Cijena psenice 2009

onda sve stima ali to je na tvojoj zemlji koju sigurno dobro obradjujes te sigurno izvozis staljnjak pa su ti prinosi koje navodis realni, medjutim mi koji radimo na tudjoj zemlji moramo vise ulozit i ne smijemo sijat tavanusu jer onda nista od poticaja a sjemenska psenica je bila nekin 3,30kn/kg

Gledam taj paorov troškovnik i pitam se jesam li onda pozitivan .

Ako njegove troškove uzmem kao očekivane troškove u proizvodnji a stvarno mogu jer su realno postavljeni te nadodam još par mojih koje on nije imao brojka iza znaka jednakosti mi ima predznak minus . Moram ili imati veću cijenu žita od njegovih 90 lipa ili biti produktivniji po hektaru . Moji dodatni troškovi se sastoje od razbacivanja dvije i pol 8 tonske prikolice purećeg gnoja po hektaru , korištenje fungicida za zaštitu i jačanje korijena u ranijoj fazi rasta pšenice , korištenje folijarnog gnojiva Fertina R u količinama 20 + 10 litara , upotreba herbicida za uskolisne korove u kombinaciji sa širokolisnim na polovici mojih površina , fungicid Prosaro koji ne znam koliko košta ali mislim da je skuplji od 100 kn/jutro ... dalje se ne mogu sjetiti jer pišem po pamćenju .

Daljnjim proučavanjem paorova troškovnika i njegova obrazloženja kako i zašto mogle bi se naći još koje sitnice koje bi mogli drugačije izračunati. Recimo kaže da je zemlja njegova i da nema zakupa što je odlično ali i na tu zemlju on plaća porez , vodnu naknadu i slično . Trebalo bi upisati neku količinu novca po jutru kao trošak . Isto tako trošak sjemena nije tržišni , sjemensko žito je skuplje pa i tu ima korekcija . Očekivani prinos će isto biti drugačiji a svima nam je jasno da što dalje uspoređujemo prošlogodišnje nenormalno dobre prinose sa ovogodišnjima činimo si medvjeđu uslugu - po tome pitanju smo u banani . Ma ima tu još sitnica za napisati ali rano mi je a nisam popio kavu

Treba opet napisati kako su ono bili paorovi troškovi da ne mislite da taj dio ne razumijem . Shvaćam to i potpuni mi je jasno da je to njegov ovogodišnji trošak koji se sigurno razlikuje od troška koji je imao prijašnjih godina ali bilo mi je jednostavnije napraviti usporedbu sa tim troškovima nego praviti svoje od nule.

Neki zaključak bi bio da cijena mora biti poprilično iznad 90 lipa da stvorim neki profit od svoga rada .
Cijenu potpune amortizacije strojeva ne smijem niti prikazati bilo gdje u toj računici jer kako bi to izgledalo sa 2 mil. kn u samo dva traktora koji su radili na pripremi i sjetvi .

Evo moje kalkulacije troškova....
Trošak za sjetvu Pšenice na 1 ha

Matrijal Jed.mjere Količina Cijena Ukupno po ha

Sjeme kg. 300 2,95 kn 885,00 kn
Urea kg. 0 2,39 kn 0,00 kn
7:20:30 kg. 200 4,75 kn 950,00 kn
15:15:15 kg. 150 3,26 kn 489,00 kn
Kan kg. 400 1,88 kn 752,00 kn
Fungicid l 4 81,00 kn 324,00 kn
Herbicid kg. 1,5 130,00 kn 195,00 kn

Ukupno bez PDV-a 3.595,00 kn
PDV 22% 790,90 kn
Total na ha 4.385,90 kn



Omjer uloženog i dobivenog

Rashodi Cijena Prihodi: Količina Cijena s PDV-om Ukupno
Matrijal 4.385,90 kn Prinosi: 5000 1,22 kn 6.100,00 kn
Kombajn 750,00 kn Poticaj: 1 2.250,00 kn 2.250,00 kn
Gorivo 800,00 kn Ukupno 8.350,00 kn
Ukupno: 5.935,90 kn

Zarada bez poticaja na ha 164,10 kn
Zarada sa poticajem na ha 2.414,10 kn

A sve sam lijepo posložio a ipak se na kraju sve stislo...
Evo Print screena...

