svinjogojstvo

SUS
Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske
Ilica 1o1
Zagreb

Zapisnik sa sastanka sa zamjenicom ministra gđom Sježanom Španjol, održanog dana 31.o7.2o12. godine u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, s početkom u 16.oo sati.
Prisutni: Španjol, Rakić, Kušec,Bogdanović, Jagć, Lučić, Vuljanić, Čović, Biškup, Prpić.
Gđa Španjol je ispričala minista Jakovinu ( sastanak je dogovoren s ministrom ) koji je otišao u Istru, vezano za požar na govedarskoj farmi.

Kušec - zahvaljuje na sastanku, predstavlja članove IO SUS-a koji nazoče satanku. SUS je do sada bio partner u pregovorima, samo smo razgovarali, nadamo se da će tako ostati i ubuduće. Međutim, oformljen je 'Savjet za svinjsko meso' koji je do sada imao jedan radni sastanak, zašto je tome tako, i šta se namjerava napraviti u tom smjeru!? Cijena tovljenika je ključ svinjogojstva, treba se zauzeti za konkurentnost cijene, imamo strahovit pad broja krmača unazad 10-tak godina, imamo turizam i stotine tisuća ljudi na odmoru, a cijena svinjskog mesa je u padu, ne može se prodati iako imamo samodostatnost u proizvodnji od 30 - 40 %, kako to? šta se tu događa? tržište ne funkcionira!? Par trgovaca dođe u MP i odobri im se uvoz svakakvog mesa bez da se zna bilanca, potreba, i bez obzira na ponudu iz domaćih izvora, uvozi se iz zemalja EU koje subvencioniraju izvoz, naš PDV je previsok, imamo carinu na premixe, ne smijemo uvoziti GMO soju, 'Operativni program razvoja svinjogojstva' je propao, i td. Sve ovo, i još mnogo drugoga, moramo posložiti, ako već moramo uvoziti radi diktata EU, treba vidjeti koji je to kvalitet, i šta je s mogućnošću našeg izvoza!? Na kraju, pitanje poljoprivrednog zemljišta - spremni smo uputiti pisane primjedbe na 'Nacrt prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu'.
Poticaji su isplaćeni u smanjenom opsegu, zašto?, treba reći javno koji su problemi, a onda SUS može preuzeti obavezu informiranja članstva. OPG ne može dobiti poticajna sredstva za zapošljavanje, zašto?! Nositelj OPG plaća davanja na prosječnu plaću (4200 kn osnovica ), dok direktor može biti i na minimalnoj plaći, nije logično. Plavi diesel - nešto malo imamo po krmači, ali tovljač ne dobiju ništa po tovljeniku ( tovljači junadi imaju, zašto mi nemamo!?).
Ministar Čobanković nam je obećao 320,oo kn po krmači, nismo dobili, govori se da niti nećemo dobiti, ribari su dobili, zašto mi ne!?
Želim pohvaliti HPA bez čije pomoći bi rad SUS-a bio neizvediv. Još jedno pitanje - zašto je nemoguće, ili teško, dobiti podatke iz Carinske uprave!?
Naljepnice 'Meso s hrvatskih farmi' se lijepe i na meso koje to nije, jedna velika tvrtka izvozi meso u BiH, a gdje onda 'potroše' naljepnice!? Na istima treba pisati ime i prezime proizvođača/tovljača, mjesto proizvodnje, koja farma, datum proizvodnje i sl. Na kraju - zašto se ne izradi bilanca potreba i proizvodnje po mjesecima, tako da se zna koliko mesa treba u kojem mjesecu/periodu, mi znamo onda tempirati proizvodnju, a uvoz neće biti upitan, a tako bi domaće meso bilo uvijek plasirano.

