Sjetva pšenice 2008

Još malo pa će sjetva pšenice , jel tko nabavio sjeme. Koje sorte pšenice ste nabavili ili planirate nabaviti?

Kako je loše stanje kod mene, možda je i ne posijem uopšte....

Čugi je napisao/la:Kako je loše stanje kod mene, možda je i ne posijem uopšte....

Nije niti kod nas bolje samo neki seljaci kao da nisu toga svjesni .
Ako se ubrzo nešto ne promijeni ovo bi stvarno mogla biti zadnja sjetva za neke od nas .
Ulaganja u predstojeću nam sjetvu su ogromna , nikada do sada nije bilo tako skupe sjetve .
Što drugo da napišem ... da mogu/smijem sijao bih sjeme sa tavana , da mogu/imam bacao bi stajski gnoj umjesto 600 kn jeftinog metra gnojiva , da mogu/znam poslao bih vladi račun za plavi da mi nadoknadi razliku kako su obećali kada su kupovali socijalni mir ... za sjeme sa tavan imam kontrolu koja mi ulazi u dvorište kao da je njeno , za stajski gnoj se mogu slikati jer je stočni fond uništen a nove intercontinental farme imaju neki tekući gnoj , za plavi me muvaju od vrata do vrata ali račune čuvam ne znam niti sam zašto ... eto sada ti posadi sjeme koje ćeš im na godinu dati za crkavicu koju nam odrede . Pa naravno da hoću , dok mogu bilo kako pa i tako.

Planiram zasijati od 50 - 80 ha pšenice , koliko već budem u mogućnosti .
Sjemensku pšenicu ne sijem ove jeseni .

Neka je sa srećom!

pingo je napisao/la:

Čugi je napisao/la:Kako je loše stanje kod mene, možda je i ne posijem uopšte....

Nije niti kod nas bolje samo neki seljaci kao da nisu toga svjesni .
Ako se ubrzo nešto ne promijeni ovo bi stvarno mogla biti zadnja sjetva za neke od nas .
Ulaganja u predstojeću nam sjetvu su ogromna , nikada do sada nije bilo tako skupe sjetve .
Što drugo da napišem ... da mogu/smijem sijao bih sjeme sa tavana , da mogu/imam bacao bi stajski gnoj umjesto 600 kn jeftinog metra gnojiva , da mogu/znam poslao bih vladi račun za plavi da mi nadoknadi razliku kako su obećali kada su kupovali socijalni mir ... za sjeme sa tavan imam kontrolu koja mi ulazi u dvorište kao da je njeno , za stajski gnoj se mogu slikati jer je stočni fond uništen a nove intercontinental farme imaju neki tekući gnoj , za plavi me muvaju od vrata do vrata ali račune čuvam ne znam niti sam zašto ... eto sada ti posadi sjeme koje ćeš im na godinu dati za crkavicu koju nam odrede . Pa naravno da hoću , dok mogu bilo kako pa i tako.

Planiram zasijati od 50 - 80 ha pšenice , koliko već budem u mogućnosti .
Sjemensku pšenicu ne sijem ove jeseni .

sta ti ovo znaci???

ja sam ove god mjenjao merkantilnu za sjemensku, ostavio sam si 15 t ali sam odlucio bolje sijati tretirano, prerizicno mi je sjetva netretirane tavanuše, jedino ju potretirati kod kuce, no i to kosta a i treba adekvatni stroj, i zajebancija je to da se napravi kako treba...

ostatak kupujem...

sorte GABI 12t, srpanjka 10t, i fiesta 4 t, a hektara koliko ispadne, mozda ce mi malo jos sjemena falit, mozda ne, evo jutros su mi dovezli zadnju turu sjemena...

istina, nikad skuplja sjetva, mi imamo naviku u dobru jesensku gnojidbu s 7-20-30 a to ce jako puno kostati ove god....
a bez gnojiva nema ni prinosa...

@JOSIP FERGUSON
Znači da ne mogu sijati svoje sjeme koje me košta kunu nego moram sijati isto takvo sjemensko koje je višestruko skuplje ... dakle skupa sjetva .

Moze jedno pojasnjnje za mene analfabeta A jel' smijete sijati vlastito sjemensko? Usput, jeli se moze ukratko obajsniti koja je razlika? ja uvjek mislio da posijes zito pa onda ako se radi brasno bude merkantilna, a ako se tretira sa xy sredstvima i poslije sije bude sjemenska Kako se sije sjemensko zito?

