Analiza tla

Jel možda ovaj?
http://www.njuskalo.hr/sjetva-zetva-berba/digitalni-analizator-tla-gt-ph-dusik-fosfor-kalij-trzistu-oglas-13046154

@ angus, najljepša hvala i od mene.

iwanho da taj ..

dali ima tko takav analizator kao što je stavio u linku rođo iwanho ja i dalje sam hendikepiran po pitanju postavljanja linkova ..očito nekom nije stalo da budem tu dugo

Pa ako ga ima neka kaže koju pametnu koliko to vrijedi uzimati ..ali čim stigne ide na provjeru jedan uzorak nakon ispitivanja s njim isti šaljem ponovo u zavod za tlo pa da vidim koliko je točan a ako i bude odstupanja znat ču otprilike kolika su pa ču tako dodavati ili oduzimati tu razliku ako je uopće bude  ..joj ima samo da mjerim cijelom valpovu i okolici  kad stigne naravno za pare jedan uzorak s preporukom za gnojidbu iznositi će 382,11 kn s pdv

Gle, ja se ne bi obaziral na točnost P i K. Kaj se ne iskoristi jedne godine, ostane za drugu. Jedino N je važan jer se ispire.
Jesi li se možda interesiral za cijenu dodatnih ampula. Da ne bi slučajno bilo kak se veli u Srbiji: "Skuplja pita nego tepsija".

Za tu cijenu možeš dolaziti kod mene 2x godišnje analizirat. Put je naravno ukljućen u cijenu.

pazi svakava sranja sam u životu kupio pa ču sad i ovo ...ja sam rođo kulak i radim svojih 423,5 ha tako da je je meni puno love dati ovim lopvima iz zavoda za tlo da mi vele koliko da bacim jer i da mi kažu toliko i toliko ja opet ne bih toliko bacio jer je ekonomski ne isplativo kako bi rekla naša ravnateljica iz NMK g grospić tu nema ekonomske računice ... i da ko mi garantira da su baš ti njihovi nalazi točni ..stoga svj ti hvala rođo na ovom kvalitenom objašnjenju isplativosti moje nove investicije

ludvig_II je napisao/la:pazi svakava sranja sam u životu kupio pa ču sad i ovo ...ja sam rođo kulak i radim svojih 423,5 ha tako da je je meni puno love dati ovim lopvima iz zavoda za tlo da mi vele koliko da bacim jer i da mi kažu toliko i toliko ja opet ne bih toliko bacio jer je ekonomski ne isplativo kako bi rekla naša ravnateljica iz NMK  g grospić tu nema ekonomske računice  ... i da ko mi garantira da su baš ti njihovi nalazi točni ..stoga svj ti hvala  rođo na ovom kvalitenom objašnjenju isplativosti moje nove investicije

Krivo gledaš na situaciju, Ludviže. Analiza je potrebna da se utvrdi opće stanje tla i potencijalni veliki disbalansi (i pokušati ih ispraviti). I onda prema tome radiš odgovarajuće poteze. Na primjer analizom ti utvrde kiselost pH 4. Nakon te informacije ne preostaje ti ništa drugo nego kalcizacija - jer sve ostalo prije kalcizacije ima relativno malo smisla. Ulagati u nekakvu gnojidbu u tlo pri toj kiselosti vjerovatno nema velikog smisla. Možda treba razmisliti kako nahraniti biljke i izbjeći tlo (folijarna prihrana). Također kada znaš da imaš kisela tla možda valja razmisliti o promjeni kulture. Ako znaš da imaš tlo sa niskim kapacitretom prijema hranjiva (izmjene kationa, KIK) onda znaš da nemaš mogućnosti skladištenja gnojiva u tlu i sukladno tome radiš odgovarajuće poteze (recimo folijarna prihrana, ali planirana - a ne tek kada zaškripi, onda je kasno). Kada znaš barem otrpilike stanje tla puno lakše je pronaći otpimalnu razinu ulaganja, tako da maksimaliziraš svoj profit od prinosa. A od profita se živi.

