Što se iza brda valja?(2)

http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/MMF-sama-monetarna-politika-nije-dovoljna-za-oporavak-gospodarstava

Na sastanku Međunarodnog monetarnog fonda financijski su dužnosnici u subotu zaključili da sama monetarna politika nije dovoljna za vraćanje povjerenja u posrnulo globalno gospodarstvo, pa su pozvali državne vlasti da poduzmu druge korake kako bi oživjeli rast i potaknuli stvaranje novih radnih mjesta.

He, he. Koja hrpa gluposti iz MMF-a. Ne znam samo tko će padati na to? Argumenti koji govore protiv ovih gluposti su slijedeći:
1. Monetarna politika koja se sada prakticira je ekspanzija novca preko kredita.
2. Nije se uopće brinulo o činjenici da države koje imaju trajan deficit u platnoj bilanci u biti nisu kreditno sposobne i svako daljnje zaduživanje ih vodi u dužničku krizu i bankrot.
------------
A zašto se sve to prakticira? Da bi se preko korporacija moglo naddržavno zagospodariti našim životima preko dužničke krize stvaranjem ekonomskog ropstva. I sad kada je to ekonomsko ropstvo poodmakolo, imamo posljedice koje su očigledne. Ne možeš kljuse tovariti u nedogled. Mora na kraju krepati pod teretom dugova.
------------
Prije nekoliko godina bilo je predloženo, ali uskoro je ta ideja odbačena da se razdvoji stvaranje i posuđivanje novca. Takav plan je Čikago plan: http://www.imf.org/external/pubs/ft/wp/2012/wp12202.pdf . Prva stvar u tom planu je da bi bankari prestali multiplicirati novac?! Druga stvar je da bi ljudi mogli progledati i shvatiti da onaj tko stvara novac može i ima najveću moć u državi. A tu moć bankari nisu htjeli ispustiti. Treća stvar je da postojeće bi pozicije, koje su bogati i korporacije dobili preko dosadašnjeg lošeg i prevarnog sustava ekspanzije novca, mogle ostati neokrnjene te sama promjena emisije novca uz već debelo privatizirane funkcije države u biti ne daje previše mjesta za radost.
----------
MMF je tu očigledno u zaštiti i provođenju interesa korporacija, a na štetu država i većine stanovnike.

Nostradurus je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:

Nostradurus je napisao/la:Na ove mudre riječi našeg Ive (a koje kao da Škegro diktira) napravio sam mali financijski plan. Pa da vidimo kuda vodi:

Dakle, ja sam investitor i ima 30 milijardi eura za ulaganje. Kakao to ide? Sagradim elektranu na ugljen te potrošim dobar dio investicije na opremanje elektrane uvoznim komponentama. Sad da vidimo, 33% investicije je završilo u Hrvatskoj (10 milijardi eura). Idemo u ekspolataciju. Svake godine uvezem ugljenja za milijardu eura i napravim struju koju prodam za 15 milijardi kuna. Dakle, HNB mora naći devize za uvoz ugljenja, a profit u iznosu od milijardu eura se opet mora naći u HNB-u jer ja želim iznositi taj profit u devizama. Očegledno je da će ovih 10 milijardi eura u roku 5 godina biti potrošeno na uvoz ugljena i moj profit. Nakon toga ja moram još 25 godina raditi isti biznis samo da povratim ulog. Pri tome će država morati da stvori dodatnih 50 milijardi eura. Ma sve pet. Ako u međuvremenu Hrvatska nađe novog investitora koji će opet uložiti silne pare da iz tih deviza ide profit meni. I tako svake godine to treba uvećavati. Jel to ta fora sa investicijama, ili sam nešto propustio?
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/256556/Nuzan-nam-je-zakon-kojim-se-jaca-investicijska-klima.html

Nešto mi ne štima u ovoj računici: ako godišnje uvozim ugljena za milijardu eura - onda u 5 godina na ugljen ću potoršiti 5 milijardi eura, a ne 10 milijardi (ili sam nešto propustio?).

Pa investicija se mora otplatiti. Milijardu eura iznosim kao profit iz države. To je dotnih 5 milijardi eura deviza u 5 godina koje treba stvoriti, zar ne. Pa ipak sam ja investitor koji je investirao silne pare (devize) i to se mora povratiti. Ako se to ne dogodi, imati ću velike gubitke i možda propasti.

