Što se iza brda valja?

Da probam jednostavnije. Država bez vlasti nad izdavanjem novca (bez duga) je osuđena na financijsku propast. Mi smo bankama omogućili da novac stvaraju preko bankarstva djelomične rezerve i ubacuju sve više duga u sistem. Svako veliko ulaganje je ubacivanje još većeg duga i još brži put u beskrajan dug.

Ništa u državi nije globalno isplativo, nego samo proizvodnja za izvoz. A time se dobiva dotok novca. Nitko se ne pita od kuda njima novac? Kako ga samo oni vani mogu stvoriti, a mi ne. Stvaraju ga iz zraka i posuđuju te traže više nazad. Nema izvora realnog novca. Sve su izvori kredita. Zbog toga dugovi samo rastu.

Što su krediti? Zarada iz budućnosti. Mi trošimo zaradu iz budućnosti da bi netko danas zaradio. A sutra je opet isto. Nema zarade u toj sadašnjosti, nego je zarada opet preko kredita iz još dalje budućnosti. Tome nema kraja, a dugovi rastu zbog toga što kamatni račun nema linearan rast, nego eksponencijalan. Ona raste brže od bilo čega realnog.

Problem novca u državi je jednostavno vidjeti. Ako u državi imamo samo jednog stanovnika. Kada će on imati profit od rada? Kada proda svoje proizvode u inozemstvu. Zašto mu država ne bi otkupila proizvode da on ostvari profit. Država bi morala imati manje prihode (poreze tom pojedincu) od rashoda (plaćanja tom pojedincu). Tako država ima deficit, a pojedinac profit od rada. I da je samo jedna država na svijetu, bilo bi jasno da se ona nema od koga zaduživati za novac. Ona ga mora stvoriti. Ako ga ne stvori, rad neće biti okrunjen nikakvom štednjom i akumulacijom novca.

Da ne mislite da su to gluposti, za vrijeme stare Juge i do 1993. država je imala emisiju novca bez duga. Ali imala je i bankarski sustav koji je imao pokvareni sustav djelomičnog depozita te omogućavao bankama da stvaraju više novca mimo države, ali u obliku još većeg duga. I to je bila greška. Banke nisu smjele moći ekspandirati novčanu masu u opticaju je time dolazi do poplave novca, ali i polave još većih troškova - dugova.

Nekad su se dugovi mogli poništiti inflacijom jer je država stalnom emisijom i denominacijom umanjivala dug, ali danas to tako više nije. Danas dug raste sa stopom koja teži da se poveća do iznosa zbroja kamate i inflacije. Npr. Uz inflaciju 3% i kamatu na novac od 5%, dug će nakon par desetljeća početi rasti stopom od 8%. Tj. dug raste realnom stopom od 5% bez obzira na inflaciju. To sam pitanje poslao u HNB i nisu mi mogli objasniti kako da će se riješiti problem rasta duga samo zbog inflacije cijena uz zadržavanje kupovne moći. Taj problem uopće nema veze sa izvorom zaduživanja. Može biti vanjski ili unutrašnji. (http://sites.google.com/site/financijskisustav/inflacija-bez-primarne-emisije)



Dakle, ljudi moji, nas samo zaduživanje za sitnu inflaciju baca u sve veći i neotplativ dug. A gdje su ostali problemi. Tko želi žmiri na ovo?

ne kužim te baš najbolje, al eto ukratko mi reci kako se onda Argentina izvukla?

Nitko se ne pita od kuda njima novac? Kako ga samo oni vani mogu stvoriti, a mi ne. Stvaraju ga iz zraka i posuđuju te traže više nazad. Nema izvora realnog novca. Sve su izvori kredita. Zbog toga dugovi samo rastu.

prilično zamršena tema...nego, sad mi sinilo da se tu nešto ne slaže...