Ugalvnom analiza tla može biti veoma koristan alat u proizvodnji, samo moraš znati pročitati, izvući odgovarajuće zaključke i donositi na osnovu nje prave odluke.

sve je to moj fideliću  lijepo i ja uvažavam i štujem tvoje doktorske teze ali brate rođeni te teze u teoriji ili u praksi znaju biti  sasvim  drugačija da ne kažem kontradiktorna ... znam vamo puno njih koji su uložili i radili po tvom doktorskom modelu pa su kad podvučemo crtu i s 50% višim prinosom od mog isti su vjeruj mi u  puno goroj situaciji po pitanu profita od mene ...tako da sve u životu je relativno i  o tome bi se dalo podosta podiskutirati ..a jesam načitan i književno pismen u 3pm ...tako pusti priče snježana

ludvig_II je napisao/la:sve je to moj fideliću  lijepo i ja uvažavam i štujem tvoje doktorske teze ali brate rođeni u teoriji ili u praksi stvari znaju biti  sasvim  drugačija ... znam vamo puno njih koji su uložili i radili po tvom modelu pa su kad podvučemo crtu s 50% višim prinosom u puno goroj situaciji po pitanu profita od mene ...tako da sve u životu je relativno i  o tome bi se dalo podosta podiskutirati ..a jesam načitan i književno pismen u 3pm ...tako pusti priče snježana

Cijelo umijeće svodi se na to da uspiješ efikasno povezati teoriju i praksu i da u tome ostvariš nekakvu materijalnu korist za sebe. Bez toga sve knjige i teorije malo vrijede, kao i sva životna praksa. Tako, na primjer, ja sam uvjeren da ljudi koji imaju veliko teoretsko znanje možda i mogu dati savjet, ali on malo vrijedi ako taj savjet nije u skladu sa ekonomijom ili ako ga ne možeš efikasno provesti u praksi. Sa druge strane možeš nastaviti raditi 'po starom', ali onda ćeš vjerovatno ostvarivati rezultate kao i oni koji su radili prije tebe (to se može promijeniti jedino ako se drugi uvijeti promjene što je malo vjerovatno). Jednostavno rečeno ako želiš nekakvu promjenu onda najčešće moraš i sam nešto pokušati promijeniti u načinu rada. A s obzirom na dinamičnu prirodu svijeta oko nas - ako želiš biti uspješan -samo promjena je stalna.

fidel a znaš što i tko je krivac za naše neuspjele uspjehe povezivanje struke i stvarnoga života .... povoljna ili nepovoljna klima ,utjecaj klime tj odnos padalina i sunčanih dana je veliki faktor u našem poslu ona je ta koja povezuje ili razara teoriju i praksu u našem poslovanju .... pošto nam je klima zadnjih par godina klimava tako smo i mi danas na klimavim nogama


naravno da želim biti uspješan ali isto tako ne želim biti naivan i nasjedati na te ekonomsko - lobističko - utopiskim  forama određenih kuča (petrokemija , proizvođaći zaštite, sjemnarske kuće i sl) kao u poljoprivredi je veliko ulaganje = veliki profit to su za mene notorne laži i zavjere istih u svemu treba biti umjeren  ..koji bi ga i mrtvoj majci metili da mogu da prodaju svoj tvz super proizvod za super prinos ...e bogami to kod mene ne pali .... ja bolje učim na tuđim greškama nego na svojima  ...e pa nije pege siso veslo ovaj hoću reći  ludvig

Ali dobro svatko od nas vidi svijet drugačije  stoga neka radi onako kako misli da mu je najbolje ili ?

sad kad stigne mjerač pa kad izmjerim pum k... viška NPK I  prenenormalan PH pa kad odlučim da pojačam ovo dosadašnje mini niš ne bacanje gnojiva biće para ko šodera

ludvig_II je napisao/la:fidel a znaš što i tko je krivac za naše neuspjele uspjehe povezivanje struke i stvarnoga života .... povoljna ili nepovoljna klima je veliki faktor u našem poslu ona je ta koja povezuje ili razara teoriju i praksu u našem poslovanju .... pošto nam je klima zadnjih par godina klimava tako smo i mi danas na klimavim nogama


naravno da želim biti uspješan ali isto tako ne želim biti naivan i nasjedati na te ekonomsko - lobističko - utopiskim  forama određenih kuča (petrokemija , proizvođaći zaštite, sjemnarske kuće i sl) kao u poljoprivredi je veliko ulaganje = veliki profit to su za mene notorne laži i zavjere istih u svemu treba biti umjeren  ..koji bi ga i mrtvoj majci metili da mogu da prodaju svoj tvz super proizvod za super prinos ...e bogami to kod mene ne pali .... ja bolje učim na tuđim greškama nego na svojima  ...e pa nije pege siso veslo ovaj hoću reći  ludvig

