Podrivanje zamjena oranju

fric1993 je napisao/la:

jd4755 je napisao/la:

Landpower165tdi je napisao/la:nisam ni pokušavo znam da je to nemoguće
al da vidiš kako se lijepo pooralo poslije podrivanja čak je još bilo teško za orat

Velik je razmak između radnih tijela podrivača zato je bilo teško.Ja sam podrivao kukuruzište s 7 radnih tijela i perima i poslije išao preorati,plug je išao do rame u zemlju i nisam ga osjetio iza traktora.

Dal ti se štopalo ili nisi išo na punu dubinu...

Ne znam da li je pitanje meni namijenjeno,radi se o zemlji koju sam tek dobio na korištenje,bilo je djelomično zapaljeno,podrivač nije i ne može štopati a preorao sam iz razloga što je ostalo biljnih ostataka na površini.Plug također nije štopao.

da tebi,kak se nebi mogel štopat kad ima mase

fric1993 je napisao/la:da tebi,kak se nebi mogel štopat kad ima mase

U istarupiranoj kukuruzovini nema štopanja podrivača jedino ako ima niskog puzavog korova kao što je slak ili kupina.

tako je i kod mene ili ako idem dosta duboko onda nabija pod ramu

Zanimljiva prezentacija...

nalazite li prilikom podrivanja kablove, cijevi, uzemljenja od dalekovoda i tome slicne stvari?
ili je to sve dovoljno duboko zakopano pa netreba razmisljat o tome?

Tibor88 je napisao/la:nalazite li prilikom podrivanja kablove, cijevi, uzemljenja od dalekovoda i tome slicne stvari?
ili je to sve dovoljno duboko zakopano pa netreba razmisljat o tome?

Ako radiš na 60cm dubine naleti se na poneku drenažu koja je pliće a uzemljenja dalekovoda sam sva polomio.Zato sad radim malo pliće ,oko 50cm i više nema opasnosti.Najgore mi je kad presiječem drenažu

jd4755 je napisao/la:

Tibor88 je napisao/la:nalazite li prilikom podrivanja kablove, cijevi, uzemljenja od dalekovoda i tome slicne stvari?
ili je to sve dovoljno duboko zakopano pa netreba razmisljat o tome?

Ako radiš na 60cm dubine naleti se na poneku drenažu koja je pliće a uzemljenja dalekovoda sam sva polomio.Zato sad radim malo pliće ,oko 50cm i više nema opasnosti.Najgore mi je kad presiječem drenažu

Zadnji put sam jedno uzemljenje izvadio sa plugom i to pofajn komad. A što ti kažeš kad precvikam drenažu sa podrivačem oma mi je zlo. Na jednom takvom presjeku mi je u dnu table mi izvire voda kad je zemlja jako mokra i kad puno pada kiša.

Nije baš podrivanje, ali je umjesto oranja. Nije loše, lijepo izgleda i nema uopće puno kukuruzine vani.
( nadam se jednom danu takvoj kombinaciji, ali bez takvog traktora )

zrine ovo je poso, samo izgleda kao da je izmalčerisano al nema veze to nije problem, cak ni strojevi koji mogu bit polovni al mislim da moras imat jako dobar traktor za to

Ja kupujem podrivač,pa me zanima koji je valjak najbolje uzet??

NH T5060 DARKO je napisao/la:Ja kupujem podrivač,pa me zanima koji je valjak najbolje uzet??

alpego .

deere power je napisao/la:zrine ovo je poso, samo izgleda kao da je izmalčerisano al nema veze to nije problem, cak ni strojevi koji mogu bit polovni al mislim da moras imat jako dobar traktor za to

Neznam, za kukuruzinu se nemoram brinuti jer imam tarup. Vjerujem da nebi došlo do štopanja, a za traktor se ja ne sekiram toliko, bitno da je nekakva mrcina. Ali kod mene nije toliko teška zemlja vjerujem da bi mogao neki traktor od 150+ pa na dalje. A opet taj prednji gruber, nije nešto strašno za vuči. Nema puno radnih tijela, ali što jest sigurno mora ići najmanje 20-tak cm u zemlju.

Pošto je kod nas oranje na nekim parcelama nemoguće kvalitetno odraditi ,opredelili smo se za zamenu.Ujedno smo i isprobali mini podrivač.

Kiraj pa baš i nije mini kad ide 50 cm, jel tako?

Odlično napravljen podrivač i odlično radi.

Antonio_JD je napisao/la:Kiraj pa baš i nije mini kad ide 50 cm, jel tako?

Odlično napravljen podrivač i odlično radi.

Ide oko 50 cm ,e sad da li je mini ili nije ?

