AKTIVNE TEME
» Što se iza brda valja?(2)by Nostradurus 22/2/2024, 00:31
» Korisni savjeti
by NecaPereca 14/11/2023, 10:27
» Izlagači Međunarodnog sajma poljop. u Novom Sadu
by NecaPereca 13/11/2023, 11:08
» jačanje imuniteta
by NecaPereca 9/11/2023, 09:15
» Lješnjaci
by NecaPereca 7/11/2023, 11:04
» Pozdrav svima
by NecaPereca 7/11/2023, 11:00
» 2021/2022
by slaven22 3/7/2023, 22:01
» fendt 310 lsa
by STIPO123 10/12/2022, 13:54
» TORPEDO RX 170
by slaven22 3/6/2022, 15:12
» Kamilica
by slaven22 3/6/2022, 14:59
» 27.04.2022
by slaven22 27/4/2022, 17:57
» Škare za rezidbu voća.
by deadfall 19/3/2021, 14:36
» Japanska jabuka kaki (Diospyros kaki)
by misoo83 14/11/2020, 21:05
» Ulje ina super MAX u imt 533
by markach 2/11/2020, 10:58
» TRAKTORSKE PRIKOLICE
by poljomarkets 6/10/2020, 15:02
» Slobodan Suvereni Čovjek Obavještava
by zvrk 28/8/2020, 14:31
» Balansiranje
by HrvojeS 24/5/2020, 05:19
» Šuma
by fontanikus 20/2/2020, 17:37
» Pozdrav svima,
by fontanikus 20/2/2020, 17:20
» New Holland
by max931 27/1/2020, 23:07
» Rakovica
by bajki 23/12/2019, 11:54
» Repica 2018
by opg biotrava 23/11/2019, 21:08
» Pšenica 2017/2018
by dado47 19/11/2019, 08:10
» Sjetva/Žetva ječma 2014/2015g
by dado47 17/11/2019, 21:08
» ORANJE 3
by dado47 17/11/2019, 20:53
» MTZ - Belarus
by Đuka VT 1/11/2019, 12:50
» Poticaji u poljoprivredi (4)
by opg biotrava 1/11/2019, 12:02
» Duhan
by drazen 28/10/2019, 08:18
» Sjetva/Žetva suncokreta 2016g
by Đuka VT 24/10/2019, 20:00
» Soja 2016-2017.
by Đuka VT 24/10/2019, 19:51
Bazga
Stranica 2 / 10. • 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10
Re: Bazga
Kakvo je stanje sa poticajima? Pod koju to "grupu" spada (vocarstvo?) ili ne spada nigdje?
Smiljan- Broj postova : 1988
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : Staro gunđalo sa crnim rokovnikom
Registriran : 13.03.2008
2
→→→ : VIŠE
Re: Bazga
Članak 9.
U članku 13. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»(1) Pravo na poticaj ostvaruje se za:
– ratarske i povrtlarske kulture (u daljnjem tekstu: ratarske kul¬ture):
– krušna žita, pivarski ječam i soja,
– ostala žita,
– uljarice,
– ostalo industrijsko bilje,
– krmno bilje,
– šećernu repu,
– duhan,
– povrće,
– ljekovito bilje,
– sjemenski usjev.
(2) Sadni materijal, višegodišnje i matične nasade i maslinovo ulje:
– sadni materijal,
– matični nasadi,
– vinogradi,
– voćnjaci i jagode,
– masline,
– nasadi lavande i buhača,
– hmelj,
– maslinovo ulje.
(3) Stočarstvo i stočarske proizvode:
– mlijeko,
– tov junadi, svinja i kunića,
– telad za tov,
– uzgoj i držanje rasplodne stoke,
– pčelinje zajednice,
– proizvodnja sperme,
– livade i pašnjake.«
Članak 10.