svaka novostvorena vrijednost ima pokriće u svom fundamentu, malo što nastaje po duhu svetom... kreditima trošimo nečiju akumulaciju, odnosno nečiji uloženi rad, bilo to kineskog potplaćenog radnika, bilo to privremenom pozajmicom bankovnog računom bila gatesa

nepravda i neravnopravnost je univerzalna, globalna i stoljetna, samo što sad uspostavljeni financijski zakoni, odnosi i komunikacije, brzo omogućavaju transfer navedenih vrijednosti prema jačim

slijedom toga, po prirodi stvari jači postaju još jači, a slabiji još slabiji, apsolutno i relativno i dokle će se balon moći napuhivati - pitanje je sad

možda je pretenciozno tvrditi da je kapitalizam i liberalno tržište caputo, ali ne bi bilo prvi puta da carstvo promijeni zemljopisnu dužinu, pa čak i širinu jer novac kao takav neće zauvijek moći služiti svrhi, čak ni u održavanju status quo...

mačor je napisao/la:ne kužim te baš najbolje, al eto ukratko mi reci kako se onda Argentina izvukla?

Nisam pratio događanja u Argentini, ali sudeći po onome što sam čuo, nisam stekao dojam da su se izvukli. Prema zadnjim informacijama imaju izvozni suficit(http://www.indexmundi.com/g/r.aspx?t=0&v=145&l=en), ali im je on po glavi stanovnika puno manji od Njemačke (preko 10 puta manji). A to mi se ne čini dovoljnim za stabilizaciju zaduživanja u ovom sustavu.

Obratite pažnju samo na problem inflacije kada želite povećanje cijena kompenzirati povećanjem novčane mase sa iznos inflacije. Išao sam to uvrstiti u XLS tablicu i dobio sam rezultat od kojeg boli glava. Dug teži da sa godinama nastavi rasti stopom jednakom zbroju inflacije i kamate na kredit kojim se popunanjava novčana masa. To sam pitanje postavio HNB-u da mi objasne kako će kompenzirati dug koji tako raste i u 20 godina prelazi početnu novčanu masu. Znate koji je odgovor bio: pročitaj udžbenike iz ekonomije.

Odgovor na ovo pitanje nema niti jedan ekonomista.

Možete slobodno pitati bilo koga ekonomistu.

paor je napisao/la:

Nitko se ne pita od kuda njima novac? Kako ga samo oni vani mogu stvoriti, a mi ne. Stvaraju ga iz zraka i posuđuju te traže više nazad. Nema izvora realnog novca. Sve su izvori kredita. Zbog toga dugovi samo rastu.

prilično zamršena tema...nego, sad mi sinilo da se tu nešto ne slaže...

svaka novostvorena vrijednost ima pokriće u svom fundamentu, malo što nastaje po duhu svetom... kreditima trošimo nečiju akumulaciju, odnosno nečiji uloženi rad, bilo to kineskog potplaćenog radnika, bilo to privremenom pozajmicom bankovnog računom bila gatesa

nepravda i neravnopravnost je univerzalna, globalna i stoljetna, samo što sad uspostavljeni financijski zakoni, odnosi i komunikacije, brzo omogućavaju transfer navedenih vrijednosti prema jačim

slijedom toga, po prirodi stvari jači postaju još jači, a slabiji još slabiji, apsolutno i relativno i dokle će se balon moći napuhivati - pitanje je sad

možda je pretenciozno tvrditi da je kapitalizam i liberalno tržište caputo, ali ne bi bilo prvi puta da carstvo promijeni zemljopisnu dužinu, pa čak i širinu jer novac kao takav neće zauvijek moći služiti svrhi, čak ni u održavanju status quo...

Ako su vam rekli da trošite nečiju zaradu, nisu vam rekli od kuda im ta zarada, zar ne? Pročitajte naš zakon o HNB-u. On ne kaže od kuda će se pojaviti realan novac, nego samo pozajmica HNB-a bankama. A kako mislite da će banka uvećati količinu kuna i vratiti je HNB-u? Pa samo HNB smije izdavati kune? Mislite, banke će posuditi građanima i mi ćemo od nekuda izvući više kuna? Od kuda? Od novih kredita.

Kažem vam da ovaj sustav ne može krenuti bez početnog novca, ali se ne kaže u zakonima od kuda dolazi početni novac. Da sad nitko nema ni kune u džepu, da li bi svi vi pristali uzeti 1000 kuna, ali da vratite 1100 za godinu dana?
Pročitajte priču staru 40 godina: Larrya Hannigana iz 1971: "Hoću zemlju + 5%".

