Poljoprivreda: Budućnost Malih Farmi

Kroz stoljeća, ekonomisti iz kapitalističkih i socijalističkih zemalja samouvjereno i oduševljeno predviđaju izumiranje malih obiteljskih farmi.

Kolika je težina i ozbiljnost tih predviđanja. Ista kao dugoročna metereološka prognoza, ekonomska prognoza kriza kroz povjest (niti jedna nije egzaktno predvidjela dešeno), nostradamusove tlapnje...

Male poljoprivrednike, farmere po konvencionalnoj mudrosti očekuje isto ono što je zadesilo i dinosauruse.

A što je to mali poljoprivrednik. Što je to mala farma. Što se to zadesilo dinosaurusima

Milijarde ljudi su bez hrane jer su im industrijske monokulture otele sredstva za život, poljoprivredu i pravo na hranu kroz odluke globalnog kapitala donešene iza zatvorenih vrata.

Afrika je gladna valjda od vremena kad je Sahara bila pošumljena. Slavonija je bila gladna sve do 18. st i reformi Marije Terezije. Jasno je da svjetske sile upliću svoje prste i u globalnu politiku hrane kao sredstvo svoje dominacije, ali još uvijek je mikroklima i gustoća naseljenosti dominantni faktor za glad u nekim područjima.

Po modernoj poljoprivrednoj nauci i politici, mala poljoprivredna imanja nisu iskoristiva, produktivna i
efikasna.

Sasvim točno, ali još uvijek nitko ne tvrdi da te farme nisu održive.

Međutim, u stvarnosti, potpuno suprotno od uvriježenih mišljenja koja su nam usadili u glave, male farme su multifunkcionalne, produktivnije i efikasnije od velikih farmi, te više doprinose ekonomskom razvoju od velikih poljoprivrednih imanja.

Male farme svakako imaju svojih vrijednosti, ali to se ne može baš apostrofirati proizvodnošću nego ponajviše u socijalnom i kulturološkom smislu. Srećom, u nas male farme još uvijek proizvode toliko da mogu kontrirati pomahnitalim tajkunima koji još uvijek rade po principima prvobitnog kapitalizma...

Mali poljoprivrednici bolje upravljaju prirodnim resursima, održavaju bioraznolikost i sigurno čuvaju budućnost održivosti poljoprivredne proizvodnje.

Sa ovim bih se složio, ali nije to uvijek postignutom sviješću i dobrom voljom farmera nego naprosto načinom i ciljem egzistiranja tih farmi

Iznureni industrijalizacijom, građani su sada gladni tradicionalnih metoda proizvodnje i raznolikosti u hranidbenom sustavu.

Kad takav pokret dosegne neku kritičnu masu, zasigurno će i veliki farmeri promjeniti ploču i pronaći nove načine rada. Veliki su oni i u tim mogućnostima

Ako su male farme vrijedne očuvanja, ako doista model malih farmi ruralnog razvoja ima više smisla od onog velikih razmjera, mehaniziranog, kemijski intenzivnog, dominiranog modelom velikih multinacionalnih korporacija iz kojeg su prave društvene potrebe i vrijednosti isključene kroz "biznis kao i uobičajeno", onda je stigao trenutak za akciju.

Mormonizacija? Ne, hvala.

Rezime: I ja sam mali farmer koji generalno podržavam poantu ovog teksta, ali isto tako sam protiv teorija zavjera koji se daju iščitati iz ovakvih tekstova.

Pa zar cijeli svijetski poredak ne funkcionira upravo po načelima teorije zavjerstva

slazem se s paorom, al ja mislim da male farme(koje god to bile) nikad nece izumrijet, kao da na zapadu nema farmi sa 10-20 krava ili bikova, jer se jako puno ljudi bavi s tim i zivi od toga ali ne samo to vec ljudi jednostvano vole to radit a i nemaju puno izbora da bi tako lako odustali od neceg sto stvaraju cijeli zivot. Kod mene u selu ima ljudi koji su stariji od 70 godina i jos uvijek imaju krave(5,6-10 nebitno) i kad ih ljudi pitaju zasto to sve ne prodaju i uzivaju u starosti, oni jednostavno kazu da je to njihov nacin zivota i da ce to radit dok god mogu, cak ni sad kad im nece davat poticaje nece odustajat

O.P.G. Kovač je napisao/la:Pa zar cijeli svijetski poredak ne funkcionira upravo po načelima teorije zavjerstva

Svakom se isto piše, onom koji vjeruje i onom koji ne vjeruje u te teorije. Samo to je meni dovoljan indikator o značaju i funkcioniranju tih zavjera.