30 milijardi eura potoršiti za izgradnju elektrane na ugljen.... bila bi to vrlo skupa elektrana. (Normalno ovisi o snazi i dodatnoj infrastrukturi koja bi se trebala izgraditi, ali bilo bi to skupo.) Sa druge strane struja proizvedena u toj elektrani možda bi se mogla povremeno i izvesti, pa bi to poboljšalo platnu bilancu (izvoz). Ili barem da ta proizvedena energija supsituira uvoz, vjerovatno bi se manje novaca potrošilo na uvoz ugljena - nego električne energije. Inače ja sam za to da se gradi elektrana u 'domaćem' aranžmanu, ali izgleda da investitora (sa novcima) kod nas baš i nema.

Fidelito je napisao/la:
30 milijardi eura potoršiti za izgradnju elektrane na ugljen.... bila bi to vrlo skupa elektrana. (Normalno ovisi o snazi i dodatnoj infrastrukturi koja bi se trebala izgraditi, ali bilo bi to skupo.) Sa druge strane struja proizvedena u toj elektrani možda bi se mogla povremeno i izvesti, pa bi to poboljšalo platnu bilancu (izvoz). Ili barem da ta proizvedena energija supsituira uvoz, vjerovatno bi se manje novaca potrošilo na uvoz ugljena - nego električne energije. Inače ja sam za to da se gradi elektrana u 'domaćem' aranžmanu, ali izgleda da investitora (sa novcima) kod nas baš i nema.

Ovo je samo primjer. Tu se vidi kako lova dolazi i odlazi. Same brojke nisu toliko bitne, nego što ispada da investicija može biti veliki financijski promašaj za državu čak i kad se radi o privatnom pothvatu.

Mislim da Hrvatska više nije u poziciji da bira u što želi investirati i kakve investitore želi. Svaki investitor koji otvori održivo radno mjesto na kojem će zaposliti radnika i plaćati doprinose i plaću je u ovoj situaciji itekako dobrodošao.
Bilo je prilika za ostvariti lijepe (i dugoročne) poslove na kojima bi se otvorila kvalitetna radna mjesta, ali sve to je promaklo radi ovih ili onih razloga.

Fidelito je napisao/la:Mislim da Hrvatska više nije u poziciji da bira u što želi investirati i kakve investitore želi. Svaki investitor koji otvori održivo radno mjesto na kojem će zaposliti radnika i plaćati doprinose i plaću je u ovoj situaciji itekako dobrodošao.
Bilo je prilika za ostvariti lijepe (i dugoročne) poslove na kojima bi se otvorila kvalitetna radna mjesta, ali sve to je promaklo radi ovih ili onih razloga.

Fidelito, vi se zbilja šalite. Zar ne? Da li bi bilo moralno uvesti robovlasništvo jer ono garantira radno mjesto? Zašto nam uopće treba radno mjesto? Da bi svojim radom pridonosili u državi. Da li nam treba strani investitor da bi svojim radom pridonosili opstanku sebe samih i države? Računica pokazuje da je korištenje investitora na način koji sam vam prezentirao u biti odgođeno financijsko samoubojstvo. Možemo reći da je investiranje polijetanje avionom, a realizacija je skakanje iz aviona bez padobrana. Traje neko vrijeme i onda u jednom trenu vidiš da je krajnji rezultat svega toga pogrešan.

Evo priloga o kapitalizmu u EU. Obratite pažnju da Guste Santini počinje uviđati da je balans platne bilance države ključan za stvaranje financijskih problema. A taj balans se naravno može dalje gledati u manje dijelove svake države.

http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/85085-u-europi-se-dogadaju-velika-previranja-a-mediji-to-taje-nasim-gradanima.html

Razvijene članice eurozone nisu ukazivale na neodrživost politika zaduživanja manje razvijenih zemalja iz svojih interesa. Naprosto putem kredita manje razvijenim zemljama one su dinamizirale svoju proizvodnju i tako povećale, opravdano, blagostanje svojih građana. Danas je sasvim jasno zašto u maastrichtskim kriterijima nema mjesta saldu na tekućem računu platne bilance. Za razliku od proračunskog deficita i javnog duga o odnosima članice s inozemstvom nema niti riječi. Po mome mišljenju izostanak kriterija salda platne bilance i kriterija moguće razine inozemnog duga valja interpretirati kao dokaz da su sadašnjem stanju 'kumovale' sve zemlje, razvijene, vjerovnici, i manje razvijene, dužnici. Svi su imali prste u pekmezu, a kriza ih je uhvatila u tom i takvom stanju - ocjenjuje Santini.

