No tillage,nula obrada

Započinjem novu temu. Zanimaju me iskustva iz prakse i to ozbiljna,ne neki pokušajčići.
Čuo sam da su pojedini kombinati još osamdesetih godina probavali,ali bez naročitog uspjeha.
E sad napretkom tehnologije možda ima ko kakva dobra iskustva.

ima kod nas ljudi i bez gnojiva i bez obrade....

nisu bas bajni rezultati.....

neki zaborave i posijat....

bitni su poticaji ipak

bilo nešto na ipk početkom 90-ih
bez obrade soja, pšenica i sl, nakon par godina počela rast šikara po usjevu, kupine, šipak(divlje ruže) i slično, unatoč herbicidima
nakon 2-3 godine ipak se mora preorat

Pročitao sam par ozbiljnih knjiga o tome. Ovi naši pokušaji više su eksperimenti u odnosu na ono što se radi u americi (ili bolje rečeno u amerikama, južnoj i sjevernoj, ali i u zap. Europi). Važno je shvatiti bit tehnologije, nije samo stvar u tom da kupiš JD 750 sijačicu i deri no till. Potreban je drugačiji pristup proizvodnji, ima tu i dosta tehnoloških problema, a i stvar ne uspjeva svuda jednako. Već postoji dosta svjetskih iskustava u tome, i mislim da nije potrebno lutati i eksperimentirati, nego bolje proučiti tuđa iskustva nego učiti na vlastitim greškama, to je ipak puno jeftinije. Važno je i uskladiti plodored. Užtedi se nešto na gorivu i strojevima, ali se više troši na zaštiti. Gnojidba je složenija (kako dostaviti P i K koji su slabo pokretni do korijena), korovi, voluharice itd.. Zapravo amerikanci se kunu u takav način rada jer navodno kada nema obrade u tlu se znatno povećava broj glista koje rade obradu, dok je važno na površini zadržati sloj biljnih ostataka (mulch) koji osigurava slabije isparavanje ili ti bolje čuvanje vode u tlu. A tu i postoji cijeli niz obrada između konvencionalne (plug) i direktne sjetve (no till), i svaka daje neke optimalne rezultate u raznim uvijetima tla i klime. Sigurno je da no till ne ide kod težih tala jer ona ipak zahtijevaju nekakvu obradu po mnogim istraživačima. Ima tu još mnogo toga.....

oni su tad nabavili jd 750a sijaćice pa pokušali nešto, al samo da izbjegnu bilo kakvu obradu, trajalo kratko i ostavili su se toga.
da to je cijeli novi sustav koji traži više pažnje i svaka njiva, odnosno svaki tip tla zahtjeva drugačiji pristup.
sve što su napravili je odustali od oranja za pšenicu i nešto i za kukuruz, samo potanjuraju par puta.

Ma radili su točno onako kako se sve radi u HR: površno i nedosljedno. I na kraju dobar izgovor zlata vrijedi. To je velika promjena, naročito u glavi. Ameri tvrde da im je zapravo kod uvođenja tih tehnologija najveći problem (tamo negdje 80-tih kada je sustav počeo živjeti 'na veliko') bio uvjeriti ljude da rade bez pluga. Kada je kritična masa krenula u to tržište je odradilo (i još odrađuje) ostatak 'nevjernih toma'. Ali tu treba biti pošten i reći da stvar ne pali na svim kulturama i u svim uvjetima. Kako rekoh - bolje je pročitati par knjiga, nego eksperimentirati na vlastitom đepu. I takav sustav treba uvoditi država kroz svoje programe (koji bi imali određene ciljeve), a ne pojedine firme (ili pojedinci). Uvoditi postepeno, prepotentno je ići odmah na direktnu sjetvu (a nisi ni savladao abecedu minimalne obrade). Možda i poslati nekoga u Ameriku da to prouči na neko vrijeme, pa da ta iskustva prenese u HR. U Ameriku rekoh, jer naša proizvodnja je bliža američkoj nego europskoj (kukuruz, soja, suho ratarenje). Ali zanimljivo je i to da je sustav smišljen prvenstveno kao zaštita tla od erozije, a povećanje produktivnosti je išlo onako 'usput'.