Ako radi dublje od nekog prosječnog (dubokog) oranja onda je podrivač. Ali mislim da na mjestima gdje će biti više biljnih ostataka neće moći ići toliko duboko jer mu fali klirensa kada radi na toj dubini. Ali podrivanje ionako nebi trebalo raditi svake godine, možda tek svake druge-treće, a u međuvremenu pripaziti da se tlo ne zagazi. Zato je ovo oruđe odličan gruber, ima sasvim dovoljno klirensa da radi na dubinama 30 cm, samo da je nešto većeg radnog zahvata (i više radnih tijela), ali to majstor(i) lako dograde - kada su već sve ovo napravili. Mogu se čak napraviti i dva bočna krila sa po 2 radna tijela koja bi se skinula ili stavila prema potrebi na vijke - ovisno o dubini na kojoj se radi. I možda odozada treći red radnih tijela raspoređenih između ovih postojećih - jer manja radna dubina zahtijeva i manji razmak između radnih tijela (nekakvo pravilo glasi da radna tijela bi trebala biti na razmaku jednakom/približno radnoj dubini na kojoj se radi). Uglavnom izgleda kao dobar i upotrebljiv stroj (što je najvažnije), a i cijena sigurno nije bila kao da je 'sa police'.

Kako je sa dubokim podrivanjem na sušnim tlima? Dal nema u tom slučaju još više "suše"?

Upravo suprotno Simon , jedna od glavnih namjena podrivanja je slobodno kretanje vode , kako dole tako i gore.
Zbog smanjenja efekta suše uglavnom i radimo.

Onaj dio vode koji bi mogao gravitacijski otjecati u dublje slojeve - je upravo onaj dio vode koji može naštetiti usjevima (kada je vode previše). Taj dio vode popunjava makropore koje bi inače trebale biti ispunjene zrakom. Gravitacijska voda ispunjava te makropore i istiskuje zrak iz njih i tako dolazi do gušenja biljaka radi nedostatka zraka (pojednostavljeno). Ako vode ima malo (recimo suša) i pada kiša - ta voda će se upijati u tlo (u početku) i neće otjecati u dubinu (ta voda je jače vezana u tlu). Tek kada se tlo zasiti vodom početi će se popunajvati makropore (ta voda je slabo vezana) i onda će početi filtracija vode u dublje slojeve. Naravno - prvo će se upijati (jače vezati) u dubljim slojevima, a tek onda će doći do filtracije još dublje. Naravno ovo ovisi i o mehaničkom sasatavu tla - ne ponaša se isto pijesak, ilovača ili glina (i sve njihove kombinacije, to jest omjeri i vrste tih materijala).
Sa druge strane kada podrivamo - taj eventualni višak vode se 'pospremi' u dublje slojeve i kako je tlo rahlije u dubini postoji mogućnost da se ta voda u sušnom periodu iskoristi. To je posebno važno kod tala gdje postoji izražena suha i mokra faza, to jest pseudogleji (kakvi su većinom u Hrvatskoj).
Gospodarenje vodom je bitno, jer je upravo voda glavni limitirajući faktor prinosa u suhom ratarenju kod nas.

Fidelito je napisao/la:Ako radi dublje od nekog prosječnog (dubokog) oranja onda je podrivač. Ali mislim da na mjestima gdje će biti više biljnih ostataka neće moći ići toliko duboko jer mu fali klirensa kada radi na toj dubini. Ali podrivanje ionako nebi trebalo raditi svake godine, možda tek svake druge-treće, a u međuvremenu pripaziti da se tlo ne zagazi. Zato je ovo oruđe odličan gruber, ima sasvim dovoljno klirensa da radi na dubinama 30 cm, samo da je nešto većeg radnog zahvata (i više radnih tijela), ali to majstor(i) lako dograde - kada su već sve ovo napravili. Mogu se čak napraviti i dva bočna krila sa po 2 radna tijela koja bi se skinula ili stavila prema potrebi na vijke - ovisno o dubini na kojoj se radi. I možda odozada treći red radnih tijela raspoređenih između ovih postojećih - jer manja radna dubina zahtijeva i manji razmak između radnih tijela (nekakvo pravilo glasi da radna tijela bi trebala biti na razmaku jednakom/približno radnoj dubini na kojoj se radi). Uglavnom izgleda kao dobar i upotrebljiv stroj (što je najvažnije), a i cijena sigurno nije bila kao da je 'sa police'.

Sve ovo što si rekao je istinito.
Gde nema mnogo žetvenih ostatake "mašina" se ponaša kao podrivač,ide na oko 50 cm i ne meša zemlju.