Članak

Čovjek ne da nema pojma što je rekao nego se još time hvali. Ovaj pakt mogu izvršiti samo države sa dobrim vanjskotrgovinskim suficitom. A RH toga nikad nije imala. Provođenje tog pakta bez tog će nas totalno financijski uništiti.

"Pod pritiskom povećanih poreza, mnoge sitne zanatlije i privatni poduzetnici bili su uništeni. Za različite djelatnosti bilo je nužno imati specijalne dozvole, tako da je onima koji su preostali, poslovanje postalo veoma otežano"

Pročitao sam sve ,ali mi se ovaj citat činio najzanimljiviji i nekako najbliži nama poljoprivrednicima

Genijalno je da je Larry napisao priču prije 40 godina, a i dalje je 100% aktualna i točna.

Što je država više zadužena, to mora više dizati poreze (ako nema dotok kapitala). To se slama na leđima onih koji jedva spajaju kraj s krajem, a kasnije dolaze na red drugi. To je poker ekonomija. Lutrija sa našim životima i sudbinama. A igramo je potpuno nepotrebno.

MI svi sa državom se zadužujemo i za profite firmi i za vanjskotrgovinski deficit i za vlastitu štednju. A trebali bi se teoretski zadužiti samo za vanjskotrgovinski deficit. Jedino za njega ne možemo stvoriti novac jer on mora imati pokriće u radu ljudi drugih država (druga valuta).

Novac koji država stvori bez duga mora na drugoj strani rezultirati povećanjem robe (u količini, a ne u inflaciji cijena) na tržištu. Kada to danas napravimo kreditom, znači da se zadužujemo za povećanje robne proizvodnje uvećano za kamate. Tj. proizvedena roba ne može otplatiti dug, fali još robe za kamate. TJ. krajnji rezultat stvaranja nije materijalno bogatstvo, nego novčani dug. Zbog toga imamo stalni rast cijena. Troškovi su uvijek veći od prodaje (dug je veći od posudbe).

Država na ovaj rast troškova ide u smjeru dizanja poreza i zahvaćanja sve većeg kolača od BDP-a. Vidimo to i u Francuskoj. Najavljuje se dizanje PDV-a. Francuska je veliki kandidat za bankrot jer također nema vanjskotrgovinski suficit. Nemaju ga ni ostale PIIGS države.

Želite li da nam država što manje propada kupujte domaće proizvode na 1. mjestu. Novac za uvoz postoji kao još veći i stalno rastući dug na ime kojeg ćemo morati rasprodavati sve.

Članak

Ljudi, počelo je. Već sam najavljivao da štednja nosi svoje, a ovo je početak. Bravo za Vladu. Još se Milanović hvalio u Bruxellesu da će još više srezati proračun da bi se pokazao poslušnim. http://www.nacional.hr/clanak/124312/fiskalni-ugovor-ce-se-odnositi-i-na-hrvatsku

Samo, ljudi morate znati, nema novaca. Popapala maca zvana statut ECB-a sa kojim je usklađen zakon o HNB-u. Nema realnog novca. Samo krediti i još veći dugovi. U početku to ne izgleda strašno, ali sa vremenom se remen steže i steže do zadnje rupe. Reže se na sve strane i uništava gospodarstvo da bi se održala kreditna regulacija novca. Poker ekonomija čini svoje.

Nostradurus kako komentirate vijest da je guverner povukao 3.5 milijardi kuna iz opticaja da se sačuva vrijednost kune (u odnosu na EURo)? Ili slučaj kada guverner pušta u opticaj određenu količinu novca tako da EURo ne ide bitno dole u odnosu na kunu? Otkuda dolazi do tolikog poremećaja u vrijednosti kune? Ako stalno fali novaca (zato jer je potražnja velika radi kamate koju ne možeš zaraditi, to jest ta količina novca uopće nije u opticaju), onda bi vrijednost kune trebala stalno polagano rasti, a ne padati? Koji je uopće tehnički postupak povlačenja tolikog novca iz opticaja? Kome se uzima taj novac? Kome fali 3.5 milijardi kuna na računu?

