ORANJE 1

Nikada nisam tanjurao 2 prohoda po strnjaku, nema potrebe, barem ne kod mene.

Dobro, puno tu faktora utječe na samu obradu, tanjurača, vlaga, zemlja, ako je to sve donekle ok jedan prohod je i više nego dovoljan.

falkon 2 je napisao/la:Picek stari su orali i po tri puta, i dok se ta nazovimo agrotehnika koristila njive su bile puno lakše za obradu iz razloga što se zemlja miješala u dubljim slojevim, sad se tražu optimalnije tehnike (tanjuranje) iz razloga što su puno veće površine u pitanju pa se ne stigne tri puta orati, ali znam par primjera koji su orali više puta da su imali manje problema sa korovima, sad neznam dali samo oranje toliko djeluje ili jednostavno često prebacivanje zemlja uništava klice koje sjeme pusti i nema osjemenjivanja.......... barem je to moje mišljenje a i sam se koristim optimalnim načinima obrade strnjaka

Orali i po tri puta,istina da jesu, kada su orali ?ali i koja je bila max dubina tih oranja?

SG orqali i bila dubina od tri oranja kao što neki sada pokušavaju nadomjestiti od jednog oranja, po meni ovo što se sada ore bi bilo tek drugo oranje a zimska brazda tek u dvanaestom mjesecu i to prvenstvano zbog korova jer ovo što se sada ore ima savršenu podlogu za rast korova........ ja osobno zimsku brazdu ne počimam orati prije 15.11 i završim do početka dvanasestog mjeseca i JAKO rijetko imam problema sa korovima odnosno sa ranim porastom korova u proljeće prije same pripreme

Orali su kada je bilo vrijeme strnjake 2-3 puta pod obavezno i ponajprije kada su vremenske prilike dozvoljavale da obavljaje poslove.Nije se sililo i tjeralo kada se nije moglo,sva tla su tada bila drugačije strukture i plodnosti.Dolaskom traktora sve se počelo mijenjati i danas se vide neke od tih posljedica obrade u nepovoljnim uvjetima. Tadašnja dubina nije prelazila svojih 20tak cm, a danas.Pitanje korova,dali je tko u posljednjih 10tak i više godina vidio barem jedno jato obične trčke

Ja već par godina radim zemlju od jednog djeda koji je obavezno orao tri pa i četiri puta strnjake, a imao je imt 539 a zemlja je teška ritska crnica, i danas kad dođem na tu njivu se preporodim koliko je još uvijek uorana i lagana za obradu a parcela odmah do nje bude ravno paklu

falkon 2 je napisao/la:SG orqali i bila dubina od tri oranja kao što neki sada pokušavaju nadomjestiti od jednog oranja, po meni ovo što se sada ore bi bilo tek drugo oranje a zimska brazda tek u dvanaestom mjesecu i to prvenstvano zbog korova jer ovo što se sada ore ima savršenu podlogu za rast korova........ ja osobno zimsku brazdu ne počimam orati prije 15.11 i završim do početka dvanasestog mjeseca i JAKO rijetko imam problema sa korovima odnosno sa ranim porastom korova u proljeće prije same pripreme

Nebude u proljeće s pripremom problema što se korova tiče, zima napravi svoje,a i rano krećemo s prvim prohodom,tj. zatvaranjem vlage već oko 15-20 3.

Picek je napisao/la:

Miky000 je napisao/la:

U pravu si i ja sam očekivo da će se landini gibli (100 ks) "igrat" s tri brazde 14 coli nakon ovih kiša no međutim ne prelazi 6 eventualno 6.5 km/H, i to još po stranjku koji je oran ljetos. A i ja neću da mu vadim mast, negdje 75 do 85 % gasa

i sad opet oranje? 10-ak cm dublje pretpostavljam..
jel uzgajate marihuanu na toj njivi? koku?

