Poticaji u poljoprivredi (3)

Tih 5 ili 10 % više je dio EU koji će više plaćati, dok ukupna svota može čak ostati jednaka... ako se drugi dio, koji ide iz proračuna rh smanji.

Prvih pet godina ide po 5%,a zatim po 10%.Nema ni sam Jakovina pojma koliko ćemo dobiti,a najgore je što su se svi pomirili sa situacijom i govore da je dobro što god da dobijemo.Ubi nas ta silna dobrota.

opg biotrava je napisao/la:Prvih pet godina ide po 5%,a zatim po 10%.Nema ni sam Jakovina pojma koliko ćemo dobiti,a najgore je što su se svi pomirili sa situacijom i govore da je dobro što god da dobijemo.Ubi nas ta silna dobrota.

Nema to veze sa dobrotom ili zloćom, love jednostavno nema. Mogli bi mi tu sada lamentirati o tome kako se lova troši, i kako bi se trebala trošiti - ali ovako kakva je situacija danas - nije dobro. Problemi su puno veći i dublji od isplate poticaja.

Vratit ću se na Linićevu izjavu prilikom zadnjih prosvjeda:lova nije problem,ali za vas nema.Lova se i dalje troši nemilice,ali ova politika je destimulirajuća za svaku proizvodnju,pa tako i za poljoprivredu.Čini mi se da ih nije puno niti briga za to.

love ima, ima i previse kad 10 ljudi može ukrast nekoliko miljardi što je godišnji proračun za poljoprivredu znači da love ima koliko ocete, samo je problem što se previše krade, zamislite tek koliko su svi ukrali koje nisu uhavatili i koje niknad ni nece, i naravno niko ne mora vratit ni kune

aa dp svaka čast na postu
situacija je točno takva kako kažeš.

Fidelito je napisao/la:Tih 5 ili 10 % više je dio EU koji će više plaćati, dok ukupna svota može čak ostati jednaka... ako se drugi dio, koji ide iz proračuna rh smanji.

  Tako je fidel ...svake godine ide navodno 5% više iz eu ali onda toliko manje mora dati proračun RH ...Znači iznos je za nas stalno isti ...samo svake godine se manje mora izdvajati iz proračuna para..tako za 10 godina nas više naši građani ne mogu
hebati da nam oni daju pare

pege25 je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:Tih 5 ili 10 % više je dio EU koji će više plaćati, dok ukupna svota može čak ostati jednaka... ako se drugi dio, koji ide iz proračuna rh smanji.

  Tako je fidel ...svake godine ide navodno 5% više iz eu ali onda toliko manje mora dati proračun RH ...Znači iznos je za nas stalno isti ...samo svake godine se manje mora izdvajati iz proračuna para..tako za 10 godina nas više naši građani ne mogu
hebati da nam oni daju pare

I za 10 godina će davati novce. U principu potpuno svejedno, jer naši građani to jest mi - učestvujemo i u EU proračunu.
Sa druge strane možemo razgovarati o opravdanosti poticaja uopće. To je prava diskusija.

Već priličan broj domaćih libertijanaca se zalaže za, između ostalog, ukidanje poljoprivrednih potpora. Mislim da je bespredmetno o tome raspravljati sve dok:

a)
direktna konkurencija prima subvencije
(Agricultural subsidy is common in the industrialised world.  There have been many forms of such subsidy over the last century but large-scale subsidies to encourage increased production and to ensure a basic level of income to farmers became widespread after the Second World War.  A 2007 study by the OECD found that Norway, Iceland and Sweden provided the highest levels of subsidy to farmers.  In the case of Switzerland, it amounts to an average of 66 per cent of a farmer’s income - nearly double the EU average of 34 per cent

b)
uzeli ili ne novac od EU, iznos naših uplate u taj budžet se ne mijenja

Opravdanost isplate poticaja

...Meni moj dado veli da meni i meni sličnima nikad ne bih dao poticaj

Zašto?

