Staje za muzne krave

Nisam stočar, i nemam tih iskustava, ali mislim da je bitno god bilo kakve gradnje ili kapitalne investicije zadovoljiti osnovne uvijete:
- investicija mora biti funkcionalna / mora zadovoljiti tehnološke standarde i biti upotrebljiva u praksi
- investicija mora biti adekvatna obujmu posla koji se obavlja
- gore navedeni uvijeti moraju se postići uz minimalnu cijenu

Kod velikih investicija kao što su štale država je mogla pomoći poljoprivrednicima na način da organizira izradu nekoliko tipskih projekata, po mogućnosti u suradnji sa proizvođačima opreme, da se smanje projektni troškovi. Na ovaj način kako se radilo do sada sve se stalno iznova projektira i tu se uzima velika lova, praktički za 'copy/paste'. Sada će se 'kolege injženjeri' pobuniti da to baš i nije tako - ali je. To državi odgovara jer uzima PDV na taj posao. Zatim kod gradnje jedne po jedne štale oprema košta puuuuno više, nego da je država organizirala (ili savjetodavna služba, ili neka osnovana zadruga za tu namjenu) kupnju opreme za 50 ili 100 farmi odjednom. Bila bi to malo drugačija matematika onda. Ali i to državi 'odgovara', jer se 'nakupi više PDV-a'. A seljaci će sve to vratiti. A mogli su nakupiti jednaki iznos PDV-a, sagraditi više farmi za iste novce, zaposliti više ljudi na tim farmama, proizvodnja bi bila opterećena znatno manjim otplatama i bila bi jeftinija. Međutim, za takav način razmišljanja treba više truda i organizacije, a možda i malo kreativnosti (koje ne očekujem od državne administracije, jer da su kreativni ne bi tamo nikada radili). A trebalo je ostaviti i ovaj način rada, da si svatko sam organizira izgradnju - pa bi se vidjelo tko bi jeftinije prošao. Osim ovih problema, u praksi su se javili problemi kod samih građevinskih radova, bilo je svkakvih izvođača koji nisu uvijek odradili svoj posao na vrijeme i kako treba. S obzirom da investitori nemaju iskustava kod potpisivanja ugovora nisu unjeli u te ugovore da se penalizira kašnjenje (ili loša izvedba), itd., tako da su ostali na milosti izvođača (dosta slučajeva). Država je to ostavila da 'tržište' regulira te stvari, a mnogi su dobro 'oguljeni' u toj regulaciji. Da ne govorim o tome da u mnogo slučajeva investitori nisu bili u mogućnosti (u praksi) odabirati najeftinijeg izvođača. Ne znam točno kako je to išlo, ali mnogi, koji su gradili, su mi se tužili da su im nametnuli izvođače radova (prilikom dodjele kreditnih sredstava). U takvom slučaju tržište je praktički suspendirano, i nema govora o tržišnim cijenama izvedenih radova. I tako su radovi preplaćeni, još uz izgovor 'ionako ćete dobiti povrat kapitalnih', ili onaj još gluplji način razmišljanja tipa 'što više platim, dobiti ću veći povrat kapitalnih'.
Kod izgradnje štale (ili bilo kojeg drugog objekta) izvođači moraju nešto i zaraditi, i nije to sporno. S obzirom da su građevinari prije krize bili dosta zaposleni, cijene radova bile su veće, ali ako je država stvar prepustila tržištu, morala se pobrinuti da to tržiše i profunkcionira. Kod planiranja i same izgradnje, trebalo je pružiti jaču savjetodavnu potporu, ljudima pokazati alternative, a ne samo prepustiti ih trgovcima. Mnogi ljudi nemaju vremena i mogućnosti istraživati razne opcije, a onda oni postaju 'laka meta' trgovaca. Moglo bi se reći i da je to prirodna selekcija, ali kada od ljudi koji imaju kuću, i koji se dobro narade napraviš socijalni slučaj - radi nečije loše/krive procjene, neznanja ili pohlepe, nije baš neki uspjeh društva. Previše ljudi koji su se kreditno opteretili uopće nisu pitali za cijenu kredita ili kolika će im biti rata....

