Zakon o poljoprivrednom zemljištu

deere power je napisao/la:ko je jamio jamio

sve se meni čini da se tek sad "jamlja"

Fidelito je napisao/la:Koliko se sjećam, natječaji za koncesiju provodili su se u ministarstvu, a ne preko lokalne uprave

2001 Pankretić je išao da sa državnom zemljom može raspolagati Ministarstvo ( za veće površine i podobne i da oni pripremaju natječaje ) . Za seljake da može lokalna vlast putem prodaje i zakupa pod uvjetom da donesu Program raspolaganja kojeg je odobravalo Ministarstvo .

Mesiću sam prije donošenja Zakona rekao da on na lokalnoj razini neće funkcionirati , jer nema kazni za vlast , jer je to lokalnim nerdnicima veliki posao !

Bilans 2001- početak 2012 - 182 lokalne vlasti nisu raspisale ni 1 natječaj za državnu zemlju . U nekim je dio prodat , dat u zakup na 1 , 5 , 10 godina - sve na štetu obiteljskih gospodarstava .

Prije 8 dana u Ministarstvu su rekli da prijedlog izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu za Vladu još nije napisan ! Izgubljena i 2012 g. !

proučio sam situaciju sa ovim posljednjim natječajima raspisanom od strane APZ (agencije za poljop. zemljište) i po meni radi se o slijedećem:

Raspisan je natječaj za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta (50 godina) i tu vrijedi redosljed iz čl. 56. Da je raspisan zakup u trajanju do 20 godina tu onda vrijede pravila iz čl. 36. . Radi se o starom, dosadašnjem zakonu jer novi nije donesen. Ovi natječaji vjerovatno su bili u pripremi već prije.