Stvar je vrlo jednostavna. Banke imaju naše novce na računima. Nije sav taj novac plasiran u kredite i one ga mogu pretvoriti u devize. Osim toga, banke imaju puno kuna zadržane dobiti na svojim računima. U uvijetima kada je očigledno da nema dotoka deviza, banke žele zaštiti svoj profit pretvaranjem dobiti, a možda i dijela naših depozita u devize.

Da bi spriječio manipulaciju, Roha može dići o.r. i time dio deponiranih novaca (naši tekući računi, računi firmi i ostala štednja) mora biti prenešen fizički u obaveznu rezervu (fina).

Time se postupkom smanjuje novac koji se može davati za kredite, ali se i smanjuje slobodna novac u trezorima banaka. Ako banka mešetari našim novcem, ovi potezom joj se smanjuje raspoloživi novac. Međutim, ako banka pretvara svoju zaradu (kune) u devize, moguće je da dizanje o.r. neće utjecati na ovaj proces. Zbog toga imate i novu vijest (http://www.business.hr/ekonomija/rohatinski-devizne-rezerve-hnb-a-jedine-stoje-na-putu-rastu-kamata).

Znači, do poremećaja vrijednosti dolazi jer se kune mijenjaju u devize. A to je potpuno neprirodna operacija, ako znate da vaše kune daju kupovnu moć za proizvode u RH, a vi ih mijenjate za kupovnu moć u inozemstvu. Kupovnu moć u inozemstvu imamo od inozemnih kredita i izvoza. Kako je sad oseka u uzimanju velikih kredita, nema dotoka deviza i polagana je panika da se tečaj zbilja ne slomi.

Što se tiče vrijednosti kune. Manjak kuna ne mijenja ništa jer proizvođači moraju dizati cijene da bi pokrili troškove (platili kredite). Time se novac obezvređuje, a ionako ga nema dosta. Ovaj rast cijena proizvoda ide na ruku uvoza jer postajemo preskupi. Pa ispada da je uvoz (trošenje deviza jeftinije). Kako je manjak novaca, banke mogu držati visoku kamatu. Nema smisla da banke spuste kamatu kada se krediti nemaju od kuda otplatiti. Fali nam dotok kapitala. On bi povećao devizne rezerve i spustio kamate (banke bi krenule u ribičiju).

Znači, 3,5 mlijardi kuna je prebačeno iz zajedničke blagajne banaka u trezor obavezne rezerve. Banke koje su imale manju rezervu novca u trezorima (a znate da one imaju možda do 5% od prikazanih depozita) mogu ovim podizanjem o.r. pasti ispod granice minimalne rezerve tj. ući u nelikvidnost i bankrotirati.

To znači da velike banke sa viškom novca u trezoru mogu nastaviti daljnju politiku pretvaranja kuna u devize i sa podizanjem o.r. slabije banke natjerati u bankrot i riješiti se konkurencije (povećati broj svojih klijenata).

Istodobno, manje novca za kredite daje alibi bankama za više kamate. Prva naznaka da je neka manja banka u problemima je da one počinju davati nenormalno višu kamatu na štednju. Time ona želi povećati svoju likvidnost, na račun visokog troška u budućnosti. Naime, HNB ne može davati posudbe kuna po niskim stopama jer bi time otvorio kreditnu ekspanziju koja bi poplavom kuna otvorila mogućnost trošenja istih na uvoznu robu. Time nas HNB u ime održavanja tečaja, a da posredno zaustavi rast privrede i slobodnu trgovinu (http://sites.google.com/site/financijskisustav/slobodna-trgovina), drži u monetarnoj oskudici.

Genijalno zar ne? I mi zabijamo glavu u pijesak.

Slobodno tržište paše samo razvijenim državama koje time postižu dotok novca od izvoza i od tog dotoka novca imaju globalnu profitabilnost. A taj dotok novca im garantira niže kamate (krediti imaju od kuda biti naplaćeni). Primjer je Njemačka. A i Hrvatska kaje u pitanju CEFTA.

evo vam još malo o uzrocima našeg kaosa, predlažem da pročitate i komentare ispod teksta:

http://www.nacional.hr/clanak/124285/sedam-skegrinih-prevara

Da li bi se stvar monetarno promijenila u slučaju da cijela EU postane jedna država sa jednim proračunom i jednom centralnom bankom? Da li bi to za nas bilo bolje od postojećeg stanja ili ne? Sve ide prema tome, a kud ćeš bržeg i čvršćeg ujedinjenja nego kada se svi odjednom nađu u zajedničkoj velikoj neprilici....

