ŠLJIVA

hvala!kad bi bilo dobro obaviti prskanje s obzirom da je sada mraz i inje na šljivama?

ivan jalsic je napisao/la:Pozdrav svima!kad bi trebalo obaviti zimsko prskanje i sa čime?ZMAJ

Neposredno nakon ili u tijeku opadanja lišća treba prskati s bakrenim preparatima 1-2% (CUPERBLAU Z, NORDOX, CHAMPION, CAFFARO, NEORAM). Drugi put se prska kad počnu pupovi bubrit u proljeće, a treći put neposredno prije listanja.

Bitno je da su bakreni pripravci i da se dobro držiš upustva proizvodjača.

ivan jalsic je napisao/la:hvala!kad bi bilo dobro obaviti prskanje s obzirom da je sada mraz i inje na šljivama?

Najbolje je kada je temperatura iznad 5 stepeni , bez vjetra i vedar dan.

aanicc je napisao/la:jao zar je moguce da do sada nitko nije odgovorio..... dajte ljudi pomagajte, ev sad bi ih trebalo i prskati, kako sam procito na forumu, i dajte recite kakva je pravilna gnojidba, jel i za to ima posebno objasnjenje, ili je to standard, proljece i jesen....

...nisam dugo bio na ovom forumu, al evo da ti odgovorim kad sam već ovdje; kad posadiš jednogodišnju sadnicu (a najbolje je to učiniti u jesen) ona obično izgleda kao jedna dugačka šiba, pritka, štap, eventualno s par izboja pri vrhu sadnice. U proljeće, neposredno prije kretanja vegetacije, takvu šibu jednostavno prikratiš na cca 80 - 100 cm visine na način da je odrežeš blago ukoso nešto iznad jednog vidljivog pupa.
Iz pupova koji su raspoređeni cijelom duljinom sadnice potjerat će izboji. Ti trebaš odbrojati gornjih cca 5 komada i njih ostaviti, a sve ostale od tog mjesta pa do zemlje jednostavno noktom otkinuti čim krenu. To treba ponoviti nekoliko puta u prvih mjesec dana vegetacije jer bit će još pupova koji će potjerati.
Na taj način postižeš da ti se iz tih nekoliko gornjih pupova razvije provodnica i nekoliko jakih osnovnih grana.
Neki ovo rade i na način da ostave najgornji pup (iz kojeg se razvije provodnica) i onda odaberu nekoliko pupova tako da ostavljaju 3 - 4 pupa "napreskokce" tj. npr. otkinu slijedeći pup ispod onog ostavljenog za provodnicu pa ostave jedan pa otkinu slijedeći i opet ostave jedan i tako ostave 3 - 4 pupa pazeći da svaki gleda na drugu stranu i isto tako onda pokidaju sve ostale pupove do tla.
Hoću reći, ti si taj koji određuje gdje će biti buduće grane, a ne slučajnost ili "majka priroda".
Što se jesenje prihrane tiče, nećeš pogriješiti ukoliko uokrug oko sadnice plitko motikom ukopaš cca 1/2 do 1 kg NPK gnojiva formulacije 7 : 20 : 30, 0 : 10 : 20, 8 : 26 : 26 i sl. Također, dobro zreli goveđi, konjski ili ovčji stajnjak u količini od 20 - 30 kg uvijek dobro dođe i s njim nikako nećeš pogriješiti. A u proljeće pri samom kretanju vegetacije možeš dati 200 g KAN-a i koncem travnja još jednom 200 g KAN-a. I naravno, gnojivo obvezno ukopati u tlo.
A sada u jesen možeš ih oprskati ili nordoxom ili cuprablauom. A neposredno prije kretanja vegetacije bilo bi dobro "okupati" ih crvenim uljem u koncentraciji od 3% (3 l na 100 l vode ili 3 dcl na 10 l vode). Sretno.

aanicc je napisao/la:pozdrav, novi clan korisnog foruma, i novi vocar


zasadio sam 150 kom cacanske ljepotice, ovo im je prva godina, i dobro napreduju, inace tlo im je vrhunsko, i vec su se udebljale u odnosu na proljetnu sadnju.... ali imam problema, ugl neiskustvo... neke sljive nisu bacile grane na vrh stabla, nego na dnu, ali povis kalema, i sasvim je ok, ali neznam kako sada formirati krosnju, dali pustiti samo jednu najjacu granu do vise ne 80-100 cm i onda iz nje formirati krosnju, ili kako vec... i naravno zanimam me pravilna rezidba odmah od pocetka... pa da malo objasnite... i sve ostalo me zanima, pravilno prskanje i pravilna gnojidba za ovakvu vrstu , kada i koliko.... naravno kako me je krenulo, na proljece cu vjerovatno podici zasad za jos 300- 400 sljiva i jos ponesto drugog voca ... ako treba i slike cu stavit, samo mi objasnite kako i sta?

