ŠLJIVA

zvonis01 je napisao/la:

vedric je napisao/la:Da li netko od vas ima iskustva s gnojenjem ,ali tako da ste previše pognojili da je biljka previše bujala i na kraju je sva kora ispucala.

Od iskustva ljudi skojima sam pričao, došao sam do zaključka da treba umjereno gnojiti, jer biljka je ko i labrador, koliko mu daš toliko pojede i uvijek traži još.

većina nas je napravila analizu tla prije sadnje pa znaš što fali,ineče je bacanje novaca

haha, našao si intelegentan odgovor na ovo pitanje, ja što bih mu odgovorio bojim se da bi se našao uvridjen
Mislim da dosta kruži "bajki" kroz poljoprivredu posebno od "stari" privrednika koji su školovani na posebnim uvjetima. Uporedjivat stablo sa psetom nema veze sa vezom, niti drži vodu da korijen stabla ima usta niti da ima želudac da to sve "pojede" gnojivo što baci netko pod stablo. Idealno je bacit ono što treba stablu, hvala bogu savremenoj tehlogiji koja sama odredi analizom zemljišta šta treba samom stablu. Kora mora pucati kod odredjenih faktora, kao npr. od sunčane zime kada su temperature preko zime veće nego što bi trebale biti i tada normalno previše toplote utiče na koru koja tada ne sadrži sokove koji su joj potrebni za takvu vremensku priliku. Najbolje je tada izvršiti bijeljenje voćnjaka. Danas gledam emisiju na HRT kada lijepo gospodin kaže da nemamo više proljeća, što nam je veoma bitno, a kako stvari stoje nemamo više niti zime one što treba da biti. Nadam se pa neka bude godina "mokra" pa čak ako mi i prevlaži neće mi smetati.

naravno uvijek ima zanimljivih odgovora,

teško je nekad opisat sve kaj ljude zanima pa daju uporedbe svakakve, naravno neki ljudi neznaju načelno razgovarat o stvarima pa i je još teže i dočarat što je pjesnik htio reč, a mislim o ishrani biljaka.

netreba se uvijek loviti za svaku riječ kolega, isključivo zato koliko sam skužio da je ovo jedan dobronamjeran, pitom forum. Pa zato sam i stavio ovakvu usporedbu. Nadam se da sam dobro procjenio sastav membera

sa podrivanjem sam pustio 500kg fosfora po ha(tako mi je bilo po analizi tla) na dubinu oko 90 cm,stajskog gnoja 35-40 t/ha i zaorano na oko 60 cm dubine,prihrana godišnje oko 0,5 kg po stablu,uglavnom je to urea prošle sam godine i 15-15-15 bacio
i folijarno prihranjivanje (fertina V)
što je rekao i breskvar problem je fosfor jer sporo prodire u dubinu tako da je bitno prije sadnje unjeti ga što dublje u tlo

Pozdrav svim članovima. Novi sam na forumu i imao bih pitanja toliko da bi mi bilo malo
Provesti vikend sa nekim ozbiljnim uzgajivacem.
Za početak osnovni podaci(krecem od nulehehehe)
Kupio bi sljivik pa me zanima koliki su troškovi oko istoga?
Ako netko može napraviti specifikaciju troškova bio bih mu vrlo zahvalan.
I drugo pitanje: koliko se može očekivati prinosa po stablu od sljive stare 6-7godina?
Mislim preradjivati svoju sljivu a i vrsiti otkup ali dok je sljiva na grani pa sam strojno obrati.
Pod predadom mislim sljivu dovesti u tekuce stanje.

