PDV

paor je napisao/la:
ps...zemlju je dobila donačelnica koja je i bila krojač natječaja

eeeee...to je ta prednost koju nitko od vas nema )

kobac je napisao/la:....
smiljane da li si ikad naišao na podatak kad i da li smijemo krčiti voćnjake ( bez obzira na poticaj ) i kakve su nam obaveza prema državi u vezi s istim

Cini mi se da sam negdje natrcao na podatak da se 5 godina mora raditi trajni nasad, ali sada sam stvarno zaboravio gdje.

Inace, nevzeano za temu, ali negdje je spomenuto pitanje u vezi zaposlenih u OPG-u. Cuo sam da postoji nacin da se i u OPG-u imaju zaposleni, a koji nisu clanovi OPG-a. Ne znam detalje posto me momentalno ne zanima. Dok ja dodjem do faze da ili krcim vocnjak ili zaposljavam ljude (sumnjam da ce se oboje desiti) tko zna koliko ce se zakona, pravilnika, ministara i predsjednika vlada izmjeniti

Spomenule ste OPG ili d.o.o. u smislu natjecaja mislim da kod otvaranja d.o.o. ne treba likvidirati OPG. Vjerujem da se moze naci modalitet gdje i jedan i drugi oblik organiziranja ima aktivnu funkciju (tipa OPG zakupljuje zemlju, d.o.o. kupuje strojeve i repro materijal i usluzno radi za OPG poslove itd itd). Jasno, osnovna je pretpostavka obim posla

dobar balans..samo to je bitno..uz pretpostavku da znaš što gdje možeš i smiješ raditi, da te nepoznanica ne zaskoči.
jer..tada ti se može dogoditi da, ako na sekundu pomisliš kako si negdje ušićario, da te opali po drugoj strani.
i najčeće je tako.

jedno pitanje sunčana!

da li mogu iz vlastite trgovine izvuči artikal i staviti ga u troškove i kako to napraviti ( R2 ) recimo imam bušilicu na lageru u trgovini, moja crkla i sad bih ovu sa lagera stavio u troškove jel to moguče i kako da to izvedem ( međuskl. sam sebi R2 ,jel trebam skinit cijenu na nabavnu itd )

unaprijed zahvalan!

MOŽEŠ iz vlastite trgovine izuzeti artikl.
1. odmah, po primljenom računu dobavljača ( 4 kom radiš kalkulaciju, a 1 kom knjižiš na sitni inventar ili osnovno sredstvo, ovisi o nabavnoj vrijednosti)
2. izuzimanjem artikla iz vlastite trgovine u svrhu obavljanja djelatnosti
tu ne postoji obveza za obračun PDV-a, dakle, ni po čemu ga ne plaćaš, ne izdaješ račun. bitno je da napišeš odluku, zapisnik o izuzimanju istog (dana tog i tog odlučujem to i to i potpišeš se). ja bih na tvom mjestu ispunila i izdatnicu (međuskladišnicu, otpremnicu ili što već imaš), te po njoj razdužila skladište robno.
financijski.. obzirom si obrt..hm..u KPI...bih..čekaj malo..da se prisjetim KPI..
aha...tebi je rashod plaćen račun dobavljača..dakle jest rashod svakako, štogod ti činio s robom, a prihod ti je naplaćena prodaja..dakle, nećeš prodati niti imati prihod od te jedne bušilice..ali moraš stornirati rasdhod za nabavnu vrijednost te bušilice, obzirom će ona doći u rashod tek po amortizaciji.
ako je skuplja od 2000kn, ako nije, ne diraš rashod.
a u trgovačku knjigu (knjigu prometa) bih..za iznos nabavne vrijednosti te bušilice stornirala ulaz i stavila evidencijski broj u kojoj se evidenciji sad nalazi (osnovna sredstva ili sitan inventar). (naziv promjene: po kalk br "tajitaj", odlukom vlasnika "tomitom" izuzimanje u svrhu poslovanja = vrijednost 1 kom bušilice u CRVENI STORNO ulaza, kako nabavnu vrijednost, također i maržu i pdv..
onda ju upišeš u knjigu osnovnih sredstava (ako je skuplja od 2.000kn) ili u evidenciju sitnog inventara (ako je cijena manja) ..
nema potreba da joj snižavaš cijenu u tom slučaju, stornirao si maržu izuzimanjem, te je ona sama po sebi došla na nabavnu vrijednost.
pitaj ako nešto nisam sasvim jasno napisala.
a bojim se da nisam..