Ako vas zanima pošaljite pitanje pege ZAŠTO ?...postavljanje isključivo na PP

pege25 je napisao/la:Na koji način gospodin Laslo ili takvi neki likovi misle da u jednoj godini možemo isplatiti dva puta potpore koje su reda veličine oko dvije i pol milijarde? To su gluposti – rekao je ministar. Prema njegovim riječima, potpore za ovu proizvodnu godinu bit će isplaćene početkom iduće godine, sukladno planu isplate i obavezama RH, i to u dvije rate, do 30. lipnja. Već u siječnju će ići prva rata.

Više o istom pročitaj vamo

Uredba Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009.
o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike, o izmjeni uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1782/2003
Članak 29.
Plaćanje
1. Osim ako nije drukčije utvrđeno ovom Uredbom, iznosi u okviru programa potpore iz Priloga I. u potpunosti se isplaćuju korisnicima.
2. Plaćanja se vrše u dva obroka godišnje u razdoblju od 1. prosinca do 30. lipnja naredne kalendarske godine.
3. Iznosi u okviru programa potpore iz Priloga I. ne isplaćuju se prije završetka provjere uvjeta za prihvatljivost, koju obavljaju države članice u skladu s člankom 20.
4. Odstupajući od stavka 2. ovog članka i u skladu s postupkom iz članka 141. stavka 2., Komisija može:
(a) utvrditi predujmove;
(b) odobriti državama članicama da, ovisno o stanju proračuna, isplate predujmove prije 1. prosinca u regijama u kojima su zbog iznimnih okolnosti poljoprivrednici suočeni s ozbiljnim financijskim poteškoćama:
i. u visini od 50 % plaćanja;
ili
ii. u visini od 80 % plaćanja ako su predujmovi već predviđeni.

Preuzeto sa http://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/377-razloga-za-promjenu-poljoprivredne-strategije/15281/

Jakovina čiji si ti ministar?

paor je napisao/la:Već priličan broj domaćih libertijanaca se zalaže za, između ostalog, ukidanje poljoprivrednih potpora. Mislim da je bespredmetno o tome raspravljati sve dok:

a)
direktna konkurencija prima subvencije
(Agricultural subsidy is common in the industrialised world.  There have been many forms of such subsidy over the last century but large-scale subsidies to encourage increased production and to ensure a basic level of income to farmers became widespread after the Second World War.  A 2007 study by the OECD found that Norway, Iceland and Sweden provided the highest levels of subsidy to farmers.  In the case of Switzerland, it amounts to an average of 66 per cent of a farmer’s income - nearly double the EU average of 34 per cent

b)
uzeli ili ne novac od EU, iznos naših uplate u taj budžet se ne mijenja

Prvo treba razmisliti koji je cilj subvencija. Kada o tome počnemo ozbiljno i argumentirano razgovarati vjerovatno će mo doći do zaključka da je subvencioniranje nepotrebno i glupo.

Poticaji u bilo kojem obliku su glupost. To je lako dokazivo. Ali još veća glupost je selektivno poticati (znači poticati neke, a neke ne, što se zapravo sada stalno događa). U principu trebalo bi ukinuti sve oblike subvencija i subvencioniranja, za sve privredne i neprivredne grane, prikrivenog, javnog, subvencioniranja preko carinskih zaštita, uvođenja zaštitnih cijena, subvencije preko izmišljene regulacije... to bi bilo jedino ispravno. Sve ostalo nema smisla.
Na primjer ukinuti subvencije nama, Hrvatskim seljacima, a ostaviti Mađarskim - a s obzirom da smo na jedinstvenom tržištu - to jednostavno nema smisla. Sada treba uzeti u obzir da je cijeli svijet jedno tržište - i evo nas tu gdje jesmo. Podjednako je glupo kada na tom jedinstvenom tržištu njemački (ili neki drugi) seljak ima veću subvenciju od nas... mislim gdje je tu smisao?