Sada je glavno pitanje tko određuje u kakav zakup će se davati poljoprivredno zemljište, a za to je, čini se, odgovoran plan raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na području općine ili grada na kojem se zemljište nalazi. Ti planovi će se morati mahom mijenjati (tko ih je donio, a većina općina ipak ih sada ima) jer je ministarstvo ukinulo prodaju, a u planovima većina zemljišta predviđena je za prodaju, jedino ona zemljišta koja nisu pravno sređena nisu stavljena u prodaju do sada (barem je tako u mome kraju), sa iznimkom zemljišta koja su predviđena za povrat ili na kojima je predviđena izgradnja ind. zona, infrastrukture ili građ. zemljišta, itd..
Tako da nas čeka i promjena planova raspolaganja poljoprivrednim zemljištem (ili će se možda ad-hoc uredbom odrediti da će se zemljište predviđeno za prodaju prenamjeniti u zakup ili dugogodišnji zakup ili neku treću namjenu).
Složeno je to pitanje, i ako se želi poštivati zakone morati će se toga puno mijenjati u odredbama, a i kada se promjeni stvari neće 'štimati'. To sve traži vremena, a vrijeme nam odmiče. Po meni zakon uopće ne treba mijenajti, jer se tim promjenama neće ništa postići, a izgubiti će se dosta vremena i ukupno gledano šteta će biti veća od potencijalne koristi. Što nekome znači vlasništvo ili dugogodišnji najam? Meni osobno vlasništvo na neki način garantira da ću moći raditi svoju zemlju dugoročno u miru, bez da ovisim o politici, bilo lokalnoj ili dražvnoj - ukratko bilo kakvoj. To znači da neću morati ići na nekakve natječaje gdje se javljaju ponuđači samo da mi dignu cijenu zakupa bez ikakve namjere da ozbiljno rade zemlju. Ili da na tim istim natječajima dobije zemljište netko tko neće godinama plaćati zakupninu i onda će se time baviti državno odvjetništvo sa zakašnjenjem od 4-5 godina i na kraju napravljeni dug će se otpisati kao zastara ili radi nemogućnosti naplate. Ili da mi netko jednom stavi zemljište koje mi treba da preživim (i koje radim 15 godina) u kratkoročni najam, pa da ga radim još nekoliko godina, pa da ga na slijedećem natječaju gurne u dugoročni najam pa da onda prednost ima neki fantomski doo sa sekretaricom i fikusom kao temeljnim kapitalom ili da prednost bude ustanovljena po tko-zna-kojim-pravilima.... To jednostavno tako ne ide i tako se ne može ozbiljno raditi poljoprivreda (a niti većina drugih poduzetničkih aktivnosti). S obzirom da se zakon u proteklih 20 godina prečesto mijenjao nema razloga ne vjerovati da se neće mijenjati i u budućih 20 godina, a onda je vlastito zemljište jedini pravi temelj na kojem možeš zasnivati i planirati ozbiljnu proizvodnju.
Eto to je motiv zašto valja kupiti zemljište, a ne rentati ga. Iz te iste kupovine država može imati dugoročne koristi na način da prvo moraš kupiti to zemljište od dražve, a to znači da moraš prvo zaraditi novce, platiti poreze i onda platiti zemljište. Svaka promjena vlasnika (nasljeđivanje, prodaja) nosi porez na promet nekretnina kao i druge poreze (porez na spekulativnu zaradu radi povećanja cijene zemljišta itd.) a da ne govorim o tome da novi vlasnik novce kojima kupuje to zemljište mora negdje zaraditi i prvo platiti porez državi, pa tek onda može kupiti to zemljište.
Sve priče države oko velike 'brige' za poljoprivredno zemljište se trla-baba-lan jer država ima u posjedu najviše neobrađenog i zapuštenog zemljišta i koga će onda država kazniti radi takvog gospodarenja? Samu sebe? Ministra? Lokalnog čelnika? A svi dobro znamo da se protekle godine broj zapuštenih hektara povećao jer država nije dala zemljište u normalno raspolaganje. Legalno može nastaviti raditi samo prethodni posjednik zemljišta, a ako je on iz bilo kojeg razloga spriječen (na primjer financijski bankrot ili bilo koja druga nemogućnost obrade, na primjer neplaćanje zakupnine po ugovoru) - zemljište ostaje neobrađeno i zapušteno, jer nema pravnog mehanizma da se to zemljište iznajmi bilo kome drugom, makar privremeno na jednu vegetacionu sezonu. Ministar je svojim dopisom stavio van snage zakon o poljoprivrednom zemljištu u dijelu raspolaganja istim u lokalnoj upravi, tvrdeći da će agencija preuzeti te ovlasti. Agencija nije do sada preuzela na sebe te ovlasti, izgubili smo godinu dana, a kako stvari stoje izgubiti ćemo još koju godinu dok stvari ne sjednu na svoje mjesto i agencija u potpunosti ne preuzme odgovornost raspolaganja u potpunosti u svoje ruke. Koliko će zemljišta ostati neobrađeno do tog dana?
Uopće nije bilo potrebe ukidati zakon u bilo kojem dijelu i oduzimati ovlasti lokalnoj upravi u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem sve do trenutka kada agencija ne bude u popunosti spremna preuzeti ovlasti. Ionako ti procesi teku tako sporo da ne bi bilo bitnih pomaka u slijedećih 2-3 godine što se tiče prodaje ili najma, a ministarstvo i agencija ionako imaju kontrolne ovlasti što se tiče natječaja za prodaju ili zakup. Sigurno je da ima općina i gradova gdje se loše, malo ili ništa nije odrađivalo po tom pitanju, ali onda bi agencija mogla oduzeti te ovlasti prvo u tim općinama i gradovima i odraditi natječaje po zakonu za njih. Ima mjesta gdje se lokalni političari nisu usudili provoditi natječaje, a ima i gdje su bile manipulacije istim. Tamo gdje se utvrde manipulacije natječajima (mislim da je to bilo u malom broju slučajeva) time se može pozabaviti dražvno odvjetništvo, a natječaj bi mogla provoditi agencija. Trebalo bi donijeti pravila natječaja gdje bi u komisiji sjedili ljudi iz druge županije (i barem dio njih bi morali biti profesionalni poljoprivrednici) a u natječaje bi morali biti uključeni i profesionalni pravnici nekakvim slučajnim izborom isto iz druge (treće, pete) županije. Znamo svi kako se formiraju komisije i da je tu veliki utjecaj na tok odvijanja natječaja. Makar to ne mora biti uvijek pravilo, jer imaš mogućnosti prigovora na tri instance (općina, ministarstvo, DORH) ako smatraš da stvar ne štima. Ali svi znamo da se relativno malo tih prigovora i napiše i uputi, sve ostaje na 'pas-mater opet su me zvarali'.
Nama uopće ne treba novi zakon (godinu-dvije da se donese i još barem tri do pet da nekako zaživi), nego malo akcije da se poštiva stari zakon. Malo odgovornosti, malo realnog razumjevanja situacije, više transparentnog javnog uvida u situaciju trenutka prodaje/davanja u zakup. Traženje od budućih vlasnika i zakupaca da poštivaju potpisane ugovore i ekspeditivno raskidati ugovore tamo gdje se ne poštuju.