Ali dobro svatko od nas vidi svijet drugačije  stoga neka radi onako kako misli da mu je najbolje ili ?

sad kad stigne mjerač pa kad izmjerim pum k... viška NPK I  prenenormalan PH pa kad odlučim da pojačam ovo dosadašnje mini niš ne bacanje gnojiva biće para ko šodera

Klimatski uvijeti su svima manje-više isti a nisu svi jedanko (ne)uspješni u proizvodnji. Ima tu puno više čimbenika u igri, to je dokaz da nije samo klima odlučujući čimbenik.

Ja ne mislim da treba slijepo vjerovati proizvođačima sredstava i trgovcima istih. Žao mi je ako si to isčitao iz mojih postova, jer moje razmišljanje daleko je od toga. Kada promoviraju svoje proizvode proizvođači i trgovci sredstvima imaju zadatak da ti to uvale jer kada mi to kupimo - onda oni profitiraju. Mene interesira što će to sredstvo učini za mene osobno, a ne što će učiniti za proizvođače sredstava. Daleko od toga da sve što se nudi odmah treba kupiti. A nudi se zaista sve i svašta. Neke stvari koje se nude čak i imaju svoj smisao i odrade kako se rekalmira. Samo treba znati odabrati. Vezano na ovu temu skovan je čak jedan novi (kod nas slabopoznati) izraz:

Agronomizer - verb or noun

Definition - An agronomist that maximizes net profit for the crop inputs dealer and not the farmer.

Prijevod:

Agronomizer - agronom koji maksimalizira profit za trgovce repromaterijalom umjesto za farmera

Vidiš to što si ti (ispravno) primjetio da ti neki pokušavaju uvaliti nešto što ti zapravo i ne treba - ne dešava se samo tebi, nama ovdje. I drugi su to okusili prije nas, a bitno je samo ne nasjesti na priču.
Otpimalnu razinu i način ulaganja u proizvodnju svatko mora otrkiti sam (za sebe i svoju proizvodnju). Nema tu univerzalnog recepta, makar ima dobrih generalnih smjernica. Otpimalna razina je ona prilikom koje ostvariš najveći povrat uloženog novca kod sebe u svojim uvijetima proizvodnje i tržišta. Nije to svima isto jer se uvijeti mogu jako razlikovati. Klimatski i drugi čimbenici isto tako stalno se mijenjaju i traže stalnu prilagodbu. Vjerovati raznim 'agronomizerima' - neće nas (nego neke druge) odvesti u bolje (bogatije) sutra, ali isto tako i ne treba bježati od novih stvari ako ti se one čine perspektivne, ako se pokažu dobre. No o perspektivi treba znati odlučivati. Dakako, možeš i učiti na tuđem iskustvu, ali iz prakse znam da ljudi nisu baš uvijek iskreni kada pričaju o svojim prinosima (potrošnji goriva njihovih traktora, pameti svoje djece i tako to ima dosta takvih tema).... čest je slučaj da ljudi razmišljaju ako je meni crkla - krava neka crke i drugima. Valda se boje da ne ispadnu neuki ili prevareni, a to onda izaziva neke druge posljedice.

Čekaj kad ovo kažeš u svom gore postu citiram Otpimalna razina je ona prilikom koje ostvariš najveći povrat uloženog novca kod sebe u svojim uvijetima proizvodnje i tržišta logičnije bi po meni bilo danas imati tj težiti globalno ka manjim prinosima i manjim ulaganjima time bi po meni bilo manje roba na tržištu što dalje inplicira da nema stvaranja viškova koji nam ruše cijenu a s druge manje prinose bi kompenzirali sigurnim otkupom večom i sigurnijom cijenom  te manjim troškovima od ulaganja u repromaterijal do manjom amortizacijom strojeva i sl ...zar to globalno ne bih bio logičniji naš  slijed od ove samoubilačke borbe za što veče prinose koje nama  serviraju razni lobiji uz pomoč  struka koje gledaju samo sebe i  donose nam  samo zlo (zasičenje tržišta ,viškovi ,te mali cijena i nesiguran otkup).... razmislimo malo što je bolje za nas .