sunčana je napisao/la:MOŽEŠ iz vlastite trgovine izuzeti artikl.
1. odmah, po primljenom računu dobavljača ( 4 kom radiš kalkulaciju, a 1 kom knjižiš na sitni inventar ili osnovno sredstvo, ovisi o nabavnoj vrijednosti)
2. izuzimanjem artikla iz vlastite trgovine u svrhu obavljanja djelatnosti
tu ne postoji obveza za obračun PDV-a, dakle, ni po čemu ga ne plaćaš, ne izdaješ račun. bitno je da napišeš odluku, zapisnik o izuzimanju istog (dana tog i tog odlučujem to i to i potpišeš se). ja bih na tvom mjestu ispunila i izdatnicu (međuskladišnicu, otpremnicu ili što već imaš), te po njoj razdužila skladište robno.
financijski.. obzirom si obrt..hm..u KPI...bih..čekaj malo..da se prisjetim KPI..
aha...tebi je rashod plaćen račun dobavljača..dakle jest rashod svakako, štogod ti činio s robom, a prihod ti je naplaćena prodaja..dakle, nećeš prodati niti imati prihod od te jedne bušilice..ali moraš stornirati rasdhod za nabavnu vrijednost te bušilice, obzirom će ona doći u rashod tek po amortizaciji.
ako je skuplja od 2000kn, ako nije, ne diraš rashod.
a u trgovačku knjigu (knjigu prometa) bih..za iznos nabavne vrijednosti te bušilice stornirala ulaz i stavila evidencijski broj u kojoj se evidenciji sad nalazi (osnovna sredstva ili sitan inventar). (naziv promjene: po kalk br "tajitaj", odlukom vlasnika "tomitom" izuzimanje u svrhu poslovanja = vrijednost 1 kom bušilice u CRVENI STORNO ulaza, kako nabavnu vrijednost, također i maržu i pdv..
onda ju upišeš u knjigu osnovnih sredstava (ako je skuplja od 2.000kn) ili u evidenciju sitnog inventara (ako je cijena manja) ..
nema potreba da joj snižavaš cijenu u tom slučaju, stornirao si maržu izuzimanjem, te je ona sama po sebi došla na nabavnu vrijednost.
pitaj ako nešto nisam sasvim jasno napisala.
a bojim se da nisam..

OK pomogla si mi i zahvaljujem! ispravi me ako griješim!

sa međuskla.( program mi tako radi znam kako to ide ) jednostavno razdužim taj artikal iz maloprodaje i evidentiram kao za vlastitu potrebu . to mi je jasno! međutim bunila me KPI i URA ali u KPI je već taj artikal prošao kod ulaza i ne knjižim ga više ( već je proknjižen kod plačanja tog RNa ) a isti mi je prošao kroz URu kad sam platio zbirni račun i odbio predporez ( inače sam se poveselio da bi mogao 2x odbiti predporez al ništa od toga! ! inače ne kompliciram i dražim od dobavljača kad mi šalju račune da mi odvoje artikle koje mogu staviti dir.u trošak ( sitni inventar koji mogu pravdati tlf.,fax ,printer isl. ) a koji idu u maloprodaju i zadužuju se kalkulacijom! kratko,konkretno i jezgrovito nisam ni sumnjao!

samo..međuskladišnica je izlaz iz jednog skl u drugo. obzirom ovo nije izlaz, nego storno ulaza, ja bih na tvom mjestu možda napravila storno primke (dijela primke) za taj artikl, odnosno njegovu vrijednost. jednako kao u KP (trgovačkoj knjizi) po kalkulaciji. mada..ni izlaz međuskladišnicom ne bi trebao biti pogrešan.
obzirom sam shvatila da je artikl sitan inventar, onda je trošak po plaćanju računa u KPI u redu, također i PDV, ali ako je osnovno sredstvo, onda znaš da trošak nastaje amortizacijom, pa bi i iznos troška po plaćenom računu trebao smanjiti (stornirati) za tu vrijednost.

