Što se iza brda valja?

http://2012-transformacijasvijesti.com/manipulacije/prica-vaseg-porobljavanja-video
Nešto zanimljivo

riverboy je napisao/la:Dobro ok.ja osobno nisam ljubitelj ulazka HR u EU ali mi nismo ni kompetentni da kritiziramo EU zbog toga što sve to komentiramo jer smo čuli od nekoga neki podatak koji može biti lažan i izrečen od neke grupacije kao što vidimo iz ove snimke koju su režirali englezi u suradnji s amerima kojima nepaše EU

Imate i daleko uvjerljiviji domaći izvor: http://europskaunija.yolasite.com/deset-najve%C4%87ih-uspjeha-eu.php. Pročitajte odlomak 8.

A dovoljno je u google.hr upisati "treaty ESM immunity "i vidjeti ćete mnogo rezultata.

Inače, taj potez da se zaštite imunitetom je sasvim logičan. Naime, očigledno je da ESM neće napraviti ništa i da bi tužbe mogle uništiti EU kao organizaciju. Stoga je sasvim logično da se žele zaštiti od osobne i organizacijske propasti.

Lako je zaključiti da ESM ne može biti učinkovit. Jer postavka njegovog djelovanja je jednaka Munhauzenovoj priči gdje se on iz gliba vadi tako da se povuče za kosu. Dugovi država su prema bankama, a ESM bi trebale puniti države koje su do kapitala došle u konačnici posuđivanjem od banaka. Tako ispada da će banke spasiti svoja ulaganja tako da se svi zadužuju kod banaka (prije ili kasnije) i daju novac bankama. Samo dug je uvijek veći od posudbe, pa se čini da će ovim sistemom banke isisasti sav kapital preko ESM-a i to sasvim legalno i bez mogućnosti da se ikome u tom biznisu ikad sudi. Kad će vam proraditi klikeri? Jelda da je tragično smiješno o kojoj se podvali radi?

http://www.advance.hr/vijesti/prosvjednici-uspjeli-pala-vlada-u-rumunjskoj-premijer-podnio-neopozivu-ostavku/

U članku se već nagoviješta da se promjenom vlade ništa neće promijeniti. Tko zna posljedice korištenja kreditnog novca, zna i da nema rješenja dok se ne ukine kreditni novac. https://sites.google.com/site/financijskisustav/masovni-prosvjedi. https://sites.google.com/site/financijskisustav/razdvajanje-stvaranja-i-posudivanja-novca.

Da ne bi mislili da ovakvih prosvijeda neće biti kod nas, varate se. MMF već predlaže iste mjere kao u Rumunjskoj. http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=148723. Kada krenu prosvjedi, sjetite se da se krediti ne mogu otplatiti jer je preko 80% novca u opticaju kredit na koji ide oko 7% kamata. To je 5,6% novčane mase na ime kamata svake godine. Od kuda?

http://www.nacional.hr/clanak/124669/hdz-je-lagao-dug-zdravstva-veci-je-od-5-milijardi-kuna

Da ne bi bilo nismo znali. Pojasniti ću malo zdravstvo. Javna služba u funkciji zajednice i bez novčanog profita za vlasnika. Rekli bi da ne može biti bolje. Međutim, kako živimo u kreditnom financijskom sustavu gdje država nema vlast nad emisijom novaca, tako je normalno da u tom krugu naplate doprinosa i potrošnje na zdravstvo imamo stalne gubitke novca. Uređaji se kupuju iz inomzemstva, većina lijekova je strana, a i osoblje troši većinom novac na namirnice i proizvode iz inozemstva.

Jasno je da privatizacija cijelog zdravstva nije rješenje (kao ni dijela) jer tada imamo samo posrednike koji će poskupljivati uslugu na ime vlasništva. Naše zdravstvo ne može funkcionirati bez proizvodnje robe koju će se izvoziti za devize i zatim kupovati potrebno za njih u inozemstvu. Sada se to rješava dizanjem sve većih inozemnih kredita.