Fidelito svaka čast,rekao si sve.

Mene zanima što će biti sa tim neobrađenim zemljištem,zakorovljenim u šikaru? ako će ga davat u najam na 50 godina, bilo bi realno da se bar prvih 2-3 godine zakup ne naplati,jer ipak treba uložit prilično truda i novaca da se to privede kulturi. Ili da se barem zakup stavi na neku nižu cifru.

abrkili je napisao/la:Fidelito svaka čast,rekao si sve.

Mene zanima što će biti sa tim neobrađenim zemljištem,zakorovljenim u šikaru? ako će ga davat u najam na 50 godina, bilo bi realno da se bar prvih 2-3 godine zakup ne naplati,jer ipak treba uložit prilično truda i novaca da se to privede kulturi. Ili da se barem zakup stavi na neku nižu cifru.

ma zakup je tu prava sitnica, cca 450kn/ha oranica

abrkili je napisao/la:Fidelito svaka čast,rekao si sve.

Mene zanima što će biti sa tim neobrađenim zemljištem,zakorovljenim u šikaru? ako će ga davat u najam na 50 godina, bilo bi realno da se bar prvih 2-3 godine zakup ne naplati,jer ipak treba uložit prilično truda i novaca da se to privede kulturi. Ili da se barem zakup stavi na neku nižu cifru.

Sve se to može regulirati zakonom ili ugovorom u pojedinom slučaju. Ali bit problema je u tome što trenutno nema zakonske mogućnosti raspisivanja natječaja za državna zemljišta koja trenutno nisu u posjedu, a ima zainteresiranih koji bi pokrenuli proizvodnju. Vrijeme teče, a nitko ništa ne poduzima, ali znakovito je kako su političarima puna usta kako će oni staviti u funkciju zapušteno poljoprivredno zemljište. A sa druge strane ti isti političari se benevolentno odnose prema istom problemu koji su dužni pod hitno (barem privremeno) nekako riješiti. To je nemar koji direktno povećava te neobrađene hektare i koji za posljedicu ima višestruki financijski gubitak za državu i građane i za to treba netko odgovarati. To je pravo pitanje na kojem se traži odgovornost, a ne pitanje cijene mlijeka. Politika nema direktan utjecaj na cijenu mlijeka, ali ima direktan utjecaj na to kako i u kojoj mjeri će se gospodariti zemljištem, a to je pitanje na koje su odgovorni gluhi.

molim admina da obriše ovaj post

@mačor: Ma i to je previše ako se radi o zapuštenom brdskom terenu gdje ne može doć traktor od 200 ks i to na brzinu izmalčirat. Takvi tereni se moraju ručno krčit, a to je skupo i sporo i zato treba bit posebno regulirana cijena.

@fidel: Ima nešto iza svega toga, jer je prijašnja vlast ipak izdavala potvrde o jednogodišnjem zakupu za državnu zemlju. Ovi sad niti to ne dopuste,a zemlje ima. Štoviše, to je zasad jedini siguran posao gdje ne možeš dobit otkaz, a oni to tako ne vide.

abrkili je napisao/la:@mačor: Ma i to je previše ako se radi o zapuštenom brdskom terenu gdje ne može doć traktor od 200 ks i to na brzinu izmalčirat. Takvi tereni se moraju ručno krčit, a to je skupo i sporo i zato treba bit posebno regulirana cijena.

@fidel: Ima nešto iza svega toga, jer je prijašnja vlast ipak izdavala potvrde o jednogodišnjem zakupu za državnu zemlju. Ovi sad niti to ne dopuste,a zemlje ima. Štoviše, to je zasad jedini siguran posao gdje ne možeš dobit otkaz, a oni to tako ne vide.