DOBRO SI primjetila da je sitni inventar cca 500,00 firma ima dosta godina pa s vremena na vrijeme nešto ubacim u sitni inventar. amortizacije više ni nemam a ni ne vodim knjigu sitnig inventara ( vald me neće kazniti ) ali svejedno hvala na trudu i vjeruj mi da je izuzetno teško nači dobrog savjetnika koji odmah idi problem i u dva tri poteza to rješi i točka!

bilo bi interesantno prokomentirati status zemlje i voćaka ( jesu li to osnovna sredstva , amort. ili nešto treće i kako to knjižiti ) ali drugom prilikom.

imat ću još pitanja jer ću najvjerojatnije voćnjak prebaciti pod obrt ( opg ) pa kad budem javim se sa pitanjima, a da se to napravi kako treba bit će tu svakakvih pitanja, brrrrr

zemljišta se node u evidenciji dugotrajne imovine (osnovnih dredstava ), otprilike da..kao osnovno sredstvo, ali se ne amortiziraju. i njihova vrijednost, dakle knjigovodstvena, je uvijek ista. ne znam svrhu revalorizacije (povećanje vrijednosti) osim zbog povećanja vrijednosti imovine ukupno (to je ok za eventualnu podršku traženju kredita i sl)
voćnjak je trajni nasad i kao takav ulazi u vrijednost imovine kao osnovno sredstvo. no, ne nalzim ih u pravilniku o amortizaciji, tako da ti ne znam baš..po kojoj vrijednosti se vode (jer nabavna im je vrlo mala..i vrijednost im raste kroz godine, te da li se moraju i revalorizirati) i također, nema predviđenu stopu amortizacije. eventualno da ih vodiš pod "ostalo"..ili najbolje da pitaš nekog tko to već ima, kako to radi. a što, naravno, ne znači i da je točno )
eto..samo ti pitaj..riješit ćemo, ako ćemo z nati )
ako pak ne, pitat ćemo dalje..
sretno!

Hoces reci da posebno vodis zemlju kao OS, a posebno vocke na njoj?

ja mislim da je tako.
logika mi to govori jer..kao što vrijednost zgrade vodiš odvojeno od zemlje na kojoj jest.
no..nisam ti sigurna, znaš da u poljoprivredi nisam "doma".
a "trajni nasad" je ipak druga kategorija od zemljišta..ne misliš li tako?
ono u što jesam sigurna, je to da se zemlja ne amortizira. ne znam, prema tome, da li se ii revalorizira. iako bi trebala..u nekim slučajevima kad joj vrijednost i inače raste (tržišna).

sunčana je napisao/la:ja mislim da je tako.
logika mi to govori jer..kao što vrijednost zgrade vodiš odvojeno od zemlje na kojoj jest.
no..nisam ti sigurna, znaš da u poljoprivredi nisam "doma".
a "trajni nasad" je ipak druga kategorija od zemljišta..ne misliš li tako?
ono u što jesam sigurna, je to da se zemlja ne amortizira. ne znam, prema tome, da li se ii revalorizira. iako bi trebala..u nekim slučajevima kad joj vrijednost i inače raste (tržišna).

tako bi trebalo biti ne vidim razloga stavljati dvije odvojene stvari ( zemlju i voćke ) zajedno jer danas sutra ćeš počupati voćke ( ili se osuše ) i napraviti prenamjenu zemljišta! jedino je možda moguće staviti voćke u direktan trošak jer im je cijena mala ( ne prelazi 2.000,00kn ) nešto kao sitni inventar. ali to je vjerojatno država propisala sa nekakvim amortizacijskim tablicama ( ako je ? ) i ovisi kako ćeš ubaciti RN ( zbirni ili 20tak pojedinačnih ?)

ne bih ja voćke u sitni inventar, bez obzira na cijenu, bilo pojedinačnu, bilo skupnu. one ne zadovoljavaju uvjet inventara zbog predviđenog vremena trajanja, znaš one uvjete za inventar:vrijednost do 2000 kn i trajanje do 1 godine. a i sama namjena im nije "inventarska". ipak su one "trajni nasad" po karakteru. a i namjena im nije da služe kao inventar..već "sredstvo" za ostvarivanje dobiti.
i naći ćemo negdje amortizacijske stope, kad dođe vrijeme za to.
ali evidentiraju se ODVOJENO od zemljišta, u to sam uvjerena čak.

Fala na savjetima.

sunčana pomoć ako si živa!

kako se knjiži kompenzacija! to će možda i opg ima trebat!

r1 10kn umanjen za komp od 2kn koji dokumenti trebaju i td......

pleaseeeeeeeee! ( ovaj je ko boney M )

Vidis,mene to isto zanima...

