No tillage,nula obrada

pa uz šume i drvorede i nisu neki problem. grabljivice love sa povišenog položaja, ako u krugu od par km nemaš ni jedno drvo, ptice tu neće ni zalazit, s druge strane tko bi to financijski trebao podržat? lovačka društva ovdje nemaju ni novac ni interes, jedina im je briga da se divljač napase što više pšenice preko zime, da bude dobro utovljena za sezonu. problem je u cijelom ekosistemu, ali se tiče svih koji žive na određenom području, a puno babica kilavo dijete...

Ne mogu tvrditi 100% ali zadnja informaciju koju sam imao je da i Ameri napuštaju no till tehnologiju i prelaze na semi till.
Također i kod oranja različite kulture različito reagiraju na dubinu, npr. kukuruz je neutralan i ne smeta mu duboka brazda dok kod šećerne preporučuju podrivanje i plitko oranje.
Ja bih osobno od svih alatki najprije izbacio tanjuraču.

no -till isl. su u prvom redu proizveli amerikanci zbog svojih ogromnih površina, brzine obrade i manjih troškova, a nikako zbog benefita u prinosima što se u zadnje vrijeme sve više pokazuje, zatim sve manjom djelotvornošću round-up herbicida problem korova se ponovno naglašava, u ekstremnim klima-tlo uvjetima no-till polja su pod velikim udarom

no-till doživljava svojevrsnu reviziju, ali ne u smislu povratka plugu, nego kao agrotehničku evoluciju u novom pristupu i još kompleksnijim i novijim strojevima

kod šećerne preporučuju podrivanje i plitko oranje

valjda misliš u obaveznoj kombinaciji?

Ja bih osobno od svih alatki najprije izbacio tanjuraču

rotodrljače su očekivane kao totalna zamjena, ali u posavini gdje su tla teška i pretežita plug-obrada, to jednostavno nije tako...zasad

Min till je primarno rezultatat potrage za sustavom obrade koji će smanjiti eroziju. Erozija tla je bila strahoviti problem, jer su tla lakša, vode u njima je manje, vjetrovi su jači a površine veće (nemaju planina između mora i kopna kao kod nas pa vjetrovi koji pušu sa mora ulaze duboko u unutrašnjost...) Svi ostali benefiti koji su se javili kao bolje čuvanjenje vode u tlu i veliki učinak javili su se kao usputni, a postali su sa vremenom značajni faktor samog sustava. U tih nekoliko knjiga koje sam pročitao o min till obradi uglavnom su autori bili suglasni da teža tla uglavnom zahtijevaju neku vrstu obrade (a tu bi trebala spadati naši pseudogleji), i da se ne mogu sve kulture raditi sustavom direktne sjetve.
E sada ću se sjetiti ono šti su mi profesori na faksu govorili o našim pseudoglejima - 'pseudogleji su tla gdje je izmjena suhe i mokre faze...' Priznajem nije mi to onda baš bilo jasno ali danas u potpunosti shvaćam što su time željeli reći: kada je suho-presuho je ali kada je mokro ima zaista previše vode u tlu. Ta dva ekstrema se izmjenjuju i niti jedan nije povoljan za biljke. Dobra strana naših tala je da imaju relativno veliki kapacitet za vodu, i to za vodu koja je pristupačna biljkama. Upravo radi te mokre faze (dijela godine kada je previše vode u tlu) moramo uvesti neku obradu da se voda brže odvede u dubinu ili da se brže ispari sa površine. Za onu suhu fazu (dio godine kada je presuho) bilo bi optimalno da ima biljnih ostataka na površini da se bolje sačuva voda u tlu... Jer puno je efikasnije što bolje sačuvati postojeću vodu u tlu, nego dodavati novu navodnjavanjem. To me je u teoretskim razmatranjima dovelo da bi za naše pseudogleje, kao reducirana osnovna obrada, bila optimalna neka dublja obrada (20-35 cm) koja bi ostavila biljne ostatke na površini (barem dio njih). Naravno, trebala bi moći 'progutati' svu biljnu masu (kukuruzovina, slama, itd.) da se ne štopa u radu. Neću više otkrivati toplu vodu, takav stroj se zove mulch tiller ili disc tiller, kako kod koga, a ima ga i vaderstad pod nazivom top down, link:
http://www.vaderstad.com/default2.aspx?companyId=3&treeId=29&lnkMainId=244

imaju i dobar video na tom linku kako radi u kukuruznom strništu, ali kukuruz stoji i nekako je mali (koliko mi se čini).