E vidiš kad se svi žetveni ostaci zaoru koji su prije istarupirani učinak razgrqadnje tih ostataka je daleko veći nego kod tanjuranja. Prvo ti ostaci dođu na 15-20 cm gdje ima više vlage,a ljeti su temperature visoke tako da su uvjeti za rad mikroorganizama i više nego savršeni. A i ziska brazde se onda ore na 35-40 cm bez puno problema. A i tlo bude i rahlije i bolji su vodo zračni odnosi što svake godine rezultira povećanim prinosom. Mi svo prošle godine baš malo pokusirali s tim i prinos kukuruza uz istu agrotehniku je bio oko 6-7% viši tamo gdje se oralo. Pa kad se tako zemlja obrađuje jedan dugi dugi niz godina, to oranje jesvakako opravdano. A potrošnja goriva je možda 5,6 litara većea nego kod tanjuranja.

Miky000 je napisao/la:

Picek je napisao/la:

Miky000 je napisao/la:

U pravu si i ja sam očekivo da će se landini gibli (100 ks) "igrat" s tri brazde 14 coli nakon ovih kiša no međutim ne prelazi 6 eventualno 6.5 km/H, i to još po stranjku koji je oran ljetos. A i ja neću da mu vadim mast, negdje 75 do 85 % gasa

i sad opet oranje? 10-ak cm dublje pretpostavljam..
jel uzgajate marihuanu na toj njivi? koku?

E vidiš kad se svi žetveni ostaci zaoru koji su prije istarupirani učinak razgrqadnje tih ostataka je daleko veći nego kod tanjuranja. Prvo ti ostaci dođu na 15-20 cm gdje ima više vlage,a ljeti su temperature visoke tako da su uvjeti za rad mikroorganizama i više nego savršeni. A i ziska brazde se onda ore na 35-40 cm bez puno problema. A i tlo bude i rahlije i bolji su vodo zračni odnosi što svake godine rezultira povećanim prinosom. Mi svo prošle godine baš malo pokusirali s tim i prinos kukuruza uz istu agrotehniku je bio oko 6-7% viši tamo gdje se oralo. Pa kad se tako zemlja obrađuje jedan dugi dugi niz godina, to oranje jesvakako opravdano. A potrošnja goriva je možda 5,6 litara većea nego kod tanjuranja.

Ček ček malo ovo za razgradnju žetvenih ostataka,kako je moguče da se masa iza kombajna može razgraditi na dubini od svojih 35-40cm.Nikako jer i ono što se nakupi na površini zaoreš na tu dubinu i gotovo,mikroorganizmi prestaju sa svojim radom i odumiru zauvjek.

jednu njivu sam prošle godine plitko izorao odmah poslije žetve, ujesen ponovo, isplatilo se jer sam uštedio jedno prskanje korova u repi ove godine...
samo je stvar da li se ima vremena i da li postoje uvjeti za to oranje poslije žetve
davno mi djed pričao kako su nekad tri puta orali sa kravama, jedno jutro za jedan dan, zemlja uvijek bila rahla jer je nisu imali čime ugazit a i koristili su samo stajski gnoj, za umjetno se nije ni znalo da će ga biti...
i sve stigli napravit... imali su malo zemlje i dobro živjeli od toga, bolje rečeno preživljavali.

Slavonski gačan je napisao/la:

Miky000 je napisao/la:

Picek je napisao/la:

Miky000 je napisao/la:

U pravu si i ja sam očekivo da će se landini gibli (100 ks) "igrat" s tri brazde 14 coli nakon ovih kiša no međutim ne prelazi 6 eventualno 6.5 km/H, i to još po stranjku koji je oran ljetos. A i ja neću da mu vadim mast, negdje 75 do 85 % gasa

i sad opet oranje? 10-ak cm dublje pretpostavljam..
jel uzgajate marihuanu na toj njivi? koku?

E vidiš kad se svi žetveni ostaci zaoru koji su prije istarupirani učinak razgrqadnje tih ostataka je daleko veći nego kod tanjuranja. Prvo ti ostaci dođu na 15-20 cm gdje ima više vlage,a ljeti su temperature visoke tako da su uvjeti za rad mikroorganizama i više nego savršeni. A i ziska brazde se onda ore na 35-40 cm bez puno problema. A i tlo bude i rahlije i bolji su vodo zračni odnosi što svake godine rezultira povećanim prinosom. Mi svo prošle godine baš malo pokusirali s tim i prinos kukuruza uz istu agrotehniku je bio oko 6-7% viši tamo gdje se oralo. Pa kad se tako zemlja obrađuje jedan dugi dugi niz godina, to oranje jesvakako opravdano. A potrošnja goriva je možda 5,6 litara većea nego kod tanjuranja.