Glavno je pitanje, zašto oni koji zagovaraju kapitalizam, ne zagovaraju i balansiranu trgovinsku razmjenu? Možemo reći da je to osnova fer razmjene. Pa onda neka se svatko takmički tko je bolji.

Nostradurus je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:Mislim da Hrvatska više nije u poziciji da bira u što želi investirati i kakve investitore želi. Svaki investitor koji otvori održivo radno mjesto na kojem će zaposliti radnika i plaćati doprinose i plaću je u ovoj situaciji itekako dobrodošao.
Bilo je prilika za ostvariti lijepe (i dugoročne) poslove na kojima bi se otvorila kvalitetna radna mjesta, ali sve to je promaklo radi ovih ili onih razloga.

Fidelito, vi se zbilja šalite. Zar ne? Da li bi bilo moralno uvesti robovlasništvo jer ono garantira radno mjesto? Zašto nam uopće treba radno mjesto? Da bi svojim radom pridonosili u državi. Da li nam treba strani investitor da bi svojim radom pridonosili opstanku sebe samih i države? Računica pokazuje da je korištenje investitora na način koji sam vam prezentirao u biti odgođeno financijsko samoubojstvo. Možemo reći da je investiranje polijetanje avionom, a realizacija je skakanje iz aviona bez padobrana. Traje neko vrijeme i onda u jednom trenu vidiš da je krajnji rezultat svega toga pogrešan.

Ne šalim se. Ne mislim da bi bilo moralno uvoditi robovlasništvo - napisao sam da su doborodošli investitori koji žele plaćati doprinose i plaću, a to nije robovlasništvo. Ako se nekome ne sviđa raditi za plaću - neka traži socijalnu pomoć po ustaljenoj praksi. Najgore je kada nemaš mogućnosti raditi za bilo kakvu plaću - to jest kada posla nema. Strani ili domaći investitor potpuno je svejedno na kraju krajeva ako se obojica drže zakona ove države. I kada zarade novce (i neka zarade!) ovdje nakon što plate poreze mogu sa njima raspolagati kako god žele - jer to je njihovo vlasništvo. Tko je rekao da domaći investitor neće odnijeti novce van ili da strani investitor neće ponovno uložiti (potrošiti) zarađeno ovdje ako mu se ukaže dobra prilika? S obzirom na globalizacijske trendove sve manje je važno tko je domaći ili strani 'igrač'. S obzirom da je tržište globalno, da su banke globalne, politika se sve više globalizira - granice se gube i nema više smisla posmatrati sa točke gledišta 'mi' i 'oni' ili 'domaće'/'strano'. Svi su postali domaći i strani istovremeno, ili će to postati u bliskoj budućnosti. (Sa druge strane možeš se zatvoriti kao Sjeverna Korea, ali to onda nosi sa sobom i neke druge posljedice.) Globalizacija može biti prokletstvo ali i spas. Sve ovisi o načinu gledanja na stvari.

Fidelito, a jeste igrač. Bitno je zapošljavanje. A investitoru je bitno da ima puno nezaposlenih da mogu zapošljavati sa nižom plaćom. Teška dilema. Kako učiniti da ima puno nezaposlenih? Povisiš kamate na kredite i većina firmi propadne. Nakon toga trebaju stupiti na scenu "investitori" spasioci. Je fakat, treba nam zapošljenje. A to kako smo ostali bez posla ćemo zaboraviti. Sad je u điru moderna država (Zoky made) i nezaposlenost.

Nakon što sam napisao komentar komentara dotični je nestao iz izbornika?! Slučajnost ili namjera?