Međutim, kako je naša vrla i mudra vlada odlučila srezati proračun jer imaju problema sa rejtingom za daljnje posuđivanje, tako će dotok novca biti sve slabiji. A uništavanje gospodarstva stvara i pad punjenja zdravstvenog fonda. Kako mi se čini da nezaposlenost neće prestati rasti, tako je razvidno da je moguć kolaps zdravstva. Može ga spasiti samo dizanje kredita, a to znači da nema ništa od štednje.

Ako mislite da je to glupost, pogledajte grčku statistiku. I uz mjere štednje, nisu mogli dovoljno srezati deficit proračuna (nemaju vanjskotrgovinski suficit). Rezanje plaća nije nikakvo rješenje jer to automatski znači pad BDP-a i pad gospodarske aktivnosti te povećanje nezaposlenosti. Rezanje plaća neće rezati cijene ni dugove.

Članak

"U BORBI da rejting Hrvatske ne sklizne na 'junk' razinu, a gospodarstvo u grčki scenarij, guverner Željko Rohatinski, ministar financija Slavko Linić i najmoćniji bankari u državi- Franjo Luković (Zaba), Božo Prka (PBZ), Petar Radaković (Erste&Steiermärkische banka) i Zdenko Adrović (RBA), dogovorili su plan vrijedan oko 1,7 milijardi eura", piše današnje izdanje Poslovnog dnevnika u kojem se pojašnjava kako "deal" podrazumijeva da će se država zadužiti za milijardu eura na stranim tržištima, dok će se kod domaćih bankara uzeti još 700 milijuna eura.

Postignutim 'dealom' ministar Linić imao bi okvirnu računicu financiranja za izradu proračuna što bi trebalo umiriti rejting agencije i strane kreditore da država može podmiriti svoje obveze.

Plan bi se trebao ostvariti na način da Hrvatska narodna banka smanji minimalno potrebna devizna potraživanja i time oslobodi novac nužan za financiranje države.

"Bit tripartitnog dogovora jest da država svoje financijske apetite maksimalno zadovolji na inozemnom tržištu za što je ključno zadržavanje rejtinga zbog cijene i dostupnosti kapitala", napominje se u tekstu.

Bilo bi je promaklo, ali evo komentara: Ovo boldano je zanimljivo. Ako dobro kužim, HNB će smanjiti obaveznu rezervu za devizne depozite da bi država preko banaka kao posrednika posudila devize koje su u obaveznoj rezervi. Tj. to su ostatci devizne štednje građana i firmi.

U stvari te devize će ostati kod HNB-a, ali će se potrošiti na otplatu rata inozemnih kredita. U prijevodu, sef sa devizama se prazni, a deponentima tih deviza ostaje brojke na računima.

Svatko tko ima deviznu štednju neka se malo zamisli o sudbini svojih para.

Što se tiče istinitosti naslova. To zaduživanje je u stvari prebijanje duga još većim kreditom. Nije to nikakvo izvlačenje, nego kupovanje vremena i put u još veći dug.

Mogu si misliti koji je deal bio: Banke su vjerojatno rekle "Možemo vam posuditi devize iz obavezne rezerve jako povoljno, ako HNB snizi obaveznu rezervu". U stvari moguće je da će omogućiti bankama da iz zarade otkupe dio deviza koji je bio u O.R. Genijalno, zar ne. Tako novci nestaju iz ruku deponenata u bankino vlasništvo.

"Uređaji se kupuju iz inomzemstva, većina lijekova je strana, a i osoblje troši većinom novac na namirnice i proizvode iz inozemstva"(da te citiram)
I TO JE JEDINI PROBLEM ne samo za zdravstvo.

