Program obrazovanja za poljoprivrednike?

_ Što slijedi sada u vezi s tim programom obrazovanja za poljoprivrednike?


_ Kada napravimo Zaključke sa Savjetovanja pokušati ćemo usuglasiti mišljenja sa nadležnima u Ministarstvu poljoprivrede, posebno oko donošenja novog Zakona koji je koliko mi je poznato u pripremi. Jer osoba koja je poljoprivrednik mora imati kvalifikaciju, odnosno mora imati zanimanje. Zakon mora propisati, a ne samo Zakon nego i Pravilnici kako, što i na koji način, kao što je Ministarstvo graditeljstva propisalo, Zakon o trgovini je propisao, ali to još nije dovršeno, ali je isto tako propisao da osoba koja prodaje i radi na blagajni mora imati adekvatnu stručnu spremu. To znači mora biti prodavač, ne može ništa drugo biti. Tako i ovdje, osoba koja je poljoprivrednik mora biti ili vrtlar ili pčelar, ili vinogradar ili kozar, ali mora imati zanimanje.
A što je sada s poljoprivrednim proizvođačima? On je po zanimanju naprimjer limar i bavi se proizvodnjom pšenice! Ili nema čak ni srednju školu! Tako se više neće moći raditi.
_Vidim iz programa, bilo je predavanje o zaštiti o radu u poljoprivredi!
_Točno, ali se u praksi nitko se ne bavi edukacijom radnika u poljoprivredi za siguran rad. To nije nigdje čak ni propisano. A Zakon o zaštiti na radu sve propisuje. Zbog toga radove u poljoprivredi prati niz nesreća na strojevima i priključcima.

_Radovi na poljoprivredi još uvijek nisu shvaćeni ozbiljno!
_ Ne, poljoprivreda je još uvijek stihijska. U Europi ne postoji POLJOPRIVREDNIK nego FARMER, a farmer mora biti školovan.
_ Čak ni mnogi novinari još kao da ne razumiju činjenično stanje, te stihijski upotrebljavaju izraze, seljak, poljoprivrednik i farmer, a danas se to već i u Hrvatskoj može donekle klasificirati. U novinarstvu svaka izgovorena ili napisana riječ ima točno svoje značenje, tako da izraze treba upotrebljavati za činjenične situacije!

_ Slažem se, seljak je onaj koji proizvodi sam za svoje potrebe. Ali svi oni koji proizvode za prodaju, oni moraju biti školovani, moraju poštivati Zakone i proizvoditi će ono što na tržištu treba. I još jedan stvar, da li je ikada itko išao u inspekcije da vidi kako poljoprivrednici proizvode, da li su i u kojim granama školovani! Tih kontrola ili nema ili se o njima ništa ne čuje u javnosti. Postoje savjetnici poljoprivredne službe koji su itekako korisni, oni su sada u sklopu Poljoprivredne komore i to je nešto što je dobro.

Ako nekog zanima ima vamo više o kvalifikaciji poljoprivrednik i bogumi dosta ima toga vamo za razgabanje
http://agropolitika.blog.hr/

A evo i ankete da vidimo koliko smo školovani i dali smo dorasli mi poljoprivrednici i seljaci gospodi pametnim farmerima iz EU.

I evo do sada nisam znao koja je razlika između seljaka ,poljoprivrednika i farmera blago nama pa ima na ovom svijetu i pametnih da nam to pojasne.

Seljak= neškolovan
Poljoprivrednik=polu školovan
Farmer= školovan

e ovako, kod nas smo bili na nekom info predavanju o dobroj polj.praksi, i svi ćemo morati ići na puuuno predavanja i skupljati bodove i onda moraš imati min.broj bodova da bi imao pravo na poticaje, a svako predavanje nosi neki broj bodova. (samo se nadam da ona predavanja u žetvi neće imati najveći broj bodova!)
I javi se neki lik i kaže "ja sam agronom, ali imam svoj opg i tako..."
odgovor: "to nema veze, i vi ste obavezni ići na predavanja i skupljati bodove"
drugim riječima može si diplomom obrisati nešto, a oni bez diplome biti će pametniji nakon predavanja od njega s diplomom.