...mišljenja sam da radiš u startu jednu od osnovnih grešaka, a to je proljetna sadnja voća . Najlošija jesenska/zimska sadnja bolja je od najbolje proljetne. Ovo iz razloga jer korijen cijele zime raste i do proljeća u jesen posađena sadnica ima već mnoštvo novih žilica, dok ona posađena u proljeće mora energiju trošiti istovremeno i na rast korijena i na rast nadzemnih organa tj. novih izboja. ne vjeruješ li, kupi sada 2 sadnice iste vrste i sorte (npr. 2 šljive č. ljepotice) pa jednu odmah sada posadi, a drugu zatrapi u pijesak (kako čine u rasadnicima i polj. trgovinama) i posadi je u proljeće. Pa ćeš iduće jeseni vidjeti više no očitu razliku između te 2 sadnice.
Za sadnju još uvijek nije kasno, može se saditi sve dok tlo ne počne smrzavati, naravno, ako je parcela pripremljena za sadnju.

ovako... ja znam da je bolja jesenka sadnja, ali posto imam drugi problem... sadnice nisam kupovao... nego ih je opcina dodjeljivala , tj kao pokretanje negog gospodarstva, jer je opcina mala, a i slabo se zemlja obradjuje, svi se iselise , i onda kao za zadrsavanje ostalog stanovnistva, oni pokrecu tu akciju, s kojom dodjeljuju sadnice.... odprilike od 100- 150 komada, onome tko se prijavio u roku... tako sam i ja, jer ima tih nekih 1h, ili 1.5h zemlje koja je teska za obradjivanje i slabo uspjevaju druge kulture... pa eto kad je vec dodjeljeno zasto nebih pokusao da podignem neki nasad... uglavnom, od 130 posadjenih sljiva 130 ih je se primilo, i sve su lijepo startale, i dobro se razvile...ali svakako je bilo redovno zaljevanje...e sad, tu stupa ona sadnja s proljeca... korijen je gubio snagu i energiju na svoje razvijanje, pa su neke sljive osusile u gornjem dijelu na tih 80 cm, a pupovi koji su se pojavili su narasli oko 30-40 cm od poda... e sad sta sa time napraviti, jel i tu pustati jednu provodnicu, ili osjeci sve osim jednog dok ne naraste na nekih 80 cm pa od tada pustati provodnice... uslikam ih ja vec cim bude ljepo vrijeme... pa vidite o cemu se radi... ali ovih 130 je da se malo naucim... kako sam cuo i ovo proljece ce opcina da djeli sadnice, i rekli su da ce zaokruzivat brojke na 300 kom, tako da bih ja mogao dobiti jos 170 kom... i ostalo cu nadosadit iz rasadnika...ali tek na sljedecu jesen... kao sto rekoste bolja je jesenska sadnja... a uostalom kad su džaba dobivene, da bude sljive za kompota, i malo rakije isplatile su se vec...

...da, kad već besplatno dijele valja to iskoristiti

pa da.. uslikat cu ja par vocki pa stavit na forum da vidite, i kazete sta napraviti sa tim mladicama...a i nadam se da ce ove sto budu sadjene na proljece biti dobre kao ove...

nakon doktorata iz pijanstva stiglo i ovo

Nego de mi reci što ti je sve trebalo od štiva za doktorat iz pijanstva? Jesi moro ić na kake vježbe, negdi na praksu, staž i ostale cermonije?

prvo vježbaš uz svoj kazan,verificirane potvrde iz 10 birtija,10 potvrda od ukrajinki da možeš namazan dvaputa i staž min.20 g

zvonis01 je napisao/la:prvo vježbaš uz svoj kazan,verificirane potvrde iz 10 birtija,10 potvrda od ukrajinki da možeš namazan dvaputa i staž min.20 g

haha, ova ti je dobra

zvonis01 je napisao/la:prvo vježbaš uz svoj kazan,verificirane potvrde iz 10 birtija,10 potvrda od ukrajinki da možeš namazan dvaputa i staž min.20 g

Prvo i drugo rješeno, prva polovica trećeg nedolazi u obzir, a druga polovica nije greda, a četvrto se nazire pomalo.

pozdrav ekipi, redovno vas čitam već jako jako dugo. Posadio sam oko 1,5 hektar šljiva ovu jesen. Za sad se drže, kupio sam certificirane sadnice, i male su dobro razvijen korijen.

