Podrivanje zamjena oranju

Nisam mislio na to. Nego u granice normale. Ako mislis nekog zezati ili nekog onda dopusti da i tebe neko malo. A ne odmah se naljutis.

Mir u školi !

Osobno sam u zadnje tri godine podrivanjem zamijenio oranje baš kako naslov ove teme kaže . Nisam ga zamijenio jer sam pametniji od drugih nego iz nužde . U jesen se pojavi dosta površina koje treba dublje obraditi a kako imam dva velika traktora a samo jedan plug izlaz bez dodatnog ulaganja u mehanizaciju se pojavio sam od sebe . Jedan ore a drugi podriva . Dakle radi se o površinama pod šećernom repom . Za uspjeh je bitno repu maknuti sa njive još u rujnu dok je zemlja suha što mi je polazilo za rukom . Podrivač postavim na 40-50 cm dubine i znatno brže obradim njivu nego da sam ju radio sa plugom . Na neke od tih njiva bi prije podrivanja razbacao NPK gnojivo a na neke ne nego tek u proljeće . Po tome podrivanju u proljeće sijem soju . Podrivač nije imao nikakav valjak iza a na svim tijelima su bila postavljena bočna pera koja su fino izdizala busetine zemlje tako da je podrivanje bez problema moglo u zimu jer je struktura tla bila vrlo gruba a na tvrđim dijelovima njive nemoguće gruba , kocketine zemlje kao televizori U svemu tome je bitna i snaga traktora radi veće radne brzine a tu se krije i odgovor zašto nemam podrivač sa sedam radnih tijela nego samo sa pet . Zanimljivo da je u proljeće na tim njivama bilo barem duplo manje trave nego ne onima koje bi obradio plugom . Gotovo nevjerojatno da se trava nije pojavljivala sve do same sjetve soje odnosno do petog mjeseca . Jesensko oranje koje mi je za razliku od toga jesenskog podrivanje predodređeno za šećernu repu je uvijek imalo više novoniklih trava na sebi što je čudno jer oranje se u proljeće obrađuje više nego mjesec dana prije od podrivanja zbog ranijih rokova sjetve repe od soje . Vjerojatno agresivna zaštita repe od korova pridonosi tako dugom kasnijem periodu bez korova . Sve u svemu do sada sam bio zadovoljan sa jesenskim podrivanjem koje zamjenjuje jesensko oranje . Ove godine podrivač ima valjak iza pa mi se čini da sam si sa time učinio medvjeđu uslugu jer već vidim da će struktura tla biti nekoliko puta sitnija/ravnija pa se bojim da zemlja neće na isti način prezimiti . Mogao bih imati ubetoniranu pistu od njive do proljeća , živi bili pa vidjeli .

Sory na dužem postu . Tko neće ne mora čitati

iz nužde(by pingo)
E ovo je izjava izvučena iz tvog konteksta i gdje sam te čekao ,a to neopravdava tvoj veliki post da možeš govorit da podrivanjem možeš zamjeniti oranje i nikada neče jer jedni ljudi to rade zbog brzine kojom se može obraditi jedna površina a drugi zbog uštede goriva i ekonomske računice.Ja ovdje ne govorim šta je povoljnije u ekonomskom smislu nego oranje ili podrivanje nikako ne treba mješati jer su ove dvije operacije različite i po ničemu nisu slične.