Offtopic
Nisam nikada razumio razliku izmedju merkantilne i sjemenske kao kad mi ribari kazu "Idem loviti tu i tu ribu" a ne da oni bace mrezu pa sto se ulovi

Ja planiram zasijat jedno 4 Ha Gabija, 4Ha Fieste i 4 Ha Golubice...
Josip aj mi reci kak si zadovoljan s Gabi????

gabi meni godinama ima najbolje prinose ...i samo mislim nju sijati i možda srpanjku,,,

gabi ove god odlicna, inace mi bila prinosom malo ispod tine no stabilno, a tina mi ove god podbacila tako da ju izbacujem i prelazim na srpanjku...

zemljak, nikada sijati samo jednu sortu ili hibrid, ako podbaci podbacit ces kompletno...

pingo, htjeo sam pitat dali netko kontrolira koju psenicu sijes??? jer kod nas jos hval abogu nitko ne kontrolira ja prelazim na tretirano i kupovno zbog osobne brige, nitko me ne tjera, smijem sijat sve domace...

smiljane, razlika izmedju sjem i merk ti je sto je sjemenska namjenjena sjetvi, merkantilna daljnjoj preradi, sad ovisno o tipu oplodnje i vrsti sjemena ovisi dali ces i merkantilnu moci koristiti kao sjemensku (kod psenice koja je samooplodna mozes, kod jecma koji ima malo veci stupanj stranooplodnje isto mozes ali ne u tolikoj mjeri kao psenicu, dok kod kukuruza zbog hibridizacije i stranooplodnje ne mozes..)
inace pravu sjemensku psenicu najcesce karakterizira to da je sjeme deklarirane genetzske cistoce, a to je moguce kod nekoliko generacija umnozavanja od oplemenjivacevog sjemena, uglavnom se kod 2 ili 3 god umnozavanja nakupo dovoljna kolicina za trziste koja je jos genetski dovoljno cista i drzi svojstva kultivara koja ju karakteriziraju, daljnjim umnozavanjem se ta svojstva djelomicno gube zbog mutacija ili kojeg postotka stranooplodnje, i tada ne mozes tu psenicu ostaviti za sjeme jer neznas sto ce3 od nje izrasti vec moras kupiti generacijski mladju...
takodjer kupovno sjeme sjemenske psenice je doradjeno(pri cemu otpada oko 30 % nekvalitetnog zrna (koje je cesto izvor bolesti)) i tretirano (tretiranjem se sprecava pojava snijeti prasne i tvrde snijeti psenice, opasne bolesti koja se vise ne javlja jer je iskorjenjena tretiranjem sjemena, i jedini nacin je prevencija, znaci primjetis ju tek kad razori klas, ne prije, a i ako ju primjetis nema fungicida koji ih suzbijaju)

u praksi ako sijes merkantilnu psenicu (s tavana) onda neka to bude sto mladja generacija, znaci sjeme ostavljas tamo gdje nema korova i gdje je posijano kupovno sjeme, i tako posijana psenica se vise nece koristiti za sjeme vec iskljucivo za merkantil, takodjer gdje nije bolesna, prilikom kombajniranja pojacas vjetar da izbaca svo sturo zrno jer je ono izvor infekcija bolesti za novoposijanu psenicu, a djelomicno sijes kupovno sjeme koje ces nagodinu ostaviti za sjemensku...

mozes i svoju psenicu potretirati i doraditi, sto je jako dobro...

kod mene npr gdje je psenica visoko zastupljena u plodoredu nije vise ni takav nacin bezopasan i od njega odustajem zbog toga sto se spore snijeti ne sire iskljucivo sjemenom vec i tlom, pa se tjekom godina nakupi veca kolicina koja moze biti opasna, ali ako ti psenica nisje zastupljena s vise od 1/3 ukupnih povrsina takav nacin sjetve odnosno ustede na sjemenu je potpuno opravdan, jer sjetva certificiranog sjemena ne mora imati nikakvog utjecaja na prinos i kvalitetu, ali mora se ostavljati kvalitetno sjeme.

i da, kod kupovne psenice je norma sjetve nesto niza, jer je ono dobro doradjeno i tamo je samo najkvalitetnije zrno.

Što i koliko planiram sijati ove jeseni?? Hmm, trenutno razmišljam što više to bolje, jer pšenica je jedina kultura koja u kontinuitetu donosi kakav takav prihod. jedino sam zabrinut jer nam je pred vratima najskuplja sjetva u povijesti, zbog cijena repromaterijala koje su doslovno PODIVLJALE!!!
Što se sortimenta tiče, po običaju sijem 5-6 sorti i to 2-3 koje sam provjerio u višegodišnjem prosjeku prinosa i 2-3 nove koje ću ove godine sijati prvi put. Od starih provjerenih sorti sijem Srpanjku, Gabi i Primu, a od sorti koje isprobavam vjerovatno će biti po jedna od svake sjemenske kuće...... Točnu površinu još ne znam, jer mi to zavisi od dinamike skidanja predusjeva i vremenskih prilika tokom ove jeseni, ali računam minimalno 35ha.