1. postoje malčeri na gusjenicama , koje je Vlada trebala angažirati na državnom zemljištu da ga drže sposobnim u funkciji proizvodnje .

2. i ove godine lokalna vlast je davala potvrde u zakup na 1 godinu , platio sam zakup za 2 manje parcele .

3. Ministarstvo poljoprivrede još nije napisalo prijedlog izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu za Vladu koja će onda biti predlagatelj Saboru . Nacrt kojeg su predstavili ljetos na 2 skupa i na stranicama Ministarstva , nije u interesu obiteljskih gospodarstava !

Ako ga onakvog upute u Sabor , možemo pokušati za 15 dana sakupiti 10 % potpisa birača i natjerati Sabor da raspiše referendum o prijedlogu , na kojem bi onda PROTIV mogli srušiti prijedlog Zakona ! Mora se osnovati Organizacijski odbor za sakupljanje potpisa . Tu sam mogućnost objasnio na Forumu !

Imamo povjesnu mogućnost da putem referenduma odlučimo o bitnim zakonima !

država bude plaćala malčiranje zapuštenih površina jer nije sposobna iznaći model rentanja tog istog zemljišta, a sa druge strane postoje zainteresirani za to zemljište... zvuči veoma gospodarski, zar ne?

I ja sam dobio jedan dio zemljišta 'na potvrdu' na jednu godinu od lokalne vlasti (makar mi nije jasno što lokalna vlast ima sa poljoprivrednim zemljištem nakon onog dopisa ministarstva iz siječnja ove godine i nakon osnivanja agencije za poljoprivredno zemljište), ali nije stvar u tome (makar je i to vrlo diskutabilno). Stvar je u tome da postoji (primjer iz prakse) zemljište pored mojeg koje je u najam od grada uzelo jedno gospodarstvo (prijašnje gospodarstvo koje je to imalo u najmu jedno 5 godina, nije plaćalo zakupninu pa im je, gle čuda, prekinut ugovor), uredno to platili i posadili (daleko prekasno i izvan agronomskih rokova radi nevjerovatne brzine komunikacije i rada birokracije na relaciji grad-ministarstvo jer nije bilo jasno tko će ove godine izdavati jednogodišnje potvrde), ali oni ne mogu ostvariti poticaje (ne mogu to zemljište upisati u arkod) na tu proizvodnju jer navodno zemljište nije smjelo biti dano bez amena ministarstva u natječaj. (tada se čekao novi zakon, etc..) Tako si država prištedi novce za poticaje jer iznalaze bilo kakva objašnjenja da ih ne isplaćuju. To se zove 'ušteda'. Inače od te proizvodnje čovijek nema apsolutno ništa jer ga nije niti vrijeme poslužilo. A zakup je platio. I u proizvodnju uložio. To je zemljište prema svim pravilima trebalo ostati neobrađeno jer ministarstvo opstruira bilo kakav pokušaj davanja takvog zemljišta u bilo kakav najam/zakup. To se zove izazivanje materijalne štete nemarom (a možda bi se mogla dokazati i namjera što je još teže krivično dijelo, jer bilo je upozorenja). Takvog zemljišta ima i u drugim općinama i gradovima. U Bjelovaru isto tako je raspisan natječaj za zemljište i to je ministarstvo u početku pohvalilo (!) da bi taj isti natječaj kasnije bio poništen (!!). Nešto ne štima u cijeloj toj priči i za takvo ponašanje mora netko odgovarati.

Fidelito je napisao/la:država bude plaćala malčiranje zapuštenih površina jer nije sposobna iznaći model rentanja tog istog zemljišta, a sa druge strane postoje zainteresirani za to zemljište... zvuči veoma gospodarski, zar ne?

Maknite riječ država ! Imamo nesposobno Ministarstvo poljoprivrede koje priprema prijedlog izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu ! U Nacrtu su napisali da će ministar propisati korištenje novca od državne zemlje .