Neznam ali samo znam ako sam recimo završio srednju poljoprivrednu školu smijer ratar i bavim se ratarstvom nevidim razloga da me tjera na tu neki natječaj ako imam školu i dugogodišnje iskustvo.
Jer kada sam radio u firmi kao vozač bez obzira što imam sve kategorije položene morao sam ići na prekvalifikaciju tj polagati razliku ispita prometne škole i stime dobi državni ispit i postao prof.vozač,dok ovi koji su imali srednju prometnu nisu morali.
E sada i tu postoji razlika ipak sam tamo bio radnik ,a sada kako nositelj ili meni draže direktor pege to moram polagati samo iz tog razloga neznam
Sve u svemu opet pljačka

Nisi SITNO pročitao, težište je naime na CJELOŽIVOTNOM obrazovanju!
To što si ti završio poljoprivrednu u Valpovu kad si bio klinjo,ne znači da si danas sposoban baviti se tako zahtjevnim zabimanjem. KUŽIŠ!!!

A i budi iskren, ljudi tvojih godina upisivali su tada poljoprivrednu jer ništa drugo nisu mogli , ili da zvuči ljepše: "bili su boemi kojima su neke druge stvari bile na prvom mjestu, a ne učenje".

Kako mi se čini da treba jedan postotak ljudi otpast iz sustava poticanja pa tak svake godine...
A predavanja koliko to bude imalo efekta (ovisi od svijesti pojedinca)!? završio sam fakultet i vidio da teorija i praksa su dva različita pojma (naročito u ratarenju), mišljenja sam da bude puno priče oko toga a na terenu lajički rečeno vuk sit i sve ovce na broju (nadam se).

Sve to stima ali poljoprivrednik=polu skolovan ,
tak i u trgovini el.materijalom traziš 3*2.5mm a on blenu i onda objasnjavanje,zašto jer je trgovac i ne zanima ga šta prodaje.
I treba napraviti reda ali ne da se popune fotelje nego da se RADI.
A predavanja su ok,samo brate mili podjeli skripte i isto kontrola ko i za poticaj ne držiš se reda PLATI.

JACA je napisao/la:e ovako, kod nas smo bili na nekom info predavanju o dobroj polj.praksi, i svi ćemo morati ići na puuuno predavanja i skupljati bodove i onda moraš imati min.broj bodova da bi imao pravo na poticaje, a svako predavanje nosi neki broj bodova. (samo se nadam da ona predavanja u žetvi neće imati najveći broj bodova!)
I javi se neki lik i kaže "ja sam agronom, ali imam svoj opg i tako..."
odgovor: "to nema veze, i vi ste obavezni ići na predavanja i skupljati bodove"
drugim riječima može si diplomom obrisati nešto, a oni bez diplome biti će pametniji nakon predavanja od njega s diplomom.

Sve 5, i ja ću kao 'agronom' (diplomirani injženjer poljoprivrede) ići na predavanja, ali od koga da tamo učim? Ono što me zanima konkretno upitam i ne dobijem odgovor, na netu si pronađem što me zanima, kupim si pokoju knjigu i obrzujem se sam. Obrazovanje traje cijeli život, i to je sakupljanje znanja a ne nekih imaginarnih 'bodova'. Čim mi netko kaže kako da uštedim, radim racionalnije, proizvodim jeftinije to odmah prihvaćam, bilo to od 'neobrazovanog' djeda ili od doktora znanosti - svejedno je jer dobar savijet ima svoju težinu i kvalitetu, ali kako da učim od ljudi kojima kada postavljam pitanja samo se zgledaju....?

JACA je napisao/la:Nisi SITNO pročitao, težište je naime na CJELOŽIVOTNOM obrazovanju!
To što si ti završio poljoprivrednu u Valpovu kad si bio klinjo,ne znači da si danas sposoban baviti se tako zahtjevnim zabimanjem. KUŽIŠ!!!

A i budi iskren, ljudi tvojih godina upisivali su tada poljoprivrednu jer ništa drugo nisu mogli , ili da zvuči ljepše: "bili su boemi kojima su neke druge stvari bile na prvom mjestu, a ne učenje".