Ček ček malo ovo za razgradnju žetvenih ostataka,kako je moguče da se masa iza kombajna može razgraditi na dubini od svojih 35-40cm.Nikako jer i ono što se nakupi na površini zaoreš na tu dubinu i gotovo,mikroorganizmi prestaju sa svojim radom i odumiru zauvjek.

Nisi u pravu, po tvom bi se onda svi ostaci svake godine samo zaoravcali i ostajali u tlu. Mikroorganizmi i razgrađuju te ostatke. Npr kad bi se po strnjaku bacilo između 80 i 100 kg ure-e i to zaoralo s ostacima postat humusa u tlu, a s tim i povećanje biljnih hranjiva pristupačnih biljci bilo bi puno veći. Ovako od tih hranjiva ostane jedno 30-40% je ovo ostalo iskoriste mikroorganizmi koji koriste dušik za svoj rad.
Evo ako misliš da pričam gluposti, nekad kad budem imao vremena skenirat ću ti knjigu iz ratarstva da pogledaš

Miky000 nemoraš ti nikakvu knjigu skenirati,jer papir svašta trpi i kojekakvi autori tih knjiga pišu svašta i dobroga i lošega.Više je tu samo teorije jer pretpostavljam da njive nisu ni vidjeli,i prepisuju jedni od drugih.Nisi ti jedini koji ide ili je završio poljoprivrednu školu ili fax.Davno sam ja izašao iz srednjoškolske klupe ali i sa faxa. Mislim da te se ja sječam još dok si bio manji.Iz iskustva i prakse pišem o ovoj temi,odnosno razgradnji žetvenih ostataka. Mikroorganizmi ne žive na dubini od svojih 30-40cm. Zar nikada nisi izoravao ostatke kukuružnjaka ako je prije godine-dvije bio na toj njivi

Slavonski gačan je napisao/la:Miky000 nemoraš ti nikakvu knjigu skenirati,jer papir svašta trpi i kojekakvi autori tih knjiga pišu svašta i dobroga i lošega.Više je tu samo teorije jer pretpostavljam da njive nisu ni vidjeli,i prepisuju jedni od drugih.Nisi ti jedini koji ide ili je završio poljoprivrednu školu ili fax.Davno sam ja izašao iz srednjoškolske klupe ali i sa faxa. Mislim da te se ja sječam još dok si bio manji.Iz iskustva i prakse pišem o ovoj temi,odnosno razgradnji žetvenih ostataka. Mikroorganizmi ne žive na dubini od svojih 30-40cm. Zar nikada nisi izoravao ostatke kukuružnjaka ako je prije godine-dvije bio na toj njivi

A onda bi po tvom svi ostaci samo ostajali na njivi i gomilali se. A i za gnjiljenje i za truljenje su potrebni mikroorganizmi, evo sad sam se sjetio prvih riječi profesora s predavanja: 1 gram tla 1 milijun mikroorganizama.

Svaka čast na iskustvu, sve ja poštivam al u ovom niste u pravu

Miky000 je napisao/la:

Slavonski gačan je napisao/la:Miky000 nemoraš ti nikakvu knjigu skenirati,jer papir svašta trpi i kojekakvi autori tih knjiga pišu svašta i dobroga i lošega.Više je tu samo teorije jer pretpostavljam da njive nisu ni vidjeli,i prepisuju jedni od drugih.Nisi ti jedini koji ide ili je završio poljoprivrednu školu ili fax.Davno sam ja izašao iz srednjoškolske klupe ali i sa faxa. Mislim da te se ja sječam još dok si bio manji.Iz iskustva i prakse pišem o ovoj temi,odnosno razgradnji žetvenih ostataka. Mikroorganizmi ne žive na dubini od svojih 30-40cm. Zar nikada nisi izoravao ostatke kukuružnjaka ako je prije godine-dvije bio na toj njivi

A onda bi po tvom svi ostaci samo ostajali na njivi i gomilali se. A i za gnjiljenje i za truljenje su potrebni mikroorganizmi

Prijatelju zašto objašnjavaš tamo nekom.... pusti ga neka živi u neznanju..

mlad i nadobudan i sve zna pa i ti isti mikroorganizmi rade i žive u njima optimalnim uvjetima toplina,vlaga i prozračnost imaš li toga na večim dubinama zimskog oranja.

