članci iz novina

evo jos jednog nacina legalne prijevare koja je zamijenila novu lovu i slicne fore, slika i svi ostali podaci su izmisljeni osim nacina na koji se to radi



znaci radi se o licitacij, gdje na prvi pogled izgleda da je kupac odlicno prosao ali medjutim kad se sve zbroji njega je taj telkac dosao 1555 kn plus dostava. caka je u tome da vi morate "kupiti" klikove koji svaki kosta 1 kunu i sad vi imate npr. 2000 klikova i za svako podizanje cijene vam se oduzima jedan klik, a cijena se podize za samo jednu lipu znaci da je za postizanje postignute cijene bilo potrebno 5400 klikova sto znaci da je na racun klikova firma koja vrsi licitaciju dobila 5400 kn plus 55 kuna izlicitirane cijene i ako od toga oduzmemo cijenu televizora kojeg su platili u trgovini onda proizlazi da su zaradili bez oranja i kopanja 3955 kn. ali krajnji kupac je jos dobro i prosao jer je na gubitku samo 55 kn dok ostali koji su sudjelovali u licitaciji su ostali i bez love i bez tv-a. pa ako kojim slucajem naletite na takvo nesto bjezite od toga kao vrag od tamjana jer se nakon sto skuzite da ste popusili mozete zaliti jedino dragom bogu. naime iako je evidentno da se radi o prijevari po svim mogucim zakonima je pravno ispravno jer ste vi samom registracijom prihvatili njihova pravila poslovanja.

Znam pege al jbg sve što smo dogovarali je išlo preko maila i dalji kontakti na taj nači pa sve do isporuke, sa "agronomom" dosat često komuniciram mailom tako da u biti za sada nisma imao nekih problema dok znam i za one koji jesu nahebali na taj način

falkon 2 je napisao/la:Znam pege al jbg sve što smo dogovarali je išlo preko maila i dalji kontakti na taj nači pa sve do isporuke, sa "agronomom" dosat često komuniciram mailom tako da u biti za sada nisma imao nekih problema dok znam i za one koji jesu nahebali na taj način

Drugo je komunicirati a drugo plačati prijatelju preko neta

ja sam komunicirao, dogovorio, i platio (dobro al virmanski) ali po predračunu koji mi je poslan prek neta , nakraju to sve završi na istom, i još par strojeva odradio na taj način

Ako te netko želi prevariti, potpuno je svejedo da li će to odraditi licem u lice ili preko interneta. Poslovanje preko neta je budućnost trgovine, na miru si sve pregledaš, izabereš što ti paše - i kupiš. Plaćanjem puozećem prilikom preuzimanja je OK za neke jeftinije stvari poput knjige, ali ako kupujem na primjer štednjak čija dostava vrijedi par stotina kuna, onda ne očekuj od trgovca da će on financirati takav potencijalni rizik (da ti se roba ne svidi i da ne želiš preuzeti robu). Isto tako ne treba biti naivan i podlijegati oglasima u kojima očito nešto ne štima, kao na primjer preniska cijena ili kupovina 'japanskih državnih dionica' koje ti netko želi uvaliti 'povoljno' preko telefona... uglavnom shvatio sam da ako si sam biraš robu koju kupuješ i sam biraš trgovinu u kojoj kupuješ manja je vjerovatnost da ćeš naići na mućku. Ako ti netko uporno nudi nešto, kao jako povoljno (imao sam par ponuda za knjige o iskorištavanju EU fondova, kao jako povoljno 'samo' 560 i nešto kuna..., a ne bi ju ni pročitao), dobro razmislim da li mi to treba, da li ću to upotreblajvati i koliko, da li će mi to pojeftiniti/olakšati/podići kvalitetu proizvodnje itd.. Naletio sam ovima u Corbisu jer su oni pecali mušterije sa najjeftinijom cijenom i sa jedne strane logično je da to 'popušiš' (jer upravo radi niže cijene kupujem preko neta). Ali teško da nešto što košta svuda 100 može odjednom koštati 80. A sa druge strane imam slučaj da nešto košta 100 kod nas, a to isto 30 na drugom mjestu. I nije mućka. Ali tamo u svim trgovinama to košta 30, tako da to i nije čudno. (puno je čudnije kako netko za to može tražiti 100).