ludvig_II je napisao/la:Čekaj kad ovo kažeš u svom gore postu citiram Otpimalna razina je ona prilikom koje ostvariš najveći povrat uloženog novca kod sebe u svojim uvijetima proizvodnje i tržišta logičnije bi po meni bilo danas imati tj težiti globalno ka manjim prinosima i manjim ulaganjima time bi po meni bilo manje roba na tržištu što dalje inplicira da  nema stvaranja viškova koji nam ruše cijenu a s druge manje prinose bi kompenzirali sigurnim otkupom večom i sigurnijom cijenom  te manjim troškovima od ulaganja u repromaterijal do manjom amortizacijom strojeva i sl ...zar to globalno ne bih bio logičniji naš  slijed od ove samoubilačke borbe za što veče prinose koje nama  serviraju razni lobiji uz pomoč  struka koje gledaju samo sebe i  donose nam  samo zlo (zasičenje tržišta ,viškovi ,te mali cijena i nesiguran otkup).... razmislimo malo što je bolje za nas .

Da bi 'krojio' globalnu politiku moraš imati dokazano uspješnu osobnu politiku i, na primjer, od paora postati kulak samo zahvaljujući svojoj politici i znanju, a da istovremeno svi oko tebe u istim uvijetima ostanu ubogi paori (primjenjujući svoje politike).
Zato nemojmo se brinuti za globalne probleme, nego se koncentrirajmo na vlastite probleme i kako ostati na površini plivati (ne potonuti) u ovim vodama u kojima se danas i sada nalazimo. Jer svi se moramo prvenstveno brinuti za sebe, a tek onda za globalne probleme (mir u svijetu i ostalo prepustimo misicama).

Naravno da jurnjava za sve većim prinosom nije sama sebi smisao. Neki možda misle/imaju osjećaj da smo na olimpijadi, ali to svakako nije cilj viskoih prinosa. Jedini (legitimni) cilj je da optimiziraš svoju proizvodnju, pa da ulaganje podesiš tako da ostvariš maksimalni povrat ulaganja kroz prinos. Svako tlo, klima, i drugi uvijeti proizvodnje imaju različite krivulje, negdje samo nesmiješ zaboraviti posijati i ostvariš sasvim pristojan prinos, dok na drugom mjestu taj prinos ne možeš ostavriti ni sa jednim sistemom proizvodnje, kolikogod se trudio i ualgao. Svi mi znamo da imamo bolje i lošije parcele i da unutar jedne parcele prinos nije jednak, makar smo jednako radili cijelu površinu. Zato stvari treba analizirati, ustanoviti prave razloge i stanje stvari pa će onda i optimalna razina ulaganja biti puno jasnija.

Kako da rođo  se ne brinem globalno kad su me sjeb...lokalno  ...pa nikako na zelenu granu ... ma gade mi se ovi tvz stručnjaci s preporukama rokaj gnojiva  toliko pa toliko ,prskaj sto puta s ovim pa s onim koda je sve to badava ,pa svaka budala zna da je to dobro ali kako brate okreneš ne valja ...kad nam sve dobro rodi oni nam metnu malu cijenu i eto opet pušing lizing ..e ove godine mi nije dobro rodilo ali mi nisu ni dali veču cijenu i eto opet pušing i lizing...ma ne znam boli me i duša i glava od te hebene poljoprivrede više  
...i eto veselim se što možemo i mi napokon u stečaj..od sad puno mirnije spavam

odošmo mi u off krivac rođo by fidel

Pege, zar nisi ti imao nekakav pH tester?

ludvig_II je napisao/la:pazi svakava sranja sam u životu kupio pa ču sad i ovo ...ja sam rođo kulak i radim svojih 423,5 ha tako da je je meni puno love dati ovim lopvima iz zavoda za tlo da mi vele koliko da bacim jer i da mi kažu toliko i toliko ja opet ne bih toliko bacio jer je ekonomski ne isplativo kako bi rekla naša ravnateljica iz NMK  g grospić tu nema ekonomske računice  ... i da ko mi garantira da su baš ti njihovi nalazi točni ..stoga svj ti hvala  rođo na ovom kvalitenom objašnjenju isplativosti moje nove investicije

