Poticaji u poljoprivredi

Bogec nisi ti morao ići u Sloveniju da čuješ od mljekara ili ratara kako je loše i da dalje ne ide ... to si mogao i u HR . Ovo za njihov poticaj od 400-500 € misliš da je zbog otežanih planinskih uvjeta proizvodnje ? Računaš da žive negdje gdje je ravno kao recimo kod mene da bi dobili 300 € poticaja ? Čuj i meni je dovoljno 300 € ali ovdje smo počeli pričati o 150 € što je duplo manje i taj nam udarac od naše vlade dolazi ispod pojasa ako se mene pita ... ako se pokaže da je istina .

A sada ozbiljno. Ako želimo prosvjede treba postaviti jasne i moguće (realno ostvarive) minimalne ciljeve ispod kojih se neće ići doma. Ako se usaglasimo oko tih ciljeva, može prosvjed. Ali ciljeve samo na papir. Treba se malo pripremiti za prosvjed, pa će i uspjeh biti veći. Bolje se dobro pripremiti i onda krenuti nešto poduzimati. Ima tu puno stvari koje bi se mogle poduzeti od strane države da se olakša proizvodnja, a to ih ne bi mnogo koštalo. Na primjer zakupnina za nas (ne)sretnike koji još (a možda i nakada nećemo) otkupiti državno zemljište od ove godine je propisana od države u nekom fiksnom iznosu za općinu po jedinici površine. Svi koji se bavimo poljoprivredom znamo da je to neozbiljno, ima parcela koje to mogu podnijeti (u dobrim vremenima) ali ima i parcela za koje mogu biti sretni da ih itko uopće obrađuje - badava. Neka nam dug od poticaja koji nisu isplaćeni (onih slavnih 750 kn za kukuruz) uzmu pod račun za zakupninu, ili neku ratu otkupa zemljišta. Kada nema novca da to plate, neka nam to 'prebiju'. Barem nekome će to pomoći. Zakupnine za zemljišta (dosadašnje) se moraju platiti. Ako nekoga izuzmemo iz sustava da ne mora platiti, bilo da mu to neko oporosti ili ode u zastaru, činimo budale od onih koji uredno plaćaju. To je u nadležnosti općina i oni odgovorni koji su dozvolili da se propisana zakupnina uredno ne plaća, da se stave pod povećalo pravosuđa. Prvo se moraju riješiti stari dugovi.
Poticaji za mlijeko: Područija od posebne državne skrbi dobivaju veće poticaje za mlijeko. To je bilo opravdano neposredno poslije rata, da se revitaliziraju ta područija, ali kakva korist od toga da nam stočari u područijima od posebna državne skrbi opstanu, a svi ostali propadnu? Te poticaje treba revidirati. Rat je prošao i treba pravednije preraspodijeliti novce. Javno objaviti koliko, kome i za koje proizvodnje i projekte je dodijeljeno poticaja i nepovratnih sredstava - po svim osnovama.
Šaradu u Đakovu riješiti pod hitno, ali na takav način da nikome ne padne na pamet ponoviti isto. Ljudima država treba vratiti njihovo žito, ako zbog nišeg drugog, onda samo radi toga što nitko u državi ne vodi računa o tome kakve firme posluju unutar njenog platnog sustava. Svima koji se bave otkupom, uslužnim skladištenjem, trgovinom i preradom žitarica i uljarica uopće utvrditi trenutno stanje u silosima, izdavati posebne licence za tu vrstu usluga, ali samo ako su podmirili sva davanja prema državi i isplatili dospjela potraživanja prema radnicima i dobavljačima. U suprotonom spriječiti dalje odvoženje robe (zato prvo utvrditi količine prvo i porijeklo i vlasništvo uskladištene robe) - i ključ u bravu do podmirenja obaveza.
Evo nabacao sam nekoliko prijedloga koji državu ne bi puno koštali u novcu, dapaće situacija bi se ponešto razbistrila. Nabvacite i vi svoje prijedloge i obrazložite ih ukratko.