Jednostavno, i onako poprijeko, doslovno, rečeno, subvencije su način da netko stekne utjecaj preraspodjeljujući tuđi novac. I još sve to radi prema vlastitim nahođenjima, političkim i inim preferencama. To znači da danas subvencionira nas poljoprivrednike a sutra će subvencionirati neke proletere ili socijalu. Subvencionirati će one kategorije, za koje procjeni da će svojim glasovima odnijeti prevagu na izborima. Subvencije nemaju nikakve veze sa unaprijeđenjem neke grane. Prije će se naći poveznica sa nekim privatnim ili političkim interesima.

Poticaji u EU su nepravedno raspoređeni,ili kako se sve ne zovu kod starih i bogatijih članica.Reci koja bi bila dostatna cijena bez poticaja npr. pšenice?Tko bi tu realnu cijenu trebao platiti?Otkupljivači ili možda krajnji kupac kad kupuje kruh?Uz današnji standard krajnji kupac to nemože platiti i bilo bi više gladnih nego sitih,da ne spominjemo socijalne nemire koji bi nastali kao posljedica.Cijena kruha je bazirana na kg pšenice od 1,80kn i nije pojeftinila kad su nam isplaćivali za kg 1,05 ili 1,20 kn.Dakle tko ostvaruje extra profit u cijeloj priči,ako smo konstatirali da tek sa poticajima dobijemo koliko toliko realnu cijenu za kg pšenice?Poticaji ustvari subvencioniraju otkupljivače,jer oni dobivaju jeftinu robu i zbog poticaja nam nemoraju isplaćivati realnu cijenu.Postoji izračun da se za 100kg pšenice u krajnjoj prodaji kroz pekarske proizvode dobije preko 900kn.Poticaji nisu izmišljeni zbog seljaka,nego da bi se debeloj guski mazao vrat,iako je javnosti to sve drukčije prezentirano,pa mi ispadamo paraziti.

opg biotrava je napisao/la:Poticaji u EU su nepravedno raspoređeni,ili kako se sve ne zovu kod starih i bogatijih članica.Reci koja bi bila dostatna cijena bez poticaja npr. pšenice?Tko bi tu realnu cijenu trebao platiti?Otkupljivači ili možda krajnji kupac kad kupuje kruh?Uz današnji standard krajnji kupac to nemože platiti i bilo bi više gladnih nego sitih,da ne spominjemo socijalne nemire koji bi nastali kao posljedica.Cijena kruha je bazirana na kg pšenice od 1,80kn i nije pojeftinila kad su nam isplaćivali za kg 1,05 ili 1,20 kn.Dakle tko ostvaruje extra profit u cijeloj priči,ako smo konstatirali da tek sa poticajima dobijemo koliko toliko realnu cijenu za kg pšenice?Poticaji ustvari subvencioniraju otkupljivače,jer oni dobivaju jeftinu robu i zbog poticaja nam nemoraju isplaćivati realnu cijenu.Postoji izračun da se za 100kg pšenice u krajnjoj prodaji kroz pekarske proizvode dobije preko 900kn.Poticaji nisu izmišljeni zbog seljaka,nego da bi se debeloj guski mazao vrat,iako je javnosti to sve drukčije prezentirano,pa mi ispadamo paraziti.