Članak 14. mijenja se i glasi:
»U smislu ovoga Zakona razumijeva se:
1. krušna žita jesu pšenica, raž i pšenoraž (Triticalle),
2. ostala žita jesu kukuruz, stočni ječam, zob, proso i sirak,
3. uljarice su suncokret, uljana repica i tikva uljanica,
4. ostalo industrijsko bilje je uljana gorušica, ricinus, lan, konoplja i cikorija,
5. krmno bilje jest kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni gra¬šak, stočni sirak, djetelina, lucerna, sudanska trava, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina,
6. povrće jest rajčica, paprika, krastavci, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, grah, grašak, bob, češnjak, poriluk, tikva, tikvica, blitva, špinat, kelj, korabica, salata, patlidžan, mer¬kantilni krumpir, mahune, slanutak, cvjetača, brokula, kelj pup¬čar, koraba, kukuruz šećerac, lubenice, dinje te ostale vrste uzgojenog povrća,
7. povrće za industrijsku preradu jest rajčica, paprika, krastavac, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, repa bijela, mahune, feferoni i cvjetača,
8. ljekovito bilje jesu kamilica, menta, kadulja, ružmarin, sto¬lisnik, komorač i timijan, uzgojeni na oranicama,
9. sjemenski usjevi jesu usjevi pšenice, pšenoraži, raži, ječ¬ma, zobi, kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, uljane repice, duhana, krumpira, krmnog bilja, povrća i ostalog bilja za koje je Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo izdao Uvjerenje o priznavanju usjeva sjemenskim,
10. sadni materijal jesu lozni cijepovi i sadnice voćnih vrsta I. i II. skupine iz ovoga Zakona,
11. voćne vrste I. skupine jesu jabuka, kruška, mandarina, kupina, malina, kivi, limun i naranča,
12. voćne vrste II. skupine jesu breskva, nektarina, marelica, trešnja, višnja, šljiva, orah, badem, lijeska, kesten, smokva, rogač i šipak,
13. mlijeko je kravlje, kozje, ovčje,
14. rasplodna stoka jesu krave, krave u sustavu krava-tele, bikovi, ženska telad i ždrebad, krmače, nerasti, ovce, ovnovi, koze, jarci, kobile, pastusi i ženke kunića,
15. pčelinja zajednica jest roj pčela koji se sastoji od matice, radilica i trutova (u sezoni), a smještene su u košnici na nepokretnom saću (pletare) ili pokretnom saću s minimalno 7 okvira,
16. autohtone vrste bijele morske ribe jesu komarča (Sparus aurata), lubin (Dicentrarchus labrax), pic (Diplodus puntazzo) i zubatac (Dentex dentex),
17. školjke jesu dagnje i kamenice,
18. mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe jest mlađ komar¬če, lubina, pica i zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 g/kom,
19. slatkovodna riba I. skupine jest šaran, amur i tostolobik,
20. slatkovodna riba II. skupine jest linjak, pastrva, smuđ, som, štuka,
21. mala plava riba jest srdela, inćun i papalina,
22. ekološka proizvodnja je proizvodnja u skladu sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.«[i]
U članku 13. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»(1) Pravo na poticaj ostvaruje se za:
– ratarske i povrtlarske kulture (u daljnjem tekstu: ratarske kul¬ture):
– krušna žita, pivarski ječam i soja,
– ostala žita,
– uljarice,
– ostalo industrijsko bilje,
– krmno bilje,
– šećernu repu,
– duhan,
– povrće,
– ljekovito bilje,
– sjemenski usjev.
(2) Sadni materijal, višegodišnje i matične nasade i maslinovo ulje:
– sadni materijal,
– matični nasadi,
– vinogradi,
– voćnjaci i jagode,
– masline,
– nasadi lavande i buhača,
– hmelj,
– maslinovo ulje.
(3) Stočarstvo i stočarske proizvode:
– mlijeko,
– tov junadi, svinja i kunića,
– telad za tov,
– uzgoj i držanje rasplodne stoke,
– pčelinje zajednice,
– proizvodnja sperme,
– livade i pašnjake.«
Članak 10.