I pojam vrijednosti novca vrijedi za vrijedi za takve drzave ,koje su orijentirane uvoz ,uvoz,uvoz i jednostavno nemogu opstat , to je sta ti pričas 10 kn + kamata(koju banka nema,nego joj je mi dajemo pa je onda IMA)
sa uvozom samog sebe upropastavas.
A recimo tih istih 10 kn uzmes od banke po istim uvjetima i ulozis ih i imas prinos od 10 kn+kamata +0,5(sta je rijetkost,ali recimo da si u plusu).
I ja dolazim do ideje da smo jednostavno sami sebi krivi.

zoky28 je napisao/la:"Uređaji se kupuju iz inomzemstva, većina lijekova je strana, a i osoblje troši većinom novac na namirnice i proizvode iz inozemstva"(da te citiram)
I TO JE JEDINI PROBLEM ne samo za zdravstvo.

Ma jasno je da je to problem i u drugim gospodarskim djelatnostima. Samo sam pokazao da za održivo funkcioniranje zdravstva moramo imati prvo izvozni suficit. Drugog objašnjenja od kuda dolaze devize sa uvoz nema osim da se beskonačno zadužujemo ili da se beskonačno povećavaju strana ulaganja i da im se ništa ne vraća.

A što se tiče krivnje za uvođenje isključivo kreditne ekspanzije novca, generalno je krivnja na intelektualcima. Oni bi trebali biti rodoljubna krema društva koja ima dovoljno inteligencije da svojim djelovanjem upozorava društvo da ide u krivom smjeru. Zadnji istup HAZU (podrška ulazu u EU) je podijelio akademsku zajednicu na rodoljube i petokolanške oportuniste.

Pokušao sam nekoliko poznatih ekonomista animirati (Guste Santini, ...) da počnu pričati istinu i prestanu podgrijavati nadu nepromišljenim izjavama o rješenjima, ali jednostavno ne ide. Oni ne prihvaćaju istinu i ne žele je ni pokušati matematikom analizom opovrgnuti. Ne znam od kuda oni podgrijavaju svoju nadu da će od 100 kuna nekakvim čudom stvoriti 130 kuna i vratiti dugove. I sve to dok imamo velik vanjskotrgovinski deficit.

Moram napisat a neznam šta misliš pod "od 100 kuna nekakvim čudom stvoriti 130 kuna " ali ja to čudo zovem proizvodnja.

zoky28 je napisao/la:Moram napisat a neznam šta misliš pod "od 100 kuna nekakvim čudom stvoriti 130 kuna " ali ja to čudo zovem proizvodnja.

Dakle, npr. dam vašoj obitelji 100 kuna i vreću kurze da u svom posjedu to oplodite. Posadite kuruzu i imate puno kukuruza, ali nemate više novca, zar ne. Da bi imali više novca trebate ga dodati u sustav. Ne raste na livadi. Dažba što imate 10 vreća uroda kurze, kad urod ne možete zamijeniti za više novca jer ga nema u opticaju. Kako ćete vratiti 130 kuna? Lako je vratiti 2 vreće kuruza. Zaključak je jasan: proizvodnja je jedna strana, a ponuda novca druga strana u gospodarskom rastu. Trebam li ponoviti da nema smisla povećavati ponudu novca preko kredita - Tako da ga morate vraćati više nego što ste dobili. Da bi ovo uspjelo mora postojati dotok novca koji povećava ponudu novca a da nije dug.

Država je kao jedna velika obitelj. Ubacite XX novca od kredita i očekujete da će se nekim poticajnim mjerama gospodarstvo razvijati i vratiti više novca (mađioničarski trik Linića). To je moguće samo, ako to gospodarstvo ima dotok kapitala iz vana. Nema veze sa proizvodnjom dok god ona ne donosi dotok kapitala iz vana.