Ako su poticaji kao takvi zamišljeni i u funkciji subvencioniranja (snižavanja) cijena prehrambenih proizvoda na tržištu da bi ti proizvodi cijenom bili pristupačni svim potrošačima, onda se smanjivanjem poticaja u proizvodnji mijenja (povećava) i konačna cijena prehrambenih proizvoda. Ukratko, cijene poljoprivrednih proizvoda će porasti ekvivalentno smanjenju poticaja za proizvodnju istih i to je jedino što izgleda logično, ali to je, bojim se, ono na što mi proizvođači ne možemo utjecati jer naš lobij ne postoji.
To je situacija ako se gleda sa te prihodovne strane nas proizvođača.
Druga je mogućnost uštedjeti na rashodovnoj strani u direktnim ulaganjima u proizvodnju kroz repromaterijale. Tu imam jednu zanimljivu opservaciju:
1. Ako računam da će mi poticaj u proizvodnji npr. pšenice biti 150 eura uz referentni prinos od 5t/ha i cijenu od 0,75kn/kg, onda sam gotovo sigurno na gubitku, a ako idem na veći prinos uz pripadajuća ulaganja moj se minus povećava.....
2. E sad, ako malo okrenem ovu kalkulaciju situacija je sljedeća; poticaj u proizvodnji pšenice računam na 80 eura jer ću prijaviti samo polovicu posijane površine, automatski mi je referentni prinos prepolovljen na razini +- 2,5-3t/ha uz cijenu od 0,75kn/kg. Za ovakav rezultat proizvodnje troškovi potrebnih repromaterijala su zanemarivi (višestruko manji nego u primjeru br 1) i vjerovali ili ne neto zarada je osjetno veća nego na pšenici od 6t/ha jer su uštede u repromaterijalima višestruko veće od vrijednosti razlike prinosa .

To je jedino što ja vidim kao potencijalni manevarski prostor koji mi je na raspolaganju u takvoj situaciji, da zadržim kakav takav profit.

pingo je napisao/la:Bogec nisi ti morao ići u Sloveniju da čuješ od mljekara ili ratara kako je loše i da dalje ne ide ... to si mogao i u HR . Ovo za njihov poticaj od 400-500 € misliš da je zbog otežanih planinskih uvjeta proizvodnje ? Računaš da žive negdje gdje je ravno kao recimo kod mene da bi dobili 300 € poticaja ? Čuj i meni je dovoljno 300 € ali ovdje smo počeli pričati o 150 € što je duplo manje i taj nam udarac od naše vlade dolazi ispod pojasa ako se mene pita ... ako se pokaže da je istina .

išao sam po sasvim drugom zadatku, išao sam gledat štale, eu štale, eu proizvođače, eu mljekare, eu tehnologiju, a dobio sam ono što sam dobio od riječi tamošnjih seljaka, koji su ajmo to tako reć jebeno jaći po litraži od mene (da nejdem u detalje koji ovdje nisu bitni).
jer ipak krećem gradit štalu, jer je sve popunjeno kod mene, pa čak i dio pod snjegom

prijatelju oni imaju jebene uvjete gdje se ti i ja nebi ovim s čim se bavimo bavili.

dalo bi se o tome razglabat, al čemu koristi

ne znam dal ste culi ovo al od nagodinu zakup drzavne zemlje ide gore i to vise nego duplo od dosadsnjeg a poticaj ide kao i svi nasi proizvodi dolje duplo ili vise, ne znam kome ovo ima smisla

Država je propisala visinu zakupa. Nekome će ići trostruko, nekome će ostati po starome (jer ima višegodišnji ugovor), a netko će platiti možda i manje (malovjerovatno). Ali zakupnina je propisana administrativno, takoreći iz ureda, da nitko nije ni vidio zemljište za koje propisuje zakupninu, a kamoli radio na njemu. Isto je i sa cijenom otkupa. Tako zakup/otkup u mojoj općini je veći nego u susjednoj općini u kojoj je zemljište kvalitetnije (doduše cijene su jako ujednačene). To su vjerovatno uveli da ne bi bilo 'mućki' oko kupovine i zakupa, da ne bi netko nekome pogodovao na lokalnom nivou. Mislim da će malo ljudi moći to platiti, te propisane zakupnine u ovoj ekonomskoj situaciji. Možda jedino oni koji su u prošlosti uštedjeli novce tako da su izbjegavali platiti svoje obaveze.... a mi ostale budale uredno sve plaćali....