Fidelito je napisao/la:Ako te netko želi prevariti, potpuno je svejedo da li će to odraditi licem u lice ili preko interneta. Poslovanje preko neta je budućnost trgovine, na miru si sve pregledaš, izabereš što ti paše - i kupiš. Plaćanjem puozećem prilikom preuzimanja je OK za neke jeftinije stvari poput knjige, ali ako kupujem na primjer štednjak čija dostava vrijedi par stotina kuna, onda ne očekuj od trgovca da će on financirati takav potencijalni rizik (da ti se roba ne svidi i da ne želiš preuzeti robu). Isto tako ne treba biti naivan i podlijegati oglasima u kojima očito nešto ne štima, kao na primjer preniska cijena ili kupovina 'japanskih državnih dionica' koje ti netko želi uvaliti 'povoljno' preko telefona... uglavnom shvatio sam da ako si sam biraš robu koju kupuješ i sam biraš trgovinu u kojoj kupuješ manja je vjerovatnost da ćeš naići na mućku. Ako ti netko uporno nudi nešto, kao jako povoljno (imao sam par ponuda za knjige o iskorištavanju EU fondova, kao jako povoljno 'samo' 560 i nešto kuna..., a ne bi ju ni pročitao), dobro razmislim da li mi to treba, da li ću to upotreblajvati i koliko, da li će mi to pojeftiniti/olakšati/podići kvalitetu proizvodnje itd.. Naletio sam ovima u Corbisu jer su oni pecali mušterije sa najjeftinijom cijenom i sa jedne strane logično je da to 'popušiš' (jer upravo radi niže cijene kupujem preko neta). Ali teško da nešto što košta svuda 100 može odjednom koštati 80. A sa druge strane imam slučaj da nešto košta 100 kod nas, a to isto 30 na drugom mjestu. I nije mućka. Ali tamo u svim trgovinama to košta 30, tako da to i nije čudno. (puno je čudnije kako netko za to može tražiti 100).

Ovdje se nebih složio da je svejedno virtualno kupovati ili face u face jer ako mu ja zapamtim njušku i on vidi mene neče mu pasti napamet da me zavalja

ja sam za da takvo meso ide u prodaju samo neka bude dodatno označeno, poput cigareta naprimjer OVO MESO JE ŠTETNO ZA VAŠE ZDRVLJE... pa tko voli nek izvoli

AGROVIJESTI > POLJOPRIVREDA EU > EU: USKORO OBAVEZNO OBILJEŽAVANJE…
EU: Uskoro obavezno obilježavanje zemlje porijekla mesa
Autor: Zvonimir PavlovićObjavljeno: 6. Prosinac 2010.
Bruxelles – U roku od tri godine Vlade zemalja članica EU uvesti će obvezu da sve količine svinjskog, pilećeg i janjećeg mesa koje se prodaju na njihovom tržištu moraju nositi oznaku zemlje porijekla, dogovoreno je u Bruxellesu



. Označavanje zemlje porijekla, koje je već obavezno za goveđe meso, moglo bi se u budućnosti proširiti i na mlijeko, ne prerađenu hranu i još neke proizvode. Novi propisi o obilježavanju hrane u EU neće biti okončani prije sredine 2011., predviđaju analitičari, budući da su vlade zemalja članica odbile neke ponuđene prijedloge. Neslaganja između predlagatelja iz europskog parlamenta i vlada postoje, primjerice oko obilježavanja nutritivne vrijednosti prehrambenih proizvoda.

pa ako tko ima volje nek ovo usporedi s http://www.poljoprivredni-forum.biz/agco-f6/kratka-povijest-agca-i-njegovih-brandova-t48.htm

Branko a da ih malo priupitaš za autorska prava?
Traži ih honorar...

ma ne zanima me to uopce ali bi bilo lijepo od njih da pitaju ili barem posalju mail da su koristili moj tekst, nisam jedini kome su to oni napravili ima jos clanova kojima su to napravili.

