ARONIJA

tena0708 je napisao/la:ljep pozdrav svim forumašima puno dobrih savjeta sam pokupio na ovom forumu. Da se pohvalim danas posadio 900 kom i nadam se najboljem

pozdrav,koju si sortu posadio,i na koliko je tih 900 komada m2 zemljišta,podijeli malo s početnicima i sretno

matom je napisao/la:Pozdrav svima, pratim forum neko vrijeme, puno dobrih informacija , namjeravam zasaditi manji broj sadnica za početak ( do 1000), pripreme su izvršene, još moram kupiti sadnice i zemlju, pa krećem!

pozdrav,da li planiraš posaditi sada,bojim se zemlja ne bude prehladna zbog golog korijena,da li ima netko kakvog iskustva?

ja isto trebam posaditi još 500 komada..... Misli da će se moći saditi jos idući tjedan....ako ne onda u proljeće sve ovisi o vremenu

aronia croatia je napisao/la:Poštovani aroničari!...da li pametno saditi za cca 1 mjesec,vjerovatno će zemlja već biti hladnija pa ne znam da li će biti posljedica ili čekati proljeće ili tek slijedeću jesen,hvala

ja sam prije dvije godine sadio u proljeće i sve je bilo ok.

ja imam i problem što oranje jako teško ide, treba još kiše...

meni je dosadno pa ću se ja sam sa sobom dopisivati

upravo sam saznao da je dvogodišnja aronija u Makedoniji 3 Eura. Bome fino...

aronia croatia je napisao/la:Poštovani aroničari!...da li pametno saditi za cca 1 mjesec,vjerovatno će zemlja već biti hladnija pa ne znam da li će biti posljedica ili čekati proljeće ili tek slijedeću jesen,hvala

saditi se moze sve dok zemlja ne bude zamrznuta.

moze se saditi i u proljece, samo sto je kraci rok, jer biljke vrlo brzo krenu u vegetaciju cim se vrijeme malo proljepsa, a svjedoci smo da su prijelazi iz jednog godisnjeg doba u drugo postali jako kratki.

...možda će još oko 01.12. biti zemlja ok,onda sadim,tehnika ručno-strojna,neka improvizacija

aronia croatia je napisao/la:

matom je napisao/la:Pozdrav svima, pratim forum neko vrijeme, puno dobrih informacija , namjeravam zasaditi manji broj sadnica za početak ( do 1000), pripreme su izvršene, još moram kupiti sadnice i zemlju, pa krećem!

pozdrav,da li planiraš posaditi sada,bojim se zemlja ne bude prehladna zbog golog korijena,da li ima netko kakvog iskustva?

Ne, planiram iduće godine, ukoliko trend sadnje ne eskalira

matom je napisao/la:

aronia croatia je napisao/la:

matom je napisao/la:Pozdrav svima, pratim forum neko vrijeme, puno dobrih informacija , namjeravam zasaditi manji broj sadnica za početak ( do 1000), pripreme su izvršene, još moram kupiti sadnice i zemlju, pa krećem!

pozdrav,da li planiraš posaditi sada,bojim se zemlja ne bude prehladna zbog golog korijena,da li ima netko kakvog iskustva?

Ne, planiram iduće godine, ukoliko trend sadnje ne eskalira

svi se vjerovatno nadaju da neće,ja osobno mislim da je to odličan izbor za uzgoj tako ljekovite biljke

uporno pokušavam poslati neke fotografije i grafikone,ili ne znam ili nešto drugo ne radi[img][/img]

ok,mora proći neko vrijeme od početka članstva,javlja administrator

jedan tekst o najvećem neprijatelju
Epicometis Hirta
a beetle of the family Scarabaeidae that damages numerous agricultural crops. Epicometis hirla is up to 12mm long. It is dull black and clothed with grayish yellow bristles; the elytra have white spots.

The insect is found in southern parts of the European USSR. It appears in early spring and feeds on the generative organs of such early-flowering plants as dandelions and coltsfoots. When fruit trees blossom, the insects invade orchards and devour the flower buds and blossoms of apple, pear, and similar trees. During years of massive reproduction, the insects can completely destroy generative organs in two or three days. They cause particularly serious harm during drought years. When the blossoming of fruit trees reaches its completion, the beetles feed on the flowers of gramineous and cruciferous plants.

E. hirta deposits its eggs in soil rich in humus. The newborn larvae feed on decaying rootlets and humus. The beetles winter in the soil.

Countermeasures include shaking the beetles from trees and shrubs and destroying them; this should be done in the morning and on cool, cloudy days, when the beetles’ level of activity is low. The earth around the tree trunk should then be treated with insecticide to kill beetles that have hidden in the earth overnight

Tropinota hirta - dlakavi ružičar.
Šta se tiče suzbijanja, mogući su jedino atraktanti, odnosno mamci. Koristi se kombinacija cinamil alkohola i transanetola [(3-phenyl-2-propen-1-ol) + (1-methoxy-4-(1-propenyl)benzene)].
Ovo su podaci iz Mađarske, metode kemijske zaštite nisu primjenljive ni učinkovite radi cvatnje. Nije mi nažalost poznato da li ima koji registrirani preparat na tržištu za suzbijanje navedenog štetnika u okolici.