@agrotehničar

- u popunosti podržavam ovo kad netko uzme olovku u ruke i konkretizira neke stvari, ponajviše sebi
- što se tiče pšenice - ja nemam površine za ovakav modus, moj modus bi bio svo žito u kravsku gubicu(nekad je to bilo nezamislivo)

@bogec
- s jedne strane slovenci kažu da smo mi raj na zemlji, a sa druge ti zazivaš njihovu opremu i objekte
- od prije znam da si vrhunski mljekar, kako ti onda slovenci toliko bježe

nemoj ova dva pitanja shvatiti kao moje sumnje u tvoje tvrdnje, nego nam još koju dopiši o tome

@ deere power
- zakup košta i traje onako kako piše u poedinom ugovoru
- može početna cijena biti 1000€/ha i što će se desiti - ti nećeš ništa zakupiti, država ništa prodati, a kako će to završiti to nitko ne zna (ni milicija )

@fidelito
gdje se mogu vidjeti propisane visine zakupa

postoji cijenik, mislim da je na webu, za svaku općinu u rh
ajmo link:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_04_40_925.html

Moj mali komentar na te cijene je da su zakup vjerovatno povećali da ljude potaknu na kupnju u trajno vlasništvo. Ali i cijena otkupa zemljišta je znatno porasla, očito bi trebalo cijenik prilagoditi sadašnjem vremenu, jer vidi se da su ovo cijene još iz vremena kada se vozilo u petoj brzini....

E vidite zato sam se ja osobno okrenio reduciranoj sjetvi, znači sijem sjemensku robu ali 80 do max 90 kg/kj, stim da max idem sa 350kg gnojiva, i opet vršim 4 tone po tom istom jutru ako ne pojebe godina, i zbog tog načina sam imao dosta neugodnosti sa više strana iz razloga što ne kupujem "Hrvatski proizvod" (sjeme) već podrijeklom iz francuske, ali ja u startu imam uštedu duplo na sjemenu, dok i ušteda na gnojivu je veća jer te sorte manje tražu gnojiva i uz to prolazim sa jednim špricanjem od bolesti iz istih razloga, tj zbog otpornosti na bolesti.......

problem je sto ljudi kod nas imaju takve ugovore(mozda je tako i dalje ali jos nisu svi to procitali) da cijenu cak i one zemlje sto su vec kupili mogu im povecat, zato je tu izbila buna ali nist od toga, cijena ide gore drasticno svima imali dugogodisnje ugovore ili ne, kako je to moguce ne znam ali znam da smo najebali kako god bilo

tnx fidelito

prvi puta vidim ovu tablicu i sad si nabrzinu računam...

prošle godine sam zakupio 7,5 ha, po početnoj cijeni

7,5ha X 632kn (po tablici) = 4740kn = točno onoliko koliko je i bila početna

od tih 7,5 ha ima oko 2 ha livade i zaraslog, po tablici i članku 3. moj zakup bi stoga trebao iznositi 4082 kn, možda i manje...

falkon 2 je napisao/la:E vidite zato sam se ja osobno okrenio reduciranoj sjetvi, znači sijem sjemensku robu ali 80 do max 90 kg/kj, stim da max idem sa 350kg gnojiva, i opet vršim 4 tone po tom istom jutru ako ne pojebe godina, i zbog tog načina sam imao dosta neugodnosti sa više strana iz razloga što ne kupujem "Hrvatski proizvod" (sjeme) već podrijeklom iz francuske, ali ja u startu imam uštedu duplo na sjemenu, dok i ušteda na gnojivu je veća jer te sorte manje tražu gnojiva i uz to prolazim sa jednim špricanjem od bolesti iz istih razloga, tj zbog otpornosti na bolesti.......

budali je sve relativno, tako i meni ova tvoja reducirana sjetva izgleda relativno normalno za izabrani sortiment i bonitet zemlje

Pa reducirana je po tome zato što sam davno prestao kupovati njihovo skupo sjeme kojeg mi je trebalo po jutru negdje 200 pa i više kg, dok ja godinama koristim sjeme koje se busa i dosta mi u idealnoj godini 80 kg sjemena po jutru, znači velika ušteda, a u silosima u vinkovcima uvijek odvajaju mene na posebne bertole zbog dobrog kvaliteta i popriličnog postotka glutena .......znači nisam izgubio na kvaliteti već dobio..........