Branko, a to si od njih prepisal???

aha (i to skoro dve godine prije neg su oni napisali)

Usklađivanje sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a
Autor: Zvonimir PavlovićObjavljeno: 13. Prosinac 2010.
Hrvatska poljoprivredna i politika ruralnog razvitka već se desetak godina usklađuje sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a (ZPP). Prilagodba je tekla postupno i ne uvijek sasvim pravocrtno. Uslijed određenih bojazni, pritisaka i oklijevanja, u nekoliko navrata uvođeni su različiti „hibridni“ modeli propisa, operativnih programa i potpora. Ovi su djelimice bili na tragu zahtjeva ZPP-a, ali su sadržavali i neke elemente za koje se vjerovalo da su Hrvatskoj prijeko potrebni za, ali koji su u opreci s ZPP-om. Neki ovih, poput subvencije za tzv. plavi dizel i izdavanje vaučera za mineralna gnojiva i danas se primjenjuju.


U posljednje dvije-tri godine proces usklađivanja hrvatske poljoprivredne i politike ruralnog razvitka sa ZPP-om je znatno ubrzan. Gotovo svaki mjesec iziđe nekoliko novih propisa čiji je cilj daljnja harmonizacija sa ZPP-om. Intenzivirana je i prilagodba sustava poljoprivrednih potpora a u srpnju 2010. donesen je novi zakon o poljoprivrednim potporama koji je sasvim na tragu onoga što traži ZPP. Ukratko – hrvatska poljoprivredna i politika ruralnog razvitka danas je gotovo već posve u skladu sa ZPP-om. Usvojila je propise i instrumente ZPP-a, te su postojeći odmaci od ZPP-a zanemarivi. Riječ je o nekim specifičnim, manje bitnim, vjerojatno i privremenim mjerama s čijom će primjenom Hrvatska otezati, taktizirati i čije će eventualno ukidanje u pregovorima oko pridruženja prikazivati kao velike „ustupke“.
Svijest o važnosti i potrebi za uvođenjem ciljane ruralne politke u Hrvatskoj je ojačala tek posljednjh nekoliko godina, prije svega zahvaljujući procesu pridruženja EU-u. Prije toga, mjere politike su bile usmjerene gotovo isključivo na potporu poljoprivrenoj proizvodnji. Mjerama potpora ruralnom razvitku pridavalo se malo značenja i za njih se izdvajalo vrlo malo sredstava.
Posljednja reforma poticaja iz 2010. godine, radikalno je izmijenila modele izravnih plaćanja poljoprivrednim proizvođačima. Smanjen je broj poticaja, uveden model osnovnih plaćanja i utrt put za ukidanje veze između visine poticaja i proizvodnje (tzv. coupled payments). Ubuduće, poljoprivredni proizvođač će umjesto plaćanja za određenu biljnu ili stočarsku proizvodnju dobivati jedinstveno plaćanje po gospodarstvu, bez obzira na to što proizvodili (tzv. decoupled payments). Proizvođačima će u potpunosti biti ostavljena sloboda da izaberu što će proizvoditi. Pri tom će, dakako, morati poštivati kriterije višestruke sukladnosti, te biti u sustavu identifikacije poljoprivrednih gospodarstava i poljoprivrednog zemljišta.

Što je višestruka sukladnost u poljoprivredi?