Mislim da se radi o većini da nisu pitali za cijenu rate već su se "uglavnom" bazirali na povrat kapitalnih i PDV-a što je bilo jako rizično i dobar dio je pao na tome jer do realizacije povrata su već debelo zapeli sa otplatom kredita tako da su faktički u samom startu bili osuđeni na propast i to iz razloga zaluđenosti raznim subvencijama pa se za cijenu nije ni pitalo nego samo što skuplje to je bolje i veći će biti povrat.......... nažalost to je epitet propasti dosta novosagrađenih farmi kod nas

nikako ljudi da shvate da su prevareni jer to sve sto su platili preko 2 mil kuna ne kosta toliko nigdi u EU i moglo se proc jako jeftinije ali kao sto kazu u postovima iznad svi su htjeli samo skuplje(sto ne znaci bolje) da bi imali vece povrate pdv-a i kapitalnih a kad se to istopio onda su nastali problemi i sad imaju precjenjene objekte koji ce se tesko zaradit i opravdat toliki ulzen novac, ali sto je najbitnije kad se sagradi ta stal tu jos treba dosta objekata koje niko ne spominje, pa objekti za skladistenje hrane i td.

neko je usporedio ove farme s modernim traktorima pa cu ja to sad slikovito usporedit, te farme su kao da kupis Fendt 936 (znaci vrhunac tehnologije sa svom opremom) ali platis ga 40% vise od stvarne cijene i ne dobijes kabinu u toj svoj opremi

Lako je pljuvati po nekome tko diže milijunske kredite, a kada se treba uhvatit nekog posla,izgraditi štalu ili kupit novog traktora onda ne valja.
Bez ulaganja nema zarade. Ma koliko god to koštalo...
Prije sam i ja bio protiv toga, ali kada sam vidio mladih koliko imaju volje i želju za to. Promijenio sam misljenje i podržavam ih da uspiju...
Radit se mora pa makar i na taj način...

DP i sam si spominjao situaciju kada nemaš drugih sredstava za započeti taj posao pa onda onaj tko ima hrabrosti i krene u tome pravcu ali samo oni najuporni i snalažljivi će uspjeti izgurati do kraja a ostali će jednostavno nestati pa čak i ovakvi kao ja koji nemaju nekih kreditnih zaduženja koji mogu stvarati probleme ali zbog legalnih odnosno posjedovanja nelegalnih objekata ću/će ostati bez subvencija i potpora po ulasku u EU i jednostavno bez obzira što je sve moje ću pasti jer se neću uklapati u razne direktive itd

zrine89 je napisao/la:Lako je pljuvati po nekome tko diže milijunske kredite, a kada se treba uhvatit nekog posla,izgraditi štalu ili kupit novog traktora onda ne valja.
Bez ulaganja nema zarade. Ma koliko god to koštalo...
Prije sam i ja bio protiv toga, ali kada sam vidio mladih koliko imaju volje i želju za to. Promijenio sam misljenje i podržavam ih da uspiju...
Radit se mora pa makar i na taj način...

falkon 2 je napisao/la:DP i sam si spominjao situaciju kada nemaš drugih sredstava za započeti taj posao pa onda onaj tko ima hrabrosti i krene u tome pravcu ali samo oni najuporni i snalažljivi će uspjeti izgurati do kraja a ostali će jednostavno nestati pa čak i ovakvi kao ja koji nemaju nekih kreditnih zaduženja koji mogu stvarati probleme ali zbog legalnih odnosno posjedovanja nelegalnih objekata ću/će ostati bez subvencija i potpora po ulasku u EU i jednostavno bez obzira što je sve moje ću pasti jer se neću uklapati u razne direktive itd