S. Španjol - imamo strahovite probleme u poljoprivredi.Od nepraćenja IPARD-a preko problema s mlijekom/mljekarima, do vinara koji imaju velike zalihe i ne mogu prodati vino. Tu je, zatim, sektor peradarstva i vi svinjogojci, koji ste najviše izgubili. Još ću spomenuti da poljoprivredno zemljište nije dano poljoprivrednim proizvođačima. Dogovaramo s HBOR-om nove, povoljnije uvjete za voćare ( prekid otplate kredita od 12 mjeseci u slučaju štete od mraza, ili čak 24 mjeseca ako je šteta 100 %, dok otplata stoji ne idu niti kamate, i sl. ).
Probleme pojedinih sektora želimo čuti otvoreno i iskreno, bez naknadnog otkrivanja pojedinosti. Svinjogojstvo je najveća žrtva - nakon uloženih stotina tisuća HBOR odbije kreditiranje, to se više ne smije događati ( jer u tom slučaju se ide u poslovnu banku gdje su kamate 8 - 9 %, nema tu više konkurentnosti ), izgubili ste poticaje, znam, to je veliki udarac, a bit će još veći udarac ako se ne trgnemo po pitanju 'okolišnih dozvola'. Postoji lista farmi koje se moraju uskladiti s uvjetima za dobijanje ove dozvole ( inače će o1.o7.2o13. biti zatvorene ), svinjogojske i peradarske farme, ali, iako lista postoji nitko još nije razgovarao s tim ljudima i rekao im što ih čeka ( to je velik i važan posao koji moramo odraditi mi - službe koje su pri MP, na proračunskoj plaći ).
Izvoz - nismo davali dozvolu do krajnjeg roka dokle smo mogli otezati, ali na kraju smo morali popustiti pritiscima iz EU. Za 3500 t šunki za pršut nismo dali uvoznu dozvolu, nek' ih nađu na domaćem tržištu. Pojačali smo kontrole na granici, pored veterinarskih inspektora tamo su sad i fitosanitarni inspektori.
Uvoz - izvoz, jako je teško pregovarati s EU, nema pogađanja, još ove jeseni imamo kontrolu i nadamo se slijedeće godine dozvoli za izvoz, morate shvatiti da je to politika. Potpredsjednik vlade RH g. Mimica je pregovarao, ali unatoč rješenju pitanja KSK nismo mogli dobiti dozvolu za izvoz. Što se tiče poticaja - htjeli smo isplatiti čim prije što je moguće veći dio poticaja, ali znate da sada poticaji idu u paketu s obradivim površinama, pa dok se to sve ne posloži - isplatili smo kako i koliko se u datom trenutku moglo, umanjeno, ali u najboljoj namjeri da vam se pomogne. Oko prijava zaposlenih i plaćanja davanja po zaposleniku, vidjet ćemo s Ministarstvom rada. Plava nafta - ne znam zašto su neki dobili, a neki ne ( kod tovnih svinja nema više prijave stavljanja u tov pa tako nema načina evidentiranja i praćenja - Kušec: i prije sam predlagao da račun o prodaji tovljenika bude način praćenja i osnovica za isplatu/količinu plavog diesela ). Morate shvatiti da smo kod preuzimanja vlasti informirani o postojanju duga od strane MP u iznosu od 274 milijuna kuna, da bismo ubrzo ustanovili da je taj dug ustvari milijardu i 200 milijuna kn, sad vidite s čim se moramo nositi, u ovoj godini su nam izdaci veći za taj iznos ( plus, naravno, tekuća godina ). Problem je tim veći što ova razlika nije ušla u proračun, jer je kompletan iznos 'otkriven' tek nakon donošenja proračuna.

Vlado Biškup - molim Vas da plavi diesel 'pretvorite' u D1 naftu. Ona prava koja nam dajete po tom osnovu ( država se odrekla trošarina ) neka tako i ostane, pretvorite nam u D1 naftu jer neki novi motori/strojevi nemaju garanciju ako se koristi plavi diesel, plus toga je potrošnja veća za 15% .

Miljenko Rakić - ne smijete dobijati lošije gorivo.

Kušec - osobno sam podnio prijavu i nije uvažena jer nemam pravo kontrole, kontrole se može vršiti samo kod točenja nafte u rafineriji, a tamo se to ne radi, dakle, to je stvar inspekcije.

Vuljanić - da li ovo ministarstvo ima ikakve smjernice, da li znamo šta želimo!?
Osobno sam nakon 30-tak godina bavljenja svinjogojstvom na kraju snaga, spreman sve uništiti i zapustiti, odnosno, ne znam šta će biti sutra i koliko i dokada ću gubiti ne samo novac već i živce. U trenutku smjene vlasti veterinarski inspektori su radili čuda po selu, masu zapisnika, kazni. IPARD - neka mi nitko nikada više ne kaže koliko sredstava smo mogli a nismo povukli.
0perativni program - kalkulacije prodajnih cijena koje smo koristili u izračunu kod Operativnog programa nemamo još niti danas, ali zato su cijene hrane za stoku otišle u nebo, pa nije čudo da su svi propali. Moramo se pozabaviti strategijom.