Sjetite se što sam napisao. Ako sve firme u državi udružimo u jednu, tada unutarni promet ne ulazi u BDP, a BDP bi bio jedino izvoz. Prema tome, unutrašnjeg prometa možemo imati koliko želimo, on neće proizvesti novac za otplatu duga (primjer sa 100 kuna i vrećom kuruze).

Na osnovu ove jednostavne logike postoji proročanska vizija koje će posljedice biti nakon vladine poticajne politike. Biti će samo povećanje duga. Da bi donekle obrnuli situaciju u ovom sustavu trebali bi se baciti u izvoznu proizvodnju. Međutim, to nije baš rješenje jer i sada npr. Njemačka govori da ne mogu održati mio fondove i da bi ljudi trebali raditi do smrti. Također, iz primjera Japana se vidi da najveća radišnost i tehnološki razvoj na kraju opet zaglave u visokim dugovima i padu rejtinga na razinu smeća. Bolje rečeno, na jeftinu foru ih kamatare.

Važnost stabilnosti cijena za društvo:

Da Fidelito samo im nesta neide.

zoky28 je napisao/la:Da Fidelito samo im nesta neide.

Nisam ni znao da postoje indoktrinirajući crtići za djecu. Još ECB navodi autorska prava i obavezno citiranje izvore. Ovo kao da je noćna mora. Pa ovo je lažna propaganda. Zaboravili su samo reći koje su posljedica ovakvog sistema. Dužnička kriza, nezaposlenost, bankroti, rad do smrti, loša zdravstvena zaštita, besparica, iseljavanje stanovništva, neredi na ulicama, štrajkovi, beskućništvo, ovrhe, itd.

Što je loše u tom crtiću? Prikazuje sve negativne strane inflacije, koja se dešava kada netko počne emitirati novac u sustav da podmiri svoje obaveze, bez pokrića u radu/proizvodima. Sadašnji novčani sustav uništava države (sustave) koje više troše nego što uprihode, (pa se moraju zaduživati za razliku). Ne može se 'živjeti' na kredit - jer taj kredit nećeš nikada moći vratiti. Zato će taj sustav upropastiti sam sebe. Prvo će bankrotirati svi koji dižu kredite (jer ih neće moći vratiti) i ostati će samo oni koji ne dižu kredite. Stvari neće otići tako daleko.

Što se tiče emisije novca na kredit - to ne bi trebalo izazivati probleme sve dok tu (zarađenu) kamatu puštaš natrag u opticaj kao zarađeni novac (za iznos kamate povećavaš količinu novca). Znači centralna banka je uprihodila novac na račun kamate i pustila ga natrag u opticaj. Količina novca u opticaju je ta koja stvara probleme i potrese i manipulacijom sa količinom novca u opticaju nastaju potresi u ekonomiji. Novac je opće dobro i prihod koji stvori taj novac mora se vratiti državi i njenim građanima. Mislim da će ECB prije doći do tog cilja, nego bilo koja EU država pojedinačno.

http://www.business.hr/ekonomija/linic-za-reuters-privatizacijom-zelimo-2-milijarde-kuna

Najave o privatizaciji se obistinjuju:

Napomenuo je kako Vlada očekuje dodatne 2 milijarde kuna od privatizacije, potvrdivši pritom kako će se u prodaji naći Croatia osiguranje, Hrvatska poštanska banka (HPB) te manji državni udjeli u privatnim kompanijama.

Glavno pitanje je što će prodati druge godine? Nije puno toga ostalo za prodati. Ovo kao da je plaćeni sin razmetni. A ni za što neće odgovarati kad sve prođe.

Kako je na temi o Poticajima(2) neprilično pisati o uzrocima državne besparice, nastaviti ću to ovdje.

Država u svom ekonomskom ludilu koje vlada zbog neznanja o osnovama makroekonomije se odrekla vlasti nad novcem promjenom zakona o HNB-u iz kraja 1993. Razlog za to je bio velika inflacija cijena. Mudre glave su odlučile to riješiti tako da se država prestane financirati bez duga kod HNB-a, a da će deficit puniti posudbom koju će vraćati kako BDP raste. To je ideja kao da sam sebe iz gliba izvadiš tako da se povučeš za kosu. Podrazumjeva stalni rast BDP-a.