ŠLJIVA
*IMAM ; Rut geršteter , Stenly , Kalifornijska plava , Čačanska rodna i oko 5 vrsta domaćih sorti ! Putem poticaja dio ljudi posadili su isto šljive ! Sada se neki bune zbog trošarine na rakiju ! Šljive se ne mogu sve preraditi niti pojesti ! Dio se može ispeći u rakiju ! Riječ rakija i kazan su iz Turskog Carsta !
**Tada su Slavonci plaćali 10 % od žitarica turskom zemaljskom gospodaru , a ne trošarinu i porez na kazan ! Ako sada netko proda 100 l rakije , Vlada nam uzima 25 % PDV !! Uz EU bilo bi nam bolje da idemo u Azijsku uniju !
**Ovisno o vrsti šljiva je u odnosu na neke voćne vrste relativno jednostavna za uzgajati ! Problem je prodaja ! Ako se prodaje kao konzumna ,mora se prodati za 3 - 5 dana ! Oni koji hoće prodavati kao konzumnu , trebaju posaditi više sorti sa različitim redosljedom sazrijevanja ! Kod gnojidbe sa umjetnim gnojivom , pojačam nakon što vidim rodnost ! Ako je rodnost manja smanjim gnojidbu da ne rastu nepotrebne grane ! Orezivanje je isto jednostavnije u odnosu na drugo voće ! Kod starih šljva problem je mahovina ! Nekada se u Srbiji proizvodila pasta zvana kreozan !
**Ako netko zna efikasno sredstvo za mahovinu neka napiše !!

http://www.herbos.hr/Default.aspx?art=161&sec=148

Đuro Japarić je napisao/la: ŠLJIVA
*IMAM ; Rut geršteter , Stenly , Kalifornijska plava , Čačanska rodna i oko 5 vrsta domaćih sorti ! Putem poticaja dio ljudi posadili su isto šljive ! Sada se neki bune zbog trošarine na rakiju ! Šljive se ne mogu sve preraditi niti pojesti ! Dio se može ispeći u rakiju ! Riječ rakija i kazan su iz Turskog Carsta !
**Tada su Slavonci plaćali 10 % od žitarica turskom zemaljskom gospodaru , a ne trošarinu i porez na kazan ! Ako sada netko proda 100 l rakije , Vlada nam uzima 25 % PDV !! Uz EU bilo bi nam bolje da idemo u Azijsku uniju !
**Ovisno o vrsti šljiva je u odnosu na neke voćne vrste relativno jednostavna za uzgajati ! Problem je prodaja ! Ako se prodaje kao konzumna ,mora se prodati za 3 - 5 dana ! Oni koji hoće prodavati kao konzumnu , trebaju posaditi više sorti sa različitim redosljedom sazrijevanja ! Kod gnojidbe sa umjetnim gnojivom , pojačam nakon što vidim rodnost ! Ako je rodnost manja smanjim gnojidbu da ne rastu nepotrebne grane ! Orezivanje je isto jednostavnije u odnosu na drugo voće ! Kod starih šljva problem je mahovina ! Nekada se u Srbiji proizvodila pasta zvana kreozan !
**Ako netko zna efikasno sredstvo za mahovinu neka napiše !!

Mahovinu sa stabala vrlo efikasno skidaju bakreni preparati (bordoška juha, crveno ulje) ukoliko se svake sezone obavi kvalitetno zimsko kupanje tim preparatima u koncentraciji 2 - 3 %. Na mojim šljivama kora je glatka i sjajna i bez tragova mahovine, a stare su preko 15 godina...

breskvar je napisao/la:

Đuro Japarić je napisao/la: ŠLJIVA
*IMAM ; Rut geršteter , Stenly , Kalifornijska plava , Čačanska rodna i oko 5 vrsta domaćih sorti ! Putem poticaja dio ljudi posadili su isto šljive ! Sada se neki bune zbog trošarine na rakiju ! Šljive se ne mogu sve preraditi niti pojesti ! Dio se može ispeći u rakiju ! Riječ rakija i kazan su iz Turskog Carsta !
**Tada su Slavonci plaćali 10 % od žitarica turskom zemaljskom gospodaru , a ne trošarinu i porez na kazan ! Ako sada netko proda 100 l rakije , Vlada nam uzima 25 % PDV !! Uz EU bilo bi nam bolje da idemo u Azijsku uniju !
**Ovisno o vrsti šljiva je u odnosu na neke voćne vrste relativno jednostavna za uzgajati ! Problem je prodaja ! Ako se prodaje kao konzumna ,mora se prodati za 3 - 5 dana ! Oni koji hoće prodavati kao konzumnu , trebaju posaditi više sorti sa različitim redosljedom sazrijevanja ! Kod gnojidbe sa umjetnim gnojivom , pojačam nakon što vidim rodnost ! Ako je rodnost manja smanjim gnojidbu da ne rastu nepotrebne grane ! Orezivanje je isto jednostavnije u odnosu na drugo voće ! Kod starih šljva problem je mahovina ! Nekada se u Srbiji proizvodila pasta zvana kreozan !
**Ako netko zna efikasno sredstvo za mahovinu neka napiše !!