Fidelito je napisao/la:Možda i poslati nekoga u Ameriku da to prouči na neko vrijeme, pa da ta iskustva prenese u HR. .

ima takvih slučajeva kod nas.. nažalost "narod" im se i dalje smije i ismijava..

ovdje ljudi govore o oranju za repicu, mi ne oremo već više od 10 godina. nakon pšenice prašenje, pred sjetvu podrivač, dva dublja tanjuranja, sjetvospremač i sjetva. prinos od 2 do 4,8 t/ha, na istu agrotehniku, varira samo zbog tipa tla i klime.

jd6330 je napisao/la:ovdje ljudi govore o oranju za repicu, mi ne oremo već više od 10 godina. nakon pšenice prašenje, pred sjetvu podrivač, dva dublja tanjuranja, sjetvospremač i sjetva. prinos od 2 do 4,8 t/ha, na istu agrotehniku, varira samo zbog tipa tla i klime.

i izbacili ste oranje ali svejedno niste reducirali obradu.
1. prašenje
2. podrivač
3. tanjuranje
4. tanjuranje
5. sjetvospremač
6. sjetva

6 radnih operacija za uspostavu usjeva..
samo zato što se izbaci oranje ne mora se odmah govoriti o reduciranoj obradi tla pogotovo ako se učinak koji se inače postiže oranjem ovdje postiže s više drugih operaacija..
reducirana obrada se može provoditi i sa oranjem u kombinaciji..
naravno to zahtijeva i mehanizaciju koja to omogućuje a to je već malo skuplji problem..

Ja u sijetvu pšenice po sojištu idem sa teškom tanjuraćom koja na sebi ima cijevasti valjak, a poslije toga rotodrljaća+sijaćica i uvijek dobro...
Ja mislim da kod nas nikad neće zaživit klasićna No tillage obrada baš zbog toga što su nam parcele većim djelom usitnjene i što većina ljudi nema riješenu zemlju na duži period bar na cca50 god.

Sve je to jako relativno. Vidim da neki ljudi sada tanjuraju pa oru, pa dva-tri puta tanjuračom, pa rotodrljačom, pa sjetva. Njima je reduciranje obrade već izbacivanje nekoliko (nepotrebnih) operacija. Zatim postoji konvencionalna obrada bez pluga, što bi se recimo kod nas većinom moglo odmah primjeniti, tu bi spadala obrada gruberom ili mulch tillerom, disc chisel-om (top-down?) i neka sijačica za sjetvu sa diskovima (da se ne štopa sa biljnim ostacima kojih se još nađe na površini). No tillage ili ti direktna sjetva znači da ćeš posijati direktno u strnište prethodne kulture. To bi bila 'najekstremnija' reducirana obrada, više od toga se ne može reducirati. Jedino da genetičari smisle višegodišnja žita... ili uljarice.

Smisao reducirane obrade/direktne sjetve ponajviše je u tome da kod reduciranih obrada biljni ostatci ostaju većinom na površini (low disturbance) i kao takvi pomažu čuvanju vode u tlu (i čuvanje samog tla od djelovanja erozije), a ispod tog mulcha mikrobiološki život i gliste bujaju, što dovodi do boljeg vodozračnog režima u tlu. Da bi se takvi procesi uspostavili u tlu - potrebno je par godina. Ali pri tome treba jako paziti da se tlo ne zagazi (posebno kombajni koji imaju najveće osovinske pritiske). Tko misli 'na brzinu' postići nešto sa reduciranim obradama neće imati većeg uspjeha. Mislim da moramo si približiti cijelu sliku takvog načina rada sa svim tehnološkim problemima koji idu uz takve obrade. Mogu se postići i znatne uštede, jer se produktivnost po traktoru (čovijeku) podiže nekoliko puta. Sa druge strane to je ostvarivo samo na velikim gospodarstvima, jer teško je vjerovati da će se netko upuštati u kupovinu novih strojeva za svojih 10-20 ha zemlje, mislim teško je vjerovati da će se nekome to jednog dana isplatiti. Zato takve strojeve rade za velike učinke. A ni velikim gospodarstvima se to neće isplatiti ako ne smanje broj traktora, broj ljudi. Nema smisla kupiti sijačicu koja je za minimalnu obradu ili direktnu sjetvu i onda ju koristiti u konvencionalnoj obradi (oranje). Ali neće nitko ni prelaziti na nove tehnologije obrade (i kupovati skupe strojeve) dok se to ne dokaže u praksi, a to je zadatak države i državnih službi (savjetodavne službe, proizvođači strojeva i naučne institucije zajedno). Ovako imamo situaciju u kojoj pojedine firme se upuste u kupovinu skupih strojeva, onda ih koriste samo djelomično za ono za što su dizajnirani, pa onda nisu zadovoljni (s pravom), a zapravo nitko nije spreman na temeljite promjene, pa 5, 6 ili 7 godina nižih prinosa, da bi možda nakon toga svega (ali samo možda) imao neke koristi od toga. I možda podosta problema, jer po postojećoj zakonskoj regulativi - obavezan si ZAORATI kukuruzovinu. Pa ti probaj minimalnu obradu ili nedaj bože direktnu sjetvu, to ti je direktno kršenje zakona sa sankcijama.