Međutim, stani rast BDP-a nije održiv bez stalnog dotoka novca. Jer bi to značilo da bi novac trebao cirkulirati sve brže i brže, a nitko ne bi smio ništa uštedjeti ili potrošiti na uvoz. Ali, kako imamo i zadržani profit, privatnu štednju i vanjskotrgovinski deficita, ova utopijska vizija je izvisila. Ideja se međutim i dalje podgrijava. Kao da smo se bacili iz aviona i dok padamo pokušavamo naučiti letjeti. Sve do sraza sa zemljom postoji nada da ćemo poletjeti, ali čini se da ništa od toga.

Seljaci se sa pravom bune da zakonske obaveze države nisu ispunjene. I to je istina. Samo, iza toga je pozadina desetljećima pogrešne monetarne politike. Sjećamo se doba kada su nam pričali "Nismo prezaduženi pa se možemo zadužiti za razvoj". I na momente je sve bilo pet, ali već tada su neki analitičari počeli pričati (Guste Santini) da Hrvatska nema dovoljan rast BDP-a da bi otplaćivala dugove. I da kriza u RH počine od 1994. Mislim to mi je bilo čudnovato, čovjek je izračunao da rast nije dovoljan.

Kasnije kada sam sam uzeo računati i analizirati tok novca, shvatio sam da uopće nije trebalo čekati da prođe određeno vrijeme. Od početka se moglo vidjeti da nova politika zaduživanja bez priljeva novca izvana, vodi u beskonačan dug u državi. Pritisnuti rastućim dugom i nedostatkom deviza za otplatu dugova, Vlada radi mjere štednje. Ali pogrešne. Umjesto da zaštiti domaću industriju od propadanja, ukine novac kao dug (multiplikaciju novca u bankama) i počne raditi planiranu emisiju novca prema znanstvenoj metodi (ne rasipanjem), naša vlada forsira ulazak u EU.

I sad se može naći informacija da se francuski farmeri ubijaju jer rade za kikiriki i ne vide budućnost, ali mi i dalje idemo u EU. I na kraju, iz EU stižu naredbe da se mora rezati deficit proračuna. I naš predsjednik vlade Zoran Milanović, ni 5 ni 6 odmah progovara da će oni to ispuniti.

Sve će se na kraju prelomiti na raji. Proračun već sada škripi na više mjesta, a deficit je 2,8% BDP-a. Kako Zoki misli srezati na 0.5% BDP-a? Još dugo godina će RH sudjelovati sa učešćem u poticajima za agrar. Samo nije objašnjeno kako će to izfinacirati. Iz neznanja ili namjernom politikom uništenja hrvatskog gospodarstva skoro svaka vlada vodi ovu državu u sve sigurniju propast.

Već sada se čini da ova vlada ima šanse da ne završi mandat jer će ljudima dopizditi životarenje, siromaštvo, kopanje po kontejnerima, rad bez plaće, nezaposlenost i ostalo što ide sa kreditnom emisijom novca. I premda je vidljivo da se simulatno događaju mnoge stvari, pojedine interesne skupine se bore samo za svoja prava i ne shvaćaju zajednički uzrok problema. A kad se o tome progovori, može se dobiti i kritika.

Npr. imaš odličan auto sa sjajnom mašinom, odličnim vozačem, lake karoserije i snažne mašine. Pun je goriva i imaš najnoviju elektroniku. Motor perfektno radi. Sjedneš, upališ ga, ubaciš u brzinu i pustiš kuplung i ništa. Auto ne mrda. Izredali se razni stručnjaci i počeli mjenjati vozače, odbacivati nepotrebne dijelove, ali auto ne ide nikuda jer nema kotače. Da bi se kretao kao prvo mora imati kotače. Sve ostalo je nefunkcionalno.

