ORANJE 1

Nemam motiv u negiranju tvoje priče i nisam to niti radio . Osvrnuo sam se na pisanje kako tvoja Proxima posvuda u HR ore sa 3x14 plugom . To kažem da ne stoji jer evo imam njivu gdje tvrdim da ne može . Nisi ti niti daleko pa dođeš do Bickog Sela sa Proximom 3x14 na laganu papicu ( kulin , šunka , kravlji sir , salata po izboru ... ) već tamo negdje polovinom sedmog mjeseca kada je ta njiva slobodna i uvjerimo se osobno . Nas dvojica a i tuto kompleto forum će saznati istinu i svi sretni

Onda te još odvedem na njive koje se do prije dvadeset godina nisu mogle raditi bez slogova a sada ih nema i sve štima . Naravno da nije došlo preko noći i naravno da sam prvih pet godina laganini muku mučio sa vodom ali kada se njiva poravnala kao ogledalo od onda je to druga priča . Žao mi što tih ljudi više nema ne da im stavljam sol na ranu nego čisto da vide tehniku koja radi po njihovom dobru i način na koji se sve to odvija ... a mogli su poživjet jer bi danas to bili osamdesetogodišnjaci . Rad i samo rad ih je prerano uzeo .

Evo da se i ja malo uključim u raspravu. Otpor tla je različit - to svi znamo, a nekome tko ima lakša tla (i cijeli život radi na njima, kao i generacije prije njega) teško je zamisliti kako je to kada imaš tešku tablu za obradu. Sve je to jako relativno i vjerujem pingu kada kaže da su mu pojedine table očajno teške za obradu, ako zbog ničeg drugog onda kada vidim fotku iz kabione na kojoj traktor kaže da mu je trenutna potrošnja goriva više od 60 lit./sat, a radi se o novijem 200 ks traktoru kod kojeg potrošnja ne bi smjela prelaziti nekih 45 lit. po meni (u maksimalnoj snazi). To znači da u tom trenutku motor daje puno više od 200 ks, a plug 4 br. 14''.... Brzina neka minimalna 6 km/h, klizanje preko maksimuma (djelomično zato i traktor treba toliku snagu), opterećenje traktora maksimalno - znači radi se o zaista super teškim tlima (pod uvjetom da čovijek zna svoj posao, a vjerujem da zna). Tako je to, ima zaista teških parcela, ali teško je u to povjerovati dok sam ne okusiš. Moj 4755 se igra sa 4 br 14'' plugom, mogao bi komotno raditi sa 5 brazdnim plugom na svojim tlima, ali ja trošim nekih 25 litara nafte po Ha u tom oranju - usporedno sa preko 80 na teškim tlima kod Pinga - tu možete vidjeti kolika je razlika u otporu tla. Meni traktor manje kliže, jer mu je lakše, puno je lakši od tih 10 tona, i tu se dosta prišpara, ali glavnina 'uštede' je radi puno manjeg otpora tla. Sve je to relativno, ali sa druge strane ako imaš lakša tla koja obrađuješ - nema potrebe za 'teškom artiljerijom' ako posao možeš obaviti i sa manjim traktorom. Ili za veći traktor veći plug. Upravo je pogodak složiti pravu kombinaciju za svoje potrebe i svoja tla. Da možeš dobro i kvalitetno obaviti posao, da se što bolje iskoristi instalirana snaga traktora, ali da se on ne preoptereti ili da imaš premalu radnu brzinu, pa oranje ne ispada dobro. Sa druge strane ima tala na kojima oranja nikada ne ispadaju dobro. Ali tu je zima i erozija vode, smrzavanja i odmrzavanja koji rade za nas. I to treba iskoristiti. Pingo kakva su ta teška tla u prinosu koje ostvaruješ na njima? Je li se uopće isplati ta sva patnja na tim tlima?

Eo da i ja se uključim u divan, vezano za razole zavisi od strukture zemlje ali kod nas se pokušavalo to bez razola odnosno slogova pa i ja sam sam išao na max smanjenje pa se pokazalo kobno kolikogod i kako postavio odvodne kanaliće sa dondijem jednostavno takav je položaj zemlje, iako ja na svakoj njive se trudim max samnjiti broj slogova ali moraju biti tu.........

E sad oko oranja, moj prosjek oranja je oko 30 cm i orem sa volgelom 3*14 i imam i teške crnice i djelomično lagane bjelice i svugdje orem isto stim da se pojavljuje samo razlika u potrošnji po jutru a imam Zetora 7341 odnosno 80 ks a taj je motor isti kao i u proxime 7441, sad nemože se on naravno mjeriti sa svojih 80 ks sa fendom od 190 ali učinak imam odličan, hrana mi je u većini odlična tako da ono što je gabrijel rekao da može taj traktor orati na svim zemljama sa tim plugom e sad razlika je u učinku za razliku od traktora od 190 ili preko 200 ks,

Fidelito ma meni se sve isplati pa i potrošnja od 100 l/ha u oranju ako baš mora Zašto je bitno 40 litara goriva u plusu ako je to protuvrijednost 200 kn i to te čeka jednom na godinu na ograničenom broju hektara ? Djedovina se mora obraditi i tu nema kompromisa . Prodaja takvih njiva samo zato jer se teško oru ne dolazi u obzir jer to je i djed mogao napraviti pa nije a da je gdje bi ja danas bio ... vjerojatno na birou ili socijali .