Članak 14. mijenja se i glasi:
»U smislu ovoga Zakona razumijeva se:
1. krušna žita jesu pšenica, raž i pšenoraž (Triticalle),
2. ostala žita jesu kukuruz, stočni ječam, zob, proso i sirak,
3. uljarice su suncokret, uljana repica i tikva uljanica,
4. ostalo industrijsko bilje je uljana gorušica, ricinus, lan, konoplja i cikorija,
5. krmno bilje jest kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni gra¬šak, stočni sirak, djetelina, lucerna, sudanska trava, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina,
6. povrće jest rajčica, paprika, krastavci, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, grah, grašak, bob, češnjak, poriluk, tikva, tikvica, blitva, špinat, kelj, korabica, salata, patlidžan, mer¬kantilni krumpir, mahune, slanutak, cvjetača, brokula, kelj pup¬čar, koraba, kukuruz šećerac, lubenice, dinje te ostale vrste uzgojenog povrća,
7. povrće za industrijsku preradu jest rajčica, paprika, krastavac, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, repa bijela, mahune, feferoni i cvjetača,
8. ljekovito bilje jesu kamilica, menta, kadulja, ružmarin, sto¬lisnik, komorač i timijan, uzgojeni na oranicama,
9. sjemenski usjevi jesu usjevi pšenice, pšenoraži, raži, ječ¬ma, zobi, kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, uljane repice, duhana, krumpira, krmnog bilja, povrća i ostalog bilja za koje je Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo izdao Uvjerenje o priznavanju usjeva sjemenskim,
10. sadni materijal jesu lozni cijepovi i sadnice voćnih vrsta I. i II. skupine iz ovoga Zakona,
11. voćne vrste I. skupine jesu jabuka, kruška, mandarina, kupina, malina, kivi, limun i naranča,
12. voćne vrste II. skupine jesu breskva, nektarina, marelica, trešnja, višnja, šljiva, orah, badem, lijeska, kesten, smokva, rogač i šipak,
13. mlijeko je kravlje, kozje, ovčje,
14. rasplodna stoka jesu krave, krave u sustavu krava-tele, bikovi, ženska telad i ždrebad, krmače, nerasti, ovce, ovnovi, koze, jarci, kobile, pastusi i ženke kunića,
15. pčelinja zajednica jest roj pčela koji se sastoji od matice, radilica i trutova (u sezoni), a smještene su u košnici na nepokretnom saću (pletare) ili pokretnom saću s minimalno 7 okvira,
16. autohtone vrste bijele morske ribe jesu komarča (Sparus aurata), lubin (Dicentrarchus labrax), pic (Diplodus puntazzo) i zubatac (Dentex dentex),
17. školjke jesu dagnje i kamenice,
18. mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe jest mlađ komar¬če, lubina, pica i zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 g/kom,
19. slatkovodna riba I. skupine jest šaran, amur i tostolobik,
20. slatkovodna riba II. skupine jest linjak, pastrva, smuđ, som, štuka,
21. mala plava riba jest srdela, inćun i papalina,
22. ekološka proizvodnja je proizvodnja u skladu sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.«[i]
Re: Bazga
Picek je napisao/la:u subotu sam pio liker od bazge..roko je napisao/la:ja sam složim sok od bazge...nema bojeg za piti po vrućinama...osim hladne pive,naravno ..........a nije loša računica....šta kažu za obradu tla, kiselo-lužnato...koliko mi se čini izgleda da nema baš "puno" posla sa bazgom....da budem iskren zanima me...
33-34% alkohola i bolje je od soka kojeg sam pio kao klinac..
radi ga jedan čovjek iz Bošnjaka..
pa čuj,,,mora da je bolje,nego daj ti nama nabavi recept pa da i mi probamo taj čudotvorni sok od bazge...nismo više klinci...hehehe
Re: Bazga
paor je napisao/la:Članak 9.
U članku 13. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase:
»(1) Pravo na poticaj ostvaruje se za:
– ratarske i povrtlarske kulture (u daljnjem tekstu: ratarske kul¬ture):
– krušna žita, pivarski ječam i soja,
– ostala žita,
– uljarice,
– ostalo industrijsko bilje,
– krmno bilje,
– šećernu repu,
– duhan,
– povrće,
– ljekovito bilje,
– sjemenski usjev.
(2) Sadni materijal, višegodišnje i matične nasade i maslinovo ulje:
– sadni materijal,
– matični nasadi,
– vinogradi,
– voćnjaci i jagode,
– masline,
– nasadi lavande i buhača,
– hmelj,
– maslinovo ulje.
(3) Stočarstvo i stočarske proizvode:
– mlijeko,
– tov junadi, svinja i kunića,
– telad za tov,
– uzgoj i držanje rasplodne stoke,
– pčelinje zajednice,
– proizvodnja sperme,
– livade i pašnjake.«
Članak 10.