Španjol - naš prioritet je vratiti sigurnost poljoprivrednom proizvođaču, mi kao ministarstvo moramo biti 'iza' poljopr. proizvođača, previše je zakona i pravilnika doneseno, vlada konfuzno stanje, trebamo vremena dok se sve ne posloži.

Kušec - IPARD - plaćamo obradu kredita, interkalarnu kamatu i mnoga druga davanja, i onda povrat sredstava od 50 % damo banci ( za umanjenje glavnice ), zašto ta sredstva ne ostanu proizvođaču kao obrtna, naprimjer.!?

Španjol - uvodi se mehanizacija u IPARD, krajem godine ide natječaj, dodatno, krajem kolovoza ide nova mjera - izravna prodaja na gospodarstvu, radimo sada na tome ali nam probleme prave mesoprerađivači, borimo se s puno problema, a veliki nam problem prave i veterinari i vet. inspektori.

Lučić - do kuda je stigla i koliko košta legalizacija?

Španjol - kompletan odgovor ćete dobiti na mail predsjednika Kušeca, ukratko - kreće se na jesen, procedura je pojednostavljena, otplata je obročna i povoljna.

Jagić - plaši me nitratna direktiva, skupa je, i šta je s periodom prilagodbe!?

Rakić - opasnije su 'okolišne dozvole' i veći su problem.

Kušec - gdje se to može preciznije vidjeti, gdje to mogu pročitati?

Španjol - sve je u Ministarstvu okoliša, tamo je i spisak farmi koje su predmet direktive, vrši se usuglašavanje. Trenutno provjeravamo obaveze, želimo imati sve na stolu do proljeća kad ćemo utvrditi rokove. Izradit ćemo kratki vodič, hodogram, da nam se ne desi da te farme moramo o1.o7.2o13. zatvoriti. Organizirat ćemo sastanak s tim farmerima, financiranje rješiti preko HBOR-a što je moguće povoljnije, HPA i Savjetodavna služba će biti obučeni za ispunjavanje upitnika tako da budu prihvaćeni bez problema.

Kušec - u četvrtak, o2.o8. imamo sastanak u Gudovcu oko novih uvjeta ( koliko čujemo kroz medije ) vezano za Operativni program, pa Vas molim da pošaljete nekoga iz Vašeg ministarstva i nekoga iz HBOR -a na taj sastanak.

Španjol - sutra ujutro to mi je prva stvar u razgovoru s ministrom.

Čović - anuitet i prihod u Oper. progr. su razlika 10 - 12.000,oo kn, pitam Vas kako s takvim financijskim 'problemom' animirati mlade da ostanu na selu i da se bave svinjogojstvom, odnosno, šta s malim proizvođačima, koji imaju 4-5 ili do desetak krmača.!?

Španjol - nama su svi interesantni, i mali i veliki, a na vama ( SUS-u ) je da ih organizirate, da budete proizvođačka organizacija, zamašnjak.

Kušec - a šta da im kažem kad mi preuzimač ne plati 6 mjeseci!? Meni HRT odmah šalje opomenu i isključuje me ( ako ne platim jedan mjesec na vrijeme ), kome da ja pošaljem opomenu!?

Prpić - zahvaljujem se što ste nas primili, imali smo vrlo ugodan razgovor, puno smo tema otvorili, ali i to je dokaz složenosti problematike. Drago nam je čuti izjave ministra Jakovine u medijima da želi razgovarati s udrugama, odnosno savezima, pa u tom smislu nudimo suradnju. Moje pitanje je - šta se radi na pripremi 'uvjeta' za plaćanje neostvarene/izgubljene dobiti poboljšanjem proizvodnih uvjeta, a kroz ruralni razvoj. Imamo primjere mađarskih i austrijskih rješenja. To nije poticaj u tom smislu riječi, ali je značajna financijska pomoć svinjogojcima, pa je manje bitno kako se zove!?