Dečki, planiral sam kupiti Gabi, Srpanjku ili Superžitarku (zavisi koju nađem). Koja od njih NIJE brkulja, jer kod nas nema dovoljno dobrih kombajn(er)a da ju ovrši kak spada. Koliko od koje kg posijati po rali? Do sad smo rasipačem, a ove godine budemo imali priliku posuditi OLT-ovu žitnu sijačicu.
Kako i koliko umjetnog gnoja sijete po rali (jutru) i čega još? Nešto nam je ostalo (15-15-15 i Urea-e) od kukuruza, pa da to potrošimo...
Ne sijemo puno, nekoliko rali.

ja ću ti reći kako ja radim a sad koliko je to ispravno to neznam

ovako zaorem 7-20-30 oko 250 kg na jutro , zatim na oranje bacim oko 100 kg ura-e i to unesem u zemlju sa tanjuračama ili drljačama( ovisi kakvo je tlo) i zatim sijem ... preferiram srpanjku i gabi,

što se tiće gnojiva 7-20-30 bi trebalo unesti na dubinu korjena da biljka ima hrane tjekom vegetacije jer su ti fosfor i kalij slabo pokretljivi elementi i ako ih zatanjuraš neće stići do korjena, a urea ti je kao startno gnojivo koje daje mladoj biljci "turbo" da se razvije prije zime da ju lakše prezimi...
eto tako ja radim ...

Hvala Krešo. Izorano već je, znači prekasno.

kreso je napisao/la:ja ću ti reći kako ja radim a sad koliko je to ispravno to neznam

ovako zaorem 7-20-30 oko 250 kg na jutro , zatim na oranje bacim oko 100 kg ura-e i to unesem u zemlju sa tanjuračama ili drljačama( ovisi kakvo je tlo) i zatim sijem ... preferiram srpanjku i gabi,

što se tiće gnojiva 7-20-30 bi trebalo unesti na dubinu korjena da biljka ima hrane tjekom vegetacije jer su ti fosfor i kalij slabo pokretljivi elementi i ako ih zatanjuraš neće stići do korjena, a urea ti je kao startno gnojivo koje daje mladoj biljci "turbo" da se razvije prije zime da ju lakše prezimi...
eto tako ja radim ...

Ajmo sad malo teoretski

Daklem, kolicina gnojiva koju je potrebno dodati ovisi prvenstveno o zahtjevima biljke i kolicini hraniva (gnojiva) u tlu.
Da bi znali koliko hraniva ima u tlu trebalo bi napraviti analizu prije svake gnojidbe ali mislim da je svima jasna gotovo
potpuna neizvedivost ovog pothvata. Osim toga trebalo bi na osnovu predusjeva (kompletna masa zrno + nadzemni dio biljke,
podzemni dio biljke) koji je bio prije psenice izracunati koliko je zetvenih ostataka uneseno u tlo + podzmeni dio, izracunati
potrebnu kolicinu hraniva za njihovu razgradnju i u konacnici kad se to razgradi koliko ce nam to dati novonastale kolicine
hraniva u tlu. To bi dakle bilo da vidimo stanje u tlu.

Psenica odokativno (to je neka projekcija za srednje plodna i plodna tla) treba 170-200kg N, 120-150 P205 i 120-150 K20.
To su kolicine _cistog_ dusika, fosfora i kalija po hektaru.

Gnojidbu bi takodjer trebalo planirati na osnovu planiranog prinosa. Znaci koliko zrna ocekujemo, i uz to pripadajuce slame i ostalog.
Postoje lijepe inzenjerske forumulice za takve izracune.

Dusik se dodaje do sjetve (1/3 do 1/2 ukupne kolicine), a ostatak se dodaje obicno u 2 prihrane. U svakoj prihrani se dodaje
oko 40-60kg N/ha. Prihranu vrsiom KANom jel.
1. prihrana se vrši u busanju i njom utječemo na broj klasova po jednici površine (m2, ha)
2. prihrana se vrši u vlatanju i njom utječemo na broj zrna po klasu.
3. prohrana se vrši u klasanju po potrebi, tkz. korektivna prihrana ako usjev pokazuje znakove nedostatka dusika
(blijedozelena do zuta boja)

1. i 2. prihrana su vazne zato sto utjecemo na 2 glavne sastavnice prinosa, znaci broj klasova po jednici povrsine i
broj zrna u klasu. 3. i zadnja sastavnica prinosa je apsolutna masa, tj. masa 1000 zrna. To je ono sto se krece od nekih
38-50ak grama na vagarskim listicima.