hmm fali ti tu par stvari , kao najam zemljišta , vodna naknada, mirovinsko ,zdravstveno , skladištenje , transport , amortizacija , recimo da nemaš keša pa to sve uzmeš na ugovor pa kamata , osiguranje od elementarnih nepogoda, voda za prskanje, svoj rad i još koja sitnica mislim da bi to progutalo poticaj i ostalo bi ti 164,10 kn

Cijena zemljišta apsolutno mora ući u trošak proizvodnje. Nema veze ako je zemljište u vlasništvu (zapravo ima veze jer je to najbolja varijanta, ali o tome drugi puta) jer zemljište samo po sebi je imovina koja ima vrijednost, ne toliko amortizaciju, makar bi se i o tome dalo raspravljati, nego mogao bi ju dati u zakup i tako ostvariti prihod. Također treba i uračunati kamatu na uložena sredstva, jer da si stavio novce u banku i oročio ih, dobio bi kamatu. Moramo doći do pravoga izračuna cijene koštanja, realne cijene, i tako barem budemo znali koliko smo izgubili u proizvodnji ako ništa drugo.

Znam sve znam....
Samo sam htio pokazat one osnovne stvari kaj moraš dat da bi mogo od silosa neš očekivat, i kaj nam ostaje, a kud još zakup, amortizacija, doprinosi državi i sličnošta ide poslije.....

Fidelito je napisao/la: Moramo doći do pravoga izračuna cijene koštanja, realne cijene, i tako barem budemo znali koliko smo izgubili u proizvodnji ako ništa drugo.

istina ako ništa drugo da znamo koliko gubimo ,ja neznam koliko informacija ima država o poljoprivredi ali jedno je jasno da se godišnje okrene jako puno novaca cca 40-50 milrd kuna , a sad zmislite da tog nema ljudi moji neće nas spasiti turizam upravo da imamo dva jadrana i azurnu obalu . I netko sustavno uništava poljoprivredu npr ima u HR oko 150 000 poljoprivrenih gospodarstava nek se njih 50 000 bavi poljoprivredom tj da isključivo žive od nje i ako ovako nastavi za dvije godine ostati će njih oko 25 000 znaći u prosjeku neka ima 4 člana 100 000 ljudi će postati socijalni slučajevi a država neka i dalje ubija poljoprivredu i nek sve da todoriću pa će mo svi raditi u konzumu i prodavati uvoznu robu

Troskovi su osim gore nabrojani i kamete na poticaje koji se, svjedoci smo, dobiju nakon 6 mjeseci. Medjutim, kao sto paor rece, ratarstvo nije za male igrace. Isto tako, budimo realni, svi ti troskovi ne mogu pojesti poticaj. Kamate, kakve god da jesu, nisu 30% godisnje.
A sto se tice socijale, jasno je da netko tko nema ili nece vrlo, vrlo skoro, imati barem 50Ha nema sanse da opstane u ratarstvu. Vec sam milijun puta napisao da se od 10-20Ha vocnjaka ili povrtnjaka moze zivjeti (ima mali milijun primjera) tako da mi je, NHF, vec dosadna ova prica o tome kako netko zeli ubiti seljaka. Mozete mislit kako je onima koji sa poljoprivredom nemaju nikakve veze.
Dragi moji ratari, ako imate npr. 20Ha zemlje i nema sanse da u slijedecih 2 godine nabavite jos barem dva puta toliko manite se ratarstva, odnsno hitno trazite one koji imaju 200Ha i radite kod njih ili neke firme koje ce vam za vas rad dati placu, socijalno i kruh obitelji.

Manje više nitko ne spominje svoj rad kao trošak pri proizvodnji . Naš krv i znoj kao da se ne broji a vjerujte mi da tu stvarno bude krvi jer još nisam završio neku sezonu a da niti kap krvi nisam prosuo . Da uredim recimo 50 ha zemljišta za sjetvu pšenice i da to na kraju posijem sa svim operacijama koje između dolaze treba mi samom najmanje 15 dana ... puni radni dan se tu broji , nikakvih 8 sati i slično . Pa to je isto novac zar ne ...

http://www.poduzetnistvo.org/news/pred-seljacima-najneizvjesniji-otkup-poljoprivrednih-kultura