Da ali kolika je cijena tog sjemena sto siješ 80-90 kg po jutru. Mozda nesto malo je jeftinije. I imas manje posla s vrećama. falkon jel ovo EU na biciklu a Hrvatska u tenku??

paor je napisao/la:

@bogec
- s jedne strane slovenci kažu da smo mi raj na zemlji, a sa druge ti zazivaš njihovu opremu i objekte
- od prije znam da si vrhunski mljekar, kako ti onda slovenci toliko bježe

nemoj ova dva pitanja shvatiti kao moje sumnje u tvoje tvrdnje, nego nam još koju dopiši o tome

dobro si te dvije konstatacije utvrdio
ona prva o raju na zemlji veli sljedeće, u eu su zakoni, TI MORAŠ I TI NE SMIJEŠ, sustav poticanja i kontrola se svodi na to da se stalno kažnjava, stalno se pritišće, stalno se oganićuje.
mi smo raj na zemlji po tome, osim što imamo neke agroklimatske uvjete bolje al to nije tema, po tome što kod nas je država i propisi puno blaži nego kod njih, kod nas se ajmo to tak reći ležernije radi, što može bit dvojako shvaćeno.
sustav plaćanja barem u stočarstvu je gorji neg kod nas, i kak sam shvatio za manje od 50 kravica nema para jer eu ne daje za male pare.
nadalje nisu imali kapitalna kao mi, kod njih se raspisuju natječaji za određene stvari, a kolko sam shvatio iz priće već su prije objavljivanja za nekoga pogodovani ti natječaji.
sama cjena mlijeka je podosta manja od naše, a kolko sam vidio hrana je skuplja jer nemaju ni približno izbor voluminoze kao mi, oni siju kukuruz za silažu i kose planine i to je to, drugo je koncentrirani dio, ovisno o proizvođaću.

druga konstatacija se svodi na slijedeće
oni dobrim djelom imaju lauf staje, koje su sami radili ali se može reći da su otplaćene, nije šmensi fensi haas i wolf al su ok, ima i novih štala koje su jeftinije podosta od naših tj za istu stvar manje daju para.
imaju izmuzišta, i ajmo to tako reći teraju krave na jako velike litraže

ne bježe oni meni tako jako, moje krave su dugotrajnije, ok onaj sa litražom od 17000 litara mi bježi u 305 dana po kravi, ali on i sam veli da radi za veterinare, a to je neka druga tema.
oni teraju kravu čak i svjesno u smrt za veliku litražu, dok ja to ne radim
moj nedostatak je stara štala u kojoj je po ljetu vruće, nemam izmuzište ni mljekovod jer muzem u tri štale, oni mi bježe u tom djelu što imaju bolje uvjete držanja (relativna stvar), imaju mixer prikolice, drugačije vitamine koriste (premda oni nitko ne koriste sa bakterijama premixe jer nešt bi trebali imat kao hasap nemam pojma ni sam).
dok sama proizvodnja krme je kod mene bolja neg u sloveniji
i sad je pitanje sa eu sistemom poticanja iako imam jeftiniju litru mlijeka, a trebao bi gradit, da li čemo bilo ko moć izdržat to ako ne mogu ni oni koji nemaju više troškove kredita za štale, za traktore za zemlju......................

postavlja se pitanje paore, kad ja dođem kod čovjeka sa 160 komada u štalama, sve sam napravio, sve holsteini, fendt, ima ok proizvodnju, pa kaže da od države ne dobije skoro ništa, e sad nek neko bude pametan i nek nešt veli

i kud se mi uopće guramo u eu, zakaj, možemo mi kupovat i prodavat sa eu i bez da budemo dio cirkusa jer smo i tako cirkus sam za sebe

Bogec pa sam si si odgovorio da li ti se isplati izgradnja novog objekta . Ja sam između reda pročitao NE . Preburna su vremena za takvu investiciju jedino ako si već udario temelje ... onda guraj dalje .

pingo je napisao/la:Bogec pa sam si si odgovorio da li ti se isplati izgradnja novog objekta . Ja sam između reda pročitao NE . Preburna su vremena za takvu investiciju jedino ako si već udario temelje ... onda guraj dalje .

da burna jesu, a kad nisu bila burna, uvjek je neka južina i sparevina.

moji kapaciteti su popunjeni doma, čak i pljevnjak u štaglju je pun sa telcima.

gradit nešto moram, razgovarao sam sa čovjekom iz slovenije koji gradi štale , metalna konstrukcija i super izgleda, podosta je jeftiniji od drugih.

samo trebam dobro razmislit da li da nešto klepam sam, a bojim se da to bude u doslovnom smislu sklepano, ili da napravim uz normalnu cjenu što mi čovjek nudi sve novo pa če mi bit lakše radit.