Mahovinu sa stabala vrlo efikasno skidaju bakreni preparati (bordoška juha, crveno ulje) ukoliko se svake sezone obavi kvalitetno zimsko kupanje tim preparatima u koncentraciji 2 - 3 %. Na mojim šljivama kora je glatka i sjajna i bez tragova mahovine, a stare su preko 15 godina...

I kod mene dosta pomaže crveno ulje kod skidanja mahovine, ali stabla koja imam u nizini i nalazi se uz šumu, gdje ima dosta hlada u toku dana ta stabla imaju mahovine. Tu sam probao sa vapnom i bilo je dosta očišćeno od mahovine, ali ubrzo se pojavi ponovo zbog položaja voćnjaka u tom dijelu.

HVALA na informacijama za mahovinu , napraviti ću to ! Mahovina je uzela maha u starim voćnjacima u brdskom djelu Slavonije ! Na nju se više hvata snijeg i grane propadaju ! Ja sam mahovinu uništio sa sredstvom zvanim kreozan , koji je proizveden u Srbiji ! To sredstvo zadnji put je bratić kupio u Bosni ! Sada sam čuo da se više ne proizvodi ! Još jedan put hvala !

samo bakar (zato se i spominje crveno ulje), jeftniji je od crvenog ulja u koncentraciji

1,5%!!!

Pozdrav, ja sam imao neke upite prije, i poprilicno sam sve razumio... no evo dva primjerka moje sljive kojima je nikla prva grana nesto malo povis kalema, a gornji dio one stabljike koja je poadjena se osusio (pogledajte ove slike sve ce vam biti jasno), pa me zanima kako sad formirat ove mladice, dali ostavit samo jednu do odredjene visine ili ih 2 ili 3 pustit.... i da ako sam obavio na jesen prskanje crvenim uljem, dali bih to trebao napraviti i ovih dana ponovno?
evo slike

By aanicc u 2012-03-18

By aanicc u 2012-03-18
koga zanima malo vise slika moze pogledat u mojoj temi od vocnjaka i od drugih sadnica

*Fotografija br. 1., ako će to biti samostojeća voćka onda odrežite obadvije doljnje grane !

2 . ako će te uzgajati u redovima , da možete strojem obrađivati između redova , onda je takav početni oblik krošnje dobar , sa tim da je bolje formirano na drugoj fotografiji jer su grane više od zemlje u odnosu na prvu fotografiju !Na prvoj skratite lijevu gradu !
3. kod rezanja uvijek pup ostavite prema vani u odnosu na stablo !
4. kod formiranja nosećih grana , izbjegavajte da nisu u istoj razini , već kao na fotografiji 1 , radi se o tom da je tako bolje u slučaju pucanja grana
4. ako imate zečeve ili srne u blizini zaštitite stablo od glodanja !!