Da ne bi mislili da se radi o nekakvom prikrivenom reklamiranju i drugi proizvođači imaju slične strojeve, a ovo je jedan od proizvođača u SAD-u:

http://www.krauseco.com/dominator.htm

Karakteristika dominatora je da ima red radnih tijela koje rade dublje i ostala radna tijela koja rade pliće.

Tako je vidim ovu problematiku, ali sama ovakva obrada zahtijeva i drugačiju sijačicu, jer bi se standardna sijačica (s obzirom da je dio biljnih ostataka ostao na površini) štopala. Treba nabaviti sijačice sa diskosnim ulagačima tako da presijače eventualno zaostale biljne ostatke.

paor je napisao/la:

kod šećerne preporučuju podrivanje i plitko oranje

valjda misliš u obaveznoj kombinaciji?

Ja bih osobno od svih alatki najprije izbacio tanjuraču

rotodrljače su očekivane kao totalna zamjena, ali u posavini gdje su tla teška i pretežita plug-obrada, to jednostavno nije tako...zasad

Pa naravno da u obaveznoj kombinaciji jer bi inače napisao ''ili''.
U našim uvjetima je najbolje ratilo zima, posebno na teškim tlima. Osobno sam više za sjetvospremač nego za rotobranu(mislim u kukuruzu). E sad za pšenicu razumijem da u uvjetima kakvi su u posavini treba biti prilagodljiv i naći najbolje rješenje.

Svakako je najbolja obrada - prezimljavanje otvorene brazde. Tu dolazi do kombinacije močenja i sušenja, pa kombinacije smrzavanja i odmrzavanja tla, slijeganja tla, pa erozije vjetra, vode, itd., a sva ta 'obrada' dešava se bez litre utrošenog goriva, gaženja i proklizavanja kotača traktora. Kada se to usporedi sa sjevernom amerikom gdje se upravo to želi izbjeći da se spriječi pretjerana erozija i samim time propadanje i gubitak obradivih tala, vidi se koliko su pristupi ratarstvu različiti u odnosu na uvijete u kojima se radi. Kod ostavljanja otvorene brazde preko zime samo treba paziti da se to sa vremenom ne pretvori u veču štetu nego korist. To bi moglo biti ako erozija (gubitak) tla postane prevelik.

Meni jako zanimljive slike sjetve kukuruza u Brazilu:
http://farmingforum.co.uk/forums/attachment.php?attachmentid=7430&d=1238713643
http://farmingforum.co.uk/forums/attachment.php?attachmentid=7431&d=1238713643
http://farmingforum.co.uk/forums/attachment.php?attachmentid=7432&d=1238713643
http://farmingforum.co.uk/forums/attachment.php?attachmentid=7433&d=1238713643
Dakle južna amerika gdje dozvoljava klimom uzgoj kukuruza sjetva se isključivo ovako radi.

Kod nas nemoguće jer bi korov zagušio sav kukuruz. Tu je korov već suh i neraste više.

Samo nekužim kako dodaju dovoljno gnojiva na dubinu korijena??

andrlje je napisao/la:Kod nas nemoguće jer bi korov zagušio sav kukuruz. Tu je korov već suh i neraste više.

Samo nekužim kako dodaju dovoljno gnojiva na dubinu korijena??