Nemam ništa protiv toga da netko (nakon što ga se upozna sa svim pravima i obavezama iz kreditnog odnosa i objasni mu se da to što mu je netko u (preplaćenoj) studiji napisao da cijena mlijeka mora biti, recimo, 3 kn/lit da bi se proizvodnja isplatila - ne mora nužno značiti da će cijena na tržištu i biti minimalno 3 Kn/lit) digne kredit i hrabro krene u proizvodnju. Ali ne bih želio da se tuđe procjene slome leđima proračuna (na način da u slučaju da netko propadne radi svojih loših odluka) i da svi snosimo posljedice toga da netko traži otpis duga ili financijsku pomoć da opstane. Nije u interesu društva, države i građana da netko investira velike novce u posao i propadne - bankrotira, jer uvijek to pada na teret građana na kraju. I siguran sam da bi svi bili najsretniji da mogu voditi svoja gospodarstva bez ikakvih subvencija da su uvijeti na tržištu takvi da se ispalti raditi. Sigurno je da bez investicija nema napredka, samo je pitanje koliko i kakve investicije, što je to racionalno poslovanje i kako postići da me litra mlijeka, kila kukuruza ili pšenice koju proizvedem košta manje nego što je cijena na tržištu u trenutku prodaje, da ostvarimo profit a ne gubitak. Sasvim je svejedno pri tome koji sustav držanja krava imaš, bitno je da nađeš svoju računicu u proizvodnji. A sa velikim investicijama u štalu ili strojeve veliki dio troškova u proizvodnji postaje amortizacija i kamata (na posuđene novce). I to sasvim mijenja matematiku proizvodnje. I dovodi te u robovski položaj. Postajemo ovisni o tečaju valute u kojoj si se zadužio. I ja podržavam sve ljude koji su krenuli u investicije da uspiju u svojim naumima i planovima, ali moramo biti svjesni da ne možemo plaćati za eventualne tuđe poduzetničke promašaje.

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:

Ovaj obijekat je useljen prije par mjeseci ,vlasnik je po povratku iz švetske odlučio graditi obijekat po uzoru na švedske farme ,farma je kapaciteta 90 muznih grla na vezu ,dosta funkcionalna ,prozračna, samo što po meni ima malo svijetla .gornji dio farme služi kao skladište za sijeno i hranu ,kamioni ulaze unutra ,dosta dosta betona tako da....

Daj malo i izvana poslikaj taj objekt pa stavi slike

toma84 je napisao/la:

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:

Ovaj obijekat je useljen prije par mjeseci ,vlasnik je po povratku iz švetske odlučio graditi obijekat po uzoru na švedske farme ,farma je kapaciteta 90 muznih grla na vezu ,dosta funkcionalna ,prozračna, samo što po meni ima malo svijetla .gornji dio farme služi kao skladište za sijeno i hranu ,kamioni ulaze unutra ,dosta dosta betona tako da....

Daj malo i izvana poslikaj taj objekt pa stavi slike

Farma je u susjednoj općini u Glamoču i nalazi se na 800 metara nadmorske visine ,kad bude prilike poslikat ću farmu iz vana i okoliš ,meni se jako svidjela funkcijonalnost samog obijekta ,Kažem, u gornji dio obijekta može ući šleper i istovarati sijeno i bilo što drugo ,

Čim unaprijed znaš da moraš šleperom voziti sijeno - to mora biti skupa proizvodnja. (Šleper= voziš ga izdaleka i vrlo vjerovatno ga kupuješ tko - zna - gdje i tko zna kakve kvalitete...)

ali i gradnja "podloge" za šleper, znači da je tu mnogo previše armature i betona te raznih niosača, ja imam jedan objekat na kojem mi gornja etaža služi kao skladište za sitnu hranu a znam samo reći da me je ta druga etaža koštala gotovo više nego komplet ostatak objekta

Ne mora bit, ako je podvoženo zemljom i staja je niže a ulaz s veće nadmorske visine. Par puta sam putovao za dojče pa sav vidio takve objekte i sam ulazna njega nije ništa posebno nego navoženoa kosina kamenom ili nečim i gorebeton, asfalt...

Toma ne govorim o visine objekta, jer sama štala se može nalaziti i ispod zemlje ali gornja etaža odniosno tavan od štale di ide kamion e tu treba mnogo betona i armature da to nosi

A ko je taj čovjek
Izvođači beru toliku paru zato kaj je država davala kapitalna i to podosta na svotu novaca. Kako su se povećavala kapitalna tako se povaćavala i cijena štala i poljoprivrednih strojeva...

Ne znam kako se zove pozna ga moj tata ,samo znam da je iz okolice Netretića a ovo je slika njegove farme .

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ne znam točno kako je to išlo, ali mnogi, koji su gradili, su mi se tužili da su im nametnuli izvođače radova (prilikom dodjele kreditnih sredstava). U takvom slučaju tržište je praktički suspendirano, i nema govora o tržišnim cijenama izvedenih radova.