Fidelito je napisao/la:Cijena zemljišta apsolutno mora ući u trošak proizvodnje. Nema veze ako je zemljište u vlasništvu (zapravo ima veze jer je to najbolja varijanta, ali o tome drugi puta) jer zemljište samo po sebi je imovina koja ima vrijednost, ne toliko amortizaciju, makar bi se i o tome dalo raspravljati, nego mogao bi ju dati u zakup i tako ostvariti prihod. Također treba i uračunati kamatu na uložena sredstva, jer da si stavio novce u banku i oročio ih, dobio bi kamatu. Moramo doći do pravoga izračuna cijene koštanja, realne cijene, i tako barem budemo znali koliko smo izgubili u proizvodnji ako ništa drugo.

ovo si dobro napisao, ti dodatni troškovi pojedu poticaj do kraja, i proizvodnja je u cistom gubitku....

sa racunanjem bilo kakvog profita temeljenog na cijeni ispod 1,2 je za mene cista glupost...
i prosjecan prinos u HR nije cak ni 5 tona (4,6 ),tako da o cemu mi raspravljamo?

I problem je u tom izracunu nepotpunom jer vjerujem da su nasi predstavnici prosli godina na takav nacin iznosili troskove i tako smo i dobili.
Nije trosak :sjeme,gnojivo,zastita i to je to..
Treba apsulutno sve izracunat ,sve moguce troskove i onda da ti ostane zarada.
Znaci do wc papira u firmi!

dali je tebe netko tjerao da siješ pšenicu?

evo zanimljiva stvar.
I tom gore tekstu pise da cemo imati viska psenice jer je puno psenice zasijano.I pise isto tako da je uljane repice zasijano 2-3 puta vise nego prosle.
E sada kada prode jos 5 mjeseci onda ce reci da je i kukuruza i soje 2-3 puta vise posijano a mi ostali na istoj ili 2% vecoj povrsini za poljoprivredu.
O cemu je tu rijec?

A picek dali je me netko tjerao da sijem psenicu.Pa naravno da nije to je moj posao i radim to svake godine svojevoljno .....I ocekujuci profit.
ALi izgleda da se moze zivjeti samo od "ocekivanja"....

@pingo

1. U gornjoj lijevoj rubrici mojeg izračuna (Mehanizacija i rad) su sadržani troškovi stroja, amortizacija i
satnica radnika. Jedino bi male parcele i rascjepkanost mogle dovesti u pitanje ove satnice, ali to je nažalost druga priča.
Profit je ono što ti ostane za kikiriki i kavu (eventualno ljubavnicu i vikendicu na moru )

2. U stočarstvu se trošak stajnjak i dobit od slame zbog komocije izračuna međusobno poništavaju. Ni tvoj slučaj nije daleko. Uostalom, ne bi se toga ni prihvatio da nisi računao na barem dugoročnu pozitivu.

3. Agrotehniku radiš po pravilima struke (skidam kapu). Samo dvije ilustracije u vezi. "Moj" službeni diplomirani savjetodavac je godinama radio ratarstvo (repa, suncokret...). Nakon nekoliko godina je dobio posao u savjetodavnoj službi i odmah rekao zbogom poljoprivredi i posvetio se savjetima, pametan čovjek.
Grafikon opadajućih prinosa.



4. Na vlastitu zemlju nema poreza, vodne naknade, ništa. Fidelitov komentar u vezi vlastite zemlje ima teorijske osnove, ali za mene je to već dubljenje na glavi (šta bi bilo kad bi bilo).

5. Ako se ta tvoja dva traktora ne mogu uklopiti pod točku 1., onda ti nisu potrebna (prekapacitiranost). I tata bi sine.

6. Sve da sam i u pravu i da je moj izračun točan, krvi će biti, to nam je u opisu radog mjesta.

7. Ne znam otkud sad tebi tolika bojazan od 90lp kad si sam rekao da si u kukuruzu na 50+lp bio u pozitivi.

Picek je napisao/la:dali je tebe netko tjerao da siješ pšenicu?

a sta da sijes, lani bankrot na kukuruzu, ove god na repici i pšenici, repa od svih zala najmanje, ali to je svjetlosnim godinama daleko od zlatnih vremena....

sta nije drzava rekla psenicu sijemo za vlastite potrebe i to ce se poticat, planska proizvodnja, no nemaju oni u ministarstvu pojma, ili imaju ali nekome podilaze....

u tekstu kazu prepustiti cijenu trzistu, kakvo je to kod nas trziste kada postoji samo jedan kupac??? proizvodnja psenice je strateski vazna proizvodnja drzavi i cijena psenice mora biti pod direktivom drzave iz dva razloga, prvo kako bi utjecala na cijenu kruha i standard gradjana, i drugo osigurala dohodak poljoprivrednicima jer je to najzastupljenija ratarska kultura, i tu se nikako ne smije dozvoliti prepustanje cijene trzistu, jer ovo kod nas nije trziste...