Pod uvjetom da se donese Zakon o fondu za razvoj poljoprivrede , onda se može napisati da novac od državne zemlje i prenamjene poljoprivrednog u građevinsko ide u taj Fond . Pa se piše ; korištenje sredstava Fonda ;
1. za osposobljavanje neobrađenog državnog zemljišta , kojom Fidelito dobiva nepovratno X novca za osposobljavanje parcele X koju je dobio u zakup na godina ...

2. jasno je da bi vlastima više odgovaralo da njihovu zemlju netko iskrči o svojem trošku kao što sam ja iskrčio oko 1 ha i još ju ne mogu dobiti u zakup niti kupiti od 1999 !

3. Jedina nam je mogućnost sakupiti 10 % potpisa i na referendumu biti PROTIV , onoga što priprema nesposobno Ministarstvo !

Imam jedan problem u vezi zakupa privatne zemlje. Radi se o 12kj zemlje kojoj je istekao najam (arenda) 31.9. ove godine. Nakon što je zakupac saznao da se ugovor neće s njim produžiti nego će zemlju raditi netko drugi, burno je reagirao te rekao da zemlju neće izbrisati iz arkoda te će "se svim silama boriti za nju". Ugovor na tu zemlju nije nitko imao do jučer, kada sam ja napravio ugovor, a on je reagirao tako što je njivu otišao i preorao. Koji bi mi bio sljedeći normalni potez? Njiva preorana, zakupac jednostavno neće izaći, a meni tih 12kj znači dosta. Trebam li mu platiti to oranje, ili da jednostavo ponovno preorem i gotovo.? Koji bi bio sljedeći normalni potez?
Ili da u proljeće posijem pa da vidimo tko ima veča muda?
Zahvaljujem

Ma preorat i gotovo ....
Imaš ugovor.

Ne treba preorat nego odi do tog lika i pitaj ga da mu platis oranje, i to nisam siguran dal bi mu nudio po trzisnoj cijeni ili po cijeni potrosenog goriva, pogotovo ako je sigurno dokazivo da je on iso orat nakon saznanja da vise nece radit zemlju. Orat po njegovom je debilizam. Mozes mu u krajnjem ponudit da mu toliku površinu njegove zemlje ti pooreš ako mu je tako milije. A ako nema ugovor onda ga isteraj sa policijom ako do toga dodje, ne moze on nasilno uc u neciju njivu/lokal/kucu ako mu najmodavac ne odobri ugovorom.

Kile je napisao/la:Imam jedan problem u vezi zakupa privatne zemlje. Radi se o 12kj zemlje kojoj je istekao najam (arenda) 31.9. ove godine. Nakon što je zakupac saznao da se ugovor neće s njim produžiti nego će zemlju raditi netko drugi, burno je reagirao te rekao da zemlju neće izbrisati iz arkoda te će "se svim silama boriti za nju". Ugovor na tu zemlju nije nitko imao do jučer, kada sam ja napravio ugovor, a on je reagirao tako što je njivu otišao i preorao. Koji bi mi bio sljedeći normalni potez? Njiva preorana, zakupac jednostavno neće izaći, a meni tih 12kj znači dosta. Trebam li mu platiti to oranje, ili da jednostavo ponovno preorem i gotovo.? Koji bi bio sljedeći normalni potez?
Ili da u proljeće posijem pa da vidimo tko ima veča muda?
Zahvaljujem

Ne bi bilo u redu da mu ništa ne platiš... plati mu pivu i zahvali se za oranje. Lijepa riječ inače otvara sva vrata.

