Poljoprivreda: Budućnost Malih Farmi

http://www.agroklub.com/kolumna/prijevara-no-1-ne-isplati-se-drzanje-malog-broja-zivotinja/5584/

"Država u kojoj se ne može živjeti od 20 muznih krava nije dobro organizirana država."

To je rekel jedan stočar u Austriji kad sam bil na jednoj stručnoj eskurziji.


Samo bi se okrenul na pitanje poticaja koji su stvoreni za zna se koga. Apsurdno je to da u hrvatskoj postoji limit ispod kojeg broja životinja (ha zemlje) se nemože dobiti poticaj. Dok u nekim ueropskim zemljama postoje zakoni i ograničenja da "preveliki" poljoprivrednici ostaju uskračeni za poticaje.

Ovakvom politikom je hrvatska država došla do svojeg cilja koji je opisan u gornjem člnku. Istrebljeni su mali stočari. Pritom mislim na one koji su imali 1, 2, 3, 5, 10 krava. Nekad su upravo takvi činili 80% proizvodnje. No danas nije došlo do pada količine mlijeka, dapače ona je povečana u pogledu ukupne proizvodnje. I sad otkupljivači nailaze na problem. Nekad je velika količina mljeka sa malih farmi bila u nižim klasama, znači imali su nižu cijenu i manje novaca su otkupljivači trebali izdvojiti. Danas je gotovo svo to mlijeko u prvom razredu, a samim tim i skuplje za otkupljivača. Da nebi otkupljivač spušil, a samim tim i država događa se to da se danas ponovo uništavaju najmanji stočari, a to su sad oni sa 10, 20 30 krava.

Sad če netko reči da ja želim u ue, ne, meni je sasvim dobro, ali kad vidim kaj se događa svuda uokolo, zapitam se kaj bi bilo bolje. Danas čovjek više nije pametan.

Pa zato svaki treba napravit svoju racunicu,a ne kopirat "susjeda" nismo svi isti .

Prvo se u državi moramo načelno dogovoriti što zapravo želimo. Dali je potrebno imati veliku zaposlenost na ruralnim područijima kroz više manjih gospodarstava ali i produktivno gledano - manje efikasnih ili želimo ekonomski efikasniju proizvodnju na velikim gospodarstvima, ali to znači manji broj ljudi zaposlenih u poljoprivredi, a samim time i bolju konkurentnost na globalnom tržištu.
Mala gospodarstva bi mogla dostići efikasnost velikih gospodarstava, ali tu je pitanje zaposlenosti, jer velika zaposlenost (uz isti 'output') redovito znači da imaš slabiju produktivnost. To su čisto teoretske postavke koje treba prvo rasčistiti. Mogli bi imati i mala gospodarstva koja bi imala veliku vrijednost proizvodnje (na primjer voćarstvo), mogli bi imati konkurentan izvozni proizvod i dobru zaposlenost, ali to ne ide ako ti neki 'otkupljivač' 'organizira' 'proizvodnju' (čitaj - pljačka na otvorenoj cesti ili sezona lova na patke). Organizacija koja bi organizirala proizvodnju morala biti nekakvo neprofitno udruženje tih proizvođača (ili bi se eventualno ostvaren profit dijelio kroz dividendu natrag vlasnicima), cilj takve organizacije ne bi bio zgrtanje kapitala za razvoj maloprodajnog lanca ili krpanje dugova dobavljačima, nego razvoj primarne proizvodnje i nadogradnja iste i organizacija primarnih proizvođača tako da se može ponuditi pristojna količina proizvoda i paleta proizvodnje za velike kupce. Eventualna zajednička nabava sredstava proizvodnje da se postigne bolja nabavna cijena.
Kakva je situacija sada u poljoprivredi, ta organizacija proizvodnje je prepuštena komercijalnom kompanijama, a to je jednostavno šišanje ovaca (u koje si uložio minimalno ili ništa).

Danas je bolje imat manju farmu i imati svega po malo...
I prodat po boljoj cijeni....
Ipak je isplativije...

Isplativost ovisi o uloženom i dobivenom od toga a ne o veličini .Ako imaš proizvodnju od 5000 l. po kravi i male troškove zaradit češ više nego sa 10000 l. i velikim troškovima .

I opet isplativost nema veze s tim, da li si ti u stanju preživjet preko godine.
Iako imaš visoku isplativost od jedne krave, sumarno imaš manje nego kod niže isplativosti kod većeg stada.