Višestruka sukladnost važan je dio posljednje reforme ZPP-a. To je načelo i skup propisa kojima se poljoprivrednim proizvođačima jamči pravo na isplatu poticaja, neovisno o tome što i koliko proizvodi – ali samo pod uvjetom da poštuju mjere zaštite prirode i okoliša te zaštite bilja, zdravlja ljudi i životinja. Riječ je o 19 uredaba koje zajedno čine tzv. Statutarne odredbe gospodarenja – obvezne zakonske propise zajedničke (istovjetne) za sve zemlje-članice, te smjernicama za Dobro ekološko i proizvodno stanje zemljišta, koje svaka zemlja-članica određuje sama na osnovi vlastitih potreba i situacije. Poštivanje 19 uredaba koje čine statutarne odredbe gospodarenja, obvezne su za sva poljoprivredna gospodarstva u EU-u, bez obzira jesu li korisnici poljoprivrednih poticaja ili ne. No poštivanje smjernica za dobro ekološko i proizvodno stanje zemljišta obvezno je samo za gospodarstva koja su korisnici poticaja za poljoprivrednu proizvodnju. Riječ je o ukupno 11 mjera koje su podijeljene u četiri skupine: protuerozivne mjere, mjere izgradnje organske tvari, mjere očuvanja strukture tla i mjere kojima je propisano minimalno održavanje poljoprivrednog zemljišta. Svaka zemlja-članica ima pravo odabrati samo one mjere koje su za nju relevantne. Nakon odabiranja i donošenja, ove mjere postaju obvezne na cijelom ozemlju zemlje-članice za sve korisnike poljoprivrednih poticaja. Radi zaštite voda, u nekim zemljama te mjere uključuju i dio odredaba iz Uredbe o nitratima, odnosno njezina sastavnog dijela – Načela dobre poljoprivredne prakse.

Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj potiče se izravnim poticajima te jeftinijim gorivom, tzv. plavim dizelom. Pored ovih, postoji i nekoliko skrivenih subvencija, prije svega za proizvodnju mineralnih gnojiva (detaljnije vidjeti u polavlju u o scenarijima u poljoprivredi).

U 2009., za izravna plaćanja (potpore), hrvatskim poljoprivrednicima isplaćena su 426 milijuna eura , Prosječno, dakle, 327 eura po hektaru. To je 16 posto više od prosječnog iznosa poticaja koje ostvaruju proizvođači u petnaest starih zemalja-članica EU-a; 38 posto više od poticaja isplaćenih na razini 27 zemalja-članica te čak 267 posto više u usporedbi s 12 novih zemalja-članica EU-a. No poticaji Hrvatskih poljoprivrednika još su zapravo i veći jer oni za razliku od svojih EU kolega po subvencioniranoj cijeni koriste i tzv. plavi dizel. Vrijednost ove subvencije iznosi ok 50 milijuna eura na godinu.

Prosječno, dakle, 327 eura po hektaru. To je 16 posto više od prosječnog iznosa poticaja koje ostvaruju proizvođači u petnaest starih zemalja-članica EU-a; 38 posto više od poticaja isplaćenih na razini 27 zemalja-članica te čak 267 posto više u usporedbi s 12 novih zemalja-članica EU-a.

Ovo mi nikako nemoze biti jasno,niti se mogo sloziti sa time.Koliko sam cuo,vecina proracuna EU ide u poljoprivredu,i kako je onda moguce da mi ovako mala drzava,u banani,bez love dobijemo najvise?
Sve to ovisi kako gledas,ali zar postoji itko tko bi se slozio da njemci /ha dobiju manje oda nas???

Isto tako,nas plavi dizel nije subvencioniran,nego samo neplacamo trosarinu-Ili je to to? Kako moze nesto biti subvencionirano ako mi to neplatimo?

jedan članak o našem članu foruma

svaka cast zjoocko

to Zjocko

BOŽIDAR je napisao/la:jedan članak o našem članu foruma

sad si me pretekel, jer sam upravo si sad pripremil sve da stavim i ja gore clanak a ono vec si ti to napravil.

Zjockoo doktore!

ljudino, svaka čast !

svaka čast majstore!

Bravo!Samo hrabro naprijed...!

Majstore, il bolje kast doktore svaka čast.

Svaka ćast ..