Na parceli gde ima mnogo žetvenih ostataka (posle kukuruza) mora da se ore ili da se upotrebi gruber.Pošto sam u sklopu ove parcele imao i jedno jutro kukuruza (planiram da uzorem) ,prošao sam ga sa ovom spravom plitko oko 25 cm .Primetio sam da kad ide pliće ,zemljište se više meša .Da je bilo još koje radno telo i šira koplja ponašao bi se kao gruber.Kad bi ovo ugradio bilo bi dobro.

Dobro, u težkim tlima vjerujem, da je dobro podrivati ali u lakšim neznam baš. Kod podrivanja prekine se kapilarni uspon vode u više slojeve, tako da tu vidim problem u suši. Kako onda negativno utječe izpad podrivanja kod onih minimalnih varianta obrade tla (no till)?!

kiraj, kako se mf ponasa sa tim podrivacem u usporedbi sa plugom recimo? sta mu je lakse?

Lakše mu je sa plugom, kad su uslovi za oranje normalni.Za ovo sam se opredelio pošto plug negde ne bi mogao da ore.
Na parceli gde je do aprila stajala voda samo smo tanjirali i sejali suncokret.Probao sam da orem ali niti ima dubinu niti brzinu .Grudve koje plug izvali su toliko tvrde i ne raspadaju se kad točak pređe preko nje.Traktoru nije lako ,pogotovo kad naiđem na tragove gde se kombajn zaglavljivao u žetvi.
Sad je zemlja koliko toliko razbijena pa će zima uraditi svoje.

SimonMS je napisao/la:Dobro, u težkim tlima vjerujem, da je dobro podrivati ali u lakšim neznam baš. Kod podrivanja prekine se kapilarni uspon vode u više slojeve, tako da tu vidim problem u suši. Kako onda negativno utječe izpad podrivanja kod onih minimalnih varianta obrade tla (no till)?!

Kod pijeskovitih tala kapilarni uspon vode je ionako minimalan, vjerovatno nema niti nepropusnih slojeva (taban pluga na primjer), tako da podrivanje istih nema tamo većeg utjecaja (niti previše smisla). Zapravo mogu samo govoriti iz vlastitog iskustva, a to su neka srednje teška tla. Kod podrivanja točno se vidi na parceli da je usjev veoma ujednačen, inče na istoj parceli uvijek ima mjesta na kojima je višak vode u onom vlažnom dijelu godine i tamo ne nemoguća efikasna obrada. Kod podrivanja ta mjesta ne pokazuju višak vode. S obzirom da je kod mene dosta brdovito, dosta vode nam ode sa parcela površinskim otjecanjem u trenutku kada je višak vode prisutan na parceli (tlo je zasićeno i onemogućena je filtracija vode u dubinu). Mislim da sa podrivanjem, to jest dubljom obradom povećavam kapacitet tla za vodu, jer jedonstvano veći obujam tla može primiti vodu, dok se horizonti tla pri tom ne mješaju.
Na fakultetu su mi spominjali da podrivanje može jedino štetiti kod tala gdje je nemoguće otjecanje vode i to uvrlo vlažnim godinama, ili u nekim depresijama gdje se može sakupljati voda sa viših dijelova parcele i kada ta voda ode dublje u tlo - nema više kuda. Kada takve parcele ne podrivamo - voda ostaje bliže površini tla i brže se suši u proljeće, ali ako ode dublje - moguće je da se uopće neće osušiti. To su ektsremne situacije, ali treba paziti na to.
Što se tiče no-till ili min till obrade - vidim da mnogima nije potpuno jasno kako i zašto se to radi. Ideja (ali samo iz knjiga koje sam čitao, praksa mi je 0 kao i većini) je da žetveni osatci ostaju na površini tla što je više moguće tako da oni sprečavaju eroziju vode i vjetra, znatno smanjuju isparavanje vode iz tla (djelovanje mulch-a). Ušteda goriva i radnih sati je usputna pojava (ako je ima). Naravno ovakav pristup ima i svoje loše strane (potrebna je drugačija mehanizacija, bolesti, korovi, problematična distribucija gnojiva u dubinu, posebno P i K koji su teškopokretni), ali tako obrađeno tlo mikro i makrobiološki oživi, npr. počinju u njemu bujati gliste (koje su jako korisne), tlo se ne prevrće i ne isušuje pretjerano, tako da su povoljniji uvijeti za radi mikroorganizama, ali to opet dovodi do toga da su ta tla nešto hladnija i nicanje je nešto sporije. Nije to postupak za sva tla, neka tla traže obradu jer sa min-till obradom ne donose rezultate (obično teža tla). Trebalo bi postaviti ozbiljne pokuse i pozabaviti se time, ali to, čini se, nikoga ne interesira previše, a i treba novaca za takve pokuse (koji bi trebali biti ne višegodišnji - nego permanentni). Mi u državi ne možemo riješiti puno jednostavnije probleme, a ovo je za nas SF.