Gospođo Košćak, vi ste zaključili da je privatizacija skoro svega baš to što nam treba. Međutim, Da li ste ikad pomišljali zašto nam dosadašnja privatizacija nije ni malo pomogla? Država što više privatizira ima sve više financijskih problema ili je to samo slučajnost? Prva stvar što zapada u oči je slijedeća:

Ako zbrojimo sve prihode svih ljudi i firme te oduzmemo sve sve njihove troškove, dobiti ćemo globalni profit u državi. Jel tako. A sad zamislite da država ima platnu bilancu sa inozemstvom u ravnoteži. Sad vi meni recite kako će u tim uslovima postojati globalni profit. Novac se samo seli sa računa, ali ne može nastati? Možete dići kredit, ali kako ga vratiti jer profit banke dođe uvijek kao gubitak, a ukupan globalni profit je nula. Znači da je kredit u biti ulazak u trošak. Rad i sve na otplati vodi realni sektor u gubitak, a dobitak banaka.

Pitanje je koliko možemo u tome monetarnom sustavu opstati? Privatizacije tu nije rješenje. Ona samo krpa manje rupe u proračunu države. Tko će pokrepati rupe koje nastaju kada neke firme ostvaruju profite. Tada sigurno mora biti osoba i firmi koje su gubitaši. Dakle, došli smo na to. Profitne firme se hane gubikom drugih. Probajmo sada sve gubitaše privatizirati. Da li će to što promjeniti? Mogu samo do sada profitabilni da smanje profit na nulu ili će i te nove privatne firme raditi sa gubitkom. Ne možemo se riješiti gubitaša sve dok nemamo dovoljan suficit u vanjskotrgovinskoj platnoj bilanci ili dok ne počnemo emitirati novac bez staranja duga.

Nije u redu da zagovarate modele koji ne mogu biti uspješni jer ih ubija pogrešna monetarna politika. Nakon što se promjeni monetarna regulacija, postati će jasno da je privatizacija nepotrebna. Potrebna je samo kvalitetna uprava. A to je razlika.

http://www.banka.hr/komentari-i-analize/tko-se-boji-privatizacije

Nostradurus je napisao/la:Fidelito, a jeste igrač. Bitno je zapošljavanje. A investitoru je bitno da ima puno nezaposlenih da mogu zapošljavati sa nižom plaćom. Teška dilema. Kako učiniti da ima puno nezaposlenih? Povisiš kamate na kredite i većina firmi propadne. Nakon toga trebaju stupiti na scenu "investitori" spasioci. Je fakat, treba nam zapošljenje. A to kako smo ostali bez posla ćemo zaboraviti. Sad je u điru moderna država (Zoky made) i nezaposlenost.

Igrač sam koji racionalno razmišlja. Možemo se baviti razmišljanjem što bi bilo da je baba imala jaja, ali to je sada manje važno. Ljudi koji su nezaposleni neće doprinositi svojem boljitku - a ni državi. Oni jednostavno ne mogu doprinositi jer ništa ne stvaraju. Isključeni su iz procesa proizvodnje i stvaranja nove vrijednosti. Možeš nezaposlenima ponuditi i neku privremenu naknadu ali većina bi rađe radila i zaradila svoju plaću (kakava god ona bila). O visini plaće možemo razgovarati, ali najgore je kada nema nikakve plaće, a treba se svaki dan nešto pojesti. Jadno je da smo spali na ove grane kada se mora ovako razmišljati, ali nažalost to je naša današnja realnost. Možemo se samozavaravati kako smo jako pametni i vrijedni - te kako nećemo raditi za neke male plaćice i tako se može razmišljati dok nisi gladan (doslovno) a to znači da netko drugi mora zaraditi za taj ručak. Kada ne bude tog drugog - brzo će stvari doći na svoje.
Bolje je da postoji ponuda i loše plaćenih poslova pa ako naiđe nešto bolje - lako se promjeni posao. Kod nas jednostavno nema ponude (bilo kakvih) poslova - a to je katastrofa. Moj 'đir' je proizvodnja (rad) i stvaranje nove vrijednosti, jer bez toga nema napretka (pojedinca i društva). Pretakanje iz šupljeg u prazno možda lijepo zvuči ali nema konkretnog sadržaja.

Fidelito, koje je ovo sluganstvo u vašim riječima? Ispada da smo mi u RH b u d a l e i da ne možemo sami razvijati i graditi svoju državu. Muka mi je to čitati. Neki dan sam čuo da smo od 1950. do 1971. izgradili 50 hotela, a od 1990. do danas 5 ili 6. Znači da je u doba SFRJ je bilo manje problema sa investicijama, nego danas, a i lakše se našao posao.