Slavonski gačan je napisao/la:mlad i nadobudan i sve zna pa i ti isti mikroorganizmi rade i žive u njima optimalnim uvjetima toplina,vlaga i prozračnost imaš li toga na večim dubinama zimskog oranja.

Pa pročitaj temu malo prije, to sam ja i rekao da se ostaci puno brže razgrađuju ljeti kad se strnjak opraši, nego da se tanjura,jer ih na dubini prašenja ima i više a ljeti je temperatura veća a i vlage ima na toj dubini (15-20cm). A mikroorganizama ima i na 35-40 cm, samo u manjem broju nego na 15 i zimi su slabije aktivni zbog niskih temperatura, ali opet u proljeće kreću radit. Ali nije istina da ih nema, ima ih.

Miky000 je napisao/la:

E vidiš kad se svi žetveni ostaci zaoru koji su prije istarupirani učinak razgrqadnje tih ostataka je daleko veći nego kod tanjuranja. Prvo ti ostaci dođu na 15-20 cm gdje ima više vlage,a ljeti su temperature visoke tako da su uvjeti za rad mikroorganizama i više nego savršeni. A i ziska brazde se onda ore na 35-40 cm bez puno problema. A i tlo bude i rahlije i bolji su vodo zračni odnosi što svake godine rezultira povećanim prinosom. Mi svo prošle godine baš malo pokusirali s tim i prinos kukuruza uz istu agrotehniku je bio oko 6-7% viši tamo gdje se oralo. Pa kad se tako zemlja obrađuje jedan dugi dugi niz godina, to oranje jesvakako opravdano. A potrošnja goriva je možda 5,6 litara većea nego kod tanjuranja.

poanta bi trebala biti da život mikroorganizama podižeš prema površini tla a ne prema dubini, jel tako?
a oranjem radiš upravo suprotno, pa onda još dvaput.

Trenutno čitam jednu knjigu dr. Marta Birkas iz Mađarske (Environmentally sound adaptable tillage) ali evo jedan citat koji se provlači kroz knjigu a nastao je još 1928. (Jozsef Gyarfass)
"Instead of ceaselessly working the land a good farmer does what is needed by his land when the land needs it. Too much of good will also do harm, soil can be killed by over-ploughing"

ovo je " laka" Banatska crnica .

Poanta je u tome manje više da "smo" manje više ovdje svi poljoprivednici koji radu sa strojevima do i neš preko 100 konja a sa tim traktorima je gotovo neisplativo jer je premali za pravo podrivanje, a sve u svemu zači da se većina drži oranja jer za to ima optimalne strojeve , i tako će biti do daljnejga jer jedno je naša trenutna polj. situacija i jako je daleko od "profi" rada koju svi manje više težu ali nisu u moguućnosti to odraditi i dostići tu razinu zemljoradnje.

falkon 2 je napisao/la:Poanta je u tome manje više da "smo" manje više ovdje svi poljoprivednici koji radu sa strojevima do i neš preko 100 konja a sa tim traktorima je gotovo neisplativo jer je premali za pravo podrivanje, a sve u svemu zači da se većina drži oranja jer za to ima optimalne strojeve , i tako će biti do daljnejga jer jedno je naša trenutna polj. situacija i jako je daleko od "profi" rada koju svi manje više težu ali nisu u moguućnosti to odraditi i dostići tu razinu zemljoradnje.