hvala za ove savjete, jos za prskanje molim odgovor,

ali sto se tice ovog prvog savjeta, znaci stabla bi trebala biti samo stojeca, ali problem je drugi, ovaj dio u sredini, tj stabljika, koju sam prvuposadio, je se osusila iznad ovih grana, tako ako osicem grane onda ce se osusit skroz... nego dali bi se moglo da ovu jednu ostavim, i onda na njoj formiram krosnju ili sta vec... jer je ovaj glavni dio iznad suh... mislim da je to problem proljetne sadnje, da je biljka bila iscrpljena i tek je uspila da starta na toj velicini a za ostatak nije bilo dovoljno... a da rijesimo pitanje proljetne sadnje, jer znam da je jesenska najgora bolja od najbolje proljetne, ali sadnice su dobivane besplatno od strane opcine, samo ih trebalo posadit, ali se dobiju u proljece, i tako da i ovo proljece sadim nove sadnice....? nadam ste da ste razumjeli ovaj upit

**na prvoj fotografiji , ako je centralna grana suha , odrežite ju skroz , a lijevu zavežite da bude ravna i vodilica za visinu , iz nje će Vam izrasti grana za lijevu stranu !
**Ja u pravilu vršim jesensku sadnju i to svima predlažem , zemlja se natopi i korijen već u jesen povuče vlagu , a u nekim slučajevima krene i korijen !
**Formiranje krošnje ; ovaj Vaš početni primjer može biti oblik koji zovu palmeta , to vam znači grane kao kat , iznad prvih slijedeće 2 idu na visinu 60 do 80 cm , ako je šljiva samostojeća to se formira drugačije !
**Kod plantažnog uzgoja to ovisi o vrsti podloge ....iz Vaših fotografija nije jasno da li Vi želite šljive uzgajati pojedinačno ili plantažno ! Ja imam plantažu i između redova orem

trebaju bit samostojece... a ovo me je zanimalo dali da ostavim obe ili samo jednu cako je centralkna grana suha,, puno vam hvala, i dali ih je potrebno poprskati sada ponovno ako sam to ucinio na jesen crvenim uljem

Ako je centralna suha,odstranije a ostavi naj jaču i prikrati je na željenu visinu
Kasnit će jednu godinu,ali to je viša sila.

Jel zna netko kako bi bilo najbolje koristiti pepel u voćnjaku?

Za poboljšanje tla u voćnjaku i povrtnjaku može se koristiti pepel od crnogorice, bjelogorice ili slame od žitarica.
Pepel ugljena se ne koristi.
Primjena u povrtnjaku i voćnjaku
U rano proljeće se na jedan četvorni metar dodaje oko 15 dekagrama pepela i unese se u tlo štihanjem ili motikom.

Imam dosta pepla,i isto tako imam kiselog tla,pa me zanima kako bi bilo najbolje koristiti pepel.

politicar je napisao/la:Jel zna netko kako bi bilo najbolje koristiti pepel u voćnjaku?

Za poboljšanje tla u voćnjaku i povrtnjaku može se koristiti pepel od crnogorice, bjelogorice ili slame od žitarica.
Pepel ugljena se ne koristi.
Primjena u povrtnjaku i voćnjaku
U rano proljeće se na jedan četvorni metar dodaje oko 15 dekagrama pepela i unese se u tlo štihanjem ili motikom.

Imam dosta pepla,i isto tako imam kiselog tla,pa me zanima kako bi bilo najbolje koristiti pepel.

To i mene zanima ali mislim da pepel je večinom za rahlit zemlju a i digiestor je napiso da dodavanjem pepela u digiestor dobivas kalijevo gnojivo
Tak da po tom valjda ima i kalija u njemu
A za kiselo tlo stavljat vapno neznam sad točno količinu .

pepel se nekad koristio za izradu sapuna kao glavna tvar za dobivanje lužine...inače je izrazito visokog ph i nije ga štetno dodati u kiselo tlo

spaljeno strnište ili gorjela šuma u tom smislu nikad nisu naškodile novim biljkama, dapače

katastrofalni mraz !
Nikada nisam bio ljući nego jučer pregledavajući voće poslije katastrofalnog mraza !U ponekom cvijetu šljive vidi se još poneki živi tučak ! Šteta što nema nekog da nas razapne na križ , pa da ovu zemlju napustimo u dubinu 1, 2 m gdje nema za sada smrzavanja !