A stvari koštaju određen iznos u valuti, ne procenat isplativosti.

I nažalost danas nije više doba, da se možeš posve izolirat od ostalog društva.
Ako ne prije, suočiš se time, kad ti djeca pođu u srednju školu.
Zbog društva su prinuđeni da imaju stvari od nekih marki, i nemaš predstavu, kako je takva djeca okrutna do tih, koji nisu 'na liniji' sa modom ili modelom mobitela itd.

Društvene vrijednosti su naopako postavljene. Najgore je to što se tako, naopako postavljene vrijednosti, stalno promoviraju kao ispravne i jedino moguće, a sve u cilju stvaranja novih potrošača. Mnogi ljudi na to padaju, popuše tu priču, i onda se čude kako im ništa u životu ne štima, a sve se vrti oko bezveznih stvari (mobitel, auto itd.). Najveća pušiona je da sve te novoproizvedene stvari su lošije od onih proizvedenih prije 10 ili 20 godina, ne traju tako dugo, i moraš kupovati ponovo. A neki kupuju samo radi mode. Tako se promovira potrošnja kao društveno korisna, a rad pada u drugi plan. Čak i neki ekonomisti promoviraju potrošnju kao izlaz iz krize, a upravo društva koja troše više nego zarađuju imaju najvećih problema, dok problema nema tamo gdje se radi i štedi.

ovako pokupio sam neke podatke uglavnom od HPA bivša savjetodavna služba
ako imaš recimo 4 krave koje daju po 10000 litara mlijeka u laktaciji mlijeko bude izvrsne kvalitete pa je plaćeno 3 kn još dobiješ 4 teleta, za jednu kravu trebaš oko hektar zemlje pa ovih 4 hektara možeš ladno obraditi malim fercom i nekakvim starim priključcima (troškova obrade zemlje gotovo da ni nema).
dakle za mlijeko godišnje dobiješ oko 120000 kuna plus telci 16000 kuna ukupno 136000 kuna godišnje, mjesečna plača ispada oko 12300 kuna.

veliki farmeri koji od vas ima ovakvu plaču? Dakle budućnost je u malim farmama

Vjerojatno zato što uz minimalno posla imaju, ipak, pristojnu zaradu. Uzme li se u obzir ispodprosječni urod od 5 tona po hektaru i otkupna cijena od 1,50 kuna za kilogram, prihod po hektaru iznosi oko 7500 kuna. S poticajima od 2200 kuna po hektaru to je oko 10.000 kuna, što znači da bi s troškom proizvodnje od oko 5000 kuna po hektaru mogli dobro zaraditi.

Primjerice, dok proizvođač jabuka odradi 700 radnih sati godišnje po hektaru voćnjaka, proizvođač pšenice godišnje po hektaru treba izdvojiti tek dvadesetak sati.

božidare, zar nije ovo bolje - na 13,6 ha zaradiš 136 000 kn i sve to za 270 sati

to je veliki ulog. u mojoj računici ne treba gotovo ništa uložiti

Slažem se sa svim postovima nakon moga .I dalje tvrdim da isplativost neke proizvodnje nije nužno vezana na veličinu gospodarstva . A to što su potrebe jedne obitelji za preživljavanje velike nije problem samo na selu .Baš me zanima koliko je "stručnjaka "iz HPA stvarno vezano za proizvodnju u poljoprivredi?

BOŽIDAR je napisao/la:to je veliki ulog. u mojoj računici ne treba gotovo ništa uložiti

tvoja računica ne štima!!! ako krava daje 10000lit po laktaciji (305dana)onda ne daje super kvalitetu i tele ti sigurno nedaje u tom razdoblju,već ako imaš sreće svakih 18 mjeseci.

rekao sam da sam podatke prikupio od hpa (bivše savjetodavne službe)
na temelju takvih govorancija sam napravio i štalu za 40 krava.



Samo mi nije jasno zašto mi je ta štala sada prazna

krava se može oteliti nakon godinu dana! Teoretski moja računica štima!

čini mi se da je krmni stol prenizak,nemože krava jest naglavačke

mačor je napisao/la:čini mi se da je krmni stol prenizak,nemože krava jest naglavačke

¸
krava obično pase sa zemlje, ili ne?
kod mene je krmni stol 20 centimetara viši od blatnog hodnika. Štala je tehnički jako dobro izvedena, proizvodnja
po kravi je bila 6-8000 litara mlijeka

Zašto si prestao sa proizvodnjom?

uglavnom zbog veterinara, i male zarade

Ako si trebal dobrog veterinara imamo mi odličnog. Zarada je priča za sebe.