da se povežem sa temom, da je barem jedna stavka koja se donese bio to poticaj ili neko plačanje proizvoda barem kad je donešeno zakonom da potraje neko razdoblje, evo da lupim poticaj za zemlju (što ja nikako ne bi davao po ha več po proizvodnji, a onda bi se vidlo ko uopće proizvodi) bude npr 1500kn, al da ja znam da to bude tak neko izvjesno vrijeme,i da se može na tu lovu računat.
ko i sa mlijekom sve divno krasno i kad ono pljus sa cjenom

da je barem neki minimum osiguran kod plačanja, na koji se svi možemo oslonit i po tome nešto planirat, a ne ovak ko na placu se pogađamo svi.

znaš i sam koji proizvodiš šečernu repu kak se je srozalo, a isto si ušao u investicije za određeni dio proizvodnje

neznam ni sam, gradit nekaj moram, samo je pitanje kak i pod kojim uvjetima, sad čistim sa vilama dva puta dnevno 45 komada, tak da bi trebalo bit nekaj modernije samo da se barem za nešto od tih cjena može čovjek uhvatit i reć ovo mi donekle odgovara i sad budem napredovao

sad banke budu davale kredite za sjetvu, a onda če puštat poticaje, kad se svi zaduže

samo se pitam zakaj nama stočarima nisu dali vaučere za gnojivo, pa ja prvi skidam urode sa polja , gdje je moj kan a poticaja nema

Bogec vrijeme za izgradnju štale je prošlo . Bilo koju investiciju je trebalo planirati od 2003. godine kada smo dobili kapitalna pa do jeseni 2008. kada svaka seljačka šuša imala pun novčanik love . Prošla baka sa kolačima . Ne mislim za tebe nego za sve seljake pa tako i za mene jer i ja sam zakasnio sa izgradnjom hale za strojeve . Nego nudi li taj Slovenac neku metalnu konstrukciju za strojeve ?

Da se vratim na poticaje . Svi mi imamo svoje viđenje tih poticaja u poljoprivredi . Evo kako gledam na jedan dio toga . Zašto svaki seljak ne bi primio 5 € po hektaru zemlje koju obrađuje sa svojim euro3 traktorom ? Onaj koji ima euro4 traktor neka dobije 10 € a 15 € za euro5 trakor . Čije smo mi budale koji radimo sa "ekološkijim" strojevima od ostalih ? Zar Evropa to ne nagrađuje ? Zašto su te norme napravljene ? Zašto registracija ili uporaba cesta nije jeftinija ?

pingo je napisao/la:Bogec vrijeme za izgradnju štale je prošlo . Bilo koju investiciju je trebalo planirati od 2003. godine kada smo dobili kapitalna pa do jeseni 2008. kada svaka seljačka šuša imala pun novčanik love . Prošla baka sa kolačima . Ne mislim za tebe nego za sve seljake pa tako i za mene jer i ja sam zakasnio sa izgradnjom hale za strojeve . Nego nudi li taj Slovenac neku metalnu konstrukciju za strojeve ?

Da se vratim na poticaje . Svi mi imamo svoje viđenje tih poticaja u poljoprivredi . Evo kako gledam na jedan dio toga . Zašto svaki seljak ne bi primio 5 € po hektaru zemlje koju obrađuje sa svojim euro3 traktorom ? Onaj koji ima euro4 traktor neka dobije 10 € a 15 € za euro5 trakor . Čije smo mi budale koji radimo sa "ekološkijim" strojevima od ostalih ? Zar Evropa to ne nagrađuje ? Zašto su te norme napravljene ? Zašto registracija ili uporaba cesta nije jeftinija ?

ideš gdje sam ja bio 2003, u zagrebu radio na pantovčaku, a dvije godine prije toga lizao sladoled u pogonu leda.
ja sam krenuo sa proizvodnjom u poljoprivredi 2005, onda je bilo 5 krava i par bikića, nešto telaca i junica, i polako sam povečavao, dok na kraju ove 2010 mislim da budem imao ak sve bude ok oko 65 komada, nadam se curica.
tak da baš i ne mogu pričat kaj je bilo 2003, tj mogu jer znam ali nisam sudjelovao u svemu tome tolko kolko sad sudjelujem, tj da od poljoprivrede živim.
el podosta veliki napredak je ostvaren, čak sam si kupil i malog crvenog brm brm sa velikim gumijama