Fosfor i kalij se obicno dodaju do sjetve u jednom prohodu (prije oranja ili predsjetveno). Na tlima siromasnim fosforom
se fosfor moze dodati i u 1. prihrani jer se to pokazalo ucinkovito. Na plodnijim tlima se fosfor i kalij mogu dodati odjednom
za 2, 3 godine unaprijed, tkz. "gnojidba na zalihu".

Dakle Kreso poprilicno dobro radis onako odokativno

Zvonimi® je napisao/la:Hvala Krešo. Izorano već je, znači prekasno.

Nije prekasno dok god nije posijano, znaci mozes slobodno unijeti P i K prije tanjuranja.
Iako je praksa da se unosi oranjem zbog slabe mobilnosti hraniva kako je Kreso vec rekao.

ovo za zaoravanjem NPK 7-20-30 i ako si još dodao i ureu odlična stvar,a gore na oranje pred tanjuranje NPK 15-15-15.Cilj češ vidjeti u žetvi.Ovo govorim iz vlastitog iskustva,znači provjereno ( NPK 7-20-30 250kg/po Kj 250kg NPK 15-15-15 i 40kg uree) .Meni su se smijali kada sam tako jedne godine napravio, a poslje Sve ostalo je bilo na vrijeme čak sam planiro prihranu u 2-3 puta ali nisam uspio nego odjednom sam bacio mislim da je bilo nekih 150kg KAN-a nisam siguran točno.Kombajner kada je došao a mirovinu je odradio u bivšem PIK-u a u mirovini je dobrih 24god nije se mogo načuditi pšenici.Za prinos ne pitajte.................... :twisted:

sve je to lijepo zvona, i ja sam slicno radio ali gledaj sad 250 kg 7-20-30 1510 kn , 250 kg 15-15-15 1040 kn, 40 kg uree 144 kn, 2X100 KAN 520 kn, 180 kg sjemena 612 kn, spric (tena) 204 kn, barem jednom protiv bolesti (npr. artea) 260 kn, cca 30 litara plavog 171 kn, kombajn minimum 400 kn, nakraju ispada da bi tako trebao uloziti ~ 4800 kn , za sto moras dobiti barem 3200 kg samo za podmirenje direktnih troskova a gdje je amortizacija i ostalo. sve u svemu tebi ostane krasan q (izvini na izrazu ali cim se sjetim cijena gnojiva odmah mi tlak skoci na 200)

...pod uvjetom da pšenica bude 1.5 kn, a ako se ponove ovogodišnji prinosi (vremenske prilike), bit će ju problem i prodati...

paor je napisao/la:...pod uvjetom da pšenica bude 1.5 kn, a ako se ponove ovogodišnji prinosi (vremenske prilike), bit će ju problem i prodati...

naravno ako je ne pogodi "kukuruzna" groznica , jer i kod mene ima dosta koji su se zbog proslogodisnjih cijena kukuruza polakomili (cak je bilo i onih koj godinama nisu ni obradjivali zemlju) pa je sad pusiona posebno koji su uzeli kasno u zakup zemlju tj. na proljece a nije bila ni poorana ti sad ne pokrivaju ni direktne troskove , a kako cujem da ce sad opet svi navaliti na psenicu tako da bi slijedece godine mogla biti ista situacija s njom ko ove s kukuruzom. ne bih zelio biti "ptica zloslutnica" i nedaj boze da se to ostvari ali mi tak sve mirise.

pšenica je još uvijek isplativa

proračun moje sjetve

fali ti troškovi gnojidbe i prihrane, ne gnojiva vec operacija...

sta ti je ovo zakup 180? jeli to u eurima ili sta???
tu stavi 1000 kn. i ako je vlastito zemljište zakup moras naplatiti jer je to oportunitetni trošak.

da je meni takvog zakupa...

ostalo stoji...

u pravu si, zaboravio sam operaciju gnojidbe, ali sam pored svake grupe stavio rubriku OSTALO za takve slučajeve

ove godine najvećim dijelo sijem pšenicu na zakupljenoj zemlji, a zakup je bio 180 kn/kj jer je to bila početna i ostvarena cijena, 5. kl, ritska crnica izrazito teške obrade

mislim da za svoju zemlju svejedno ne bih računao oportunitetni trošak, barem ne za onu koju sam naslijedio

zakup je bio 180 kn/ha

ovo je sve u kj

ostalo je još 50-tak ha nezakupljeno, to vam govori kakva je kvaliteta te zemlje