Paor razumijem ja tvoj izračun ali nekako je previše ekonomski . Izračun ti je kao takav prošao ove godine ali nikako ne može biti univerzalan jer već se promijeni ako imaš uskolisne korove na njivama ili ti se recimo pojavi lema i treba ići u zaštitu što za sobom opet kažem ne nosi samo trošak toga pesticida nego za sobom povlači cijeli niz popratnih troškova . Pokušao sam na konto tvog izračuna doći do nekog univerzalnijeg koji bi barem pod tom stavkom stavkom pesticidi imao malo realnije troškove od navedenih 200 kn/jutro ili recimo trošak sjemena poput onoga iz Rajtekova troškovnika .

Po pitanju moje pozitive u kukuruzu nešto si krivo čuo
Dobio sam 37 lipa/kg nakon troškova silosa a bio sam pozitivan .

ljudi moji kako ce nam neko uopste ponudit vecu cijenu kad ima puno onih koji misle da ce nesto zaradit (pingo rekao sam ti vec da ima takvih puno) pa evo ni mi tu medjusobno si nemozemo priznat da necemo nista zaradit te da smo sa 80 lp u cistom gubitku

problem je i to sto ima ovakvih koji postavljaju pitanja zasto ste sijali ( a nemaju veze s psenicom) a i njih se tice cijena jer ako seljak ima love onda sve napreduje pogotovo trgovina a ima i bisera koji kazu da se nebi trebali bavit poljoprivredom oni koji imaju malo zemlje ( 20-30ha) da je poljoprivreda samo za "neke velike" pa zar stvarno mislis da je neko s 100 ili 200 ha veliki gazda kod nas su velike gazde oni koji imaju bar 1000 ha (nema ih puno) ali ipak dovoljno a svi od 10 ha pa do 200ha su u istoj situaciji

svi spomnju amortizaciju strojeva ali premali su to iznosi kad se usporede s ratama kredita i cijenama tih strojeva, nasa proizvodnja jedva da ce pokrit neke osnovne troskove poput sjemena, gnojiva ili zakupa a di su jos silne rate za strojeve tako da ko god misli da ce se pokrit s 80 lp laze sam sebe