Ne tvrdim ja da investicija nije isplativa, ali kod ocjene isplativosti treba sagledati svako ulaganje s više strana. Barem se meni tak čini. Na velikim ciframa se događaju veće pogreške nego na manjim.
Zahvaljujem na širokom odgovoru koji doduše nije obuhvatil ono osnovno. Znaš li cijenu ampula ili ne znaš?

uređaj za mjerenje pH tla:

https://www.pce-instruments.com/english/measuring-instruments/test-meters/ph-meter-pce-instruments-ph-meter-pce-ph20s-det_56383.htm?_list=kat&_listpos=2

Kod takvih uređaja moraš jako paziti na snodu, stvar se mora kalibrirati u određenim otopinama i sonda se nikada ne smije držati duže vremena na suhom, ako želiš da te posluži. Imaju i zastupnika u HR, ali malo su skuplji nego ovi gore.

Ovaj definitivno izgleda dobro, naspravim onih sa njuškala za 100kn.

Na njivi gdje je prema analizi ph 3,8 ,mjerio sam 4,8.

Fidelito, zahvaljujem.
Upravo si skrenul pažnju na još neke dodatne troškove za koje nisam znal.

Političar, hvala i tebi.
Ovo mi se čini preveliko odstupanje. Pogotovo za mjerenje kiselosti.
Sad me ne čudi povoljna cijena uređaja.

iwanho a meni hvala ništa dobro dobro

Evo stigla pila

[img][/img]

Priprema za probni test točnosti i isplativost uzetog

Znači prvo provjera kiselosti ..uzimamo uzorak zemlje za cvijeće koje je kupla moja mila žena i to made in croatia ...drži se ona mojih zapovjedi da kupujemo samo hrvatsko te na kojoj piše da je kiselost ta i ta ... e sad bumo vidjeli ko tu laže

Evo kako izgleda tablica na zemlji za cvijeće

[img][/img]

[img][/img]

1. Maknite čep sa zelene tube za ispitivanje
2. napunite tubu tlom do prve linije

[img][/img]

3. Pažljivo otvorite zelenu kapsulu i prosipajte prah u tubu

[img][/img]

4. Koristeći kapaljku dodajte vodu ( po mogučnosti destiliranu ) do četvrtine linije

[img][/img]
[img][/img]

5. Začepite tubu i dobro protresite
6. Čekajte dvije minute da se boja razvije

[img][/img]
[img][/img]
[img][/img]

7. Umetnite tubu u optičku komoru za ispitivanje tla

[img][/img]

8. Pritisnite ph gumb

[img][/img]


9. I pod devet rezultat ...e to ču vam malo morgen dati đaba ...znači ko želi saznati rezultat i točnost aparata može dobiti jedino ako uplati na moj žiro račun 50kn +pdv a rezultate šaljem na mail ili pp

Haha jesi dobar..

De reci rezultat, ako je točan i ja ću si kupit takav..?

iwanho je napisao/la:Fidelito, zahvaljujem.
Upravo si skrenul pažnju na još neke dodatne troškove za koje nisam znal.  

Političar, hvala i tebi.
Ovo mi se čini preveliko odstupanje. Pogotovo za mjerenje kiselosti.
Sad me ne čudi povoljna cijena uređaja.

Odsutpanje može biti iz više razloga, sama temperatura, tlo nije ujednačeno ni po dubini niti po površini parcele, način uzimanja uzoraka, tako da ovdje zapravo neznamo koliko je uređaj točan. Možda onaj uređaj u laboratoriju nije bio precizan ili kalibriran....

ludvig_II je napisao/la:iwanho a meni hvala ništa dobro dobro

Zahvalu treba zaslužiti kvalitetnim odgovorom.
Za ovu prezentaciju korištenja uređaja si zaslužil jednu malu zahvalicu koja bu inkorporirana u veliku kad objaviš rezultat testa.  Ali evo ipak već sada jedan mali kaj nebuš mislil da sam škrtac.

Fidelito,
ja sam mislil da si ispital dio uzorka koji si poslal na analizu. Više uzoraka s iste parcele bu vjerojatno dalo različite rezultate, samo jel baš toliko različite?
Ako ispitivanje vrši ovlaštena orgaizacija, onda ne bi trebalo sumnjati u kalibriranost njihovog uređaja.

Jedno malo off pitanje za onog tko zna.
Kak funkcionira multiquote?