Španjol - financijska omotnica u ruralnom razvoju je 333 milijuna € za period 2014. - 2020. godine. U IPARD-u imamo trenutno mogućnost povući 25 milijuna €. Ne možemo ih povući jer nismo spremni, kako ćemo onda povući 333 miljuna sutra? Moramo osposobiti ljude koji će znati ispuniti upitnik, i sada smo u fazi osposobljavanja ljudi iz HPA i Savjetodavne službe, borimo se za svaki program i cilj nam je povući što je moguće više sredstava i po toj osnovi.
Zatim, neke stvari ( melioriranje, navodnjavanje... ) nisu bile obuhvaćene predpristupnim fondovima, to smo sada uvrstili, međutim dugo traje akreditiranje. Postoji savjet za ruralni razvoj i tu će biti obuhvaćene te mjere o kojima ste pitali. Svakako tu želimo uvesti teže uvjete privređivanja, povratak mladih na selo i sl.

Sastanak je završen u 18.3o sati











Zapisnik sastavio: Vladimir Prpić, dipl. ing. agr., HPA, tajnik SUS-a.






U Sl. Brodu Predsjednik SUS-a
o1.o8.2o12. Stjepan Kušec

evo da malo osvježimo temu sa slikama...) ima robe...



[You must be registered and logged in to see this image.]

Kak stojiš s plasmanom, kod mene je nekakav zastoj.

cijena je sad pala nešto malo preveč...al dobro kad je kvalitetna roba i stalan kupac onda se može dogovorit uvijek... navodno da su odojci po 14 kn...

Ja sutra nekaj tovarim po 14 ali su mi tri komada ostali od prije i sad su već blizu 40 kg (a ne trebaju mi) jer desetak dana nije bilo kupaca ni za lijek. Na koprivničkoj strani (barem ovaj moj dio) sam čul da je još gore.

većer vrijedni ljudi,nazimica mi je suprasna 32dan,i urliće kao da ju se kolje ,danas i stoji i rep gore,prije 5 dana točnije 08.12.2012 sam klao joj brata ,dali je možda to razlog da tuguje ili se tjera,ako neko ima nekakav savijet ,molim ljepo bio bih zahvalan

može biti da se tjera, može biti i tkzv. "divlje tjeranje" a može i da je takva (ja imam jednu koja kad joj dođe urla cijeli dan) nisi napisao da li postoje još kakvi simptomi crvena vulva, iscjedak, da li na pritisak stoji mirno jer su to pouzdaniji simptomi tjeranja od samog oglašavanja.

je da kad sam je stisao stoji i rep gore ostao ,sve kao da se tjera ,al danas 32 dan ,dosad sve u redu ,provjeravao sam 21 dan od pripusta bio rep dolje i nije stajala sad odjedanput odkad sam zaklao joj brata ,a bili su zajedno stalno urla kao da je se kolje ,ujutro ču još provjeriti na stisak dal stoji ,nadam se da se netjera nego da ludi ko zna zbog čega,osjemenita je 10.11 i 11.11. sa dvije doze piatrena ,veterinar je odradio,pa mislim da je sve ok.

kolka je cijena odojaka tranutno ?

prošli tjedan su bili kod mene 17 kn kak je trenutno neznam.

SUS
Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske
Ilica 101
Zagreb

Zapisnik sa sastanka s ministrom poljoprivrede T. Jakovina, održanom 21. ožujka 2013. godine u kabinetu ministra/ministarstvo poljoprivrede

Nazočni:
Ministarstvo poljoprivrede: Tihomir Jakovina-ministar poljoprivrede
Tomislav Makar-Odjel za stočarstvo MP
Nazočni SUS: Stjepan Kušec, predsjednik SUS-a, predsjednik svinjogojske
udruge Koprivničko-križevačke županije
Goran Jančo, potpredsjednik SUS-a, predsjednik svinjogojske
udruge Osječko - baranjske županije
Vlado Biškup, potpredsjednik SUS-a, predsjednik svinjogojske
udruge Bjelovarsko – bilogorske županije
Damir Jagić, predsjednik svinjogojske udruge Varaždinske
županije
Dragutin Vuljanić, predsjednik svinjogojske udruge i strojnog
prstena Karlovačke županije
Ljubica Ambruše, Koordinatorica i tajnica, programa razvoja
SUS-a