Aktualna zavjera u nas je ona o uvozničkom lobiju. Ma hajte molim vas. Pa tko će zabraniti trgovcu uvozniku da uveze robu koja je jeftinija i pristupačnija vani i još uz to ju može dobro prodati doma. Čisto ekonomsko poslovanje i ništa više. Problem je u zakonima i regulama koje su neki donijeli i ti su protiv kojih se treba dići glas i boriti. Riba uvijek smrdi od glave.

Mislim da su općenito teorije zavjere smišljene da se odvrati pozornost od bitnih stvari, treba biti realan. Uvoznički lobi postoje samo zato što nema sposobnosti da se lokalno proizvede jednaki proizvod koji bi cijenom i kvalitetom mogao konkurirati uvoznom proizvodu. Tako se i poduzetnici uvijek prije odlučuju za trgovinu - uvoz koji je tehnološki puno jednostavniji, nego proizvodnja koja zahtjeva puno veća ulaganja u opremu, tehnologiju, znanje (ljude). Trgovac je u puno komotnijem položaju na tržištu, jer on naručuje robe koliko može prodati, dok proizvođači obično moraju planirati proizvodnju godin(ama)u unaprijed. Naročito je teško pokrenuti proizvodnju kada ti natovare razne - nazovi eko standarde, a zapravo radi se o nizu administrativnih prepreka koje kada jednom preskočiš nikada te uglavnom ništa više ne pita. I tako se svi čudimo kada se uvoze i najjednostavniji proizvodi koji se kao kod nas ne mogu proizvesti. A da riba smrdi od glave to stoji, ali mislim da se ovdje radi o smradu nesposobnosti i neimanja ideje kako uopće država treba izgledati i što su osnovne funkcije države, osim perifernih ideja uhljebljenja u državnom aparatu svojih bližih suradnika i srodnika.

Gdje nam je budućnost kada dižemo poljoprivredne kredite koji su od interesa za cijelu državu ( jer kažu ako imamo stabilnog seljaka onda imamo i stabilnu državu ... dalje kažu da piramida počima od temelja koji je duboko u pijesku i ne vidi se ali tu je i drži cijelu strukturu na sebi ) sa kamatama od 9 i više posto ( prvi primjer sam ja i moje ulaganje u mehanizaciju ) dok ta ista banka 200 km zapadno ili istočno u Srbiji ako želite daje taj isti kredit sa 2.5 % kamatnom stopom na 5 godina otplate i počekom od jedne godine ? Dajte samo radi fore bacite računicu koliko investicija od 100.000 € košta mene a koliko recimo farmera iz Srbije i sve će vam biti jasno . Od početka se radi o tome da se naša poljoprivreda učini nekonkurentna u odnosu na bilo koju poljoprivrednu proizvodnju iz zemalja u okruženju ... bila ta zemlja Srbija sa puno kvalitetnih obradivih površina ili pak BiH ili Slovenija koja je u lošijem položaju od HR po pitanju poljoprivrednih bogatstava .

Zaključak :
Bez kredita smo nigdje a sa njim tamo gdje oni žele !
NO CONTEST !
Tu smo da pušimo i nema nam druge .

Čuj Pingo ,teoretski može biti da je kamata na kredit (za traktor) niža u Srbiji, ali ja baš nekako ne vjerujem u to. Možda se to skoro promjeni jer će potražnja za kreditima pasti (radi krize), ali to ionako neće pomoći onima koji su kredite uzeli prije.