Prvo da se osvrnem na trošak vlastittog zemljišta u ukupnoj proizvodnji. Potrebno ga je unijeti u izračun, evo netko mi je na ovom forumu jesenas spominjao da se zakup zemljišta u okolici Đakova (ako ne griješim) kretao prošle godine i do 2500 Kn za jutro. U okolici Ivanića zakupnina je par stotina kuna plus poticaj. To je svakako puno novaca u ovoj situaciji malih zarada (gubitaka), a mislim da ako je to točno da je netko platio 2500 Kn za jutro ipak bolje 'pokupiti' takvu zakupninu nego kretati u neizvjesnu proizvodnju. Jer tih 2500 kn treba ipak zaraditi na jutru zemlje za što svi znamo da nije nemoguće, ali sada je to malo vjerovatno. Takva zakupnina ubija svaku pomisao na ekonomski pozitivnu proizvodnju u startu. Ako netko ima znanje i imanje da sa takvom zakupninom posluje pozitivno neka samo izvoli, ja mu odmah iznajmljujem i svoje privatno zemljište.
Što se tiče same otkupne cijene (ovo sam već jednom napisao pa sam izgubio internetsku vezu i cijeli tekst koji je bio dosta obiman ali probati ću ponoviti...) ona je uvijek odraz mlinara da si 'nabave' sirovinu što jeftinije. Moje mišljenje je da je najnepovoljnije prodavati odmah u žetvi, a najpovoljnije je kada imaš svoj silos i prodaješ kada se cijene stabiliziraju tijekom jeseni ili zime. Svoj silos je ključna riječ, jer onda ne plačaš sve one ucijenjivačke namete prilikom prijema, isplati se imati bolje kvalitetnije sorte (poboljšivače) za koje bi mogao postići bolju cijenu (ne pomiješa se roba u čelijama), možda čak naći i stalne kupce za takvu vrstu robe. Specijalizacija je bitna, kvaliteta je bitna, ako i postigneš kvalitetu u polju to se 'ne računa' ako se roba pomiješa u skladištu. A postići kvalitetu u polju košta. Jer te sorte imaju manje prinose itd. itd..
Dakle ako nemaš svoje skladište mora se pšenica 'predati'. Tu riječ sam uvijek volio, kao da je pšenica digla ruke visoko u zrak i bezuvijetno se predaje. Mlinari i skladištari su nekako tijekom svih ovih godina skužili da se pšenica ne može ostaviti u polju, nego se mora skinuti i negdje staviti u neki silos (da mi je znati samo tko im je to izdao tu povjerljivu informaciju) i tako kreće lagana ucjena. Ulazno kalo, trošak prijema, nečistoće, defektno zrno, vlaga (ups, sadržaj vode u zrnu), primjese, izlazno kalo, Dickey-Jhon uređaj koji radi uvijek nan nekom sumnjivom programu, sonda koja uvijek povuče više prašine nego zrna, izlazno kalo, troškovi uskladištenja itd.. Sve su to načini da se pomalo uzme. Od nas, naravno. I sve legalno, naravno, po zakonu. Jer zakon je tada vlasnik silosa i iznad njega samo dragi Bog. Sve to ne izgleda puno, uzmu nam na prijemu nekih 2-5 % (samo kalo 1% je legalno plus sve ostalo) više nego što treba. Ako je zarada na pšenici recimo 10 % ukupne vrijednosti (optimistička varijanta) onda tih 3% koje uzmu više, je 30 % zarade. Zarada je, da se podsjetimo (jer nekako već duže to nismo osjetili), onaj višak koji nam ostaje nakon podmirenja svih troškova i što bi rekao moj kum od nje se živi (a ne od rada kako mnogi pogrešno misle). Važno je tu pravilno odvagati svaku lipu uloženu u proizvodnju jer su (neznam Hrvatsku riječ) profit margins vrlo uske, ako uopće postoje.
Ovo moram postati jer ako opet sve izgubim laptop će kroz prozor sa kata letjeti, ali nastavak slijedi....

Znači mlinari bi htjeli jeftinu pšenicu i sve sile su uprte da se to i dobije. Hm, koga oguliti? Pa prvo onoga kome su hitno potrebni novci da podmiri svoje dospjele (i prošle) obaveze i mora hitno prodati. Drugi su po redu kooperanti koji moraju vratiti zaduženi (preskupi) repromaterijal (sa kamatama, naravno) i nemaju svoje skladište. Treći su oni koji samo skladište i nisu primorani prodati odmah, njima se naplaćuje pristojna skladišnina po toni i mjesecu uz sva ona ostala davanja. Nema tu milosti, sentimenta i razumijevanja za tuđe probleme. Jedna lipa po kili manje meni, ali više tebi... I sve po zakonu. Dolazi zima i otkupljivači počinju trgovati sa pšenicom između sebe i mlinara. E sada cijene više nije ona 70-80 lipa po kili, pa trebalo je pšenicu proizvesti, zaprimiti, čuvati, uložen je znatan trud u nju... Pa ne može ona sada po 80 lipa... U tom trenutku pšenica dobiva svoju pravu tržnu cijenu.
Sada svi vrtimo prošlogodišnji film iz otkupa kada su ljudi prodavali odmah po 1.55 a u zimu dobivalo se skoro ni kunu za kilu. Ljetna cijena je bila znatno viša od svjetske cijene i trebalo je prodati. Pa zatim dolazi jesen i kukuruz i ljudi prodaju kukuruz budzašto poučeni ljetnim padom cijene pšenice. Sada se kukuruz stabilizirao na 'pristojnih' 70 lipa što je bila cijena iz snova jesenas.
Sve je naštimano na 'pecanje' - uzimanje uz minimalnu naknadu od proizvođača i prodaju po maksimalnoj cijeni kasnije. To je legalno i legitimno pravo svake kompanije da guli sve oko sebe, rekao bih i nihov cilj i motiv za biznis (kada ne znaš drugačije zaraditi novce) i u to kolo ne treba se hvatati. Naročito ne sa većima od sebe, a skoro svi su takvi. Čast iznimkama ako ih ima. Zato prijatelji moji, ako se želite baviti ratarstvom razmislite o silosima za svoje potrebe. Na prvi pogled to nije velika ušteda, ali dugoročno se isplati. I prodaješ kada hočeš i kome hočeš i za novce a ne za kompenzacije i ostale trgovačke izmišljotine (koje su izmišljene samo da bi se nama izbila kuna više iz đepa).