Nisam mislio da odmah treba prodavati, nego zanima me da li ima ikakvih agronomskih prednosti rad na takvom tlu. Uvijek nešto daješ, a drugo zauzvrat dobiješ, zanima me (osim tradicije) da li je prinos kutura dobar, da li su ta tla možda u prednosti u sušnim godinama itd..

Fidelito meni koliko je poznato i koliko se pokazalo od kako ja radim a to je od moje 10-te godine ta takozvana teška tla za oranje i obradu inače puno bolje hoće dati urod po hektaru nego lagana ako se upotrijebi ista količina gnojiva i ostaloga što se daje za bolji prinos......... ja imam takvih površina koje su zlo za orati , može se reći da su dva dana u godini savršena za oranje istih a ostalo je sve pakao ali kada dođe kombajn na tu njivu onda tu i curi kao ludo šta god bilo posijano

kod mene ima dve vrste teskog tla, ritska crnica(ona masna) i ima zute glinaste koje je nekad nemoguce poorat(kad se ajko osusi) e sad tu crnu zemlju tesko je preorat ali jos teze ju je pripremit za sjetvu i sta god radio nemas onaj fini sjetveni sloj vec grude i tu obicno proljetne kulture budu odlicne, bas zbog te pripreme jer kad izmrzne ipak se lakse pripremi te odlicno podnose susu, dok na zutoj zito, jecam su opet bolji i prinos bude i preko 8t ali tu ne smijem ic s repom kukuruzom ili sojom jedino bi mozda suncokret uspio jer to tlo ne podnosi susu

Po prinosu mi je teško odrediti da li neka zemlja daje više ili manje . Problem je u tome da mi je nemoguće postići iste uvjete na dvije različite njive pa da onda pratim skroz do kraja odnosno dok ne dođem do prinosa . Ako dvije različite njive i poorem isti dan na istu dubinu vjerojatno već sjetvu neću obaviti isti dan ili možda hoću ali će biti neka druga sorta i slično . Kužiš me ? Stotinu sitnica se tu dogodi za života jedne kulture da bi sa sigurnošću mogao reći e vidiš to je baš zbog te teške zemlje ispalo tako dobro ili tako loše iako i ja znam za onu da na težoj zemlji biljka lakše podnese sušu i te fore . Isto tako imam njiva na kojima zob rodi kao da je luda dok recimo kukuruz neće a sve je vezano za tip zemlje . Trebao bih imati i neke stručne škole ( a nemam ) da bi to prvo sebi mogao objasniti a ovo što znam je samo iz iskustva odnosno hooo-ruk sistem .

na jednoj njive imam tri vrste zemlje ali u donjem dijelu što izlazi na leniju je specifična ritina koju NIKADA nisam uspio poorati dublje od 15 cm kakood orao niti pšenicu niti bilo koju drugu kulturu zagrniti sjeme ali kada iznikne tu je uvijek najbolji izgled posijane kulture a i špricanje uspijeva puno bolje tu nego gore na bjelice i žutj glini koje se nalazu na toj istoj njive

Točne usporedbe nisu nemoguće, ali to već debelo ulazi u zonu naučnih istraživanja, čime se malo tko ima vremena (znanja i novaca) baviti. Ali kada godinama radiš zemlju i razmišljaš o onome što radiš znaš i otprilike što možeš na pojedinoj zemlji očekivati. Inače, tamo gdje uspjeva zob ali ne i kukuruz vjerovatno se radi o kiselosti tla, zob podnosi kiselija tla. S obzirom na to da parcele nisu idealno ravne, sakupljanje vode u pojedinim dijelovima može dovesti do različitih prinosa. Inače voda je po meni prvi limitirajući faktor prinosa - kod nas u suhom ratarenju - naravno u normalnoj godini, jer je ovo sve što se trenutačno događa daleko od normalnog. Kod obrade ovih super teških tala meni se čini da si (Pingo) ušao u jednu zatvorenu petlju tipa teško tlo, maksimalna masa na traktoru plus klizanje kotača jednako još teže i zbijenije tlo. Ako su ta tla prije pedesetak godina bila tako teška (kao danas) kako su bila obrađivana (i da li su uopće bila obrađivana?)? Jer teško mi je vjerovati da bi par konja tamo vukao onaj svoj mali plug, par volova možda ali i to bi bilo teško. I da su ih poorali što onda? Onim laganim drljačama po njima? Daj pitaj starije ljude iz okolice koji se sijećaju kako se tamo prije radilo kako su oni to radili prije pojave trakotra. Jedan profesor sa faksa nam je (ne)jednom rekao: prvo pitajte starije ljude što se i kako radilo (prije), pa tek onda donesite odluku. Nije da se to desilo samo na tim tlima, sva tla sa pojavom teških strojeva sabila su se, samo kod ovih tala to je jako izraženo, sabijanje radi strukture tla (odnosa gline, paraha i pijeska, tipa gline itd.) je izuzetno jako. Sabijanje tla najbolje se radi kada ideš na tlo koje je blizu maksimalnog zasićenja vodom (pazi sabijanje je manje kada je 100% zasićeno vodom nego kada je blizu 100%, jer su sve pore popunjene vodom) ideš sa velikim osovinskim pritiscima i velikim klizanjem kotača. Ako je puno takvih tala za obradu, razmisli o nekom stroju za duboku obradu pogonjenog preko priključnog vratila u kombinaciji sa širokim gumama. I minimalni broj prohoda u dopunskoj obradi sa što širim gumama (teorija). Mana takvih priključnih oruđa je mala radna brzina i tehnička složenost (prijenosi, reduktori, itd) u odnosu na plug, ali imaju veći radni zahvat, i to dođe na skoro isto. S obzirom na malu radnu brzinu kod oranja (radi velikog klizanja) možda i veći učinak i sigurno manja potrošnja goriva. Probaj nagovoriti uvoznika ili proizvođača na neku demonstraciju, ali u jesen kada je sezona radova.