Read and weep Fidelito , read and weep ...

http://poljoinfo.com/proizvodaci/new-holland-198/105/

mislio si na ovo?

quote: 'Traktor je kupljen na kredit na 5.5 godina kod Procredit banke sa godinu dana grace perioda. Ukupna kamata na celokupan period je 14% ( 2.5 % godisnje ). Iskoristili smo pomoc ministarstva koje finansira 40% kamate na nove traktore. PDV cemo dobiti nazad jer smo u sistemu.'

Možda je istina, a možda i nije, ali tko obračunava kamatu na 5.5 godina? Kamata se obračunava na godišnjoj razini (tako da se krediti mogu usporediti), zatim - ti to bolje znaš jer si dizao više puta kredit - postoje dva obračuna kamata (niži 'za rekalmu' i realni koji zapravo plaćamo). U počeku plaćaš punu kamatu. I nije jasno da li je tih navodnih 2.5% sa subvencijom ministarstva ili se ta subvencija dodaje na tu (navodnu) kamatu. Na kraju krajeva, nije da se brinem oko toga da je netko platio premalu kamatu, dabogda mu banka uzela što manje kao i svima nama, ali treba biti realan... a tko zna možda je to sve i istina....

U pravilu imaju manju kamatnu stopu nego mi i to bez ove pomoći od ministarstva . Na sajmu u NS traktori su bili ukrašeni propagandnim porukama o kamatama i nigdje nisam vidio kamatnu stopu veću od 5 % .

Ma to ti je isto kao kod nas, kamatna stopa u reklami je tolika, a efektivna kamatna stopa je viša (to je ono napisano malim slovima negdje na dnu reklame). Možda je manja potražnja za kreditima, ili su zahtjevniji kod osiguranja kredita, možda i proizvođači imaju neki dogovor sa bankom da se dade manja kamata, samo da se proda, jedino što priznam da ako daju subvenciju kamatne stope 40%, onda je to manja kamatna stopa, ali ipak je to znatno manja subvencija od naše koja pokriva (manje-više) cijelu kamatu. Tako je case prodavao strojeve u zap. Europi krajem 80-tih, uvijek su ih pratili povoljni krediti, ali bi pošteno gulili na rezervnim dijelovima. Lijep je novi NH, ali ipak se nekako ne bih za njega odlučio. Bilo je par novih NH traktora u okolici i ljudi nisu bili zadovoljni sa njima (sa onima većih snaga više od 120 Ks unazad pet-deset godina). Problemi sa mjenjačima, i mnogim drugim stvarima, a opet to bi trebali biti nasljednici fiata i forda koji su svojevremeno bili jako dobri traktori. Opet premalo traktora je bilo u upotrebi da bi nešto moglo sa sigurnošću reći. I nema dobre podrške (barem ja ne znam za nijednu firmu koja to ozbiljno radi).
A što se tiće kamate, mislim da će ona biti u blagom opadanju u bankama kod nas jer će se znatno manje trošiti u bližoj budućnosti. Kome nije jasno kolika je razlika u 1% kamate napravi slijedeće: prilikom uzimanja kredita, naročito dugoročnih (obično su to stambeni krediti ili veće investicije) uzmi kamatni kalkulator i izračunaš koliko efektivno ukupno (sve rate zbroji) vratiš novaca sa tim jednim postotkom kamate više ili manje. Ili koju godinu otplate više ili manje. Ili varijanta bez/sa počeka. Kada shvatiš koliko novca dobiješ na ruke i koliko moraš vratiti malo se oči otvore. Zato banke 'širokogrudno' nude poček na godinu ili čak više, jer u tom periodu plaćaš kamatu na ukupni iznos novca. i nije to zapravo nikakav poček, jer te nitko ne čeka, nego dobra žetva za banku tih godinu-dvije.

Fidelito! kod mene u bosni nije baš tako kako ti kažeš da će kamate zbog potražnje ili nepotražnje padati .Sad su trenutno kamatne stope 12%mislim da banke rade skupa sa vladajućim strukturama bilo to na lokalnoj razini ili pak na većoj razini .Kad politika odluči neke stvari pokrenuti banka ih podržava ,tako da su kamate na poljoprivredne kredite prije par godina bile i 4% jasno sa subvencioniranjem županijske uprave .i normalna stvar da je u to vrijeme bila velika potražnja za kreditnim sredstvima ,sad kako stvari stoje ,nitko nije lud da uzima takve lihvarske kredite.