Članak 14. mijenja se i glasi:
»U smislu ovoga Zakona razumijeva se:
1. krušna žita jesu pšenica, raž i pšenoraž (Triticalle),
2. ostala žita jesu kukuruz, stočni ječam, zob, proso i sirak,
3. uljarice su suncokret, uljana repica i tikva uljanica,
4. ostalo industrijsko bilje je uljana gorušica, ricinus, lan, konoplja i cikorija,
5. krmno bilje jest kukuruz za silažu, stočni kelj, stočni gra¬šak, stočni sirak, djetelina, lucerna, sudanska trava, djetelinsko-travna smjesa, travno-djetelinska smjesa, travne smjese, trave, grahorica, stočna repa, rotkva, koraba, krmna repica i lupina,
6. povrće jest rajčica, paprika, krastavci, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, grah, grašak, bob, češnjak, poriluk, tikva, tikvica, blitva, špinat, kelj, korabica, salata, patlidžan, mer¬kantilni krumpir, mahune, slanutak, cvjetača, brokula, kelj pup¬čar, koraba, kukuruz šećerac, lubenice, dinje te ostale vrste uzgojenog povrća,
7. povrće za industrijsku preradu jest rajčica, paprika, krastavac, luk, mrkva, pastrnjak, peršin, kupus, cikla, repa bijela, mahune, feferoni i cvjetača,
8. ljekovito bilje jesu kamilica, menta, kadulja, ružmarin, sto¬lisnik, komorač i timijan, uzgojeni na oranicama,
9. sjemenski usjevi jesu usjevi pšenice, pšenoraži, raži, ječ¬ma, zobi, kukuruza, šećerne repe, soje, suncokreta, uljane repice, duhana, krumpira, krmnog bilja, povrća i ostalog bilja za koje je Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo izdao Uvjerenje o priznavanju usjeva sjemenskim,
10. sadni materijal jesu lozni cijepovi i sadnice voćnih vrsta I. i II. skupine iz ovoga Zakona,
11. voćne vrste I. skupine jesu jabuka, kruška, mandarina, kupina, malina, kivi, limun i naranča,
12. voćne vrste II. skupine jesu breskva, nektarina, marelica, trešnja, višnja, šljiva, orah, badem, lijeska, kesten, smokva, rogač i šipak,
13. mlijeko je kravlje, kozje, ovčje,
14. rasplodna stoka jesu krave, krave u sustavu krava-tele, bikovi, ženska telad i ždrebad, krmače, nerasti, ovce, ovnovi, koze, jarci, kobile, pastusi i ženke kunića,
15. pčelinja zajednica jest roj pčela koji se sastoji od matice, radilica i trutova (u sezoni), a smještene su u košnici na nepokretnom saću (pletare) ili pokretnom saću s minimalno 7 okvira,
16. autohtone vrste bijele morske ribe jesu komarča (Sparus aurata), lubin (Dicentrarchus labrax), pic (Diplodus puntazzo) i zubatac (Dentex dentex),
17. školjke jesu dagnje i kamenice,
18. mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe jest mlađ komar¬če, lubina, pica i zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 g/kom,
19. slatkovodna riba I. skupine jest šaran, amur i tostolobik,
20. slatkovodna riba II. skupine jest linjak, pastrva, smuđ, som, štuka,
21. mala plava riba jest srdela, inćun i papalina,
22. ekološka proizvodnja je proizvodnja u skladu sa Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.«[i]
Da, znam za to, ali je kvaka da se bazga nigdje ne spominje, a nigdje nema nesto tipa "i ostalo". Ili je voce ili ljekovito bilje ili industrijsko bilje (sto opet ne moze biti jer je visegodisnje) ...
Zvona, Roko (sorry na "prozivci", ali mi se nako cini da imate najvise informacija) jel' znate nesto vise?
Smiljan- Broj postova : 1988
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : Staro gunđalo sa crnim rokovnikom
Registriran : 13.03.2008
2
→→→ : VIŠE
Re: Bazga
mislim da se vodi pod ljekovito bilje,,,nisam 100% siguran
evo što sam ja našao na internetu:
6.5.2008 18:22:26
U Bednji održano predavanje o mogućnostima plantažnog uzgoja bazge
Bazga je visokoprofitabilan proizvod
U Bednji je održano predavanje o mogućnostima plantažnog uzgoja bazge. Predavanju se odazvalo 20-ak zainteresiranih mještana, a njima je uvodno o mogućnostima uzgoja govorio Davor Brečak iz Poljoprivredno-savjetodavne službe u Varaždinu.
Dok je u Štajerskoj u Austriji pod bazgom oko 1000 hektara, u Hrvatskoj postoji samo jedna plantaža bazge, a o njenoj proizvodnji za potrebe prehrambene i farmaceutske industrije u javnosti se ne zna gotovo ništa. U vezi s time spomenimo tek podatak da u zemljama EU od sredine 80-tih godina 20. stoljeća raste zanimanje za uzgoj bazge zbog zabrane upotrebe sintetskih boja u prehrambenim proizvodima. Osim proizvodnje plodova (bobica) koji se koriste za bojenje te u prehrambenoj industriji (vinarska, voćni sirupi), bazga je zanimljiva i zbog proizvodnje sušenoga cvijeta koji se koristi za ljekovite svrhe.