Djeco - slušajte profesora Pinga i daleko će te dogurati .
Što se tiče toga da oranje ništa ne može zamijeniti - vjerovatno je istina da će malo koje oruđe tako dobro biljne ostatke poslati na veću dubinu, ali pitanje se postavlja da li je uopće potrebno biljne ostatke zaoravati? Nekada - u doba kada nije bilo tako široke upotrebe pesticida - a posebno herbicida i fungicida oranje je bilo potrebno da se (u tim uvijetima) smanji zakorovljenost. Danas je situacija malo drugačija - ionako bez kemije malo tko radi pa se onda može malo racionalizirati u obradi. Neka istraživanja čak pokazuju da sjeme korova koje ostaje na površini brže propada i manje klija nego ono zaorano koje je većinom samo 'uskladišteno' na većoj dubini. Generalno govoreći - logika minimalne obrade (ili conservation tillage što bi rekli amerikanci - a oni su to tako nazvali jer su prvenstveno željeli zaštititi tla od erozije) je ta da biljni ostatci koji OSTAJU NA POVRŠINI znatno smanjuju eroziju i čuvaju vodu u tlu (znam da nam je ove godine ta voda u tlu skoro mnogima došla glave i da je teško vjerovati da je voda u vegetaciji glavni ograničavajući faktor u suhom ratarenju kod nas). Ovo sa smanjenjem troška obrade je došlo onako usput - a i ta smanjenja nisu tolika jer treba kupiti ili napraviti nove priključke koji su zapravo nekoliko puta učinkovitiji od oranja plugom, pa da bi to imalo smisla trebalo bi raditi toliko puta veće površine. Ako radiš istu površinu sa novim oruđima to je u prvi mah skuplje - jer tu novu opremu treba amortizirati. Uštedi se nešto goriva - ali to je mali trošak u odnosu na amortizaciju.
Kod nas problem erozije nije toliko izražen (ali postoji) pa se tako plug zadržao većinom kao primarna obrada - ali kako vidimo i to se polako mijenja. Koliko je plug izgubio na važnosti vidi se i po ponudi novih strojeva jer se novi plugovi malo prodaju, a pojedini proizvođači (Kverneland) smanjili su proizvodnju plugova nekoliko puta.... Cijene rabljenih plugova niže su nego ikada jer je ponuda velika. No to ništa ne mora značiti - ako meni odgovara plug ja ću orati, ako nekome odgovara mulch tiller ili gruber neka radi, ako nekome odgovara podrivač - neka podriva svatko mora odlučiti za sebe. Meni je potpuno jasno iz ove perspektive da će se oranje sa vremenom smanjiti - ali nikada neće u potpunosti biti zamijenjeno drugim obradama. Kada uvedemo roundup-ready soju (RR soju) malo dilema će ostati oko osnovne obrade, barem kod većih proizvođača.

@pege25
U postu prije zadnjeg sam započeo sa rečenicom da mi plug uopće ne treba ukoliko odustanem od sjetve šećerne repe . Dakle podrivanjem ( ili nekim drugim operacijama ) sam zamijenio oranje . To što misliš da moje opširno pisanje nije ili je opravdano uopće me nebriga jer ne pišem da se opravdam nego da se argumentiram što nekima nije jača strana . Opisao sam što i kako radim tako da onome tko traži informaciju bude manje-više sve na jednom mjestu odnosno da izbjegnem dodatna pitanja na tu temu . Mogao sam pojasniti još par sitnica ali za njih sam siguran da se nitko neće niti sjetiti jer ta bi se pitanja pojavila samo kod onoga koji je to radio ili radi . Vjerodostojnost posta mi je prilično bitno u ozbiljnijim temama poput ove . Nadam se da mi polazi za rukom .

@Fidelito
Samouki seljak , ne profesor

što bi rekli amerikanci
E bravo majstore i tebe sam čekao ovdje,amerikanci šta oni naprave to je sve "dobro "ali kratkog vijeka oni idu iz krajnosti u krajnost njih samo zanima sadašnjost a ne budučnost isto kao i s GMO hranom ,a tako i u pogledu obrade tla.Tako da kratkoročno se oranje može zamjeniti nekom od več navedenih operacija ali nikako dugoročno ništa ne može zamjeniti agrotehničku mjeru zvano oranje.

pege25 je napisao/la:što bi rekli amerikanci
E bravo majstore i tebe sam čekao ovdje,amerikanci šta oni naprave to je sve "dobro "ali kratkog vijeka oni idu iz krajnosti u krajnost njih samo zanima sadašnjost a ne budučnost isto kao i s GMO hranom ,a tako i u pogledu obrade tla.Tako da kratkoročno se oranje može zamjeniti nekom od več navedenih operacija ali nikako dugoročno ništa ne može zamjeniti agrotehničku mjeru zvano oranje.