Dlakavi ružičar (Epicometis hirta) i crni ružičar (Oxythirea funesta)
Iz velike porodice listorošca (Scarabeidae), poznata su dva jako slična štetnika koji posljednjih godina čine značajnije štete u pojedinim voćnjacima. Oba se uvlače u cvjetove i izgrizaju plodne organe, od njih stradaju tučak i prašnici pa nema zametanja ploda.

Dlakavi ružičar velik je kukac, dug oko 10 mm, crne boje, s 12-15 svijetlih točkica te obrastao s bijelo do žućkastim dlačicama. Crni ružičar nema dlačica.

Odrasli ružičari pojavljuju se rano u proljeće i zadržavaju se na korovnim vrstama, a masovnije se pojavljuju tijekom travnja. Osim na voćnim vrstama štete rade i na nekim ratarskim kulturama i cvijeću.

Jedan odrasli kukac obično uništi 4-5 cvatova, znači 20-25 cvjetova, pa ako se pojave u velikom broju mogu uništiti cijeli rod .

Kemijsko suzbijanje nije potpuno riješeno jer se u vrijeme cvatnje ne smiju koristiti insekticidi opasni za pčele i druge oprašivače. Želučani učinak ne dolazi do izražaja jer se ružičar većinom hrani unutarnjim dijelovima cvijeta, dok je kontaktno djelovanje oslabljeno dlačicama kukca.

Kod manje pojave ovih štetnika preporuča se njihovo ručno sakupljanje i mehaničko uništavanje. Postavljanjem plastičnih klopki (trapova) s plavom pločom i "biljnim mirisima" hvataju se ovi kukci i prati njihova populacija.

Na svu sreću, nisam se susreo s njim, ali znam da može biti gadno. Neki na forumu su već pisali o ovome.

ksara je napisao/la:Na svu sreću, nisam se susreo s njim, ali znam da može biti gadno. Neki na forumu su već pisali o ovome.

Ne brini, doći će bez da ih zoveš. I to masovno. Kad jednog uloviš tri druga mu dođu na sprovod. Uglavnom - vidim da imaš dosta prostora u voćnjaku. Nakupuj jeftinih plastičnih posuda kod kineza, što plavije to bolje, ali ne tamno plave nego onako jako plave. Postavi panjčić na svakih dvadesetak metara u redove i na panjčić te posude, kante lavore ... štogod, napuni do pola vodom i svaki dan mijenjaj. Neće ih to previše spriječiti da napadaju biljke ali smanjit ćeš im broj za razmnožavanje jer se vragovi ukopaju oko korjena biljke u humus, i tu se razmnožavaju i preživljavaju. Na žalost to su nam Ameri poslali preko Mađara ... stiglo sa sojom i ostalim gmo smećem. Jako je otporna, a ne možeš kemijom ništa postići jer je toliko dlakav da kemija ne dolazi do tijela, a usput uništiš i sve ostale kukce koji su nam korisni. Da ne spominjem eko uzgoj u kojem nema kemije. Dakle ne možete biljke tretirati deterdžentom sa suđe . I još nešto, ako je godina dobra pa aronija cvjeta intenzivno, onda je šteta manja jer se vrag zadržava na laticama i prašnicima, tučak uglavnom ne dira. Ali, ako je cvatnja sporija, cvijet po cvijet, onda je jako agresivan jer je gladan i tada napada i tučak pa čini priličnu štetu.

I, usput, netko je rekao - ako sadnja ne bude intenzivna ... Nema - ako, već jest intenzivna. Gledam, čitam ... koliko ljudi se upušta u avanturu. Bojim se da mnogi baš i nisu promislili do kraja ... Sve je lijepo i krasno dok je urod u granicama par stotina kila, ali kad prijeđe u tone, pa nekoliko tona, pa nekoliko desetaka tona ... e, onda je problem. Uostalom, vidjet će i sami. Ne treba zaboraviti da 1.000 njak grmova, u punom rodu, daje 8 - 10 tona. Previše za kućanstvo i osobnu upotrebu, premalo za ozbiljno tržište. Premalo za kombajn i ozbiljne strojeve, previše za ruke i fizikalije. A snovi o nekim fantastičnim cijenama i zaradama baš i nisu realni. Samo da ne zaboravite, desetak tona bobica je cca. 16,5 m3 prostora. Plus kašete ... to je cca 20 m3 prostora koji trebate osigurati za hladnjaču, ako želite raditi normalno. Nitko neće kupiti poluosušeno i smežurano voće kojem je počelo vrenje. U najboljoj varijanti, za koju su potrebni odredjeni preduvjeti, to je mala hladnjača 3x3x3 m, odnosno 27 m3, čija je cijena izgradnje cca 5.000 € - što je najpovoljnije na Hr tržištu. Inače je standardno cijena cca skoro duplo. A za ozbiljnu proizvodnju neophodni su nekoliko puta veći kapaciteti. Plus energija, pakiranje, transport ... nakupi se i previše troškova. Druga stavka je - voda. Ako nemate vodu na tabli, u voćnjaku, i ozbiljno navodnjavanje - nemojte ni pokušati komercijalno uzgajati bobice. Bacate lovu uzalud. Zatim kojekakve zaštite - od ptica, tuče, ljudi ... dakle mreže i ograde ... cijene - da ti pamet stane.