Picek je napisao/la:

jd6330 je napisao/la:ovdje ljudi govore o oranju za repicu, mi ne oremo već više od 10 godina. nakon pšenice prašenje, pred sjetvu podrivač, dva dublja tanjuranja, sjetvospremač i sjetva. prinos od 2 do 4,8 t/ha, na istu agrotehniku, varira samo zbog tipa tla i klime.

i izbacili ste oranje ali svejedno niste reducirali obradu.
1. prašenje
2. podrivač
3. tanjuranje
4. tanjuranje
5. sjetvospremač
6. sjetva

6 radnih operacija za uspostavu usjeva..
samo zato što se izbaci oranje ne mora se odmah govoriti o reduciranoj obradi tla pogotovo ako se učinak koji se inače postiže oranjem ovdje postiže s više drugih operaacija..
reducirana obrada se može provoditi i sa oranjem u kombinaciji..
naravno to zahtijeva i mehanizaciju koja to omogućuje a to je već malo skuplji problem..

upravo tako, to su napravili da ne gube vrijeme na oranje i da izbjegnu sušenje zemlje, čim je riječ o reduciranju obrade znači gazit po površini što manje, a dogodi se da imaju više prohoda nego kad se oralo.
bilo je i bisera, da pooru, prođu rotosemom koji ima sijaćicu ali koriste samo frezu i nakon nje posiju s olt-ovom sigmom; ili da pripreme površinu sitno kao za povrće i onda rotosemom siju...

postoji i drugi nacina za sjetvu..nemora ici s tim operacijama...samo sto ljudi nisu dovoljno upoznati sa takvim strojevima...

Radimo sa onim što imamo . Osobno ne mogu ići u mini-till kada imam šećernu repu u plodoredu a zadovoljan sam sa poslom jedino ako joj gnojivo duboko zaorem odnosno ne znam kako bi ga drugačije kvalitetno položio na dubinu od 30 - 40 cm . Većinu njiva orem jednom u tri godine a najkasnije svake četvrte godine prije ponovne sjetve repe kada preorem ostatak . Nakon repe zemlju iz godine u godinu obrađujem gruberom , tanjuračama i podrivačem a tu se smjenjuju soja i pšenica da bi onda opet išlo oranje kada dođe red na repu . Kada ne bih sijao repu a kukuruz je kod mene sporadična biljka mogao bih raditi bez pluga što samo po sebi ne znači da se radi o reduciranoj obradi jer upotrebom dubokih podrivača i grubera može se dublje i češće izmiješati zemlja ili sam krivo shvatio pojam reducirana obrada ?

Osnovne stvari za no till ili mini til je znaci :
1 smanjiti gazenje
2 smanjiti potrosnju goriva
3 od ostatak napraviti gornji -novi sloj zemlje koji bit trebao osigurati dobar prinos kroz neko vrijeme.
To bi bilo to .

Sada da samo recimo smanjis gazenje,odnosno izbacis oranje to nespada u no till,nego ja bih rekao to je samo ne oranje.

Jer mislim da se mora u potpunosti provoditi no till nacin obrade .Znaci ako je no till onda je no till po tocnim pravilima.

Jel tako?

Ja smatram da je to "zgodan" nacin obrade zemlje ali kod nas nevjerujem da ce ikada zazivjeti jer pre mali smo i rascjepkani tako da ,no way.

Dobro naslov teme je no-till ali mislio sam na reduciranu obradu kada sam pitao da li se izbacivanje pluga ubraja u reduciranu obradu ... dakle svi drugi strojevi ostaju . No-till pojam podrazumijeva da nemaš apsolutno niti jedan drugi stroj za obradu zemlje osim sijaćice .

nema čvrstih pravila, svaka lokacija ima svoju klimu, tip zemljišta, plodored...
ono što je u americi pravilo ne mora bit i kod nas
na ovakvim tlima teško da će ić no-till, tj. samo sijaćica koja će uložit sjeme i gnojivo u beton, i kemija protiv sveg i svačeg
al svako odstupanje od pluga i 50 prohoda je minimum-till i to ima budućnost.
prepreka je što takve površine izgledaju neuredno, pune ostataka od prošlog usjeva i korova,i grubo obrađene, a naši ljudi su navikli na čistu ravnu površinu, sitnu do pijeska.

primjer:
u sjetvi pšenice netko je opisao carier-drill,
nakon žetve pšenice bacit npk, ugrubo potanjurat, tanjuračom s valjkom iza,
početkom 9. mjeseca dat malo N gnojiva i sa carier-drillom posijat uljanu repicu u jednom prohodu i poprskat protiv korova...