Pa dobro !stoji sve što si naveo ,ali ja mislim da profi rad može imati i manje gospodarstvo bez napucanih traktora i nepreglednih parcela .Jasno mi je dase danas poljoprivreda sve više i više istjerava iz manufakture i tijera u biznis kao i svaki drugi .Ali bih ja nekako na svoj način poredio obrtnika u građevini koji ima registrirani obrt i dva zaposlena šljakera ,npr keramičar ili ti kamenjara, i nas poljoprivrednike na toj istoj razini .ja ću sa svojim traktorom uzorati ili ću se potruditi da uzorem isto kao i neka velika mrcina na nekom velikom gospodarstvu .A isto tako će i ovaj keramičar postaviti profesijonalno keramiku kao neka velika firma sa 20 zaposlenih .

Pa baš to sam i pokušao na pisati, ali zato kod nas do daljnjega osztaje oranje optimalno, a prelazak na podrivanje ili neku drugu vrstu obrade na veće dubine će sačekati bolja vremena.

[quote="Picek"]

Miky000 je napisao/la:

poanta bi trebala biti da život mikroorganizama podižeš prema površini tla a ne prema dubini, jel tako?
a oranjem radiš upravo suprotno, pa onda još dvaput.

Prvim oranjem im pokaže u kavim lošim uvjetima mogu završiti, pa su onda nakon drugog maljiviji!

[quote="iwanho"]

Picek je napisao/la:

Miky000 je napisao/la:

poanta bi trebala biti da život mikroorganizama podižeš prema površini tla a ne prema dubini, jel tako?
a oranjem radiš upravo suprotno, pa onda još dvaput.

Prvim oranjem im pokaže u kavim lošim uvjetima mogu završiti, pa su onda nakon drugog maljiviji!

Pa da u pravu si, čovjek se može samo nasmijat

[quote="Picek"]

Miky000 je napisao/la:

E vidiš kad se svi žetveni ostaci zaoru koji su prije istarupirani učinak razgrqadnje tih ostataka je daleko veći nego kod tanjuranja. Prvo ti ostaci dođu na 15-20 cm gdje ima više vlage,a ljeti su temperature visoke tako da su uvjeti za rad mikroorganizama i više nego savršeni. A i ziska brazde se onda ore na 35-40 cm bez puno problema. A i tlo bude i rahlije i bolji su vodo zračni odnosi što svake godine rezultira povećanim prinosom. Mi svo prošle godine baš malo pokusirali s tim i prinos kukuruza uz istu agrotehniku je bio oko 6-7% viši tamo gdje se oralo. Pa kad se tako zemlja obrađuje jedan dugi dugi niz godina, to oranje jesvakako opravdano. A potrošnja goriva je možda 5,6 litara većea nego kod tanjuranja.

poanta bi trebala biti da život mikroorganizama podižeš prema površini tla a ne prema dubini, jel tako?
a oranjem radiš upravo suprotno, pa onda još dvaput.

Trenutno čitam jednu knjigu dr. Marta Birkas iz Mađarske (Environmentally sound adaptable tillage) ali evo jedan citat koji se provlači kroz knjigu a nastao je još 1928. (Jozsef Gyarfass)
"Instead of ceaselessly working the land a good farmer does what is needed by his land when the land needs it. Too much of good will also do harm, soil can be killed by over-ploughing"

Da to da se zemlja može "preorat" vrijedi možda za 3 ili 4 oranja godišnje, ali za dva nikako. Ti nisi uopće shvati što sam ja pisao, mikroorganizama ima najviše na površini a prema dubini se smanjuju u određenom postoktku,ali ih ima. A oranjem ti te mikroorganizme koji su bili gore (kad ih je najviše) prebaciš za 130 stupnjeva u zemlju (koliki je normalni kut oranja) i oni tamo opet vrše jednake procese (naravno dio ugiba jer im uvjeti nisu povoljni kao na površini, al opet oni koji su od dolje došli na površinu, puno bolje "rade" i brže se "razmnožavaju"(tj.neka dioba, stanica,blabla,što sad nema veze) i opet dobiješ isto kao što je bilo,al s tim da će oni dolje jedno vrijeme raditi kao na površini, a i popravio si vodo zračne odnose, unjeo ostatke...)

evo par loših slika posla od danas

ej bećaru dobar si ti posao napravio danas, lijepo izgleda oranje...ti to od jutra do mraka.....