Nostradurus je napisao/la:Fidelito, koje je ovo sluganstvo u vašim riječima? Ispada da smo mi u RH b u d a l e i da ne možemo sami razvijati i graditi svoju državu. Muka mi je to čitati. Neki dan sam čuo da smo od 1950. do 1971. izgradili 50 hotela, a od 1990. do danas 5 ili 6. Znači da je u doba SFRJ je bilo manje problema sa investicijama, nego danas, a i lakše se našao posao.

O kojem 'sluganstvu' se radi? Ako netko ima ideju, plan i želi izgraditi tvornicu ili pogon ovdje u Hrvatskoj, neka gradi i zapošljava. Potpuno je svejedno da li je vlasnik iz Hrvatske ili izvana. Isto tako ako vi imate ideju možete otići u Njemačku, Italiju ili Kinu i pokrenuti proizvodnju, i biti će te tamo dobrodošli sa idejama i kapitalom. To ne znači da smo mi 'b u d a l e' koje ništa ne znaju, nego znači da mi nemamo dovoljno ljudi koji bi bili poduzetnici. Ali ne poduzetnici po političkoj liniji, nego ljudi sa idejama, znanjem i kapitalom i koji bi mogli pokrenuti proizvodnju i zaposliti stanovnike RH. Radnicima je svejedno tko je vlasnik tvornice, ali nije im svjedno koja je visina plaće, da li se plaća uopće isplaćuje (i koliko redovito) i da li se plaćaju obaveze iz tih plaća. Kvalitetni investitori u normalnim dražvama uvijek su itekako dobrodošli (i kada ima i kada nema krize) a kod nas ima problema kada netko želi započeti neki posao. Pa nije dobro kada nije 'naš', pa nije dobro kada je 'naš' jer su mu onda sigurno 'pogodovali', pa nije dobro kada se nešto želi izgraditi jer je sigurno dao mito pa može raditi što hoće, pa nije dobro kada izgrađenu tvornicu želi pustiti u pogon, jer se onda naglo probudi ekološa svijest građana (koji su BTW uredno šutili kada je sve bilo u javnoj raspravi u predprojektnoj fazi). Pa ne valja kada netko zaradi novce jer je sigurno eksploatirao radnike, ili je imao 'negativan utjecaj na okoliš'. Takav način razmišljanja nas vodi natrag u kameno doba, ali čudi me onda razmišljanje tipa: kako 'drugi mogu a mi ne?'. Možemo se mi zatvoriti u sebe (kao država), možda i dovesti neke crvene kmere na vlast. Ili barem nekog Lukašenka. Ali nemojmo onda zazivati socijalnu državu. Jer sredstva koja su potrebna da se provodi socijalna država treba prvo zaraditi, pa ih tek onda raspodjeljivati.

Fidelito, može li bez bojanja na crvene i plave.

Dajte vi meni objasnite jedan mali problem. Recimo da želimo da svi mogu pokriti svoje životne troškove (logično jer inače moraju izvlačiti iz štednje ili se zaduživati) i zaraditi samo jednu kunu po danu. Na naših 4283000 ljudi godišnje to ispada lijepa suma od oko 15,5 milijardi kuna.

Dakle, nisam tražio puno. Za cijeli život je to mizerna ušteda. Sa 45 godina rada ušteda bi bila samo 16425 kuna po svakom stanovniku. Dakle kako se to radi i od kuda stiže novac. Probajte tu ubaciti i objasniti te investicije.

Nostradurus je napisao/la:Fidelito, može li bez bojanja na crvene i plave.

Dajte vi meni objasnite jedan mali problem. Recimo da želimo da svi mogu pokriti svoje životne troškove (logično jer inače moraju izvlačiti iz štednje ili se zaduživati) i zaraditi samo jednu kunu po danu. Na naših 4283000 ljudi godišnje to ispada lijepa suma od oko 15,5 milijardi kuna.

Dakle, nisam tražio puno. Za cijeli život je to mizerna ušteda. Sa 45 godina rada ušteda bi bila samo 16425 kuna po svakom stanovniku. Dakle kako se to radi i od kuda stiže novac. Probajte tu ubaciti i objasniti te investicije.