Najviše me od svega zanima koliko da stavim gnojiva, jedne vile konjskog gnoja sam sad stavio na jesen i planiram neko umjetno. Pa me sad zanimaju vaša iskustva. INače sam sadio na tlo koje je oranica, obrađivano tlo, nemam problema s vodom i , imam nekih 80 cm do tvrdog sloja. Npravio sam podrivanje i sve. Jedino nisam radio meliorativnu gnojidbu, ali zato sam dok sam u brazdu sadio šljive oko svake šjive stavio konjski gnoj (ne blizu korijena)
smjer sadnje je sjever jug, 5x 4 sadnje
posadio sam 5 vrsta šljiva, rodnu i najbolju najviše pa stenly i bistrice imam nešto ali stara stabla

...pošto nisi baš nikakvo mineralno gnojivo stavljao, a niti radio meliorativnu gnojidbu, bilo bi dobro oko svake sadnice 1 metar uokrug rasipati 1 kg gnojiva formulacije 7 : 20 : 30, 8 : 26 . 26, 0 : 10 : 20 ili sl. Ili makar 15 : 15 : 15. I I ukopati ga odmah, naravno.
A ako si baš jako "tanak" s novcem, onda makar 1/2 kg po sadnici. I rano u proljeće oko 200 g uree ili u 2 navrata po 200 g KAN-a 27% N.
Ako ćeš koristiti KAN umjesto ureee, onda prvu prihranu obavi koncem ožujka ili početkom travnja, a drugu negdje početkom svibnja, ne kasnije.

breskvar korjen je nekih 30 cm u promjeru, pa sad mi nije jasno zašto da sipam okolo sadnice 1 metar gnojivo umjetno,tamo će korjen doći tek za 3 -5 godina.

iz savjetodavne službe - stručnjak voćar mi je rekao da stavim sad na ovaj konjski gnoj još u proljeće ok 15 dkg umjetnog gnojiva.

osobno imam još starog humusa, kravlji gnoj odležao nekoliko godina, i to ću razbacat po voćnjaku. Voćnjak ću održavat sjetvospremaćem i tanjuraćama, sad dok su još šibe.

zato sam sad u dilemi.

inaće posadio sam na oranicu koja je uredno gnojena svake godine, rasla zob.

e sad ti budi pametan, a nešto se mora npravit

vedric je napisao/la:breskvar korjen je nekih 30 cm u promjeru, pa sad mi nije jasno zašto da sipam okolo sadnice 1 metar gnojivo umjetno,tamo će korjen doći tek za 3 -5 godina.

iz savjetodavne službe - stručnjak voćar mi je rekao da stavim sad na ovaj konjski gnoj još u proljeće ok 15 dkg umjetnog gnojiva.

osobno imam još starog humusa, kravlji gnoj odležao nekoliko godina, i to ću razbacat po voćnjaku. Voćnjak ću održavat sjetvospremaćem i tanjuraćama, sad dok su još šibe.

zato sam sad u dilemi.

inaće posadio sam na oranicu koja je uredno gnojena svake godine, rasla zob.

e sad ti budi pametan, a nešto se mora npravit

Nema potrebe bacat gnojivo prve godine preširoko oko sadnice. I jedan savjet: bolje ikako gnojivo nego nikakvo Nećeš pogriješit ako sadnici daš bilo koje gnojivo (umjetno ili konjski gnoj) , stim da to ne razbacuješ predaleko od sadnice. Kada je u pitanju šljiva često se možeš orjentisat prema krošnji, koliki je obujam krošnje tako možeš i bacat gnojivo oko stabla. Mislim na krošnju koja je propisno orezivana, a ne treba ići dalje sa gnojidbom od jednog metra od stabla, nema potrebe. Često danas imamo sadnice sa novim vrstama podloge koje su različite forme korijena, treba i to uzeti u obzir i pristupat shodno tome.