Tako je i sa državom. Priča o poticajima je u stvari priča o financijski održivo državi - jednom od temelja za gospodarski održivu državu. Razmišljati uopće o tome da imamo financijski neodrživu državu je mnogima tabu tema. A kad shvatimo da je neodržaiva, treba točno reći zbog čega. Jer uvijek na prvom mjestu ispadne kao uzrok nekakva pljačka. Svi znamo da miševi mogu da pojedu dio kukuruza, ali ako je urod normalan, to neće biti razlog za propast. Samo novac ne raste na livadi. Jer da raste, trebalo bi samo povećati proizvodnju.

Problem novca kao kredita je nekima teško shvatiti. Ali evo primjera iz agrara. Zamislite da Proizvedete pšenicu (imate licencu samo vi ratari) i da je prodajte po cijeni 1kg pšenice = 1,1kg pšenice za godinu dana. Ali pazite prodajete je svi koji imate licencu i nitko drugi ne može prodavati pšenicu. Varijacije u cijeni su moguće. Bitno je da je uvijek više pšenice potrebno vratiti nego što ste je prodali. Tko nema za vratiti, posuditi će više pšenice da pokrije stari dug i da posudi za tekuću potrošnju. Ponudu pšenice ćete regulirati veći ili manjim iznosom koji treba više vratiti. Naravno, vi ćete trošiti pšenicu da bi dobili drugu robu za razmjenu, ali u količini koja je manja od kamata u pšenici . Sad zamislite da država poticaje za druge kulture isplaćuje u pšenici koju posuđuje od vas. A i porezi se plaćaju u vašoj pšenici.

Genijalno, zar ne. Tko bi pristao na ovakvu trgovinu pšenicom? Samo ludi, zar ne. Međutim, nekima je uspjelu jednu drugu robi, bitno jeftiniju za stvaranje (papirni novac) prodavati upravo na ovaj način. I svi ljudi to poštuju. Tko je tu lud u priči? Tko tu koga, kako i zašto? Tko još uvijek misli da problem novca za poticaje nema veze sa načinom emisije novca u državi?

http://www.vecernji.hr/vijesti/cak-cetvrtina-stanovnistva-eu-pogodena-je-siromastvom-clanak-375018

zoky28 je napisao/la:http://www.vecernji.hr/vijesti/cak-cetvrtina-stanovnistva-eu-pogodena-je-siromastvom-clanak-375018

Uzrok je poznat: korištenje novca kao duga i neuravnotežena trgovinska razmjena.

Linić kao da je okorjeli neprijatelj naroda. Osim što su izglasali da moramo raditi još dulje za mirovinu, sada misli ukinuti i dio praznika. (http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/163961/Default.aspx)

Ovo su ideje koje graniče sa crnom genijalnošću. Još nam samo fali slogan "Rad oslobađa". Istina je da se smanjivanjem praznika ima više radnih dana, ali koji je smisao toga, ako i sada imamo uništenu proizvodnju i ogroman broj nezaposlenih. Linić ne kuži da postoji jednostavna zakonitost koja se može prikazati ovim primjerom:

U jednoj državi sa milion radno sposobnih ljudi, a koja ima balansiranu trgovinu sa inozemstvom trebate postići da svi ljudi, koji će raditi 16 sati na dan poslove koje im vi odredite, da svaki dan mogu od svog rada uštedjeti samo po jednu kunu. I tako u nedogled. Kako ćete to postići! Ako možete vidjeti, ušteda od 365 kuna godišnje je mizerna, ali neodrživa za sve. Da ne govorim koliko duga već sad imamo po glavi stanovnika, a ne znamo kako postići uštedu od 365 kuna godišnje?