S. Kušec – pozdravlja i predstavlja sve nazočne te izlaže pitanja ministru

• Pitanje naknade za sušu (svinjogojci ovo pravo ne ostvaruju kao govedari-mljekarstvo)
• Pravo na subvencionirani „plavi dizel“ (tovljači svinja ne ostvaruju to pravo)
• Pitanje mogućnosti za dodjelu državnog zemljišta (bilo govora da svinjogojcima zemlja ne treba), trebali bi imati svi jednaka prava prilikom natječaja i OPG i osnovane firme, mladi poljoprivrednici
• Pitanje o djelovanju i radu, cijenama u svinjogojstvu te izvozu živih svinja nakon ulaska u EU kao i o uvozu i ostalim problemima koji osporavaju i unazaduju u svakom pogledu svinjogojsku proizvodnju
• Pitanje o poslovanju sa zemljama CEFTE
• Od 2014. nastavak Operativnog programa u svinjogojstvu (prijedlog povrata 80% s kamatom ne većom od 1% kao i u IPARD-u)
• Pitanje legalizacije objekata (uporabna dozvola i zaštita okoliša)
• Pitanje oko pasmina- Crna slavonska i Turopoljska svinja, zadržavanje autohtonosti u pravom smislu
• Pitanje ponovnog sastanka s ministrom i zamjenicima uz konkretne odgovore na sva postavljena pitanja

D. Jagić – konstatira da je situacija u svinjogojskoj proizvodnji prilično loša

• Iznalaženje modela da se zaustavi trend odlaska mladih ljudi iz ruralnih prostora (osposobiti proizvodnju mlijeka i mesa)
• Problem uvoza (smrznuta svinjetina), osporava našu svinjogojsku proizvodnju, smanjuje cijenu, nema zaposlenja veterinara, agronoma ..
• Spajanje kontinenta i jadrana (uzgajivači-turizam)
• Naknada za sušu ( npr. Slovenija oslobodila svoje poljoprivrednika 6 mjesečnog plaćanja mirovinskog i zdravstvenog)
• Pitanje legalizacije (geodeti i arhitekti 50% troškova)
• Operativni program 2014.-2020. (izgradnja farmi –mlade obitelji-uknjiženje države na novoizgrađeni objekt sve do podmirenja svih anuiteta, tj. farma u ruke vlasnika-uzgajivača)

G. Jančo- smatra da u državne klaonice koje propadaju ili se zatvaraju treba uključiti i uzgajivače, proizvođače u smislu ponude otkupa odnosno suvlasništva

• Npr. Merkur, uzgajivači koji su bili u kooperaciji s Merkurom su u dilemi ako se isti opredijeli proizvoditi nešto drugo
• Je li moguća posudba robnih zaliha, konkretno kukuruza jer je zbog uzastopne višegodišnje suše svim uzgajivačima problem hrana
D. Vuljanić- pozdravlja sve nazočne i prilično je skeptičan na pred pristupne fondove, samim tim što je pitanje hoće li potencijalni kandidati proći sve parametre a ulog novaca je velik već u samome startu

• Veterinarska inspekcija (zaštita okoliša, dezobarijere ili špricanje)
• Zakon o zakupu zemljišta (poljoprivrednici koji nemaju zemlje pogotovo mladi, kako dalje, hoće li biti jednaka preraspodjela i na OPG i na d.o.o.)
• Ministarstvo mora decidirano provesti mjere zadrugarstva kao što je u Austriji 6 mjeseci poljoprivrede i 6 mjeseci turizma koje je racionalno raspoređeno

Ministar poljoprivrede T. Jakovina- pozdravlja sve nazočne i konstatira da koliko mu teško zbog svih obaveza staviti sve u nekakve normalne gabarite tj. ipak je iznašao vremena za sastanak sa predstavnicima SUS-a jer je situacija u svinjogojstvu specifična

• Legalizacija- vidjeti u ministarstvu graditeljstva (legaliziranje, vodni i komunalni doprinos po lokalnim zajednicama samouprave-neki smanjili a neki ukinuli, neprihvatljiva plaćanja arhitektima i geodetima…)
• Suša- vidjeti model, u svakom slučaju jednostavnije saniranje po udruženim skupinama-Danska (zadrugari, strojni prstenovi, klasteri…, kao i sve u smislu proizvodnje i tržišta)
• Operativni program 2014.-20120., svakako ide preko ruralnog razvoja i nikako nije isti kao što je bio prošli
• Izvoz u sve zemlje EU
• Zemlje CEFTE- vidjeti će se s komisijom u pregovorima
• Isplata poticaja do konca 5. mj. a do 30. 6. 2013. više neće biti nikakvih zaostataka poticaja, biti će svima sve isplaćeno i podmireno

Zaključak: Prijedlog i ministra i predsjednika je da se svakako ponovo nađemo svi zajedno za otprilike mjesec dana, kako bi s konstruktivnim rješenjima i prijedlozima mogli svinjogojcima pomoći u smislu cjelokupne proizvodnje i razvoja u tom pogledu. Sastanak će biti proširenog karaktera jer će biti nazočne i zamjenica ministra gđa. S. Španjol i pomoćnica ministra iz Uprave za veterinarstvo gđa. M. Mataušić-Pišl.