Recimo ja isto idem sa nekim nacinom sa reduciranom obradom.
Za psenicu poorem i odmah sa sijacicom u to i to je to.
Sto se tice strukture nekada bude odlicna nekada i ne bas ali tako radim.

Dok ovi kod mene u selu idu :oranje,tanjuranje par puta,sjetva i onda drljacom.....I to dobrano ugaze zemljiste.

Recimo sta mislite o kombinaciji pliceg oranja ?ali brze...to je isto na neki nacin "reducirano"...

pa pšenica i dr strnine imaju većinu korijenja u prvih 10-12 cm, ne sjećam se točnog podatka al radi se oko 50-70% (možda sam zaj... cifru), što dublje to manje, pa i nema potrebe radit dublje od 20 cm. sve dublje hoće dat nešta veći prinos al ak ćeš potrošit 500 kn/ha da bi dobio 65 kn više...
a što manje gaženja po oranju to bolje. baciš brdo novaca na oranje pa nema logike vozit rally po njemu.
problem je sa onima koji voze slabije traktore. većina strojeva koji su povoljni za minimum-till traži bar 120 ks, netko sa imt 539 baš i nema izbora nego orat, makar i na 15 cm.

Tko bi nas sačuvao od miševa kod no-till obrade ? Prošle jeseni sam sve sojište obradio gruberom na 15 cm i onda sijao pšenicu rotosemom . Nakon nicanja smo danima trovali miševe i opet ih ima da je to čudo jedno .

tu ih ima na milijune po pšenici i po lucerni cijele godine. mislim da je podjednako kriv i manjak prirodnih neprijatelja. par dana sam radio oko valpova, dobar dio kanala im je pun grmlja i ptica grabljivica i nisam vidio da imaju miševa. kod nas su svi kanali očišćeni i na 500 ha nemožeš nać 2 kobca i gdje koju lisicu. ajmo lovci šta kažete na ovo?

Tko bi nas sačuvao od miševa kod no-till obrade ? Prošle jeseni sam sve sojište obradio gruberom na 15 cm i onda sijao pšenicu rotosemom . Nakon nicanja smo danima trovali miševe i opet ih ima da je to čudo jedno

Ista stvar se desila i jednom velikom poljoprivredniku u mom kraju. izbacio je oranje i uveo gruber i podorivač i dobio velik problem miševa tako da je sad opet uveo oranje... oranje je oranje i mislim da ga za sad još ni jedan stroj nemože u potpunosti zamjenit.

Kakvu i koliku štetu rade miševi na kulturama? Populacija miševa vjerovatno raste do neke razine i onda se bude smanjila na nekoj novoj (višoj) razini, jednostavno mora se uspostaviti neka nova ravnoteža. Kod mene miševi nisu problem za sada (i nadam se ni ubuduće) jer ima dosta šume oko parcela. Zapravo ima puno više šume nego obradivih parcela. Ali zato ima divljači (srna, divlja svinja, jelen) da to nije normalno. Možda se problem miševa može rješiti promjenom (proširenjem) plodoreda? Treba problem miševa riješiti nekako sustavno da ne dolazi do povećanja populacije, trovanje je samo rješavanje posljedica, a ne uzroka. Da li ima problema sa miševima i na oranim parcelama? Kolika je migracija miševa sa parcela na parcelu? Inače amerikanci kažu da se životinje poput miševa važne, jer iza njih ostaju kanali kroz koje voda nalzi svoj put u dubinu tla. Naravno, samo ako ne rade veće štete na kulturi.

samo za usporedbu, u stanju su u vremenskom razmaku od dva-tri otkosa (par mjeseci) uništit lucernu do te mjere da je moraš preorat. populacija će im rast dok imaju hrane, da imaju ikakvog prirodnog neprijatelja osim nas već bi bili pod kontrolom. tvrdnja za oranje i veći broj miševa drži vodu. ako se već hoće bez oranja onda samo jednu godinu ili orat a pripremu reducirat.

Da, miševi se brzo razmnižavaju, ako su uvijeti povoljni, ali naseliti jednu populaciju sova, to bi ih trebalo držati pod kontrolom. I vjerovatno jeftinije nego trovanje. Kod mene ima dosta zapuštenog zemljišta neposredno pored obradivih parcela i nisam primjetio štetu od miševa u blizini tih neobrađenih dijelova. A trebalo bi biti štete ako ima miševa, jer se valjda mogu kretati 5-10 metara od svog staništa u potrazi za hranom.