Da ne shvatite pogrešno, nije mi cilj ni pametovati niti ikoga plašiti i odvraćati od nauma. Meni je skroz svejedno, mi imamo svoj put i cilj ... ovo je samo dobronamjerni savjet. Treba shvatiti da poljoprivreda, a posebno voćarstvo, nije usputni vikend hobi. To je postao čisti biznis i tako se treba i ponašati. Tko to ne može shvatiti unaprijed ... brzo će se osvijestiti.

Kažu stari ljudi da se na prestupnu godinu nikako nevalja saditi trajne nasade.....

Medojed hvla na savjetu, nadam se da mi neće trebati, odnosno da ću sto duže izdražati bez ružičara u ove dvije i pol godine nije ga bilo.
Što se tiće deterdženta to je krivo shvaćeno,al ok.

Ja vjerujem da su svi sjeli i izračunali što ih čeka ako krenu u ovo, odnosno da će imati sve više i više uroda.... ja na godinu recimo očekujem nešto oko tonu..... Treba biti sposoban pa to nekako prodati..... Koliko se ljudi samo bavi jabukama, šljivama, višnjama i ostalim proizvodima pa opet nekako to sve prodaju.....

Po meni prije svega čovjek mora biti sposoban..... Što vrijedi imati jedini aronije u Hrvatskoj ako ne znaš to pretvoriti u neku zaradu.....

medojed je napisao/la:

ksara je napisao/la:Na svu sreću, nisam se susreo s njim, ali znam da može biti gadno. Neki na forumu su već pisali o ovome.

Nakupuj jeftinih plastičnih posuda kod kineza, što plavije to bolje, ali ne tamno plave nego onako jako plave. Postavi panjčić na svakih dvadesetak metara u redove i na panjčić te posude, kante lavore ... štogod, napuni do pola vodom i svaki dan mijenjaj. Neće ih to previše spriječiti da napadaju biljke ali smanjit ćeš im broj za razmnožavanje jer se vragovi ukopaju oko korjena biljke u humus, i tu se razmnožavaju i preživljavaju.

ovo s plavi lavorima fercera. Ja ih proljetos nisam ni vidio da ih ima dok nisam stavio jedan lavor. Tako da toplo preporučam tu metodu.

ove godine je dosta aronija posađeno, jučer me zvao dečko koji će posaditi 700 sadnica, prijie njega jedan je čovjek uzeo 1000

Pozdrav svima ja samo pratim temu i rijetko se javljam:Evo moje adrese na faceu pa svatko može pogledati od sam sadnje pa do danas sve je zabilježeno sa nekoliko fotografija.Imam nasad od 2000 kom i prve godine sam imao oko 15 kg što sam sve proizveo za osobne potrebe.Sljedeće godine mislim da bi trebalo biti između 500 do 1000 kg.teško je to procijeniti iako neki kažu da je moguče ja osobno mislim da je to nemoguče procijeniti.
https://www.facebook.com/pages/OPG-JOSIPOVI%C4%86/257738467606858

Pozdrav svima,
istražujem ovu temu i drago mi je da ste svi zagrijani za posao, no međutim može li mi netko iskreno reći kolika je okvirna cijena pri otkupu aronije jer dosta ima špekulacija o cijeni i dobiti iz ovog posla?

mrasic6 je napisao/la:Pozdrav svima,
istražujem ovu temu i drago mi je da ste svi zagrijani za posao, no međutim može li mi netko iskreno reći kolika je okvirna cijena pri otkupu aronije jer dosta ima špekulacija o cijeni i dobiti iz ovog posla?

NEMA ORGANIZIRANOG OTKUPA !!

Ja sam jedini nudio otkup pa nitko nije zelio prodat, kazu cijena im je mala, a bit ce i jos manja. nemoze aronija u otkupu kostat vise od npr visnje ili kupine i maline.

Neki nadobudni su me i napadali, a i sire neistine o meni i o nekakvom otkupu od 35 kuna. Kako to da ja neznam di se to otkupljuje po toj cijeni, odma bi prodao cijeli urod i nebi se zahebavao s preradom i ministarstvima , dozvolama, kojekakvim propisima, certifikatima, trgovcima, naplatom ...
Mozda netko i hoce otkupiti po toj cijeni ali novce necete vidjeti odmah, nego ko zna kad.
Netko ce se mozda upustiti i u kucnu radinost pa ce malo dilati sok, sadnice i druge proizvode, samo oprez!!, inspektori bi vrlo brzo mogli pocet kucati na vrata. samo otvaranje opg-a vam nedaje pravo prodavanja i stavljanja proizvoda (preradjevina) i sadnica na trziste.

zašto opg ne može prodavati svoje proizvode?