A sada za istač: prvo odi k odvjetniku zajedno sa pravim vlasnikom zemljišta i točno izvidi u kojoj se pravnoj situaciji nalazite. Mislim da se radi o nelegalnom posjedu (ali o sasvim legalnom pravnom terminu!) i potrebno je nelegalnog posjednika pred svjedocima obavijestiti da više nije u posjedu (ali mislim da to treba napravit ivlasnik zemljišta). Puno ovisi i što piše u ugovoru koji su zaključili zakoniti vlasnik i taj prethodni posjednik (ako su išta zaključili). To se može zakomplicirati, ali u principu nije toliko tvoj problem koliko je to problem vlasnika (ne može te uvesti u posjed zemljišta koje ti želi dati u najam). Sa treće strane tu su bitni i rokovi: imao sam slučaj da mi se netko ilegalno uselio u moju nekretninu, odvjetnik mi je rekao da ih moram pred svjedocima obavijestiti da moraju odmah napustiti nekretninu ili da zovem policiju. Da to nism učinio u nekom roku (mislim da je bilo 30 dana ako znaš da je netko u nelegalnom posjedu a godina dana ako toga nisi svjestan) ti 'stanari' bi mi postali nelegalni posjednici, a onda bi im morao osigurati adekvatan smještaj kao zamjenu za iseljnje iz moje nekretnine. Ta situacija se može zakomplicirati, sada ste pravno vjerovatno u velikoj prednosti i ne treba raditi nepromišljene poteze da si pogoršate situaciju. Zatim može biti problema ako imaš posla sa nekim agresivcem, to onda nije racionlano ponašanje i onda možeš očekivati svašta. Agrotehnički gledano glavno da je zemljište poorano, ako dođe do nagodbe eventualno možeš nešto ponuditi kao nadoknadu za tu operaciju, ali mislim da je to tvoja dobra volja.

Kile je napisao/la:Imam jedan problem u vezi zakupa privatne zemlje. Radi se o 12kj zemlje kojoj je istekao najam (arenda) 31.9. ove godine. Nakon što je zakupac saznao da se ugovor neće s njim produžiti nego će zemlju raditi netko drugi, burno je reagirao te rekao da zemlju neće izbrisati iz arkoda te će "se svim silama boriti za nju". Ugovor na tu zemlju nije nitko imao do jučer, kada sam ja napravio ugovor, a on je reagirao tako što je njivu otišao i preorao. Koji bi mi bio sljedeći normalni potez? Njiva preorana, zakupac jednostavno neće izaći, a meni tih 12kj znači dosta. Trebam li mu platiti to oranje, ili da jednostavo ponovno preorem i gotovo.? Koji bi bio sljedeći normalni potez?
Ili da u proljeće posijem pa da vidimo tko ima veča muda?
Zahvaljujem

1.Vi imate potpisan ugovor . Slijedom toga Vi ili onaj tko vam je dao zemlju u zakup , morate u roku 30 dana podnijeti tužbu za smetanje posjeda . imate Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima na Narodnim novinama pa pročitajte . Na temelju ugovora vi ćete moći prijaviti za poticaje i tražiti izmjene u ARCOD .

2. to što je napravio zakupac , sada bivši , je nerazumno sa njegove strane . Možete mu platiti troškove oranja ili bar za gorivo .

Kile je napisao/la:burno je reagirao te rekao da zemlju neće izbrisati iz arkoda te će "se svim silama boriti za nju". Ugovor na tu zemlju nije nitko imao do jučer, kada sam ja napravio ugovor, a on je reagirao tako što je njivu otišao i preorao.

negdje pokupih informaciju (nisam siguran je li i točna) da ukoliko imaš važeći ugovor za zemlju a prijašnji korisnik se svejedno ne želi ispisati iz Arkoda on biva ispisan nasilno i gubi pravo na poticaje.. ne samo za tu zemlju nego općenito..

Slično sam i ja čuo .

15.Što ako dva poljoprivrednika tvrde da obrađuju isto zemljište?
U tom će slučaju oba poljoprivrednika u isto vrijeme biti pozvana u ured Agencije za plaćanja gdje će se utvrditi tko doista obrađuje zemljište. Dok se ne dogovore, nitko neće dobiti poticaj za spornu parcelu

...mada ima još jedna stvar, a to su ugovori o zakupu koji se inače dostavljaju u agenciju. Prema tome, mislim da bi trebalo biti dovoljno da činovnik usporedi stari i novi ugovor i postupi po njima.

paor je napisao/la:15.Što ako dva poljoprivrednika tvrde da obrađuju isto zemljište?
U tom će slučaju oba poljoprivrednika u isto vrijeme biti pozvana u ured Agencije za plaćanja gdje će se utvrditi tko doista obrađuje zemljište. Dok se ne dogovore, nitko neće dobiti poticaj za spornu parcelu

...mada ima još jedna stvar, a to su ugovori o zakupu koji se inače dostavljaju u agenciju. Prema tome, mislim da bi trebalo biti dovoljno da činovnik usporedi stari i novi ugovor i postupi po njima.