Poštovani forumaši desilo se nešto neobično u mom novom nasadu šljive čačanke rane,evo o čemu se radi.Prije tri god.nabavio sam 60 sadnica čačanke rane, sadnice kupljene u Iloku nisam zapamtio proizvođača ja u tri godine ostao sam na 10 sadnica od 60 posađenih.Problem se javio u drugoj godini i to na načim da na proljeće na sadnici prolista od tri noseće grane jedna na nekoj dve,jedna ostane neprolistana ili kad počne da se jave pupići odmah se listići osuše.Tako da se naredne godine sadnica osuši.Neznam uzrok na jesen ću sve povadit i posadit domaću sortu požegaču bez obzira što nije otporna na šarku.Dali je dozvoljeno sadit u iste rupe gdje su bile ove bolesne.Molim za savjet pozdrav.


Premješteno iz foruma predstavite se.

Pitanja o šljivi idu u temu ŠLJIVE.

nikoladr je napisao/la:Poštovani forumaši desilo se nešto neobično u mom novom nasadu šljive čačanke rane,evo o čemu se radi.Prije tri god.nabavio sam 60 sadnica čačanke rane, sadnice kupljene u Iloku nisam zapamtio proizvođača ja u tri godine ostao sam na 10 sadnica od 60 posađenih.Problem se javio u drugoj godini i to na načim da na proljeće na sadnici prolista od tri noseće grane jedna na nekoj dve,jedna ostane neprolistana ili kad počne da se jave pupići odmah se listići osuše.Tako da se naredne godine sadnica osuši.Neznam uzrok na jesen ću sve povadit i posadit domaću sortu požegaču bez obzira što nije otporna na šarku.Dali je dozvoljeno sadit u iste rupe gdje su bile ove bolesne.Molim za savjet pozdrav.


Premješteno iz foruma predstavite se.

Pitanja o šljivi idu u temu ŠLJIVE.

skoro sam slušao jednu tezu jednog priznatog agronoma koji je rekao da šarka nastaje od kiselosti zemljišta. Ja donekle tu tezu mogu i potvrdit iz svog iskustva sa upotrebom prevelikom količinom ureje. Već par godina je ne bacam u voćnjak ureju, dodajem kreč i pojavu šarke sam dosta umanjio. Mislim da trebaš dati zemlju na analizu, pa onda tek po toj analizi uradit sledeći korak. Jedan od uzroka za sušenje sadnica može biti i nepravilna sadnja, treba i o tome voditi računa. Moj je savjet prvo uradi analizu zemljišta i pristupi gnojidbi po tome i vodit računa pri sadnji. Preduboka sadnja može dovest do sušenja sadnica.

Hvala na brzom odgovoru sadio sam kako se sadi nije mi prvi put zašto sadnice koje sam posadio na istom terenu prije šest godina dobro izgledaju i rađaju i dobre su kondicije.Zaboravio sam vam reći da su mi se i dve breskve vinogradske osušile a njih sam posadio u isti red sa šjivama samo u produžetku.Ove neke koje nisu sad procvjetale bile su jake i u dobroj kondiciji nisam pametan šta se dešava.Moram napomenuti teren gdje su problematične šlive nešto je strmiji pa sam morao napravit strojem terase širine 4m tako da redovi sad imaju zanemariv kontra pad od ranije kosine.

Ja neznam koji je uzrok sušenju sadnica, al znam da ideja sa sadnjom požegača nije loša -naravno ovisno šta planiraš sa rodom kad dođe-a doći će ako posadiš

politicar je napisao/la:Ja neznam koji je uzrok sušenju sadnica, al znam da ideja sa sadnjom požegača nije loša -naravno ovisno šta planiraš sa rodom kad dođe-a doći će ako posadiš

Požegača je slična čačanki rodnoj i rakijska je šliva i mislim da neću morat "spavat" u voćnjaku kao do sad sa čačankom.Špricam čačanku 6puta godišnje ,okopavam ,đubrim ,krečim, režem i uvijek strahujem,mislim da su ove nove sorte ovisne o kemiji i da u suprotnom nemogu opstat.