Ovaj primjer pokazuje da postoji veliki problem u državi - nemogućnost postizanja realne akumulacije kapitala. A pri tome, broj radnika i radni sati nisu nikakav faktor.

Nostradurus je napisao/la: Linić kao da je okorjeli neprijatelj naroda. Osim što su izglasali da moramo raditi još dulje za mirovinu, sada misli ukinuti i dio praznika.

E ovo ukidanje praznika mi se baš sviđa, pa neka i "radnici" u državnim službama osjete barem malo kako je nama stočarima koji 365 dana u godini moramo biti dostupni i spremni na svojim radnim mjestima.

tomi93 je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la: Linić kao da je okorjeli neprijatelj naroda. Osim što su izglasali da moramo raditi još dulje za mirovinu, sada misli ukinuti i dio praznika.

E ovo ukidanje praznika mi se baš sviđa, pa neka i "radnici" u državnim službama osjete barem malo kako je nama stočarima koji 365 dana u godini moramo biti dostupni i spremni na svojim radnim mjestima.

Tomi apsolutno se slažem s tobom. Čak što više bih volio da ukinu SVE praznike i blagdane te bolovanja i godišnje odmore također tako da svi u državi rade 365 dana u godini pa da vidim tko će kasnije na dnevnim portalima ispod članaka komentirati da su seljaci lijeni i da ništa ne rade već samo čekaju poticaje.

IVAN DF je napisao/la:

tomi93 je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la: Linić kao da je okorjeli neprijatelj naroda. Osim što su izglasali da moramo raditi još dulje za mirovinu, sada misli ukinuti i dio praznika.

E ovo ukidanje praznika mi se baš sviđa, pa neka i "radnici" u državnim službama osjete barem malo kako je nama stočarima koji 365 dana u godini moramo biti dostupni i spremni na svojim radnim mjestima.

Tomi apsolutno se slažem s tobom. Čak što više bih volio da ukinu SVE praznike i blagdane te bolovanja i godišnje odmore također tako da svi u državi rade 365 dana u godini pa da vidim tko će kasnije na dnevnim portalima ispod članaka komentirati da su seljaci lijeni i da ništa ne rade već samo čekaju poticaje.

heh pa zar nismo mi seljaci koji radimo 365+1 dan u godini cijeli život najveći lopovi u državi te je zbog nas država otišla u krizu bez povratka.... te smo glupi jer nismo znali spajati more neradnih dana sa vikendima itd

Dečki zašto se uopće osvrćete na to što anonimci pišu po portalima?

Fidelito je napisao/la:Dečki zašto se uopće osvrćete na to što anonimci pišu po portalima?

Fidelito ni sam ne znam ali me jednostavno nešto vuče da vidim što ljudi misle o nama i uglavnom se razočaram ali ima i nekih jako pametnih i razumnih ljudi. Volio bih da svi koji viču protiv nas po internetu dođu radit na moju farmu ili na farmu od jednog mog poznanika koji nema automatiziranu proizvodnju pa da vide kako je to kad je vani -20 a tebe boli glava i imaš gripu no svejedno moraš raditi cijeli dan jer zbog tih -20 na farmi ništa ne funkcionira kako treba.


Jučer na televiziji čujem Milanovića da bi trebalo provjeriti koliko radi ratar u godini dana . A mamu mu j...m i nega glupoga poslao bih ga ja kod jednog tatinog kolege koji doduše nije ratar ali mu je glavni posao usluge drugima koji u sezoni iz traktor ne izlazi po 3 dana i 2 noći i kad više ne može ugadi traktor na njivi i odspava 2 sata i pali i tera dalje. Ne staje čak ni dok jede već jede u vožnji . Pa da vidim ja tog Milanovića i ostale nepismene i lijene građane što bi imali za reći koliko radi jedan ratar u godini.

Naša vlada ne zna kak se radi pošteno, da vidiš belaja kroz ove jadne nam 4 godine