Zapravo mene u zadnje vrijeme ne sekira zemlja koja se teško obrađuje . Mislim sekira me ali drugačije nego prije . Glavni problem koji sam tu vidio je stenjanje traktora dok ju obrađuje a Fendt to ne radi tako da je problem za mene riješen . Ostaju tu slične potrošnje goriva ali nema više MF-ovog cviljenja i jaukanja jer sam najteže poslove poput oranja i podrivanja prebacio na Fendt . MF mi služi za sve od oranja do sjetve gdje opet Fendt završava priču .

da se malo ukljucim..

takva teška tla na mom terenu su prije bile iglavnom livade, jer ih ljudi s konjima nisu mogli obradjivat...

danas s velikim traktorima ide, ali uz preduvjet optimalne vlaznosti (ta tla se oru u 10 mj, a ne u sjecnju zimska brazda) i sto manje gazenja, a najvise izbjegavati gazenje po mokrom kao vadjenje repe, jer onda ju opet dvije godine moras dovoditi "u red"...

govorim o ritskoj crnici...

podrivanje tu i tamo je obvezna mjera....

sto se tice prinosa, ako nije ugazeno psenica izvanredno, kukuruz i repa isto dobro... ako je ugazeno, onda nista ne raste...

Ma na teškim tlima nemoraš ni gnojit ....moja je sva zemlja smiješna za obradu što se težine obrade tiče...imam nešto prve klase teške zemlje za obradu koja niti nije poorana kako Bog zapovijeda do zadnjih par godina....prinosi su strava dobri......evo prije nekegodine sam na trećinu jutra bašće ili nešto manje od 2000m3 da budem konkretniji na takvoj zemlji imao preko tonu zobi....to je nešto bilo za nepovjerovat.....takve zemlje imam 2ha sveukupno
Naravno da bi poanta priče bila znati i truditi se pravilnom agrotehnikom obraditi teža tla može i mora se imati u konačnici koristi i ja nevidim gdje je tu veliki hendikep....al nema tog tko će iz loše zemlje imati dobre ili točnije bogate urode....

Imam nedoumicu glede strnjaka . Dio bum preoral i posijal stočnu repu, a dvojba je kaj napraviti s ostatkom.
Imam nekoliko varijanti:
1.plitko preorat,
2. ostaviti do jeseni neka raste korov, pa ga najesen, dva tjedna prije zimske brazde pokositi (nemam tanjurače) i zatim zaorati,
3. kao 2. samo bez zimske brazde, nego oranje na proljeće, da pospješim humizaciju i da si zemlja odmori .
Zemlja je lagana , ali je sada ugažena od kombajna (tragovi utisnuti nekih 7 do 8 cm) , a slama zbalirana.
Kaj predlažete?

Ako ti je tlo zbijeno, kada makneš bale i ako dođe SUHO vrijeme, to jest ako se tlo dobro prosuši, onda podrivanjem možeš dublje razrahliti. Ako ti podrivanje nije opcija, onda pustiš korove da prorastu (ali ne da se osjemene) i plitko zaoreš (ili pretanjuraš duboko). Opet korovi prorastu (novi ponik od sjemena koje nije niklo u prvom pokušaju) i opet duboko zaorati prije osjemenjivanja, to bi već trebala biti jesen. Eventualno prvo oranje možeš zamijeniti tanjuranjem. To je opcija ako imaš korova na parceli. Ali sa ovim vremenom ne znam da li će ovo biti godina za podrivanje. Kada se podriva tlo mora biti suho, jer inače radiš više štete nego koristi.

Fala Fidelito,
podrivanje i tanjuranje otpada jer nemam mogućnosti. Bale su maknute.
Jednostavnije i brže bi napravil dvije košnje nego jedno oranje. Jadamput sam preoral početkom srpnja i korovi niknuli ko ludi. Ove godine definitivno čekam dok korovi porastu.

evo clana foruma yaaz ,oranje od jucer