Najprije pronađi riješenje pa tek onda stvori problem

http://2012-transformacijasvijesti.com/opcenito/2012-moguci-svjetski-scenarij

meni se čini da je problem jako dobro opisan, za razliku od riješenja...
inače, jako dobar text

Fidelito je napisao/la:Da li bi se stvar monetarno promijenila u slučaju da cijela EU postane jedna država sa jednim proračunom i jednom centralnom bankom? Da li bi to za nas bilo bolje od postojećeg stanja ili ne? Sve ide prema tome, a kud ćeš bržeg i čvršćeg ujedinjenja nego kada se svi odjednom nađu u zajedničkoj velikoj neprilici....

Prije bih rekao da je to političko ujedinjenje samo skriveni cilj, a nije nikakvo rješenje. Prema podatcima eurostata, sama EU prema van ima jako malo razbalansiranu trgovinu. Financijski je to skoro izolirana zajednica. Prema tome, ta zajednica nema faktički nema dotoka kapitala izvana. To znači da bi političko objedinjavanje dovelo tu uniju recimo na poziciju jedne Slovenije. Ona ima skoro balansiranu trgovinu i ne ide joj dobro. Na nivou takvog carstva bi imali napredne krajeve i one zaostale. Ništa se ne bi promijenilo, a oni kojima sada ide kao dobro, više ne bi imali tako laku poziciju. Oni kojima je sada loše, imali bi još težu poziciju jer bi izgubili bilo kakvu mogućnost da sami donesu rješenje. Već samim ulaskom u EU ćemo biti zakinuti za rješenje problema jer je pogreška baš u regulaciji novca - a to regulira statut ECB-a.

Možete pročitati statut ECB-a. Tamo piše da ta centralna banka nastaje od osnivačkog kapitala xxx eura i da će na dalje će emitirati eure kao kredit. Glupo je da centralna bana biva osnivana na temelju nekog kapitala (i ne znamo od kuda je on nastao) i da se nakon toga u sustav emitira eure kredita koji nastaju iz ničega. Temelj gluposti je da im nije trebao nikakav osnivački kapital da bi emitirali eure iz zraka.

Definitivno bilo kakve pretumbacije EU gdje se ostavlja regulacija novca preko kredita neće napraviti baš ništa. To je vidljivo i sad u RH. Vlada radi pretumbacije i troši vrijeme, ali to neće u sumi imati nikakav pozitivan efekt. To sam lako zaključio jer nisu uopće razmišljali o promjeni zakona o HNB-u i odustajanju od ulaza u EU.

Stoga se treba dobro pripremiti za još teža vremena. Štrajkovi i protesti će biti naša stvarnost, ali rješenja niko neće htjeti iznijeti. Nitko se neće htjeti boriti protiv ekonomskog ropstva kreditnim novcem. Kao da imamo još koju rezervnu Domovinu i život?

Na osnovu točne detekcije uzroka problema, napisao sam okvirni plan za rješenje sa točkama koje se trebaju ispuniti. Međutim, prošla Vlada je taj plan odbacila jer je neostvariv unutar EU. Vjerujem da bi ga odbacili i da ne idemo u EU. Političarima je svejedno. Oni lako nađu svoje ovce za šišanje.

http://www.advance.hr/vijesti/prag-odbio-fiskalni-pakt-pritisci-unutar-i-izvan-zemlje-vec-poceli/

Samo jedna država u EU je shvatila da je pakt o stabilnosti put u propast. Taj pakt može ispoštovati samo nekoliko država bez problema. Ostale bi platile ili nemogućnošću zatvaranja budžeta ili bi trpile sankcije od EU. Za Hrvatsku se očekuje da bi popušila potpisivanjem pakta. Mi to ne možemo postići bez katastrofalnih posljedica na privredu.

http://www.business.hr/ekonomija/doprinosi-ce-mnoge-otjerati-u-stecaj-108306

Naslov je proročanski točan. U državi koja ima veliku nelikvidnost će uvođenje ovog pravila stvoriti gospodarsku apokalipsu. A o rastu BDP-a možemo samo sanjati. Država u kojoj nitko ne radi, nema kupovnu moć. Linić je prikriveni jahač apokalipse (financijske).

http://www.nacional.hr/clanak/124497/u-krivu-su-i-njemacki-i-grcki-politicari

mislim da njemci neće pristati na ovo.....