Misliš li da se u Brazilu (tropski pojas) korovi samo tako posuše? Meni se čini kao da su pošpricani totalnim herbicidom prije sjetve, a možda i koji puta i nakon sjetve (i nicanja ako se radi o RR gen. modificiranom kukuruzu). Uglavnom genetski modificirani usjevi, posebice oni 'roundap ready' dobro se uklapaju u slagalicu minimalne obrade. Kako dovesti teško pokretne elemente (P i K) na dubinu gdje ih korijen može usvojiti jedan je od problema tehnologije direktne sjetve. Obično se ide sa gnojidbom u redove prilikom sjetve. Uglavnom radi se o ekstenzivnoj tehnologiji koja ne daje maksimalne prinose, ali zato traži minimalna ulaganja.

Ovo je slika ogleda u Pančevu.Ogledi se rade već nekoliko godina .U pitanju je setva bez obrade
[img] [/img]
Ne znam da li smem da postavim link sa drugog foruma, ima dosta rasprave u vezi ove problematike.

no till sijačica iz srbije, proizvodjac agria subotica, cijena koliko se sjecam sa sajma je bila smejsna naspram vecina siajčica za žito(običnih) inace izgleda mi kao kopija Sulky sijačice koja ima slican sistem, uglavnom svidja mi se a kazem mislim da je bila oko 10k eura 3m zahvata

Kod mene na kombinatu večinu pšenice su posijali na krtični plug i tanjurača i danas sam gledal jako je lijepa i velika.

fric1993 je napisao/la:Kod mene na kombinatu večinu pšenice su posijali na krtični plug i tanjurača i danas sam gledal jako je lijepa i velika.

to je dobro, ali to ne spada u no-till ili nula obradu. Čim si upotrijebio bilo što osim sijačice, rasipača i prskalice - znači da si radio nekakvu obradu tla i onda je to odmah nekakava minimalna obrada

Moj pokušaj sa reduciranom obradom...
Pretkultura talijanski ljulj, sijan kukuruz, bačen NPK 3*15 i urea

Prvi prohod sa rd





sljedilo je bacanje gnojiva pa prohod sa td + valjak



Ovako je to izgledalo na kraju



Radna dubina je bila cca 5 cm, možda bi bilo dobro i bez onog prvog prohoda....A razlog zašto sam na ovaj način pripremal je taj što mislim da bi oranjem samo izbacil vlagu van iz tla (to malo što je ima)

Kod rada sa RD prilikom reducirane obrade vidio sam da postoje noževi ('ON GRIP') koji bi trebali raditi bolje od standardnih u uvijetima minimalne obrade. Da li je netko probavao raditi sa takvim noževima za RD (rotodrljaču)?

Neznam kakvi su to noževi, ali na mojoj su tvornički, znači vjerojatno obični, a i nije bilo potrebe za nekom boljom obradom ovdje kod mene budući da je u jesen bila klasična obrada za ljulj te je zemlja ostala ne sabijena. Vjerojatno bi kod sabijenijih tala takvi noževi došli do izražaja ako su namijenjeni baš za to.

Jako sam nezadovoljan kako napreduje moj kukuruz, nakon više od dva tjedna je konačno izašel van, i sad ga je opral ovaj mraz, a niti ljulj se nije posušil od legionara...moram čim prije sa motivelom

Moj farmer obradjuje oko 1000ha i u isto vrijeme zagrebe zemlju, obrizga sjeme i umjetno gnojivo.Sve sa istom masinom.Par puta tokom godine, nakon zetve i prije sjetve posprica protiv korova.Rekao mi je da bi takvom sjetvom jednako psenica nikla i na sljuncanom prilazu farmi.Strnjak ostavljaju povisi a stoji tako do sjetve da ne dozvoli vjetru da otpiri zemlju.

nlt je napisao/la:Moj farmer obradjuje oko 1000ha i u isto vrijeme zagrebe zemlju, obrizga sjeme i umjetno gnojivo.Sve sa istom masinom.Par puta tokom godine, nakon zetve i prije sjetve posprica protiv korova.Rekao mi je da bi takvom sjetvom jednako psenica nikla i na sljuncanom prilazu farmi.Strnjak ostavljaju povisi a stoji tako do sjetve da ne dozvoli vjetru da otpiri zemlju.