Kruh će kupovati samo onaj tko ga bude mogao platiti, kolikagod bila njegova cijena. Ako netko misli da je radi poticaja pšenica jeftinija, pa će to utjecati na cijenu kruha - vara se. Na cijenu kruha na polici utjecati jedino može konkurencija, to jest ponuda jeftinijeg kruha - na istoj polici. Sve ostalo su priče za malu djecu.
Meni kao seljaku potpuno je svejedno da li netko ima za kruh ili ne. Ako ne mogu prodati svoj proizvod ovdje - nudim ga na svjetskom tržištu, po svjetskim cijenama (minus trošak transporta). Isto tako potrošače (i prerađivače) uopće ne zanima moja priča o tome koliko nas proizvođače košta kila proizvedene pšenice. Mislim saslušaju oni to, ali nije ih briga (isto kao što i mene nije briga može li netko kupiti sebi kruh ili ne, volio bih da može, ali ako ne može - u principu njegov problem) jer oni kažu: nudim ti za pšenicu toliko - jer za taj iznos mogu kupiti vani. I bili bi ludi da plate više - nego njih košta. (Druga je stvar ako ti netko zavalja priču o super jeftinoj pšenici a ti zapravo nemaš pojma kolika je realna cijena pšenice na svjetskom tržištu plus transportni troškovi do mlina negdje u unutrašnjosti Hrvatske. To je stvar znanja i informacija, ali živimo u takovm dobu da tu informaciju samo treba potražiti i pročitati. Ako to nisi sposoban - onda nemaš što tražiti kao kvalificirani partner u pregovorima o cijeni robe koju nudiš.)
A ako razgovaramo ozbiljno - nama će za našu robu najviše nuditi domaći kupac, kao što će i njemu biti najpovoljnija naša pšenica. Troškovi transporta, pouzdanost opskrbe... i tako to. To je zakon tržišta. Ali do te razine poimanja stvari treba narasti.
U cijeloj toj priči poticaj je manje-više uzalud bačen novac. Poticaj iskrivljuje tržište i tržišne odnose i to jako. Naravno, da ako svi u bližem okruženju potiču - da bez poticaja tvoja poljoprivreda propada - na račun one koja se potiče (i koja će se širiti jer će radi poticanja biti kapitalno znatno jača od one koja se ne potiče). Zato se ja zalažem da dođe do postpunog ukidanja poticaja i svih ostalih oblika subvencija, ali u cijelom svijetu, koji su članovi otvorenog tržišta. Otvoreno tržište (tržišne slobode) i poticaji u potpunoj su koliziji.

Danas je poticaj socijalna pomoć za poljoprivrednike...poticaj je izgubio svoju namjenu kod nas odavno ...umjesto da mi isti trošimo za unapređenje poslovanja mi ga nažalost trošimo na krpanje minusa iz proizvodnje ..tko je tome kriv država ,sustav, otkuplivači ,trgovci ili netko drugi čisto me zabole moj mali slavonski milokliz...pa nismo mi seljaci karitas ..ma koja ponuda i potražnja pa to više nema veze s ni E od ekonomije i zdravog poslovanja ...ovo što nama rade je čisti lopovluk i ucjenivanje .

Ma svaki dan se molim da nas jedne godine opali neko sranje i da nam svima ode urod u 3 lepe pa da vidiš onda sranja i kako će seljak biti omiljen među ljudskom populacijom .

Fidelito,pšenica i kruh su bili primjer,možemo uzeti bilo koji proizvod.Poanta je da poticaj,kod nas ili gdje drugdje,pokriva razliku između realne cijene i one koju nam isplaćuju.Skidam kapu onome tko može izvesti i ostvariti veću zaradu,jer to znači da može sam izfinancirati proizvodnju i nije vezan ugovorima,koji ga prisiljavaju da proda po ucjenjivačkim cijenama.Svi imamo informacije o cijenama,ali kako kaže Pege ovo kod nas je čisti lopovluk i nema veze sa nikakvim tržištem.Recimo,pročulo se gdje su ove godine veliki igrači jeli,pili i dogovarali cijene,tj.kako da nam skinu kožu sa leđa.

Ak si oni zajedno jeli i pili, to nije prvi put..
Ista stvar se dešava već dulji niz godina,sami seljaci imaju moć promjeniti to ali nekoriste ju.

politicar je napisao/la:Ak si oni zajedno jeli i pili, to nije prvi put..
Ista stvar se dešava već dulji niz godina,sami seljaci imaju moć promjeniti to ali nekoriste ju.

Ne organizirani seljaci nemaju nikakvu moć za bilo kakve promjene !
Političari su seljake razbili sa Zakonom o udrugama i Zakonom o hrvatskoj poljoprivrednoj komori .