Ukoliko je tlo dovoljno rahlo, za godinu dana sadnice bez ikakvih problema imaju korijenov sustav dulji od metra. A hranjiva se usvajaju tankim tzv. vlasastim korijenjem, a ne osnovnim tj. kosturnim korijenjem.
To, tanko, vlasasto korijenje nalazi se najvećim dijelom na perifernim dijelovima korijenovog sustava, a davanjem gnojiva malo dalje od stabla potiče se i brži porast korijenovog sustava u širinu, čime se postiže i bolje ukorijenjivanje i smanjuje u rodu pojava izvaljivanja stabla pod teretom roda.
Karikirano rečeno, davanjem gnojiva neposredno uz stabla dobije se isti efekt kao kad bi rakiju umjesto u usta, istresao sebi za vrat
A to što sam naveo količinu od 1 kg mineralnog gnojiva po stablu jest. stoga što nije provedena meliorativna gnojidba tzv. gnojidba "na zalihu". Treba uzeti u obzir količinu čistog P i K sadržanog u stajnjaku, u njemu ga ima znatno manje nego u mineralnim kombiniranim gnojivima.
A naveo si da si oko svake sadnice stavio "1 vile konjskog gnojiva", znači između 5 - 10 kg, što je svakako premalo. Okvirno, na 1 ha površine bilo bi potrebno oko 20 - 30 tona zrelog stajnjaka prilikom podizanja voćnjaka. I onda svake 3 - 4 godine još po 20-ak tona.

hvala breskvar svaka čast na odgovoru. Imam još jednu ideju koju bi primjenio

znači traktorom mogu ići na zemlju i okomito i vodoravno, tako da mogu sad odorat jedno 30 cm brazde i u te brazde staviti stari humus ili stajnjak.

znači na 1 mjetar od korijena bi sa sve 4 strane bilo hrpa gnojiva..koje bi kasnije zatanjurao

e sad koliko bi to trebalo otprilike gnojiva po 1 m 2, jer taj postupak bi zamjenio meliorativno gnojenje od kojeg sam odustao jer nisam htio gnojiti sredine redova

5x 4 je sadnja, a tlo mi je jako jako rahlo, to sam se uistinu potrudio, jer napravio sam sve kaj se tražilo

nadam se da bi s tim postigao isti učinak kao i s meliorativnim gnojenjem samo što bi ovo bilo cilljano.

i naravno mogu odmah staviti i umjetno gnojivo s tim stajskim gnojem

...jedan ha ima 10 000 "kvadrata". Ti imaš jedan i pol ha, dakle 15 000 "kvadrata". Dakle za ha ti treba cca 20 000 kg, za ukupnu površinu otprilike 30 000 kg (30 tona stajnjaka). To bi bilo oko 2 kg po metru kvadratnom.
A sad da ti još nešto pojasnim; P i K su u tlu vrlo slabo pokretni. Premještaju se (po dubini) oko 1 cm godišnje tj. za razliku od N - ne ispiru se kišom. Dakle, ti ne bi gnojio "sredine redova" uzalud. Smisao meliorativne gnojidbe ili tzv. "gnojidbe na zalihu" jest unijeti P i K na dubinu na koju ih kasnije zbog razvoja korijenovog sustava i oštećivanja žila nije moguće unijeti, a voćka ih koristi nakon par godina, oni dakle čekaju da voćka svojim korijenjem dođe sama do njih.

U potpunosti si upravu ,kolega

znam da sam van teme,dali neko ima iskustva sa aku škarama za voće,koristi(o) ili vidio jel to čemu ili...

daevu je napisao/la:znam da sam van teme,dali neko ima iskustva sa aku škarama za voće,koristi(o) ili vidio jel to čemu ili...

ja sam probao ali nakon pola sata rada mi ruka otpadne zbog težine jer cijelo vrijeme je ruka prema gore,obične škare su 5 puta manja težina,mislim da su korisne za rad na platformi ili vinograd,ali najbolje traži da probaš

Da li netko od vas ima iskustva s gnojenjem ,ali tako da ste previše pognojili da je biljka previše bujala i na kraju je sva kora ispucala.

Od iskustva ljudi skojima sam pričao, došao sam do zaključka da treba umjereno gnojiti, jer biljka je ko i labrador, koliko mu daš toliko pojede i uvijek traži još.

vedric je napisao/la:Da li netko od vas ima iskustva s gnojenjem ,ali tako da ste previše pognojili da je biljka previše bujala i na kraju je sva kora ispucala.

Od iskustva ljudi skojima sam pričao, došao sam do zaključka da treba umjereno gnojiti, jer biljka je ko i labrador, koliko mu daš toliko pojede i uvijek traži još.

većina nas je napravila analizu tla prije sadnje pa znaš što fali,ineče je bacanje novaca