prvi pogled bila ravna, ali vidjele su se rupe u usjevima pojedinih godina (odokativno, sa autoputa) i očito su to željeli riješiti. Čak je i neka drenaža postavljana - vidio sam drenmaster u radu tamo. Jedino što im tom pareclom u dijelu prolazi plinovod pa mislim da su morali dobro pripaziti što rade.

@Josip: za mene je poljoprivreda industrija u kojoj se od mene (kao poduzetnika) traži efikasnost. I tako će biti sve dok je tržište otvoreno (za sve proizvode iz cijelog svijeta). Gdje postoji velika mogućnost preljevenja proizvoda sa mjesta gdje je proizvodnja jeftinija u mjesta gdje je proizvodnja skupa ili je nema. Tu baš nema previše mjesta nekoj socijalnoj politici. Ovo sa poticajima nema puno smisla na ovaj način na koji se do sada radilo. Presiromašna smo mi država da bi vodili ovakve socijalne politike. A i da smo puno bogatiji ne bi imalo smisla voditi takvu socijalnu politiku. Uvijek sam bio za to da naučimo uloviti ribu, nego da si kupimo ribu. U redu je voditi socijalnu politiku prema starijim ljudima koji su svoj radni vijek odradili, treba im dati nekakve mirovine da si mogu platiti struju i nekako preživjeti. Treba djeci dati mogućnost obrazovanja (tko želi učiti) i to potpuno besplatnog za sve, jer preskupo je za državu da djeca koja imaju želju za učenjem završe kao manuelni radnici. Treba djeci dati bespaltno zdravstveno osiguranje. Ali radno sposobno stanovništvo treba raditi, dati svoj maksimum, dati sve od sebe. I u poljoprivredi ima posla za sve koji žele raditi (i još mnogo više), ali ne na način da svatko ratari na 50 Ha - tko ratari neka to radi kako spada uz minimalni trošak (da se mogu nositi cijenom na svjetskom tržištu koliko toliko), a ostali se mogu baviti i drugim proizvodnjama. Ali treba im dati potporu (ne samo materijalnu) da se takve proizvodnje pokrenu i pomoći ljudima da stanu na noge, ali i postarati se da taj njihov proizvod bude kupljen i plaćen... Možda da se kaže: davati će mo potporu u tom i tom iznosu svakome tko se, recimo, počne baviti proizvodnjom povrća u zaštićenom prostoru, recimo u trajanju od toliko godina (odmah u startu reći koliko ćeš godina od uspostave proizvodnje dobivati sredstva), ali moraš to raditi na takav i takav način (prijaviti toliko zaposlenih, voditi evidencije, možda zaposliti stručnu osobu za neke veće proizvodnje, upotreba nekih vrsta energije, itd, itd.). I konačno, prisiliti trgovce da tu robu kupuju (o itekako se to može). To se isplati financirati, ali u vremenski limitiranom obliku. I to odmah unaprijed reći koliko. Tako možeš imati subvencije i za mlade poljoprivrednike koji bi željeli započeti svoj biznis (i njih ne treba zaboraviti). Ali pratiti rad tako subvencioniranih gospodarstava i oni moraju donijeti rezultate. Ako ti dajem novce - imam pravo uvida u knjige i tražiti da ništa ne prodaješ za keš. Daleko smo odmakli od podrivanja, ali ideja da se u poljopirvredi može zaposliti još ljudi stoji, ali ne na načine kako to političari zamišljaju.

fidel a sta ako imamo zemlju koja ja je suvo se ne moze obradjivat, mislim da jos tako jak podrivac a i traktro nisu izmislili, na vecini moje zemlje kad je suvo mozes samo slomit plug podrivac ili bilo sta imas, a tanjuraca se vozi kao po asfaltu

znaci tu se mora podrivat kad je vlazno a onda se nebi smjelo ocu rec da nema pravila, ima jako puno vrsta zemlje kao i nacina obrade i svaki je dobar za odredjenu ali ne za sve, i ope tnam ostaje najvece pitanje a to je sta radit sa kukuruznjakom, lako je podrivat po sojistu ili repistu pa tu onda sijat ajd to napravi po kukuruzu

mozda bi nam ovakav stroj jedino pomogo kod kukuruza, tanjuraca a izmedju baterija podrivaci