Budući da tlo i klimatske prilike u našemu kraju pogoduju plantažnom uzgoju bazge, te da je riječ o visokoprofitabilnoj proizvodnji za koju tržište nije upitno, mještani su na predavanju dobili uvodnu informaciju o osnovama tehnologije uzgoja. Kako njene proizvodnje u Hrvatskoj praktički nema, rečeno je da bi u početnoj fazi trebalo riješiti probleme vezane uz uvoz sadnica, koje su skupe, te administrativne probleme koji se odnose na dozvole, carine, fitopatologiju. Stoga bi u postupak trebalo uključiti i resorno ministarstvo, Zavod za zaštitu bilja, te Poljoprivrednu zadrugu, koja je, u slučaju uspješnog pokretanja toga projekta, spremna preuzeti brigu oko plasmana bazge. Dogovoreno je da će se novi sastanak s konkretnijim informacijama sa zainteresiranima održati za oko mjesec dana. (ljr)
kod mene na nivou županije potiču ekološki uzgoj ljekovitog bilja sa 2.000 kn po ha i mislim da ću uspjeti ugurati bazgu pod ljekovito bilje,,,bar se nadam,,,,ako već krenem u taj posao
evo što sam ja našao na internetu:
6.5.2008 18:22:26
U Bednji održano predavanje o mogućnostima plantažnog uzgoja bazge
Bazga je visokoprofitabilan proizvod
U Bednji je održano predavanje o mogućnostima plantažnog uzgoja bazge. Predavanju se odazvalo 20-ak zainteresiranih mještana, a njima je uvodno o mogućnostima uzgoja govorio Davor Brečak iz Poljoprivredno-savjetodavne službe u Varaždinu.
Dok je u Štajerskoj u Austriji pod bazgom oko 1000 hektara, u Hrvatskoj postoji samo jedna plantaža bazge, a o njenoj proizvodnji za potrebe prehrambene i farmaceutske industrije u javnosti se ne zna gotovo ništa. U vezi s time spomenimo tek podatak da u zemljama EU od sredine 80-tih godina 20. stoljeća raste zanimanje za uzgoj bazge zbog zabrane upotrebe sintetskih boja u prehrambenim proizvodima. Osim proizvodnje plodova (bobica) koji se koriste za bojenje te u prehrambenoj industriji (vinarska, voćni sirupi), bazga je zanimljiva i zbog proizvodnje sušenoga cvijeta koji se koristi za ljekovite svrhe.
Budući da tlo i klimatske prilike u našemu kraju pogoduju plantažnom uzgoju bazge, te da je riječ o visokoprofitabilnoj proizvodnji za koju tržište nije upitno, mještani su na predavanju dobili uvodnu informaciju o osnovama tehnologije uzgoja. Kako njene proizvodnje u Hrvatskoj praktički nema, rečeno je da bi u početnoj fazi trebalo riješiti probleme vezane uz uvoz sadnica, koje su skupe, te administrativne probleme koji se odnose na dozvole, carine, fitopatologiju. Stoga bi u postupak trebalo uključiti i resorno ministarstvo, Zavod za zaštitu bilja, te Poljoprivrednu zadrugu, koja je, u slučaju uspješnog pokretanja toga projekta, spremna preuzeti brigu oko plasmana bazge. Dogovoreno je da će se novi sastanak s konkretnijim informacijama sa zainteresiranima održati za oko mjesec dana. (ljr)
kod mene na nivou županije potiču ekološki uzgoj ljekovitog bilja sa 2.000 kn po ha i mislim da ću uspjeti ugurati bazgu pod ljekovito bilje,,,bar se nadam,,,,ako već krenem u taj posao
Re: Bazga
Ime bazga mi bese nepoznato, a po slikamam bih reko da je zova ili mozda burjana, no ipak je zova, barem tako kazu na:
[You must be registered and logged in to see this link.]
Btw, pa to raste svida, i cemu onda kupnja sadnica, mozda zato sto bi neko iz HU tako uzeo kintu za tih 10ha
A sobzirom da su nam severoistocni susedi vec u EU, sumnjam da bi ista i uspeli da plasirate na EU-trziste, a da to nisu oni plasirali kao sadni materijal ili vec...
Kako ono bese sa popisom maslinjaka, odgajivaci ne bejahu revnosni, pa je zato kvota izvoza u EU pala ispod onog sto se zaista moze proizvesti ?
Recepis za sirup (by my mom), super za rastvoriti pivom.
25 cveta + 10l vode + 10-15 kesica limutusa i sve to da odstoji 24h, zatim procediti sok i dodati 5kg secera, kuvati dok se ne pretvori u sirup.
evo i ovo:
[You must be registered and logged in to see this link.]
[You must be registered and logged in to see this link.]