BOŽIDAR je napisao/la:ovako pokupio sam neke podatke uglavnom od HPA bivša savjetodavna služba
ako imaš recimo 4 krave koje daju po 10000 litara mlijeka u laktaciji mlijeko bude izvrsne kvalitete pa je plaćeno 3 kn još dobiješ 4 teleta, za jednu kravu trebaš oko hektar zemlje pa ovih 4 hektara možeš ladno obraditi malim fercom i nekakvim starim priključcima (troškova obrade zemlje gotovo da ni nema).
dakle za mlijeko godišnje dobiješ oko 120000 kuna plus telci 16000 kuna ukupno 136000 kuna godišnje, mjesečna plača ispada oko 12300 kuna.

veliki farmeri koji od vas ima ovakvu plaču? Dakle budućnost je u malim farmama

koliko ja vidim samo mali tj ljudi koji drza od 5-15krava zive bolje od ovih sa farmama, em nemaju kredita ni kune, imaju dosta hrane za svoju stoku telad prodaju ili utove nekog bika

uglavnom ne moraju ni imat tako visko ku proizvodnju po kravi dovoljno je i 6000-7000l po kravi godisnje i tu opet imaju zaradu

Ko nema kredita može živit i sa 10 i 50 krava. Puno ljudi dignu kredit za staju i svu mehanizaciju, pokupuju novo, odgode su do 2 godine i kad krene otplata onda su problemi, mlijekoje plaćeno tako kako je, ali ne dovoljno da financira velike kredite i onda dolazi do problema...

Bolje je krenut sa par krava i postepeno se povečavat bez kredita nego odmah 50 krava i par milijuna kredita i za par godina si propao (večina ne svi).

evo ima još dio 2. i dio3
ma čovjek je napisao baš sve kako je

http://www.agroklub.com/kolumna/prijevara-no-3-izgradnja-staja-za-mlijecne-krave-uz-pomoc-drzave/5593/

U temi Referendumom o poljoprivrednim zakonima , napisao sam o promašajima Beograda 1945 i modelu seljačkih imanja do 10 ha ! Većina obitelji to nije imala jer smo u selima imali populacijski maksimum od 1941 do 1950 g. Od 1945 g. odvija se proces izumiranja malih farmi na način da su obitelji u selima ostavljale zemlju i selile u grad ili u inozemstvo ! Roditelji su u velikom broju sa prihodom od obrade zemlje pomogli da djeca napuste selo !Sada imamo staračka domaćinstva , dio domaćinstava u kojim postoje prihodi izvan poljoprivrede + prihodi od zemlje ! Sa malim farmama mi ne možemo osigurati proizvodnju mlijeka , mesa ...Budućnost je kombinacija , gdje je prednost na strani većih kao jedinim ili većinskim izvorom prihoda , ali ne sa ovakvim uvjetima ; skupim kreditima , velikim ulaznim troškovima pri obradi zemlje ,promašenim zakupom za državnu zemlju , odnosom vlasti , ponašanjem otkupljivača itd .

U temi Referendumom o poljoprivrednim zakonima , napisao sam o promašajima Beograda 1945 i modelu seljačkih imanja do 10 ha ! Većina obitelji to nije imala jer smo u selima imali populacijski maksimum od 1941 do 1950 g. Od 1945 g. odvija se proces izumiranja malih farmi na način da su obitelji u selima ostavljale zemlju i selile u grad ili u inozemstvo ! Roditelji su u velikom broju sa prihodom od obrade zemlje pomogli da djeca napuste selo !Sada imamo staračka domaćinstva , dio domaćinstava u kojim postoje prihodi izvan poljoprivrede + prihodi od zemlje ! Sa malim farmama mi ne možemo osigurati proizvodnju mlijeka , mesa ...Budućnost je kombinacija , gdje je prednost na strani većih kao jedinim ili većinskim izvorom prihoda , ali ne sa ovakvim uvjetima ; skupim kreditima , velikim ulaznim troškovima pri obradi zemlje ,promašenim zakupom za državnu zemlju , odnosom vlasti , ponašanjem otkupljivača itd .