Čini se da ako 4 283 000 ljudi želi zaraditi 1 Kn/dan to ispada red veličina manje od 15,5 milijardi kuna, to jest 1,55 milijarda kuna, ali nije stvar u iznosu, nego u tome da postoji razlika u količini realnog novca u opticaju i količini 'potrebnog' novca.
Pitanje je vrlo interesantno, a zaista nemam pojma kako riješiti ovaj 'problem' jer se ne bavim makroekonomskim problemima (nisam ekonomist, da me je zanimala ekonomija sigurno bi barem pokušao studirati istu). Ali iz životnog iskustva znam da se napredak događa samo kroz stvaranje nove vrijednosti, kako materijalne tako i intelektualne. Ali u tom stvaranju mora se biti racionalan i mora se paziti da u tom stvaranju nove vrijednosti ne napraviš veći trošak nego što je novostvorena vrijednost jer onda radiš gubitak. Upravo je to bit problema naše države - u svom radu država (aparat) radi veći trošak nego što je korist od tog posla, premalo je 'iskorištenje'. Uz slab realan sektor koji malo stvara i koji može podnjeti puno manje opterećenje kroz poreze i namete - tu smo gdje jesmo i sada treba istini pogledati u oči (a ekonomisti uvijeno kažu da treba provoditi 'strukturne reforme'). Kada bi te činjenice bile širokodruštveno prihvaćene (a morati će biti jednoga dana, i to uskoro!) ljudi bi lakše shvatili da se ne može trošiti više nego što zarađuješ, kako u vlastitom domu, tako i u zajedničkoj državi.
Štednja je prirodna reakcija ljudi koji znaju da život može donijeti svašta i koji misle na sutra. Štednja je u neku ruku 'zadržavanje' te novostvorene vrijendnosti za sutra, kada možda neće biti moguće iz nekih drugih razloga zarađivati, a ipak će se i sutra morati živjeti ili možda će se, kada se štednja akumulira, ići u neku investiciju. Eto to bi bio moj (zdravoseljački) pogled na ekonomiju, ali ove naše male rasprave navele su me da pročitam nekoliko tekstova o toj tematici, pa me je to zainteresiralo. Tako ja pročitah ovu kraću knjigu o povijesti federalnih rezervi, autor ih nije štedio:
http://mises.org/books/fed.pdf
(jedna od najzanimljivijih teza autora u knjizi je da je bilo koja količina novca u opticaju dobra i ispravna količina, ali je problematična, promjena to jest (obično) povećanje količine novca, kao i da se kod kreditne ekspanzije dolazi do premješatanja materijalnih vrijednosti u smjeru onih koji kreiraju novac, to jest banaka, logično).
, ali i sjajan tekst - dva o kapitalizmu drugog autora (i drugog ekonomskog 'pravca'): http://www.ilocarib.org.tt/trade/documents/economic_policies/SRtrade2003.pdf
http://my.ewb.ca/site_media/static/attachments/group_topics_grouptopic/92502/23%20Things%20they%20didn't%20tell%20you%20about%20capitalism.pdf
Kako rekoh ekonomija me nije baš interesirala ali lijepo sam se zabavio čitajući ove tekstove. A i nešto naučio, a i dobio potvrdu nekih sumnji koje sam nekako uvijek osjećao, ali nisam ih mogao prepoznati kao takve.

Knjige misesa su manipulatorske knjige.

Ovdje je spisak thinktankova
http://www.thinktanknetworkresearch.net/wiki_ttni_en/index.php?title=Category:Think_Tank i tu se nalazi i dotična ustanova. Niste znali?

A ovdje je prevedeni članak u kojem je opisano kako su pokušavali saznati tko financira te organizacije: http://translate.googleusercontent.com/translate_c?depth=1&hl=hr&ie=UTF8&prev=_t&rurl=translate.google.com&sl=en&tl=hr&u=http://archive.corporateeurope.org/thinktanksurvey.html&usg=ALkJrhgRhOgrXeY97Qb_0dF38MVdZC-_ow .

Htio bih samo skrenuti pažnju da nije sve onako kako se čini. Možete ovaj tekst nazvati manipulacijom činjenicama ili dokazom da nam je sindikalni pokret zapravo zapao u slijepu ulicu.