Btw, pa to raste svida, i cemu onda kupnja sadnica, mozda zato sto bi neko iz HU tako uzeo kintu za tih 10ha
A sobzirom da su nam severoistocni susedi vec u EU, sumnjam da bi ista i uspeli da plasirate na EU-trziste, a da to nisu oni plasirali kao sadni materijal ili vec...
Kako ono bese sa popisom maslinjaka, odgajivaci ne bejahu revnosni, pa je zato kvota izvoza u EU pala ispod onog sto se zaista moze proizvesti ?
Recepis za sirup (by my mom), super za rastvoriti pivom.
25 cveta + 10l vode + 10-15 kesica limutusa i sve to da odstoji 24h, zatim procediti sok i dodati 5kg secera, kuvati dok se ne pretvori u sirup.
evo i ovo:
[You must be registered and logged in to see this link.]
539 262- Broj postova : 53
Lokacija : Beograd
Registriran : 07.05.2008
0
Re: Bazga
Inace bazgu zovu i zova
Smiljan- Broj postova : 1988
Lokacija : Zagreb
Zanimanje : Staro gunđalo sa crnim rokovnikom
Registriran : 13.03.2008
2
→→→ : VIŠE
Re: Bazga
dečki i cure....
upravo sam se čuo sa dotičnim gospodinom iz savjet.službe...predavanje o bazgi će biti u 6.mjesecu i najvjerovatnije će ga održati sami otkupljivači,,,tj ljudi koji će napraviti tvornicu za preradu i otkup ploda bazge.....
ja planiram ići na predavanje, još ću se čuti sa gosp.Davorom i javim svim zainteresiranima točan datum predavanja.......pozdrav
upravo sam se čuo sa dotičnim gospodinom iz savjet.službe...predavanje o bazgi će biti u 6.mjesecu i najvjerovatnije će ga održati sami otkupljivači,,,tj ljudi koji će napraviti tvornicu za preradu i otkup ploda bazge.....
ja planiram ići na predavanje, još ću se čuti sa gosp.Davorom i javim svim zainteresiranima točan datum predavanja.......pozdrav
Re: Bazga
navodno da će se predavači-otkupljivači pobrinuti za deklarirane sadnice....a sad dali će ga prodavati ili dijeliti, namam pojma.....vidjet ćemo na vrijeme...
Re: Bazga
pozdrav svima
već neko vrijeme razmišljam o uzgoju bazge i najviše me mučio otkup
zainteresiran sam za predavanje u 6. mjesecu i volio bi saznat više informacija o mjestu i vremenu održavanja
već neko vrijeme razmišljam o uzgoju bazge i najviše me mučio otkup
zainteresiran sam za predavanje u 6. mjesecu i volio bi saznat više informacija o mjestu i vremenu održavanja
andrija- Broj postova : 8
Lokacija : Zagreb
Registriran : 30.05.2008
0
Re: Bazga
nema problema, čim ja saznam datum odmah javljam..ja imam u planu otići pa se možemo čuti i možeš onda samnom ići...
dali slučajno znaš gdje se ta jedina plantaža bazge nalazi u Hrvatskoj...??!! da se to ode pogledati prije predavanja
dali slučajno znaš gdje se ta jedina plantaža bazge nalazi u Hrvatskoj...??!! da se to ode pogledati prije predavanja
Re: Bazga
zvona...slabo me služi zemljopis...gdje se nalaze Črnkovci, dali znaš možda još kakvih inform. o toj plantaži,,,,dali postoji mogućnost da se ta plantaža posjeti...što je tebe spriječilo
**našao sam na netu....Črnkovec 10410 velika gorica
**našao sam na netu....Črnkovec 10410 velika gorica
Re: Bazga
evo šta sam još našao ne netu:
5. srpnja 2007.