Pa koompenzacija je jedna od sastavnih djelova opg-a u sustavu pdv-a

codexnox ako te zanima i ako ti može pomoći skini si ovaj program da ti bude tu lakše odrađivati neke stvari i lakše to voditi

www.fakturiranje.biz to ti je link za jedan od knjigovodstvenih programa, to je trial verzija ali imaš mogućnost kupnje licence, pa ti vidi dali ti to treba i dali ti može pomoći

Snasao sam se za program...
Mislim da cu ovaj koristiti:
http://www.infokom.hr/stepone.html

Ima 3000knjizenja besplatno,sto bi u mom slucaju potrajalo prilicno dugo.
I onda ako zelis nastaviti kupis licencu.Imaju dobru podrsku i mislim da je najbolja ponuda na trzistu.

kobac je napisao/la:sunčana pomoć ako si živa!

kako se knjiži kompenzacija! to će možda i opg ima trebat!

r1 10kn umanjen za komp od 2kn koji dokumenti trebaju i td......

pleaseeeeeeeee! ( ovaj je ko boney M )

tek da dignem glavu iz svojih gomila papira..toliko sam još živa, hvala na pitanju

kao i uvijek knjižiš i račun koji te zadužuje (dakle ulazni) i račun koji ti izdaješ (izlazni).
zatim sastaviš prijedlog kompenzacije..ček da nađem nešto jednostavniji...evo:

IZJAVA O VIŠESTRUKOM PRIJEBOJU (KOMPENZACIJI) 03-2010
Dana 01.02.2010. Dajemo izjavu da vršimo prijeboj (kompenzaciju) slijedećih međusobnih dospjelih NOVČANIH potraživanja


Na iznos =24.080,09 kn


Dužnikove dospjele obveze prema vjerovniku


xxxx d.o.o. yyyyy d.o.
Petrinjska 59 Maksimirska 11
10000 Zagreb 10000 Zagreb
OIB: taj i taj

duguje prema računu broj taj i taj =53.015,46


Vjerovnikove dospjele obveze prema dužniku

yyyyy d.o. xxxx d.o.o.
Maksimirska 11 Petrinjska 59
10000 Zagreb 10 000 Zagreb
OIB: taj i taj

duguje prema računu broj taj i taj 24.080,09


Ukupno za kompenzaciju:24.080,09

Ostaje ZA PLATITI: =28.935,37


a onda taj prijedlog obadva sudionika potpišete i ovjerite. prema zakonu o platnom prometu trebalo bi ispisati nalog za plaćanje (virman) kojim..(sad slušaj:) TI OD SAMOG SEBE plaćaš I SAM SEBI plaćaš iznos koji se kompenzira (u ovom slučaju 24.080,09), dakle i platitelj i primatelj na virmanu si ti, tvoja firma. kad ti ta bedastoća dođe na izvodu sa žiro računa, tada knjižiš plaćanje dobavljaču u tolikom iznosu i naplatu svog računa u istom, baš kao da ste jedan drugom platili. razlika od 28.935,37..ostaje za platiti onome čiji je račun bio veći. ovdje...xxx treba yyyy platiti još novaca. ili čekati da yyy uzme još robe pa opet kompenzirati.
nepoštujući zakon o platnom prometu (ne znam jel to još vrijedi), a i zbog provizije banaka ili fina-e, mnogi od nas ne podnosimo virman, nego kompenzacije provodimo temeljnicom. postupak je isti. u iznosu koji se kompenzira zatvoriš sebe, svoj izlazni račun kao da ti je plaćen i račun dobavljaču kao da si ga platio.
bitno je dalje...i pretporez i porez (pdv) zadužiš i priznaješ istovremeno s provođenjem komp. baš kao da ste i platili jedan drugom. dakle..s pdvom si tu nula. obzirom da je veći račun plaćem samo dijelom..i pripadajući mu iznos pdva (izračunaš obrnutom stopom 18.6992% od iznosa) . hm...ne zvuči mi najjednostavnije, ali je..
pitaj još ako nije.

kobac je napisao/la:

r1 10kn umanjen za komp od 2kn koji dokumenti trebaju i td......

ovo ne kužim što si me zapravo pitao..
ako sam dobro shvatila..netko ti je poslao račun umanjen za kompenzaciju..?
ne može račun biti umanjen za kompenzaciju..nego se sve lijepo obračuna i fakturira (e da ne bi oštetili proračun) , a onda se provodi kompenzacija...po izdanom cijelom i primljenom cijelom računu.

sunčana je napisao/la:
i naći ćemo negdje amortizacijske stope, kad dođe vrijeme za to.
ali evidentiraju se ODVOJENO od zemljišta, u to sam uvjerena čak.

usput...našla sam ih! Pravilnik o amortizaciji

voće, obzirom su višegodišnji nasad, kao takav, spadaju u OSTALU NESPOMENUTU IMOVINU (zajedno s jahtama i brodicama:)). ČUJ OVO..NISU NAŠLI ZA DRUGO NEGO ostala...AL DOBRO, NEK IM BUDE. ZASAD JESU.,
1. MOŽEŠ IH AMORTIZIRATI PO REDOVITIM STOPAMA =10% U TRAjanju od 10 godina...(vijek trajanja)
2. također su ti dopuštene dvostruke stope, za voćke je onda 20% u 5 godina..
nema mi stvarne logike, ali je tako..
zar je voćki pretpostavljeni vijek trajanja samo toliko?