da, to je čisti no till..
strnjak se ostavlja višim da bi se smanjila erozija tla..
sije sa nečim ovakvim recimo http://www.seedhawk.com/

Fidelito je napisao/la:Ma radili su točno onako kako se sve radi u HR: površno i nedosljedno. I na kraju dobar izgovor zlata vrijedi. To je velika promjena, naročito u glavi. Ameri tvrde da im je zapravo kod uvođenja tih tehnologija najveći problem (tamo negdje 80-tih kada je sustav počeo živjeti 'na veliko') bio uvjeriti ljude da rade bez pluga. Kada je kritična masa krenula u to tržište je odradilo (i još odrađuje) ostatak 'nevjernih toma'. Ali tu treba biti pošten i reći da stvar ne pali na svim kulturama i u svim uvjetima. Kako rekoh - bolje je pročitati par knjiga, nego eksperimentirati na vlastitom đepu. I takav sustav treba uvoditi država kroz svoje programe (koji bi imali određene ciljeve), a ne pojedine firme (ili pojedinci). Uvoditi postepeno, prepotentno je ići odmah na direktnu sjetvu (a nisi ni savladao abecedu minimalne obrade). Možda i poslati nekoga u Ameriku da to prouči na neko vrijeme, pa da ta iskustva prenese u HR. U Ameriku rekoh, jer naša proizvodnja je bliža američkoj nego europskoj (kukuruz, soja, suho ratarenje). Ali zanimljivo je i to da je sustav smišljen prvenstveno kao zaštita tla od erozije, a povećanje produktivnosti je išlo onako 'usput'.

Nijemci rade to dosta dugo, pusti se nakon zadnje obrade da Trava i korovi narastu nakon toga dosta puta obnavljaju tu ''livadu'' . Pametno kažeš Gliste proizvode više humusa, i povećavajau neku ph vrijednost ako se ne varam.

Ovo ne spada u direktnu sjetvu (no-till), ali lijepa demonstracija strip till-a, to jest obrade samo u redovima gdje se sije, sijačica je britanska, ali radnja se odvija u Poljskoj tako da je komentar na Poljskom:




Sistem strip till izgleda mi jako obećavajuće, posebno kod nas gdje je u vegetaciji očiti nedostatak vode.

fidel kod nas je to moguce samo na tlima di se ne zadržava voda nia malo bas, znaci neki nagnuti tereni i slično, kod nas bi bilo nemoguće sa tim odradit ali mislim i nepotrebno jer to je ipak zamljišljeno za super laka tla a ne naše gline i crnice

Zanimljivo i nije loš sistem sjetve ... samo nije to za nas obične smrtnike ...i da šteta što nerazmem poljski

To bi vjerovatno radilo i kod nas, ali treba probati. Što se tiče propusnosti tla, ako leži voda na nekom dijelu parcele onda tamo ni oranje ionako ne pomaže. Vjerovatno ne bi radlio na nekim super-teškim tlima ali to je više iznimka nego pravilo. Najveći problem promijeniti pristup poslu i navike (koje su stvarane generacijama). Ugalvnom kako sam rekao - trebalo bi prvo probati.

Fidelito je napisao/la:To bi vjerovatno radilo i kod nas, ali treba probati. Što se tiče propusnosti tla, ako leži voda na nekom dijelu parcele onda tamo ni oranje ionako ne pomaže. Vjerovatno ne bi radlio na nekim super-teškim tlima ali to je više iznimka nego pravilo. Najveći problem promijeniti pristup poslu i navike (koje su stvarane generacijama). Ugalvnom kako sam rekao - trebalo bi prvo probati.

Kako se u narodu kaže jedan probo pa se usro

A što se tiče navika i pristupima zašto ih mijenjati ako su trenutne zadovoljavajuće (ja sam zadovoljan generacijama )