Nostradurus je napisao/la:http://www.business.hr/ekonomija/doprinosi-ce-mnoge-otjerati-u-stecaj-108306

Naslov je proročanski točan. U državi koja ima veliku nelikvidnost će uvođenje ovog pravila stvoriti gospodarsku apokalipsu. A o rastu BDP-a možemo samo sanjati. Država u kojoj nitko ne radi, nema kupovnu moć. Linić je prikriveni jahač apokalipse (financijske).

Sa jedne strane je dobro napraviti čiščenje na takav način, ALI SADA?

Prestrašno.....

Fidelito je napisao/la:http://www.nacional.hr/clanak/124497/u-krivu-su-i-njemacki-i-grcki-politicari

mislim da njemci neće pristati na ovo.....

Mislite na ovaj dio:

Ako vam uspije da mjere štednje upale usred dugovno-deflatornog ciklusa, što se mene tiče recite svoju cijenu. Primjerice ako unutar godine i nešto dana grčki BDP ponovno počne rasti, a nezaposlenost padne ispod 10%, možete uzeti našu električnu mrežu (za kojom Siemens odavno žudi), naše vodoprivredne tvrtke, bilo koju imovinu koju unaprijed navedete. Ali, ako ne uspijete, morate platiti kaznu: npr. platiti u potpunosti nepodmirene grčke dugove trojci.

Ja znam da je ovo nemoguće. Vjerojatno znaju i nijemci. Ovo bi značilo da moraju grčku privredu pokrenuti bolje i od njemačke privrede. To je nemoguća misija. To samo naši političari mogu izvaljivati bisere da će pokrenuti privredu i smanjiti zaduživanje.

Grčkoj bi bilo puuuno isplativije proglasiti bankrot. Tko je jamio - jamio je. Lagano okrenuti novu stranicu i početi ponovno od nule. Kreditorima bi dao mogućnost da refinanciraju dug na način da dadu barem 100 godina beskamatnog počeka i onda bi dug vratili u 1000 rata sa recimo 0.01% kamata. Godišnjih. To bi naučilo pameti sve - i zajmodavce - ali i zajmoprimce. Krediti se više ne bi tako olako dijelili. Baš me zanima gdje su bile te rating-agencije sa svojim procijenama Grčke prije 5-6 godina?

ma to sa grčkom i kreditorima, pa sve je to kurvabanda, pa pogledajte samo koliko grčka ima milionera koji su prema stranom tisku svu lovu iznijeli iz zemlje u švicarsku. Da su ih oporezovali mogli su lijepo vračat kredit, a te kredite koje su dobijali potrošili su na svoju korupciju i mazanje očiju narodu(13 mirovina, penzija za usidjelice i slične grčke izmišljotine). Kod njih je nenormalno tražit račun na benzinskoj, zbog tog su čak imali lane štrajk jer je porezna rekla da s emoraju izdavati računi!!

https://plus.google.com/100476696555226572345/posts/7drQEi1qLWu

Kad je u pitanju Grčka imamo dvije činjenice: Istina je da su uzimali velike kredite i dizali plaće i standard. Ali taj standard je osim u čarape otišao i u potrošnju uvozne robe. A tu su nijemci dosta profitirali.

Druga činjenica je da su uzimali manje, manje bi bili dužni, ali bi i nijemci manje robe prodali. Dakle, nije sve baš tako crno. Potrošnja grka je pasala nijemcima.

A na kraju svega, država koja ima vanjskotrgovinski deficit ne može otplaćivati nikakve kredite, pa je zbilja upitno zašto kreditori daju kredite, kad znaju da su neotplativi. Sigurno je u pitanju smišljeno ekonomsko porobljavanje. Isti slučaj je i sa Hrvatskom.