da taj slovenac radi sve po naruđbama, ima veliku firmu, on je radio i stadion u ljubljani, kod njega je sve pjeskareno i pocinčano, a po cjeni je kak sam ja shvatio podosta jeftiniji od naših
nema ništa na fixno da dolazi sa nacrtima, več ti daje neki okvirni plan a ti onda modeliraš kak bi tebi pasalo tj kako bi htio da izgleda.
bude valjda uskoro došao kod mene da vidi prostor za štalu

da svi mi imamo svoje viđenje poticanja, i to što kažeš ti si uložio u ekologiju jedan dio novca, a dobiješ isto ko onaj kojem curi gorivo na crijevu i dimi ko parnjača

@Bogec majstore !čitam i razmišljam, dali sad možeš shvatiti mene i moje uvijete privređivanja,jer ja imam od države samo poticaj na proizvedenu litru ,i poticaj na uzgojenu junicu .A uvijeti za proizvodnju hrane su nekako slični kao u područjima koje si obilazio . Nekako slično iskustvo nosim i ja sa obilaska farmera u austriji .nabaci koju fotku .

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:@Bogec majstore !čitam i razmišljam, dali sad možeš shvatiti mene i moje uvijete privređivanja,jer ja imam od države samo poticaj na proizvedenu litru ,i poticaj na uzgojenu junicu .A uvijeti za proizvodnju hrane su nekako slični kao u područjima koje si obilazio . Nekako slično iskustvo nosim i ja sa obilaska farmera u austriji .nabaci koju fotku .

pokušavam več mjesec dana stavit bilo kakvu fotku, al moja dial up veza je tak spora neznam žašt el nema signala il nekog vraga da nemrem podignut slike
na pola uploadiranja se resetira veza.

vjeruj mi mogu shvatit, i ja razumijem da ne može ni polovica imat zelena polja kao moja, tako da jako dobro razumijem, ali i pokušavam pokazat ljudima kako da nešto uzgoje da im bude lakše, ali mogu shvatit sve, pa tako i to da se vi doma trudite i pokušavate proizvest što jeftinije a što kvalitetnije

daj nam napiši svoje memoare i osječaje iz austrije, neko epsko djelo nabaci

pingo je napisao/la:Bogec vrijeme za izgradnju štale je prošlo . Bilo koju investiciju je trebalo planirati od 2003. godine kada smo dobili kapitalna pa do jeseni 2008. kada svaka seljačka šuša imala pun novčanik love . Prošla baka sa kolačima .

to je nažalost 100 posto točno.to je završena priča ko je sagradio sagradio je ,a ko nije sretan je šta nije.ljudi koji su gradili štale sa hbor-ovim kreditom od 4% kamate ,sa 50% kapitalnih i 2 godine grace perioda danas propadaju.znači ne mogu opstat pod naizgled idealnim uvjetima šta se tiče kredita ,jer bolji uvjeti onda nisu bili nigdje na svijetu,al hebiga stanje se preko noći promjenilo i nema naznaka da će bit bolje....ludost bi bila graditi takvo šta danas kreditom komercijalne banke gdje je kamata barem 8-9%(kad bi uopće čudom i od njih dobio neki kredit) kad je operativni program ukinuti kapitalna također,a još luđe vlastitim sredstvima ako ih itko uopće ima .zato radi na isti način dok god ide.

Ma čuj! mislim da su slične stvari upitanju i kod mene ja neznam više gdje ću stavljat curice ,razmišljam da radim boksove na kat i ja tražim što jeftinije riješenje za obijekat , neću odustajati od sjetvene strukture koju sam počeo uvoditi, bez obzira na klimatske uvijete i nakaradne državne poticaje.Drago mi je da svoje znanje i iskustvo i rezultate nesbično dijeliš sa svima nama .Budemo razgovarali i o posjeti Austriji

bogec je napisao/la:

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:@Bogec majstore !čitam i razmišljam, dali sad možeš shvatiti mene i moje uvijete privređivanja,jer ja imam od države samo poticaj na proizvedenu litru ,i poticaj na uzgojenu junicu .A uvijeti za proizvodnju hrane su nekako slični kao u područjima koje si obilazio . Nekako slično iskustvo nosim i ja sa obilaska farmera u austriji .nabaci koju fotku .