Vlasnik ove farme sa slike je to spomenuo mom tati da je morao surađivati sa tim dotičnim građevinarom,za kojeg svi znaju da je najskuplji u županiji pa i šire i da taj voli oguliti do kože .

neko je usporedio ove farme s modernim traktorima pa cu ja to sad slikovito usporedit, te farme su kao da kupis Fendt 936 (znaci vrhunac tehnologije sa svom opremom) ali platis ga 40% vise od stvarne cijene i ne dobijes kabinu u toj svoj opremi

Nije baš tako jer su izvođači radova dodijeljeni u nekim slučajevima od strane države tako da hoćeš - nećeš -moraš platiti 40 % više od stvarne cijene.
I uspoređivat ove farme sa fendtom 936 je pogrešno jer postoje puuuno modernije farme od ovih iz RH s kojim bi se fendt mogao uspoređivat .

Fidelito je napisao/la:Kod velikih investicija kao što su štale država je mogla pomoći poljoprivrednicima na način da organizira izradu nekoliko tipskih projekata, po mogućnosti u suradnji sa proizvođačima opreme, da se smanje projektni troškovi.

Tu smo brzo kod sindroma farbanja tunela. Samo ako mi možeš obrazložiti, zašto bi cijela Hrvatska trebala bit opremljena s opremom jedne jedine firme (uzmimo u obzir, da je sve čisto i pošteno)?

Fidelito je napisao/la:Ne znam točno kako je to išlo, ali mnogi, koji su gradili, su mi se tužili da su im nametnuli izvođače radova (prilikom dodjele kreditnih sredstava).

Čuo sam za više od jednog slučaja, kad se poslije dogovorenog projekta i opreme na banci zalomilo:
"Ako možete oprostiti, provjerili smo vaš projekt i kao kreditori smo uvjereni, da tom opremom ne bi postigli rezultate, kojima bi mogli servisirat rate. Mi mislimo, kako bi oprema x od zastupnika/trgovca gospodina y puno više odgovarala vašem poslovnom planu."

@O.P.G. KOVAČ
A za objekt u Glamoću sam siguran, da bi bilo jeftinije dva krova nego ploća, po kojoj voze šleperi.
Investitor je zaboravio, da su te štale u Švedskoj stare i da se danas grade sve na slobodno držanje.
Ni u BiH ne bude cijena rada niska na dugi period.

Ovo je moja farma:

[You must be registered and logged in to see this image.]

URL=https://2img.net/r/ihimizer/i/farmaa1.jpg/][You must be registered and logged in to see this image.][/URL]

[You must be registered and logged in to see this image.]

Ništa specijalno,neki dijelovi izmuzišta su polovni ali najbitnije je da funkcionira .

Moram priznati jednu stvar ,od kad sam na forumu po prvi put sam se toliko u bedio da sam neznam kud gonim .Ova rasprava me toliko demoralizirala da skoro nimalo nemam damara ni entuzijazma za daljnji razvoj svog gospodarstva .Mislim da ću definitivno ostati na ovom broju muznih grla i čekati da me pregazi ta strašna neman EU s kojom nas toliko plaše ,tad ću ljepo na socijalu i molim ljepo .......brrrrrrrrr! Ljut sam ko pas ,puca me južina :twisted:

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:Moram priznati jednu stvar ,od kad sam na forumu po prvi put sam se toliko u bedio da sam neznam kud gonim .Ova rasprava me toliko demoralizirala da skoro nimalo nemam damara ni entuzijazma za daljnji razvoj svog gospodarstva .Mislim da ću definitivno ostati na ovom broju muznih grla i čekati da me pregazi ta strašna neman EU s kojom nas toliko plaše ,tad ću ljepo na socijalu i molim ljepo .......brrrrrrrrr! Ljut sam ko pas ,puca me južina :twisted:

Ma ne boj se ti eu preživjeli su ju mađari a uskoro i bugari ,rumunji i drugi nego se treba bojati ovih naših tako da vjerujem da če nam čak biti i bolje kada uđemo u eu jer čemo se barem rješiti onih lopina koji žive na našoj poštenoj grbači.

tine je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:Kod velikih investicija kao što su štale država je mogla pomoći poljoprivrednicima na način da organizira izradu nekoliko tipskih projekata, po mogućnosti u suradnji sa proizvođačima opreme, da se smanje projektni troškovi.