I kod nas je bilo tako prije desetak godina, kamate su bile znatno više, zapravo su još uvijek osjetno više nego u Austriji ili Njemačkoj, ali vjerovatno niže nego u Bosni. Kako sam već rekao to je poveznao sa mnogim stvarima, a uglavnom sa pravnim i ekonomskim uređenjem države. Nego, načuo sam da postoji arapska banka u Bosni koja ne naplaćuje kamatu na kredite, nego radi po šerijatskom zakonu. Da li znaš bilo što o tome? To mi se čini zanimljivo.

Fidelito je napisao/la:I kod nas je bilo tako prije desetak godina, kamate su bile znatno više, zapravo su još uvijek osjetno više nego u Austriji ili Njemačkoj, ali vjerovatno niže nego u Bosni. Kako sam već rekao to je poveznao sa mnogim stvarima, a uglavnom sa pravnim i ekonomskim uređenjem države. Nego, načuo sam da postoji arapska banka u Bosni koja ne naplaćuje kamatu na kredite, nego radi po šerijatskom zakonu. Da li znaš bilo što o tome? To mi se čini zanimljivo.

Zanimljivo , Neznam za arapske banke s obzirom da živim na području gdje je većinski hrvatski živalj .Moguće da postoje ali na području gdje je većinski bošnjački narod .Ako što saznam budem javio .Ma mi živimo u konpliciranoj državi ,zato ja volim reći da Livno nije ni Bosna a ni hercegovina već ono slovo I između BH.

Da! postoje arapske banke na području BiH ali samo u pomenutim entitetima ,i da, dodijeljuju kreditna sredstva bez kamata ,ali su i oni stopirali svoje aranžmane zbog krize

I da prostis vjerojatno prije odobrenja kredita moras skinuti gace da ti vide onu stvar ....

Smiljane, ne znam zašto, al imam osjećaj da si nekako u pravu.

Fidelito je napisao/la: A da riba smrdi od glave to stoji, ali mislim da se ovdje radi o smradu nesposobnosti i neimanja ideje kako uopće država treba izgledati i što su osnovne funkcije države, osim perifernih ideja uhljebljenja u državnom aparatu svojih bližih suradnika i srodnika.

MISLIM DA JE OVo bit problema kod nas! problem je u nedostatku znanja. da naši na vrhu znaju raditi svoj posao zaradili bi oni i za nas a ostalo bi i njima! ali mi smo zemlja neznanja! pogledajte samo našu inteligenciju akademike i intelektualce to po meni i nije akademska zajednica ( čast iznimkama ). ovakva previranja, rat , pretvorba, kriza a njih nigdje! više su ovi naši razjedinjeni pjevači napravili u svemu od njih ( oni se makar skupe i otpjevaju nekom nešto za badava i tako daju podršku ) a oni bi trebali voditi zajednicu! doktora u politici koliko hoćeš, moš mislit kakav je kvalitetan doktor bio kad dalje traži kruha! pogledajte sam kakve zakone pišu, kako reguliraju prometnice ( svako u svm mjestu kad se okrene ima primjera koliko hoćeš ) kakve knjige serviraju klincima i kako su pisane! tako ne rade ljudi koji znaju raditi svoj posao tako rade kampanjci i neznalice koji prepisuju od nekog i naravno kad prepisuješ praviš i greške koje su nakraju i smješne a u državnim poslovima takve greške ispadnu sa trgičnim posljedicama ). a samo se okrenite oko sebe i napravite inventuru tko su nam direktori i gradonačelnici, saborski zstupnici i da li ste mislili da će od tih ljudi ( kolega sa kojima ste išli u školu, odrastali ) ikada išta biti ( čast iznimkama ) a oni danas žare i pale. pa većina nezna dobro organizirati ni put na more a kamoli voditi državu! kad malo pogledam oko sebe još se dobro i držimo ko nas vodi!

