svinjogojstvo

Onda mi je najbolje kupiti sojinu sačmu.
vidim da je ovaj imao [You must be registered and logged in to see this link.]
5kn/kg

Pozdrav!

Da li zna netko,koliko mliječne masti ima krmačino mlijeko?
Radi li tko mliječne zamjenice iz mlijeka u prahu?

Krmača ima MMA, a nisam uspio danas kupiti mliječnu zamjenicu za praščiće, da prežive dok se ne oporavi...

7% mm , 4% laktoze i 5.5% bjelančevine.

branko je napisao/la:7% mm , 4% laktoze i 5.5% bjelančevine.

7% m.m?

Kako onda napraviti zamjenicu?

Pozdrav!

Evo mene opet.

Novi problemi...krmača se oporavlja od MMA(konkretno, bila je upala vimena), ali ne daje(nema) mlijeka. Ne znam kaj da radim s njom. Ovo joj je drugo prašenje, i prvi put nije nakon kolostruma dala sisati dan i pol,ali nakon toga nije bilo problema. Ima prekrasne odjoke, dobra legla dosad (10+12), dobra u svemu, ali se bojim da će i dalje biti takvih problema...Imamo još 5 krmača, sve se jednako tretiraju, a samo ona pokazuje takve znakove, pa mislim da nije problem vezan s prehranom, nego genetski, mada joj sestra ne pokazuje takve znakove...

Kakva su vaša iskustva u takvim slučajevima?

Da li je dobila oxytocina? Od njega bi i tebi došlo mlijeko   . Što se tiče MMA može se ponoviti a i ne mora, jer na pojavu utiče više drugih faktora a ne samo genetika. meni se javljalo kad su mi krmače bile predebele, i sad ih držim da imaju 200 do 220 kg kod prašenja plus nakon što izađe prvi pajcek joj dam 2 do 2.5 ml oxytocina i ako imam 10 ml antibiotika na bazi oxytetraciklina s produženim djelovanjem ( geomicin retard, neomicyn i sl.). Plus toga joj prvi dan nakon prašenja dam samo 1kg hrane i onda joj postepeno povečavam.

branko je napisao/la:Da li je dobila oxytocina? Od njega bi i tebi došlo mlijeko   . Što se tiče MMA može se ponoviti a i ne mora, jer na pojavu utiče više drugih faktora a ne samo genetika. meni se javljalo kad su mi krmače bile predebele, i sad ih držim da imaju 200 do 220 kg kod prašenja plus nakon što izađe prvi pajcek joj dam 2 do 2.5 ml oxytocina i ako imam 10 ml antibiotika na bazi oxytetraciklina s produženim djelovanjem ( geomicin retard, neomicyn i sl.).  Plus toga joj prvi dan nakon prašenja dam samo 1kg hrane i onda joj postepeno povečavam.

Dobila je oxytocin i antibiotike. I veterinar je rekao da bi morala dobiti mlijeko, ali nije. Ne da sisati, a i nema mlijeka. Mali preživljavaju na zamjenici, jedva se drže...

Idu svinje ko halva a u nas od svinja ni S   

Kupujem nazimice veliki jokšir!

evo mali snimak sa moje farme

Ma super farma!

Matija koja je ovo pasmina svinja?

krmače jokšir -landras i na njih pripuštamo pietrena gore

Reci mi kolega kod nas na farmama se prodaju neke pasmine svinja koje se popularno nazivaju MAĐARI i ŠVABE. Mađari su nesto masniji, ali bolje nabijaju kilograme; dok su Švabe malo manje masni, ali se zato slabije debljaju. Sad mene zanima koje su to ustvari pasmine?

Ja sam takve male kupil lani u studenom, a sad su djelomično u škrinji, djelomično na tavanu.

Dobro su napredovali. Nakon godine dana hranjenja domačom hranom (repa i krumpir po zimi, a friška lucerna i buče po ljetu i na jesen te uz to malo miješanog šrota od kuruze i ječma, mi velimo zatepa (1,5 litar prosječno po pajceku dnevno), narasli do 200 kg komad.
Jako sam zadovoljan s tom pasminom, nešto su kraći od landrasa, ali su nabiti s mesom bez puno masti (manje od 30 lit po kom). Jedino su bili jako plašljivi.

Rastu polako, prave buce
[You must be registered and logged in to see this image.]

Svako malo kukaju na tv i na forumima prsutari da nemaju dovoljno sirovine u hrvatskoj kako bi proizveli prsute te da zato moraju uvoziti izvanka.
a koliko seljaka nezna sto ce sa svojim tovljenicima
tko je ovdje lud?

Imali tko odojaka za prodat trebalo bi mi više komada cijena i ostalo može na pm susjedu mi treba.

[You must be registered and logged in to see this link.] jedan od malo boljih članaka ako ne i najbolji koji sam pročitao u zadnje vrijeme koji oslikava pravo sranje ops stanje u našoj poljoprivredi ops MINISTARSTVU-POLJOPRIVREDE

Neznam ni sam kaj bi napisal jer sam i sam donedavno bio mali prozivođač  do 10 krmača, proizvodnju nisam povečavao  zbog nekih glupih pravila na razini države (grupno držanje)  zatim zbog gluposti u prostornom planu općine u kojoj nije dozvoljeno legalno građenje objekata toga tipa, pa kuge nakon koje je prestao postojati jedini sajam u mom kraju. Da bi je u potpunosti prekinuo nakon testiranja na bolest aujeszkoga jer mi je jedna krmača bila pozitivna (jedna ko i sve) i problema s mikotoksinima  (izostanak tjeranja, slabi postotak bređosti).  