vidiš..koliko će ti troška trebati..no..dvostruku stopu u nekoj zabilješci malkice obrazloži..onak..veće iskorištavanje i slično..iako, zakon kaže da je DOPUŠTENA, dakle, priznati je trošak.

ono što je bitno kod amortizacije je ..DA ONAKO KAKO POČNEŠ IZRAČUNAVATI, TAKO RADIŠ DO KONAČNOG OTPISA. NE MOŽEŠ SVAKE GODINE MIJENJATI STOPE..
ok, može...ali nekim posebnim odlukama..koje se sad nas ne tiču.

eto, kobac, samo pehni...i ja ne znam stati uzmem cijelu stranicu
bacam se sad na svoje probleme.
pozdav ti lijepi!

čuj..onaj prijedlog mi je ispao ....nekako bedasto posložen, ne mogu ga urediti u postu..
samo zamisli...da je naslov i adresa ove druge firme malo odmaknuta desno )))
ježi ga! ne da se drugačije.
ajd ak hoćeš, da ti ga pošaljem na mail..možda će pametnije izgledati.

nda taj prijedlog obadva sudionika potpišete i ovjerite. prema zakonu o platnom prometu trebalo bi ispisati nalog za plaćanje (virman) kojim..(sad slušaj:) TI OD SAMOG SEBE plaćaš I SAM SEBI plaćaš iznos koji se kompenzira (u ovom slučaju 24.080,09), dakle i platitelj i primatelj na virmanu si ti, tvoja firma. kad ti ta bedastoća dođe na izvodu sa žiro računa, tada knjižiš plaćanje dobavljaču u tolikom iznosu i naplatu svog računa u istom, baš kao da ste jedan drugom platili. razlika od 28.935,37..ostaje za platiti onome čiji je račun bio veći. ovdje...xxx treba yyyy platiti još novaca. ili čekati da yyy uzme još robe pa opet kompenzirati.
nepoštujući zakon o platnom prometu (ne znam jel to još vrijedi), a i zbog provizije banaka ili fina-e, mnogi od nas ne podnosimo virman, nego kompenzacije provodimo temeljnicom. postupak je isti. u iznosu koji se kompenzira zatvoriš sebe, svoj izlazni račun kao da ti je plaćen i račun dobavljaču kao da si ga platio.
bitno je dalje...i pretporez i porez (pdv) zadužiš i priznaješ istovremeno s provođenjem komp. baš kao da ste i platili jedan drugom. dakle..s pdvom si tu nula. obzirom da je veći račun plaćem samo dijelom..i pripadajući mu iznos pdva (izračunaš obrnutom stopom 18.6992% od iznosa) . hm...ne zvuči mi najjednostavnije, ali je..
pitaj još ako nije.[/quote]

cirkus je što je je! ovo sa temeljnicom mi se više sviđa!

znači u URi ču rastavit RN koji kompenziram recimo 10kn ( ja plačam rn od 10kn , 2kn kompenziram sa nečim a 8 plačam novcem - na to sam mislio ) knjižim rn od 10kn sa 8 kn i 2kn temeljnica o komp. ako sam dobro skužio ( rastavim ga na iznos keša i iznos komp. -temeljnica kao dokument ) i to je ok e sad kako ga rasknjižim u KPI jel isto dovoljna temeljnica kao dokument uz izvod gdje sam ga platio u umanjenom iznosu ili nešto drugo ( u slučaju KPI mi djeluje logično onaj virman što sam sebi isplačujem! lova ne ide nigdje a imam napismeno da sam imao transakciju )

malo mi to još mora sjesti ! uglavnom ta nekakva temeljnica je dokument o kompenzaciji ( ona dokazuje da sam nešto platio a nije lova u pitanju , i mogu odbiti PDV ) !

u svakom slučaju hvala već sam se zabrinuo štu se ne javljaš !lijep pozdrav!

eto narode ne možete si vočke knjižiti i vračati PDV odmah iste kodine kad ste ju uložili, nego malo po malo kroz 10g, a možda i 20g kako sam i mislio , a to je k.. od troška! isto je i sa svim ostalim krupnim stvarima ! a svi se poveseliše kako če kad uđu u PDV samo čupati lovu!