fidelito u svakom slučaju slično razmišljamo a što se tiče dugoročnijih kredita ( 10 i više g. ) kad se raspitujem o kreditu apsolutno me ne zanimaju njihovi trikovi sa stopama. ako dižem 100.000,00 kn pitam koliko vam moram vratiti za npr. 20g. i obično ti dugoročni krediti ispadnu 1/2 ( dobiš 10 vratiš 20 ) ako imaš sreće da ti ne uleti ovakva kriza jer se svi obično vežu za stranu valutu! a onda vau! mislim da je ludost na ovim prostorima ulaziti u dugoročne kredite jer mi svakih 20g. rušimo sistem iz temelja i rizici su preveliki! to si mogu dozvoliti zaposleni u državnim službama i ko ima "zaleđinu"! iako bez dobrih kredita nema ni brzog napretka!

u svoju obranu obično kažu da političar ne mora biti stručnjak, on je samo koordinator, bla, bla, međutim kad se ta silna nestručnost (neznanje, nesposobnost) multiciplira i udruži sa drugim temeljnim uzrokom stanja, a to je neodgovornost, onda dobivamo to što imamo

međutim, nije sve do političara...moj študent upravo priprema jedan od najvažnijih ispita -"Žitarice" i gledam powerpoint (autor je profesrica sa faksa) s kojeg nešto uči - "Žetva tritikala se ne smije odlagati nakon zriobe zbog opasnosti od osipanja...". vidim još nebuloza, ali ova mi je najbolja...koliko će samo ona generacija poučiti...

Smiljan je napisao/la:I da prostis vjerojatno prije odobrenja kredita moras skinuti gace da ti vide onu stvar ....

...jedan primjer iz prakse o rentabilnosti malih farmi...
...poznanik mi ima farmu sa 80-ak muznih holstein krava + junad + telad...ubiše ga otkupna cijena mlijeka, kredit za traktor itd., ukratko; totalno u "banani"...pred bankrotom...
...e sad, prije dvadesetak godina njegov otac imao je svega 10-ak krava...i to simentalaca...imali su štand sa malim laktofrizom na lokalnoj tržnici i svaki dan prodavali mlijeko u rinfuzi za gotovinu na malo...i nešto malo sira i vrhnja...i funkcioniralo sve samo tako...onda došle povoljne cijene mlijeka na otkupu, razmišljanje: "Nećemo se zezat svako jutro i večer na tržnici, lijepo ti sve odvezu iz dvorišta."
I proširili proizvodnu i...

...danas uzeo papir i izračunao da bi opet sa tim starim sistemom svakodnevne maloprodaje na tržnici i daleko manjim brojem krava od ovog koji sada ima zarađivao puno bolje...
...btw. i ja svoje voće plasiram na nekoliko tržnica i iako je napornije imam jako dobre financijske rezultate...
...jasno mi je da to ne mogu niti žele svi, ali svaki dan imam gotovinu u rukama...a kredita nemam...

mislim da je to ispravno razmišljanje. Problem je što ljudi žele biti strojevi-raditi samo jedan posao i dobro zarađivati. Toga više nema.

bogami istina .....ima jedan u selu tu 20 krava i svako jutro na plac vozi ženu i dobro mu ide ima već svoje mušterije i gotovina je na ruci ....
mi imamo 2 krave i isto imamo nekaj svojih mušterija ali nema nekog prevelikog interesa za još kojom kravom

...čuj, Mata, problem je u takvoj proizvodnji naći nekakav optimum...činjenica jest da je 2 krave premalo, a opet da je nekoliko desetaka previše...
...a ovisi i koliko blizu su ti tržnice i je li riječ o npr. nekom manjem gradiću ili velikom gradu kao Zagreb, Osijek i sl. ...
...i o tome radiš li u nekoj firmi ili živiš samo od toga...
...i o još cijelom nizu faktora...no, gotovina je gotovina

a tu si u pravu u svemu kaj si naveo doduše mi ne idemo na plac mi prodajemo doma ..... a i ne živimo baš od toga to je ono nešto za vlastite potrebe a večinom držimo zbog tih mušterija kaj su prije dok je još baka radila sireve i vozila mlijeko ....ali opet dobro dođe ta gotovina uz sve ovo kaj se još radi