"Domet sindikalnih prosvjeda"

ako je ovo ispravna definicija think tank-a :
http://hr.wikipedia.org/wiki/Think_tank
što je to tako loše u njima?
Na kraju krajeva i ovo naše polemiziranje bi se moglo svrstati u tu kategoriju.

Nostradurus je napisao/la:Htio bih samo skrenuti pažnju da nije sve onako kako se čini. Možete ovaj tekst nazvati manipulacijom činjenicama ili dokazom da nam je sindikalni pokret zapravo zapao u slijepu ulicu.

"Domet sindikalnih prosvjeda"

Sindikat se ponaša po inerciji, kako se ponašao zadnjih 10+ godina. Ne interesira ih odakle novci (jedan od vođa je izjavio doslovno 'neka se država zaduži') za plaće njihovih članova. Nije više stvar u tome (a zapravo nije nikada niti bilo) 'koliko je tko zaslužio', nego se treba postaviti pitanje koliko se realno može nekoga platiti. Naravno, da bi političari i politike postali vjerodostojni - prvo moraju rezati plaće i privilegije sebi i to drastično. Prvo sebi moraju uzeti najviše, recimo barem 50%. Tu se neće puno (kumulativno) uštedjeti, ali to je potrebno radi principa, da se demostrira odlučnost prvo na sebi. Zatim se može rezati i drugima, manje. U tom slučaju imaš potrebnu kompetenciju to provesti.

Tko je u dilemi da nije bilo pljačke u Hrvatskoj neka pogleda svjedočenje Domagoja Margetića u EP o pljački:

Fidelito je napisao/la:ako je ovo ispravna definicija think tank-a :
http://hr.wikipedia.org/wiki/Think_tank
što je to tako loše u njima?
Na kraju krajeva i ovo naše polemiziranje bi se moglo svrstati u tu kategoriju.

Moj spisak je dulji, a tamo imate i popisane i osobe koje se time bave. http://www.thinktanknetworkresearch.net/wiki_ttni_en/index.php?title=Category:Person

Zanimljive osobe su Boris Divajk : http://www.thinktanknetworkresearch.net/wiki_ttni_en/index.php?title=Divjak,_Boris - Transparency International BIH

Nataša Srdoč: http://www.thinktanknetworkresearch.net/wiki_ttni_en/index.php?title=Srdoc,_Natasha - Adriatic Institut.

A upada u oči: http://h21.hr/hr/upoznajte-natasu-i-ostatak-tima/ . Ništa nije sumnjivo? Kako se ti ljudi zalažu da nama bude bolje i još su za to plaćeni?! Samaritanci novog doba?

http://www.business.hr/ekonomija/americki-fed-i-dalje-tiska-novac-ecb-smanjuje-kamate

FED kada kupuje obveznice sam sebi stvara profit. Naime FED je udruga privatnih banaka. Država je dobila novac preko izdavanja obveznica i potrošila ga. Ako FED otkupljuje obveznice, država privremeno ne povlači novac da bi ih platila, a FED ubacuje dodatnu količinu otkupom. To znači da se pogodovalo privatnom ulagaču (bankama) jer taj proces emisije novca nije ni trebao ići preko ulagača i isplate kamate do dospijeća obveznice. To je čista korupcija u kojoj se svi zadužuju za nepotreban profit privatnika i za novac u državi.

meni nikako nije jasno zašto mi sebi, mislim kao država ne pojedinci , ne natiskamo koliko nam treba i gotovo!? mislim jel nebi bilo bolje da lino umjesto u ameriku po lovu napravi neku tiskaru i kad mu treba za penzije i plaće i svašta pa i nas seljake jednostavno napravi i podijeli i svi bi bili zadovoljni? zašto ameri sebi sad mogu tiskat lovu a mi ne? ja to ne razumijem

mačor je napisao/la:meni nikako nije jasno zašto mi sebi, mislim kao država ne pojedinci , ne natiskamo koliko nam treba i gotovo!? mislim jel nebi bilo bolje da lino umjesto u ameriku po lovu napravi neku tiskaru i kad mu treba za penzije i plaće i svašta pa i nas seljake jednostavno napravi i podijeli i svi bi bili zadovoljni? zašto ameri sebi sad mogu tiskat lovu a mi ne? ja to ne razumijem

A kako bi onda upali u dugove i kupovali jeftinu robu iz uvoza?