Jedan može prijaviti u sustav poticaja , to dokazuje ugovorom i posjedovnim listom , poslije upisa za poticaje ide tražiti upis u ARCOD . Imam zemlju u zakupu od 4 privatna vlasnika , plaćam zakup za 2 manje državne parcele .

U prijavnim listovima upisano je zakup traje ; godina , od do . Činovnik vidi da li je istekao zakup na temelju prvog ugovora i tko je zakupac na temelju novog ugovora , ne vidim tu problem , treba napisati ako onaj tko je dao zemlju u zakup , da se ugovor odnosi i na nasljednike i da novac dijele ako ih se više prihvati nasljedstva , po Saveznom Zakonu iz Beograda . paor plaća zakup 1000 kn jednom , ako budu 2 nasljednika svakom po 500 , takav smo ugovor kao udruga pravili na 13 g. sa 2 suvlasnika i članak ako se poveća broj suvlasnika .

http://pollitika.com/natjecaj-samo-za-agrokor

SteveO je napisao/la:http://pollitika.com/natjecaj-samo-za-agrokor

Išli su 2001 da za veleposjednike natječaje priprema i raspisuje Ministarstvo , a za seljake da mogu ako hoće lokalne vlast pod uvjetom da naprave program raspolaganja koje je odobravalo Ministarstvo .

Budući da zakon za lokalnu vlast nije bio obvezujući 182 lokalne nisu raspisale ni 1 natječaj za državnu zemlju .

To je djelo Pankretića , Grivičića , Kolara i Kuterovca . Sadašnja pomoćnica ministra Vesna KuterovaC JE SUPRUGA kUTEROVCA KOJI JE SA MJESTA DRŽAVNOG TAJNIKA , u Sanaderovoj Vladi otišao za predsjednika Todorićevog VUPIK .

U pismenom obliku seljačkim vođama , Matiji Brlošić i putem Poljoprivrednog foruma napisao sam da se Osnuje odbor za sakupljanje 10 % potpisa birača kako bi se natjerao Sabor da raspiše referendum o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu .

Vođe - seljačke , kažu da je to veliki posao ! Je ! Ali samo smo tako mogli ići rušiti Zakon i natjerati Jakovinu da se napiše Zakon u interesu hrvatske poljoprivrede .

Vođe treba zaorati 1 m duboko da se više ne čuju !

SteveO je napisao/la:http://pollitika.com/natjecaj-samo-za-agrokor

postavih ja pitanje na fejsbuk stranicu vlade RH:

ministarstvo poljoprivrede je početkom godine stopiralo dotadašnji zakon o raspolaganju državnim zemljištem. i do dana današnjeg nije donešen novi zakon. isto to ministarstvo poljoprivrede prije tjedana dana je raspisalo natječaje za dodjelu zemlje na području "strateški" raspoređenih 10-ak općina u Slavoniju. po kojem zakonu je to raspisano i zašto je to dopušteno?
odmah da napomenem, ponavljati ću ovo pitanje dok ne dobijem odgovor..

u roku 6 sati sam dobio i odgovor (ne zadovoljavajući ali ipak odgovor):

Radi se o Odluci iz 2009. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_11_132_3228.html i Zakonu iz 2011. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_06_63_1401.html

Za sve detalje, molimo, obrati se na glasnogovornik@mps.hr

Ovo sa agrokorom i natječajim za zemljište zanimljiva je situacija. Na stranu sada što se pogoduje nekome, ali ako su se odlučili eksponirati samo da si riješe zemljište prije novog zakona, onda bi se moglo (teoretski) pretpostaviti da novi zakon (možda) neće ići toliko u korist velikima. (Makar je i 'veliki' jako relativan pojam.) Zanimljivo je i da prednost u ovom natječaju ima onaj tko zapošljava najviše radnika. A svi znamo tko je to.

i kod nas u selu natjecaj za zemlju ali samo za iste, vecina nas ni ne zna za taj antjecaj nit je igdi objavit u opcini cak vjerovatno ni oni ne znaju za njega, ali ionako nema niko dovoljno hrabar da ide na te čestice