Tu smo brzo kod sindroma farbanja tunela. Samo ako mi možeš obrazložiti, zašto bi cijela Hrvatska trebala bit opremljena s opremom jedne jedine firme (uzmimo u obzir, da je sve čisto i pošteno)?

Fidelito je napisao/la:Ne znam točno kako je to išlo, ali mnogi, koji su gradili, su mi se tužili da su im nametnuli izvođače radova (prilikom dodjele kreditnih sredstava).

Čuo sam za više od jednog slučaja, kad se poslije dogovorenog projekta i opreme na banci zalomilo:
"Ako možete oprostiti, provjerili smo vaš projekt i kao kreditori smo uvjereni, da tom opremom ne bi postigli rezultate, kojima bi mogli servisirat rate. Mi mislimo, kako bi oprema x od zastupnika/trgovca gospodina y puno više odgovarala vašem poslovnom planu."

@O.P.G. KOVAČ
A za objekt u Glamoću sam siguran, da bi bilo jeftinije dva krova nego ploća, po kojoj voze šleperi.
Investitor je zaboravio, da su te štale u Švedskoj stare i da se danas grade sve na slobodno držanje.
Ni u BiH ne bude cijena rada niska na dugi period.

Nije stvar u tome da netko pokupi proviziju i nametne jednog proizvođača opreme svima. Bit je u tome da se kupi oprema koja bi bila jeftinija. Ako dođeš kao jedan kupac za jednu štalu cijena je 100, a kada napraviš tender (javni natječaj) za 50 farmi (sa jednakom opremom, jer je unificiran projekt da stvar bude jeftinija) na koji se jave vodeći europski proizvođači opreme i daju svoje ponude, cijena je mnogo mnogo niža (barem 30%) - znači cijena je 70. Znači uštedio si na projektu (jer si ga samo jednom platio, a na 50 puta), uštedio si na opremi, može se uštedjeti i na građevinskim elementima (na primjer drvene konstrukcije krovišta jer su sva ta krovišta jednaka). Na takav način štede organizirane države. Kada se takav posao dobro vodi, može se dosta uštedjeti. Ali ostaviti i mogućnost gradnje 'ad libidum', pa tko voli nek' izvoli. Poznajem ljude u blizini koji su platili +100000 Kn samo za projekte i papirologiju da još ni lopatu nisu zabili u zemlju... Morali su se zadužiti za to, dvije godine čekali na 'odobrenje' kredita, dobili zeleno svijetlo i počeli gradnju. No došla je kriza, ja pitam gazdu: što sad? (glupo pitanje, moram priznati) a gazda kaže - nema sada povratka, uložio sam novce i sada nema odustajanja, pa što bude. I tako treba, zapravo nema alternative. Ali moglo se jeftinije. To hoću reći i ovo je jedan od načina kako se to može postići. Netko voli westfaliu, netko alfu-laval, netko voli JD, netko Fendt, ali meni je najdraži moj novčanik.

Evo malo slika iz moje Farme:

[You must be registered and logged in to see this image.]

Fidelito je napisao/la:Nije stvar u tome da netko pokupi proviziju i nametne jednog proizvođača opreme svima. Bit je u tome da se kupi oprema koja bi bila jeftinija. Ako dođeš kao jedan kupac za jednu štalu cijena je 100, a kada napraviš tender (javni natječaj) za 50 farmi (sa jednakom opremom, jer je unificiran projekt da stvar bude jeftinija) na koji se jave vodeći europski proizvođači opreme i daju svoje ponude, cijena je mnogo mnogo niža (barem 30%) - znači cijena je 70. Znači uštedio si na projektu (jer si ga samo jednom platio, a na 50 puta), uštedio si na opremi, može se uštedjeti i na građevinskim elementima (na primjer drvene konstrukcije krovišta jer su sva ta krovišta jednaka). Na takav način štede organizirane države. Kada se takav posao dobro vodi, može se dosta uštedjeti. Ali ostaviti i mogućnost gradnje 'ad libidum', pa tko voli nek' izvoli. Poznajem ljude u blizini koji su platili +100000 Kn samo za projekte i papirologiju da još ni lopatu nisu zabili u zemlju... Morali su se zadužiti za to, dvije godine čekali na 'odobrenje' kredita, dobili zeleno svijetlo i počeli gradnju. No došla je kriza, ja pitam gazdu: što sad? (glupo pitanje, moram priznati) a gazda kaže - nema sada povratka, uložio sam novce i sada nema odustajanja, pa što bude. I tako treba, zapravo nema alternative. Ali moglo se jeftinije. To hoću reći i ovo je jedan od načina kako se to može postići. Netko voli westfaliu, netko alfu-laval, netko voli JD, netko Fendt, ali meni je najdraži moj novčanik.