Da ih zanima samo sadašnjost i profit (danas) ne bi se baš toliko brinuli o eroziji tla (a sa time je i počela cijela priča oko reducirane obrade kako sam pisao u prethodnom postu). A profit ih zanima, naravno, i zato su konkurentni u onim poslovima koje rade, a ono što nije konkurentno mora se ili mijenjati ili propada - kapitalizam jel'te (u svom najliberalinijem obliku). I rađe pristajem na liberalni kapitalizam (koji je daleko od idealnog društva, ali je na tragu toga) - nego da me neki partijski sekretar tjera u zemljoradničku zadrugu ili da mi proipusuje što i kako treba raditi. Ovako je bolje - ako loše radiš to osjetiš u svome đepu. Često čak i kada sve dobro napraviš - to osjetiš na đepu (manjak mislim), ali sigurno je najpogubnije - subvencioniranje neracionalne proizvodnje. Jer ako dobivam subvenicu za neracionalni rad (i iz te subvencije pokrivam te povećane troškove proizvodnje)- nema nikakve potrebe išta mijenjati (i unaprijediti). A zajednički novci se polako troše. Pa se prodaje državna imovina. Pa se onda polako zadužuje u inozemstvu. Pa se zadužuje još više da se reprogramiraju (vrate) stari dugovi. Eto - to ti je dugoročno - jer dugovi će ostati dok se ne otplate, a najbolji motiv za promjenu uvijek je ekonomske prirode.


(P.S. Inače Amerikanci su valda najzaduženija država na svijetu - ali za razliku od nas ostalih - manje sretnih nacija - posjeduju u svome vlasništvu ekskluzivnu štampariju zelenih novčanica, a ti dugovi upravo se obračunavaju u tim novčanicama, tako da njima jednima nije problem to vratiti - samo otvore još jednu liniju, a papira i tinte ima....)

bemti mi sa teme o podrvača odošmo na amere, argumente i ostale glupsti koje nisu vrijedne da se prepiremo i širimo mržnju, stoga vam obatrojici (ZFP) prozvanihi šaljem moje veliko štovanje i nemoj te se ljutiti podrivanje je bolje od oranja he he

bez ljutnje pege25 uzalud tebi tolike godine,ako i jesu stvarne

Slavonski gačan je napisao/la:bez ljutnje pege25 uzalud tebi tolike godine,ako i jesu stvarne

Hvala !naravno da se neljutim svatko ima pravo na svoje mišljenje.

Ne samo da podrivanje zamjenjuje oranje nego to može i EU

http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=7&ID_VIJESTI=129927

dodavši da će naši poljoprivrednici morati početi primjenjivati novi sustav obrade tla, ako ne prije, onda vjerojatno s ulaskom u EU.

ovoj je jedan dio tog dotičnog teksta

i sad me zanima koja će me to institucija prisilit da izbacim oranje

nema te sile na ovome svijetu koja će me prisiliti ta prestanem orati,jer na mojoj zemlji bez oranja možeš samo sjest i plakati

orat ću dok sam živ

Haha , nemoj tako . Možda dobiješ Euro milione pa prodaš i traktor i plug te legneš na ležaljku u hladovini palmina drveta sa pina colada pićem u ruci

pingo je napisao/la:Haha , nemoj tako . Možda dobiješ Euro milione pa prodaš i traktor i plug te legneš na ležaljku u hladovini palmina drveta sa pina colada pićem u ruci

e u tom slučaju bih otišao na karibe pod palme

ali bi traktor ostavio da mogu s njim orati onako za dušu,a ne ko sada iz muke

Mislim da je notorna glupost nekome naređivati radi ovako ili onako. (Niti je to princip koji vrijedi u EU). Ali stanje na računu (đepu) najbolje će pokazati tko je dugoročno u pravu. Tko se neće moći prilagoditi ili bolje rečeno - racionalizirati svoju proizvodnju - neće moći financijski opstati. Pa možeš orati koliko hočeš. A ima dosta ljudi koji će to raditi zato što to tehnološki moraju, zatim ima onih koji to budu radili 'iz principa', a ima i dosta nas koji smo otvoreni prema svim novim prijedlozima i sugestijama kako raditi bolje, racionalnije. Nema mi dražeg nego uvesti novu tehnologiju, pokazati da postoji mnogo alternativa postojećih sustava. Ništa na ovom svijetu nije definirano zauvijek i za svagda. Zato je za mene privremeno - najtrajnije riješenje. Svijet se mijenja takvom brzinom da je to teško pojmiti, mnoge stvari koje su se činile prije samo 20-30 godina nemoguće - danas su standard. (Sjetimo se samo koliko je bilo teško dobiti telefonski priključak prije 25 godina, a danas mobitele za kunu nude.) Poučen tim iskustvom ne bih se složio sa izjavama tipa nikada neću ovo ili ono, puno draže su mi vidjeti će mo što će biti sutra, pa će mo odlučiti. Jutro je pametnije od večeri, a nikada je jako dug vremenski period. Nema baš puno crno-bijelih situacija, manje-više sve su nijanse sive. A s obzirom da postoji dosta iskustava u obradi tla bez pluga treba ih koristiti (zašto otkrivati toplu vodu?), i prilagoditi ta iskustva svojim potrebama i mogućnostima. To su jako relativne stvari i ne treba biti konzervativan - ne isplati se.