Sastanak završen u 16.oo sati.

Zapisnik sastavila tajnica SUS-a Ljubica Ambrušec, struč.spec.ing.agr.

U Zagrebu/ministarstvu poljoprivrede Predsjednik SUS-a
21. ožujka 2013. Stjepan Kušec

kad prascicima dajete Fe?
dali im sami dajete ili zovete veterinara?
ako sami dajete gdje nabavite Fe?

BIH

Ima i kod nas za kupiti ali zbog cijene većinom kupujem u Mađarskoj gdje legalno možeš kupiti sve od hormona pa do antibiotika. Kad sam spomenuo cijenu kod nas je ViAD+željezo 125 kn ( 50 doza) a u mađarskoj sam zadnje plačao (prošle godine) 70 kn ali 100 doza. A najbolji primer koliko nas deru je veterinin Geomycin retard koje je kod nas 130 kn a u mađarskoj isti taj lijek je bio 78 kn.

Koliko im dajete i gdje?
I kada, kolko da budu stari?

Naši idu 2 ml ViAD i 1 ml željeza, a mađarski (zapravo su belgijski) idu 1 i 1. ja im dajem treći do četvrti dan u vratni mišić (iza uha) neki daju u butni uglavnom ide i.m.

evo jedno pitanja pa nek mi pomogne netko tko zna,,,naime imam krmaču koja je se oprasila,,9 kom svi živi i zdravi,,e sad kukuruz sam skinuo u zrnu i na tavanu je na ploči,,malo je vlažan..pošto mi je od prošle godine suhog zrna nestalo a nekupuje mi se po ovoj cjeni,,dali bi ja sad mogao šrotati tako vlažan kukuruz i mješat sa tritikalom ječmom,zobi i stočnim brašnom,,,e sad jel imao tko takvu situaciju,,,komšija kaže da bi mogla dobit vrbanac e sad..

ja već dvadesetak dana hranim s friškim kukuruzom i nemam nikakvih problema jedino kaj mora slagati smjesu svaki dan (za večer i ujutro). To su ljudi krivo povezali vrbanac i frišku kuruzu, a uzročnik je bakterija kojoj odgovara maglovito tj. vlažno vrijeme a ne friški kukuruz.

e hvala puno,,znači najbolje manje napraviti da se ne pokvari

Moje fajferice jedu klipove kukuruza još dok je bio u mliječnoj fazi, ništa ih ne muči. Naravno, samo friške klipove bez mljevenja i stajanja i nema problem brate... Čak sam dok je bila zelena stabljika bacao sve skupa u tor, bravcima, sve pojedu, čak im je slađe od šrota koji inače jedu...

Gdje kupiti soju koju ne moram ja termički obrađivati nego da odma ubacim u smjesu i da je svinje jedu, ali da znam što i do koga kupujem.
Ako može neka preporuka?

Pa imaš je za kupiti (barem kod mene) u svakoj poljoprivrednoj apoteci. Jedino što ona baš nije preporučljiva za svinje posebno mlađe kategorije jer ima previše masti/ulja. BTW prodaje se pod nazivom "tostirana soja".

hvala na odgovoru. da, sad sam pogledao tablice, čak 18% ulja. to je previše.
a sojina sačma gdje bi se ona mogla nabaviti?
i sojina pogača vidim da imaju znatno manje masti.

branko je napisao/la:Pa imaš je za kupiti (barem kod mene) u svakoj poljoprivrednoj apoteci. Jedino što ona baš nije preporučljiva za svinje posebno mlađe kategorije jer ima previše masti/ulja. BTW prodaje se pod nazivom "tostirana soja".

Ili ekstrudirana punomasna soja, manje-više ista stvar, jedino je postupak termičke obrade drugačiji. Ako je previše ulja, može se miješati sa sojinom sačmom.

ekstrudirana ima obično nešto malo manje masti a više proteina od tostirane, jer neki ekstruderi imaju mogučnost djelomičnog odvajanja ulja dok se to kod tostiranja nemože napraviti.