BRANITELJI SE OKRENULI NOVIM OBLICIMA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
Črnkovački branitelji počeli proizvoditi ljekovito bilje
ČRNKOVCI - Braniteljska udruga "Šokadija" iz Črnkovaca, koja je osnovana prije dvije godine s ciljem boljeg plasmana poljoprivrednih proizvoda, uskoro bi trebala postati jedna od prvih braniteljskih udruga u Hrvatskoj koja se bavi - proizvodnjom ljekovitog bilja. Šest branitelja koji trenutačno na oko 200 hektara vlastite i 95 hektara zemlje u zakupu uzgajaju tradicionalne poljoprivredne kulture, od kojih prevladavaju žitarice, u fazi osnivanja nisu ni slutili na koju će se vrstu proizvodnje preusmjeriti za samo dvije godine, no kažu kako je odluka koju su zajednički donijeli i više nego dobra i da će se njezini rezultati vidjeti za samo nekoliko godina, jer je tržište Europske unije u neprestanoj potražnji za ljekovitim biljem svih mogućih vrsta. Prva u nizu biljaka koje planiraju proizvesti je bazga, a za 60 kilograma cvijeta ovih su dana morali obrati čak pet velikih traktorskih prikolica bazge. Stanovnicima Općine Marijanci posebno je zanimljiva najava ove udruge na čijem je čelu Željko Kovačević, prema kojoj bi svoju namjenu uskoro trebalo dobiti i 86 hektara zemlje u Marijancima koja se nije obrađivala punih 12 godina. "Takva zemlja koja je nezagađena pesticidima, idealna je za različite oblike ekološke proizvodnje, a posebno ljekovito bilje. Na toj površini bit će zasijana kamilica, kadulja, kopriva i matičnjak, a prema potražnji i drugo ljekovito bilje", kažu zadrugari, koji će uskoro početi saditi i u okolici Kudjeljare, gdje su dobili u zakup zemlju slične kvalitete. Premda su se mnogi čudili odluci zadrugara da se "prebace" na ljekovito bilje, oni naglašavaju da su išli "na sigurno" i da je otkup osiguran u njemačkoj tvrtki "Martin Bauer", s kojom su potpisali Ugovor o suradnji. Međutim, da bi dobili ugovor o dugoročnoj suradnji, imaju obavezu sagraditi i sušaru, u kojoj je potrebno zaposliti još najmanje dva prerađivača ljekovitog bilja. "Nadamo se da ćemo do početka jeseni uspjeti urediti i pripremiti sušaru za prihvat ljekovitog bilja. Naime, nedavno smo kupili jedan od pogona u nekadašnjoj črnkovačkoj Kudjeljari koji kanimo kompletno preurediti, u njega uložiti oko 200.000 eura i pretvoriti ga u modernu sušaru, o čijoj se proizvodnji neprestano moramo educirati, jer nam je proizvodnja dobrog dijela ljekovitog bilja još uvijek nedovoljno poznata", kažu zadrugari. Autor: L.ANIČIĆ, Glas Slavonije
5. srpnja 2007.
BRANITELJI SE OKRENULI NOVIM OBLICIMA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
Črnkovački branitelji počeli proizvoditi ljekovito bilje
ČRNKOVCI - Braniteljska udruga "Šokadija" iz Črnkovaca, koja je osnovana prije dvije godine s ciljem boljeg plasmana poljoprivrednih proizvoda, uskoro bi trebala postati jedna od prvih braniteljskih udruga u Hrvatskoj koja se bavi - proizvodnjom ljekovitog bilja. Šest branitelja koji trenutačno na oko 200 hektara vlastite i 95 hektara zemlje u zakupu uzgajaju tradicionalne poljoprivredne kulture, od kojih prevladavaju žitarice, u fazi osnivanja nisu ni slutili na koju će se vrstu proizvodnje preusmjeriti za samo dvije godine, no kažu kako je odluka koju su zajednički donijeli i više nego dobra i da će se njezini rezultati vidjeti za samo nekoliko godina, jer je tržište Europske unije u neprestanoj potražnji za ljekovitim biljem svih mogućih vrsta. Prva u nizu biljaka koje planiraju proizvesti je bazga, a za 60 kilograma cvijeta ovih su dana morali obrati čak pet velikih traktorskih prikolica bazge. Stanovnicima Općine Marijanci posebno je zanimljiva najava ove udruge na čijem je čelu Željko Kovačević, prema kojoj bi svoju namjenu uskoro trebalo dobiti i 86 hektara zemlje u Marijancima koja se nije obrađivala punih 12 godina. "Takva zemlja koja je nezagađena pesticidima, idealna je za različite oblike ekološke proizvodnje, a posebno ljekovito bilje. Na toj površini bit će zasijana kamilica, kadulja, kopriva i matičnjak, a prema potražnji i drugo ljekovito bilje", kažu zadrugari, koji će uskoro početi saditi i u okolici Kudjeljare, gdje su dobili u zakup zemlju slične kvalitete. Premda su se mnogi čudili odluci zadrugara da se "prebace" na ljekovito bilje, oni naglašavaju da su išli "na sigurno" i da je otkup osiguran u njemačkoj tvrtki "Martin Bauer", s kojom su potpisali Ugovor o suradnji. Međutim, da bi dobili ugovor o dugoročnoj suradnji, imaju obavezu sagraditi i sušaru, u kojoj je potrebno zaposliti još najmanje dva prerađivača ljekovitog bilja. "Nadamo se da ćemo do početka jeseni uspjeti urediti i pripremiti sušaru za prihvat ljekovitog bilja. Naime, nedavno smo kupili jedan od pogona u nekadašnjoj črnkovačkoj Kudjeljari koji kanimo kompletno preurediti, u njega uložiti oko 200.000 eura i pretvoriti ga u modernu sušaru, o čijoj se proizvodnji neprestano moramo educirati, jer nam je proizvodnja dobrog dijela ljekovitog bilja još uvijek nedovoljno poznata", kažu zadrugari. Autor: L.ANIČIĆ, Glas Slavonije
Re: Bazga
uupss....još meni sumnjivo kako ta branitelji...ČRNKOVCI - Braniteljska udruga "Šokadija" iz Črnkovaca,,,a desi se to i pametnom čovjeku a kamoli meni
vidio sam da si imao u planu otići do te plantaže.....??!! još planiraš ili...odustao?!