zaboravio si napomenit onih 2 ili 3 posto koje uzimaju za obracun psenice, znaci ako imas sta za isplatu od tih novaca uzimaju nam jos 3% tato jer su morali izbrojat novce ili uplatit na racun

ovo sa skladistenjem je dobra zamisao ali pokazalo se da moze bit jos gora opcija nego prodat odmah u zetvi, i moras sav repromaterijal iskeširat a nazalost vecina ljudi se zadužuje kod zadruga ili sl. tako da smo prisiljeni odmah prodat jer nam idu velike kamate na to sve i nema sanse za skladistenje

Pomoć od države očekuju i seljaci koji, kako ističe Mato Brlošić, predsjednik seljačke udruge Brazda, neće prihvatiti cijenu od 80 lipa za kilogram pšenice, o kojoj se već naveliko priča. - Hrvatski seljaci ne mogu prihvatiti tržišnu otkupnu cijenu drugih zemalja jer sama nema uvjete za tržišno ponašanje. Mi seljaci nemamo skladišne kapacitete da se možemo ponašati tržišno. Najbolji primjer za to je kukuruz, kojem je cijena pala na samo 50-ak lipa po kilogramu, nakon čega je izvezen po 90 lipa, kaže Brlošić te dodaje da će zbog previsokih ulaganja u proizvodnju pšenice, proizvođači i s otkupnom cijenom od jedne kune za kilogram biti na gubitku. Brlošić iznosi i osjećaj da se “razmahivanjem“ s cijenom od 80 lipa želi seljake samo plašiti

http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=7&ID_VIJESTI=107837

Fidelito mislim da vlastiti silos ne bi riješio problem cijene .
Taj silos bi morao biti prilično velik kapacitetom jer recimo niti ti vjerojatno ne možeš uskladištiti svu svoju robu ? Govorim o skladištenju žita u ljeto i čekanje kako kažeš do Nove Godine a u međuvremenu još uskladištiti sav rod kukuruza , možda soje ili suncokreta također . Najizgledniji scenarij bi bio skladištenje jedne robe ( kukuruza ) i čekanje mjesecima neće li mu dovoljno porasti cijena da bi onda napokon bio sretan sa ishodom prodaje . To me neće spasiti . Bili smo svjedoci da se to nekada i ne dogodi a dosta puta je cijena tek malo viša nego u sezoni . Samo jedna godina od pet bude dupla žetva za silosaše ... barem tako mislim .

Stvarno zanimljiva tema...zasad u njoj s moje strane troškovi koje sam ja imao do sada u proizvodnji sjemenske pšenice i tritikalea na 25 ha:
1. gnojidba 7-20-30 400 kg/ha
2. oranje
3. tanjuranje 1x
4. gnojidba urea cca. 170 kg/ha
5. tanjuranje 1x
6. rotodrljača 1x
7. sjetva 290 kg/ha sj. pšenice GABI , 250 kg/ha sj.trit. ODISEJ
8. prihrana KAN cca. 190-200 kg/ha
9. prihrana KAN cca. 170 kg/ha
10. prskanje 0,5 l/ha Artea plus + 0,15 l/ha sekator + 0,33 l/ha modus (0,5 l/ha tritikale)
slijedi još:
11. prskanje Prosaro + folijarna prihrana kristalonom
12. osiguranje
13. žetva
14. transport
15. zakup
16. ja
Agrotehnika je bila optimalna jer tlo je takvo da ne dozvoljava nikakve greške i uštede na ničemu.
Nisam imao snage napisati točne iznose koliko me je što koštalo jer će me još više razjaditi, a i svi računi su mi u knjigovodstvu. Znam samo da me je svaka litra nafte koštala 5,6 kn, a ne 3,2 ili 3,4 kn pošto je sada.
Onako ugrubo dosada oko 6500 kn/ha + još cca. 2300-2500 kn do isporuke... i sve to bez moga rada, sekiranja i RISKIRANJA.