Sad radim na farmi na kojoj je trenutno na današnji dan 2814 krmača (to je u utorak jer sam ja osam sati iza HR) a sama farma je dio firme koja je zapravo udruženje 150 obiteljskih farmi i to svih tipova znači od proizvodača hrane pa do tovljača. Sedam je farmi krmača (svaka od njih je u privatnom vlasništvu) od toga jedna proizvodi genetski materijal za sve ostale farme (nazimice i neraste) a ostale odojke ~28 kg, koliko je tovljača neznam, u samom udruženju je i jedna tvornica stočne hrane koja proizvodi hranu za sve farme uključujuči i tovljače te reprodukcijski centar koji proizvodi sjeme za sve farme. Kako se radi o istoj genetici i hrani sve farme zajedno prodaju robu pod zajedničkim brendom.

I to je ono što nama fali jer bez obzira na veličinu farmi da se napravi jedno takvo udruženje (može biti i 1000 puno manjih farmi ) zajedničkim nastupom se smanjuju troškovi proizvodnje jer se nabavljaju velike količine repromaterijala a povečava konkuretnost jer se mogu ponuditi veće količine robe iste kvalitete. Nešto takvo slično postoji i u Austriji (styria breed) samo što je za to potrebno imati nekoga pametnoga na državnoj ili lokalnoj (županijama) razini da pokrene inicijativu te u početku da financijsku podršku, ali i promijeniti i način razmišljanja ljudi koje bave poljoprivredom.

Ovo je slika farme iz zraka (nažalost zbog stavke u ugovoru vam nemogu dati slike farme iznutra)

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kada sve to vidim i čujem - prvo tko mi pada na pamet su Jules Verne, Issac Asimov, Arthur C. Clarke i slični. Sada se i Branko pridružio njima.

Koliko su, ono, kažeš poticaji u Kanadi?

In Canada’s case, leaving aside supply management and not counting some provincial agriculture programs, Canada’s annual subsidies report to the WTO lists only three federal agriculture programs involving direct payments to producers: two for the hog industry and one for grape growers under the Orchards and Vineyards Transition Program.

There are another seven federal financing programs administered by Agriculture Canada, including the Advance Payment Program, crop insurance programs, loan guarantees under the Canadian Agricultural Loans Act and, importantly, guarantees on price volatility under the Price Pooling Program. These are all WTO sanctioned and hardly smack of a system fueled by subsidies.

LINK

paor je napisao/la:In Canada’s case, leaving aside supply management and not counting some provincial agriculture programs, Canada’s annual subsidies report to the WTO lists only three federal agriculture programs involving direct payments to producers: two for the hog industry and one for grape growers under the Orchards and Vineyards Transition Program.

There are another seven federal financing programs administered by Agriculture Canada, including the Advance Payment Program, crop insurance programs, loan guarantees under the Canadian Agricultural Loans Act and, importantly, guarantees on price volatility under the Price Pooling Program. These are all WTO sanctioned and hardly smack of a system fueled by subsidies.

LINK

Znači ipak postoji nekakva subvencija za hog inudstry....

BTW, kada smo već kod Kanade, prije 15-20 godina poslao sam mail u canada plan service, jer su me interesirali projekti za izgradnju nekakvih stočarskih objekata, ono čisto da se vidi koji je generalni rapored u objektu, specificirao sam što me interesira i nisam dobio odgovor 3-4 tjedna. Već sam skoro i zaboravio na to, kada mi poštar jedan dan donese A4 kovertu sa kompletnim projektom koji je stigao iz Kanade, besplatno (čak niti poštarniu nisam platio). Nažalost za naše uvijete je neupotrebljivo, jer je osnovni građevini materijal - drvo. Ali poslali su na upit.

Branko jel ovo žuto na slici po poljima repica u cvatnji?

Svinjogojstvo nažalost izumire u lijepoj našoj, imamo tovilište kapaciteta 600 komada i več je godinama prazno, objekt je iz 80tih, bez ikakvih kredita, jest da je stariji ali na nikakvu štetu životinja, samo ima više fizikalije al i to je zanemarivo da se sve skupa isplati. kad sam imo možda 11-12 godina znači ne tako davno je tata imal koperaciju sa PZ Virje i po turnusu na 550-600 svnija je dobio 30,000kn bili su max 4-5 mjeseci i uspjelo se dva turnusa godišnje napravit i tu je bilo matematike ali danas niti svoje svinje se ne isplati hranit za prodaju kamoli koperacija, maksimalno 3% uginuća, po kili prirasta je sramotno malo plačeno, i još te na kraju razvesele da su pojele previše smjese od njihove propisane "računice". Pred kraj koperacije su uvozili prasce iz nizozemske i prvi turnus je bio oko 10 komada uginuća na 550 komada je to bilo zanemarivo, ali drugi turnus isti prasci (sa iste farme u nizozemskoj) uginuća 50 komada, isto sve, no direktor PZ-a je bio veterinar i nije ništa prigovaral jer je čovjek na terenu i zna da tu nema pomoći, dobe upalu pluča i rijetko kojem se da pomoć ako se na vrijeme ne počne sa liječenjem, a sad ti nađi odmah onog koji kašlje među njih 550. A danas da uzmemo u koperaciju na toj brojki smije krepat 16 komada, nek se zalomi vruče i sparno ljeto toviš ih besplatno. Od ove godine pola tovilišta je postala garaža, a vjerovatno če i druga polovica na zimu isto bit preuređena. Nažalost nema tu više kruha. Mislili smo uložit u objekt napravit lagunu poboljšat ventilaciju ali dobro kaj nismo ništa jer bi bilo to bacanje novaca u prazno.
EDIT:
Zaboravil sam napisat PZ Virje ne postoji više, preuzeo ju je Agronom, a ovi uvjeti o 3% uginuća su od jedne križevačke firme.