Poticaji u Hrvatskoj uglavnom služe da ne dođe do masovnog prestanka obrade zemlje u privatnom vlasništvu , pri tom mislim na male opg sa nekoliko ha zemlje .Inače veliki dio hrvatske poljoprivrede je u ekonomskom smislu ne dohodovan i predstavlja sporedni a ne osnovni ili većinski izvor prihoda za život obitelji .

Rezultat je to početnih temelje 1945 sa zemljišnim maksimumom do 10 ha i nizom zakona koji su omogućavali i smanjivanje mogućih 10 ha i pravljenje SIROTINJSKIH obitelji od kojih mnoge nisu imali ni životinjske zaprege za obradu zemlje !
Ne trebaju nam arheolozi , sve je vidljivo u selima !

poticaji bi se mogli ukinuti ali šta ćemo sa amerima kod njih je cijena goriva duplo niža nego kod nas a vjerovatno i imputi u proizvodnju a da ne govorimo o veličini posjeda kod njih ili u brazilu kako da mi konkuriramo njima pa valjda zato i postoje poticaji samo činjenica je da nisu fer raspoređeni po meni bi trebalo uzeti u obzir i neke prirodne okolnosti koje pospješuju ili otežavaju proizvodnju u pojedinoj zemlji ili regiji i sam trošak repromaterijala mislim da naši trgovci tu nisu fer nemamo partnerski odnos sa njima nego imamo jedno bahato i bezobrazno ponašanje i njih apsolutno nije briga hoćemo li mi propasti ili ne bitno je da oni omaste brk

opg biotrava je napisao/la:Fidelito,pšenica i kruh su bili primjer,možemo uzeti bilo koji proizvod.Poanta je da poticaj,kod nas ili gdje drugdje,pokriva razliku između realne cijene i one koju nam isplaćuju.Skidam kapu onome tko može izvesti i ostvariti veću zaradu,jer to znači da može sam izfinancirati proizvodnju i nije vezan ugovorima,koji ga prisiljavaju da proda po ucjenjivačkim cijenama.Svi imamo informacije o cijenam,ali kako kaže Pege ovo kod nas je čisti lopovluk i nema veze sa nikakvim tržištem.Recimo,pročulo se gdje su ove godine veliki igrači jeli,pili i dogovarali cijene,tj.kako da nam skinu kožu sa leđa.

Tu si otprilike rekao sve, ove cijene složene su prvenstveno da se 'kooperantima' odere koža sa leđa. Znači bitan je vlastiti kapital za proizvodnju. Ako nemaš svoj kapital, bolje je možda čak i posuditi novac u banci, nego da te financira nekakav 'organizator' proizvodnje, koji to sve naplati jednom kroz cijenu repromaterijala (koja je ipak viša nego kada imaš keš), malo kroz kamatu, a naposljetku preko ovakvih 'otkupnih' cijena ( dok banka uzme samo iznos kamate i naplati na početku izračun kredita). Ako uzmemo u obzir da onaj tko ima svoj kapital može zaraditi u prosjeku možda nekih 10-ak % (u prosjeku gledajući niz godina) na uloženi kapital... sve je jasno. Oni koji rade sa tuđim kapitalom - ne mogu poslovati pozitivno, to jest u najboljem slučaju ne mogu se izvući iz spirale duga koji se ciklički ponavlja iz godine u godinu.

Da, ali koja banka će dati godišnji kredit za finaciranje repromaterijala ?

Svaka banka druže ... 7.5% kamata koju plaćaš svaki mjesec plaćaš, a glavnicu vraćaš za godinu dana

Upravo tako. Banke su sretne kad pokuca na vrata seljak jer mi smo još jedini koje se može žmikati. S druge strane ako nećeš moći plačati misle tu ima imanja več ćemo nešto zaplijeniti.

Bolje se ubiti nego biti rob...

Najbolje je kada ne trebaš ići u banku, a niti kod 'organizatora' proizvodnje po repromaterijal. Zato razumijem ljude koji pokušavaju raditi ekstenzivno, sa minimalnim ulaganjima. Samo ne razumijem zašto onda ne koriste sve raspoložive mogućnosti štednje, nego se samo štedi na gnojivu.