pokušavam več mjesec dana stavit bilo kakvu fotku, al moja dial up veza je tak spora neznam žašt el nema signala il nekog vraga da nemrem podignut slike
na pola uploadiranja se resetira veza.

vjeruj mi mogu shvatit, i ja razumijem da ne može ni polovica imat zelena polja kao moja, tako da jako dobro razumijem, ali i pokušavam pokazat ljudima kako da nešto uzgoje da im bude lakše, ali mogu shvatit sve, pa tako i to da se vi doma trudite i pokušavate proizvest što jeftinije a što kvalitetnije

daj nam napiši svoje memoare i osječaje iz austrije, neko epsko djelo nabaci

Bogec,sto se tice slika mislim da bi bilo najbolje da sa VSO image resizerom smanjis slike u 800/600 jpeg.
Primjer:
Sada sam sliku sa fotica koja ima 2mb smanjio i dobio velicinu slike 80kb.
Kvaliteta gotovo ista...nije ista ali normalno vidljivo.
To bez problema mozes upat sa dial upa.
http://www.vso-software.fr/products/image_resizer/

http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Politika/Cobankovicev-udar-na-selo-Ministarstvo-smanjilo-poticaje


Ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković najavio je danas kako će ove godine za poticaje u poljoprivredi biti isplaćeno 2,19 milijardi kuna, pri čemu će poticaji za mlijeko bit će isplaćeni u 100-postotnom iznosu, dok će svi ostali poticaji biti isplaćeni u iznosu od 60 posto.


To je surova realnost, to su naše mogućnosti, to je ono što je proračunom određeno, kazao je Čobanković na sastanku s predstavnicima poljoprivrednih udruga.

U ožujku i travnju bi trebali biti isplaćeni poticaji za proljetnu sjetvu i sva prava po osnovi biljne proizvodnje, zatim poticaji za mlijeko, a u svibnju bi trebala krenuti isplata za stočarsku proizvodnju.

Do kraja ovoga tjedna trebalo bi biti isplaćeno oko 150 milijuna kuna za investicijske potpore kapitalnim ulaganjima, tj. trebali bi se isplatiti svi zahtjevi zaostali iz 2008. te dobar dio zahtjeva iz siječnja 2009., kazao je Čobanković.

"Znam da ćete biti razočarani, da će vjerovatno doći do određenih akcija, no one su legitimne i legalne i ja ih neću braniti. Ali ovo je realnost i te akcije neće stvoriti veći financijski okvir. Nama predstoji borba da održimo i ovaj okvir i da imamo zadovoljavajuću dinamiku, odnosno da u prva četiri mjeseca isplatimo 1,5 milijardi kuna potpora", istaknuo je ministar.

Napomenuo je i kako država ne duguje, već daje. Daje nešto manje, ali potpore su davanja da bi se povećala konkurentnost poljoprivrede, one nisu dužničko-vjerovnički odnos i pravo koje se steklo na osnovu prodaje roba, izvršenih radova i slično, kazao je.

Ovaj novac koji je na raspolaganju mora se podijeliti po svim modelima i pravima i stoga Čobanković smatra da je iznesen prijedlog najpošteniji.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić je istaknuo kako je najava smanjenja poticaja udar na selo koji će selo baciti na koljena.

I predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo također je izrazio nezadovoljstvo smanjenjem poticaja te kazao kako će u subotu imati sastanak sa članovima udruge kako bi se dogovorili sljedeći potezi - prosvjedi ili inzistiranje na razgovorima s predstavnicima Vlade.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Igor Rešetar najavio je za ponedjeljak, 1. ožujka, prosvjed mljekara koji će traktorima doći pred Ministarstvo poljoprivrede.

Proizvođači mlijeka traže da ukupna, ciljana cijena mlijeka s premijama bude 3,91 kunu po litri, koju je potkraj 2009. izračunala radna skupina stručnjaka sukladno cijeni koštanja i troškova.


Evo to o cemu smo raspravljali.
Pingo ,eto sad za kredit trebas ne 100 nego 200h....pa jbt,tko ce moci izfinancirati ovu godinu sa cijenama koje nas cekaju i sa 60% poticaja???
Ja mislim da ako bude tako da ce to biti zbilja najteza godina u poljoprivredi.
Jer na ljeto je za ocekivati da ce cijene biti niske,i jos poticaje nam smanje...
Lose nam se pise.
Sta napraviti?

Bitno da se naglasava neka milijadra kuna.....ludaci.