A firma, koja bi bila spremna to isto isporučit za 60, nije u stanju opremit 50 farmi, nego 20, i ispada iz tendera?

Problemi su više u papirologiji lokalnog ranga.

U Njemačkoj možeš bez dozvole izgradit objekte do neke velićine (mislim, kako je to 250 čm, a ne da mi se tražit po starim revijama). Za farmu su prosto napravili više krovova s površinom 249 čm, jedan od drugog su udaljeni 10 cm i nisu spojeni i to odgovara svim propisima.

Možemo si predstavljati, kako bi na to reagirali inšpektori i urbanisti na našim prostorima.

Troškovi papirologije i investicije su visoki zbog prakse, da projektanti vole da naplate svoj rad s nekim 'skromnim' procentom od ukupne investicije. Onda ti nabiju ukupni trošak, da bi ti bilo bolje platit u duplom iznosu, da ti isprojektira jeftin objekat.

Tine, ideja je da napraviš tender - natječaj na kojem se kupuje veća količina opreme da se dobije povoljnija cijena. Kada (na primjer) ja raspisujem natječaj, ja određujem koliko i kakva oprema mi treba. I mogu uvjetovati mnoge druge stvari, kao na primjer garantni rok ili obavezu servisiranja u određenom roku. Tko nije u stanju dati odgovarajuću ponudu ispada iz igre. Naravno, uvjetuješ i neke garancije u slučaju da se ne ispoštuju ugovoreni rokovi / kvaliteta opreme. To nikada nećeš moći napraviti kada naručuješ samostalno opremu, tu si prepušten na milost i nemilost zastupnika.
Stvar je u tome da mnogi (skoro svi) proizvođači nude dobar marketing, a malo novorazvijenih proizvoda, i kroz dobar marketing žele više zaraditi. To je kao kada je Henry Ford izjavio da bi od zadnjih 20 dolara sa kojima bi raspolagao uložio u proizvod 5, a u marketing 15. To 'pali', ali samo kratkoročno, sada velika većina svjetskih kompanija eksploatira svoj brend, a malo ulažu u razvoj. Jer razvoj košta i neizvjestan je (može se lako dogoditi da godinama ulažeš u neki program i na kraju se pokaže kao propala investicija), dok marketing sam po sebi uvijek u nekoj mjeri povećava prodaju. To je prodavanje magle, ali ta magla stalno poskupljuje. I zato je došlo do krize, jer nema bitnog, kvalitetnog napretka, nego samo se recikliraju stare ideje. Mlijeko se može efikasno proizvoditi i u jednostavnijoj štali, druga je stvar što nismo imali oba iskustva koja imamo danas prije 10 ili 20 godina. I dobro je da su se izgradile štale, sada znamo kako možemo graditi jeftinije, na čemu uštedjeti. što izbaciti, a što možda dodati da proizvodnja bude još efikasnija. Jer svaka škola košta. Ako izvučemo pouku, neće to biti bačeni novci. A oni koji su 'uletili' u ove programe do sada su pioniri i svaka im čast, ali njima kao pionirima uvijek je teže nego onima koji dođu poslije njih.

da su moje startne pozicije 100+ ha i štala u povojima, izbor bi mi bio lagan: ratarstvo

u sadašnjoj i budućoj konstelaciji stvari, nikako ne vidim prednosti u stočarstvu

[You must be registered and logged in to see this image.]

Evo slažem se sa paorom, i čak uz sve što me snalazi ovih dana iako imam relativno malo zemlje (50 hektara) sve više razmišljam da se ostavim stočarstva i prebacim na čisto ratarstvo ali kakogod ako ne u skoroj onda u budućnosti za koju godinu ću preći na čisto ratarenje (nažalost)

O.P.G.KOVAČ je napisao/la:[IMG=https://2img.net/r/ihimizer/img64/8819/ubelatala006.jpg][/IMG]

Jel to tvoja ?