Fidelito je napisao/la:Mislim da je notorna glupost nekome naređivati radi ovako ili onako. (Niti je to princip koji vrijedi u EU). Ali stanje na računu (đepu) najbolje će pokazati tko je dugoročno u pravu. Tko se neće moći prilagoditi ili bolje rečeno - racionalizirati svoju proizvodnju - neće moći financijski opstati. Pa možeš orati koliko hočeš. A ima dosta ljudi koji će to raditi zato što to tehnološki moraju, zatim ima onih koji to budu radili 'iz principa', a ima i dosta nas koji smo otvoreni prema svim novim prijedlozima i sugestijama kako raditi bolje, racionalnije. Nema mi dražeg nego uvesti novu tehnologiju, pokazati da postoji mnogo alternativa postojećih sustava. Ništa na ovom svijetu nije definirano zauvijek i za svagda. Zato je za mene privremeno - najtrajnije riješenje. Svijet se mijenja takvom brzinom da je to teško pojmiti, mnoge stvari koje su se činile prije samo 20-30 godina nemoguće - danas su standard. (Sjetimo se samo koliko je bilo teško dobiti telefonski priključak prije 25 godina, a danas mobitele za kunu nude.) Poučen tim iskustvom ne bih se složio sa izjavama tipa nikada neću ovo ili ono, puno draže su mi vidjeti će mo što će biti sutra, pa će mo odlučiti. Jutro je pametnije od večeri, a nikada je jako dug vremenski period. Nema baš puno crno-bijelih situacija, manje-više sve su nijanse sive. A s obzirom da postoji dosta iskustava u obradi tla bez pluga treba ih koristiti (zašto otkrivati toplu vodu?), i prilagoditi ta iskustva svojim potrebama i mogućnostima. To su jako relativne stvari i ne treba biti konzervativan - ne isplati se.

fidel.. potpisujem napisano ,samo bih još citirao dr .Branimira Kampla, koji kaže ovako ;"Da bi se postigli značajniji rezultati ,znači nešto novo više nego do sada ,moramo prestati sa dosadašnjim načinom razmišljanja ,mora se malo i" ludovati "u mislima ,jer se mnoge dobre stvari nikada nebi ostvarile da nositelji idea nisu bili smioni vizionari ,koji su nerijetko od svoje sredine proglašavani "ludima"to ih nije smetalo nego su se vodili svojim idejama i postizali rezultate u svome radu "

fidelito...

samo da se razumijemo slažem se da je oranje preskupo,sporo,možda u nekom pogledu i štetno ali kod mene ne može bez njega
jer ipak ja valjda najbolje znam kakvu zemlju imam i koje bi tehnologije na njoj funkcionirale

ajmo po redu

zemlja je vrlo teška za obradu i slabo propušta vodu tako da svake vlažnije godine na ne izoranim njivama i prirodnim livadama imam poplavu

uz to na većini parcela su depresije na kojima se bez obzira dugo zadržava voda

poplave su kod mene vrlo česte, uvijek je jednom godišnje a katkad i dva puta godišnje
imam jednu parcelu na kojoj mi je prošle godine voda bila 6 puta

još jedna značajna stvar su korovi s kojima ima probleme jer u mom kraju nema pravih poljoprivrednika koji bi uložili sredstva u borbu protiv korova tako da ambrozije i divljeg sirka ima ko u priči

i kako da se onda u sustavu no-tillage tehnologije borim sa toliko korova,pomoću roundup redy kukuruza,ne hvala

za no tillage tehnologiju su potrebne površine puno veće od raspoloživih u mom kraju(zbog zapuštane zemlje)
već se negdje pisalo na forumu da je za to potrebno 500 + ha,a gdje da toliko nađem
zapravo i našao bi bez problema ali kako da obradim zapuštenu zemlju bez pluga

na početku sam spomenuo kakvu imam zemlju i na njoj bih imao ovakve rezultate bez oranja