vidio sam da si imao u planu otići do te plantaže.....??!! još planiraš ili...odustao?!
Re: Bazga
Upravo sam dobio mail....za sve zainteresirane:
Predavanje o bazgi održat će se u petak 06.06.2008. u 18:00 sati u školi
u Bednji.
je idem...
Predavanje o bazgi održat će se u petak 06.06.2008. u 18:00 sati u školi
u Bednji.
je idem...
Re: Bazga
roko je napisao/la:uupss....još meni sumnjivo kako ta branitelji...ČRNKOVCI - Braniteljska udruga "Šokadija" iz Črnkovaca,,,a desi se to i pametnom čovjeku a kamoli meni
vidio sam da si imao u planu otići do te plantaže.....??!! još planiraš ili...odustao?!
Išla je ekipa iz Projekta biljna mreža
Gost- Gost
Re: Bazga
ja ću otići poslušati da vidim što će reći o svemu tome....
dali znaš na kolikoj površini ima bazgu...
dali znaš na kolikoj površini ima bazgu...
Re: Bazga
roko je napisao/la:Upravo sam dobio mail....za sve zainteresirane:
Predavanje o bazgi održat će se u petak 06.06.2008. u 18:00 sati u školi
u Bednji.
je idem...
ja isto idem, ako uspijem naći bednju , ako sam dobro skužio na karti to je kod krapine
andrija- Broj postova : 8
Lokacija : Zagreb
Registriran : 30.05.2008
0
Re: Bazga
Kupio sam knjigu od Jemrića o uzgoju bazge i mogu reći da je dosta dobra.
A i upoznao sam par ljudi koji kreću s tim a ćemo skupa skočiti u Sloveniju po sadnice i obići neku farmu.
KAže naša savjetodavna služba da je to bilka budućnosti jer cvate nakon svih mrazeva pa nema oscilacija u urodu.
U knjizi piše da sambucus nigra daje od 15 do 20 tona po ha u punom rodu, cca 500 sadnica na ha. Nema kvota za EU jer je dobra potražnja.
Ajd kad se vratite sa tog predavanja u Bednji javite šta kažu.
A i upoznao sam par ljudi koji kreću s tim a ćemo skupa skočiti u Sloveniju po sadnice i obići neku farmu.
KAže naša savjetodavna služba da je to bilka budućnosti jer cvate nakon svih mrazeva pa nema oscilacija u urodu.
U knjizi piše da sambucus nigra daje od 15 do 20 tona po ha u punom rodu, cca 500 sadnica na ha. Nema kvota za EU jer je dobra potražnja.
Ajd kad se vratite sa tog predavanja u Bednji javite šta kažu.
Re: Bazga
Lavander je napisao/la:Kupio sam knjigu od Jemrića o uzgoju bazge i mogu reći da je dosta dobra.
A i upoznao sam par ljudi koji kreću s tim a ćemo skupa skočiti u Sloveniju po sadnice i obići neku farmu.
KAže naša savjetodavna služba da je to bilka budućnosti jer cvate nakon svih mrazeva pa nema oscilacija u urodu.
U knjizi piše da sambucus nigra daje od 15 do 20 tona po ha u punom rodu, cca 500 sadnica na ha. Nema kvota za EU jer je dobra potražnja.
Ajd kad se vratite sa tog predavanja u Bednji javite šta kažu.
ja sam posjetio jednu plantažu( imaš slike) u mađarskoj i nasad je u 5 god i vlasnik nije spominjao toliki iznos od 15-20tona nego 10tona bobica
Gost- Gost
Stranica 2 / 10. • 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10
Stranica 2 / 10.
DOPUŠTENJA
Ne moľeą odgovarati na postove.