Danas je u emisiji "U mreži prvoga" Ljubo Jurčić opet rekao da suverena država može emitirati novac, ali naravno uz pokretanje proizvodnje. Kad bude objavljeno na netu, staviti ću link i napisati u kojoj minuti je rekao. Emisija će se pojaviti ovdje: http://radio.hrt.hr/slusaonica/?q=u+mre%C5%BEi+prvog

Branko Horvat je napisao koji su minimalni uvjeti za izlaz iz krize. Na žalost nije uopće spomenuo monetarnu vlast. http://hrcak.srce.hr/file/97600 .

mačor je napisao/la:meni nikako nije jasno zašto mi sebi, mislim kao država ne pojedinci , ne natiskamo koliko nam treba i gotovo!? mislim jel nebi bilo bolje da lino umjesto u ameriku po lovu napravi neku tiskaru i kad mu treba za penzije i plaće i svašta pa i nas seljake jednostavno napravi i podijeli i svi bi bili zadovoljni? zašto ameri sebi sad mogu tiskat lovu a mi ne? ja to ne razumijem

Amerikancima 'fora' sa tiskanjem dolara donekle pali jer se tim dolarom koristi čitav svijet (svjetska valuta) dok se kuna koristi samo u Hrvatskoj i golo štampanje kuna bi kad-tad izazvalo inflaciju na vrlo ograničenom HRvatskom tržištu (štos je u tome da treba prestati štampati u jednom trenutku, ali za vlast koja se 'nauči' štampati novce i tako podmirivati svoje potrebe za novcem štampanje postaje gola ovisnost - a to onda redovito vodi u hiperinflaciju. Zato se i političkim vlastima i ne daje moć da mogu tako kreirati novac - jer oni to zlorabe na štetu svih. Sada novce kreiraju banke - što je isto krivo - jer se banke na taj način neosnovano bogate i cijelokupna akumulacija svjetskog kapitala i dobara polako se preljeva u smjeru kreatora novca što nije normalno, niti moralno.). Novac treba shvatiti kao robu na tržištu: kada je robe malo - cijena raste - kada je robe puno - cijena pada, ali novac je i opće dobro kao zrak, pitka voda, ili izum kotača. Najveći štos je u tome da je novac, kao roba, uopće nema upotrebnu vrijednost, novac je vrsta 'robe' koju se može zamijeniti samo za drugu robu (uslugu, podmiriti porez ili dug) i ništa više.
Da se vratimo na amerikance i dolar: oni bi se našli u grdnoj nevolji da se svi dolari koji cirkuliraju svijetom vrate u SAD, jer ih je previše 'napravljeno' samo za potrebe SAD-a. Ali tu uskače politika: nekada davno dogovoreno je da se sva sirova nafta plaća u dolarima kada se kupuje u zemljama proizvođačima. Ali to je neka druga priča....

Nakon što sam jučer uputio e-mail da bi neuvrštavanje emisije u slušaonicu značilo i cenzuru izgovorenih misli, danas se dotična emisija može preslušati (nakon što su otklonjene tehničke poteškoće, ). Obratite pažnju što je Ljubo Jurčić rekao (20. MINUTA:

"Ma, ne. Ja mislim da se ovdje radi prvenstveno o neznanju. Kad gledam ponašanje hrvatske Vlade. Tamo Slavko Linić jedini radi. TO isto kao da u poduzeću radi jedno blagajnik. I sad blagajnik vidi da nema u blagajni novaca. I on sada viče: 'Nema novaca, nema novaca. Dajte novce.' Nitko ne pita šta radi proizvodnja. Šef proizvodnje, nabave, prodaje, ljudskih resursa, itd. On čak, po svom ponašanju zbog situacije, zapravo nije direktor financija. Direktor financija može raspoređivati sredstva. To je jedno. Drugo, ovo što je rekao kolega Grčić, mislim isto nije korektno. Osoba privatna, fizička, građani, poduzeća ne može stvarati novac. Država ima suverenitet da može stvarati novac. Novac tko proizvodi? Proizvodi država. Za koje potrebe? Za potrebe države. Mi smo se toga odrekli. ......."

Omakne se Jurčiću da kaže istinu. Međutim, to kao da uopće nikoga ne brine, kao i posljedice koje slijede iz toga.

http://radio.hrt.hr/aod/download/21878/