Ideja obrazovanja i je cjeloživotno učenje, jer stavri se brzo mijenjaju i napreduju. Ali ovi u savjetodavnoj prvo moraju sebe cijeloživotno obrazovati, pa tek onda obrazovati druge. Ne kažem da su tamo svi neobrazovani, nedaj bože, velika je to služba i ima puno raznih ljudi koji tamo rade. Sama diploma fakulteta poljoprivrednih znanosti tu je tek jedna ulaznica za svijet znanja. Sa nekima uspješno surađujem jer su maheri u svome poslu i ima se što naučiti od njih. Ali ima i onih koji lupetaju svašta. Sve me sram struke (ponekad).
Još jedna stvar koju ovi iz savjetodavne nikako ne mogu shvatiti (možda i mogu ali mi se čine previše preplašeni za svoj posao da bi bilo što predložili jer su se dobrim dijelom pretvorili u birokrate i čuvaju svoju stolicu koje ne ovisi kod njih o znanju koje posjeduju, nego o nekim drugim, sasvim nevezanim stvarima, recimo to diplomatski). Znači oni ne primjenjuju B2B sustav (bussiness to bussiness). Vjerovatno mnogi niti ne znaju što je to i što to znači, ali ima vremena da se obrazuju.
Eto, još nešto, odmah dok je tema vruća... koliko stranih jezika govore ti koji mene žele obrazovati? Kako će netko nešto pronaći na netu - ako ne razumije tekst? Oni koji neznaju moraju prvo naučiti strane jezike, da bi uopće bili imalo konkurentni ( i imali interesantna predavanja). E sada je tu problem, jer ako učiš strani jezik sa 4-10 godina starosti u okolini koja govori tim jezikom - naučiti češ ga kao materinji i neće biti neke razlike u govoru, ako ga učiš u periodu od recimo 10-18 godina možeš ga naučiti jako dobro, posebno ako si u okruženju koje govori tim jezikom ( ali ne toliko dobro kao u prvom slučaju). Što si stariji učenje jezika ide teže, možeš ga naučiti da se služiš njime, ali za to treba puno vremna i energije, i nikada to nije tako lako i kvalitetno kao u ranoj mladosti. Ako želiš nešto istraživati znanje stranog jezika je must, jer živimo u maloj državici u kojoj postoji vrlo mali broj specijaliziranih istraživanja i publikacija (i one su većim dijelom prepisivačina, ali o tome neki drugi puta).
I što sada? Meni je prije nekih 7-8 godina došao u dvorište čovijek iz savjetodavne i upravo sam radio jednu operaciju i on mi na to da što ja to radim? (kao to se tako ne radi). Hladno sam nastavio raditi to što sam radio, jer čovijek nije uopće upoznat sa tehnologijom i postupcima.... Nikada više nije došao, niti će doći jer mi takvi savjeti i savjetnici nisu potrebni. Mora prvo pročitati barem pola onoga što sam ja pročitao da meni može uopće postaviti neko suvislo pitanje. Ima ljudi koji kulturno vide što radim i ne komentiraju - niti ne pitaju. I to je kulturno. Ako ne znaš - priznaj to prvo samome sebi, a onda gledaj i uči od onih koji znaju, pa makar oni (koji znaju) imaju i niže formalno obrazovanje. To se tiče i savjetodavne službe.

Ovo s bodovima je obični reket. Eto Vam primjer.
Da bi zadržal stručni ispit (inž. građevinarstva, strojarstva, elektrotehnike), u 5 godina treba skupiti 100 bodova.
Jedan seminar od 8h donosi 8 bodova, a košta cca 1500kn. Znači, oko 12.000kn svake godine.
Netrebam Vam spominjati na kaj predavanja liče i tko ih održava. Čovjek na predavanju čita izvatke iz zakona, koje svatko kome trebaju ili ga zanimaju može pročitati sam. Ljudi dođu, prijave se i odu, jer od takvih predavanja je malo koristi.
Ukratko, sve je to magla da se poberu novci i ispuni forma, i da se čim više izguraju mali proizvođači sa scene, jer si puno toga nemogu priuštiti.
Čisto sumnjam da će ovi seminari za bodove biti besplatni (ili bar svakom dostupni).
Slažem se s Fidelitom: predavači su teoretski potkovani, a nemaju prakse, pa nemogu dati konkretnu pomoć i savjet, te ako se nemaš interesa sam obrazovati, prisile i ucjene tipa bodova zadovoljit če formu, ali sadržaju neće pridonesti.

Zvonimir je napisao/la:Ovo s bodovima je obični reket. Eto Vam primjer.
Da bi zadržal stručni ispit (inž. građevinarstva, strojarstva, elektrotehnike), u 5 godina treba skupiti 100 bodova.
Jedan seminar od 8h donosi 8 bodova, a košta cca 1500kn. Znači, oko 12.000kn svake godine.
Netrebam Vam spominjati na kaj predavanja liče i tko ih održava. Čovjek na predavanju čita izvatke iz zakona, koje svatko kome trebaju ili ga zanimaju može pročitati sam. Ljudi dođu, prijave se i odu, jer od takvih predavanja je malo koristi.
Ukratko, sve je to magla da se poberu novci i ispuni forma, i da se čim više izguraju mali proizvođači sa scene, jer si puno toga nemogu priuštiti.
Čisto sumnjam da će ovi seminari za bodove biti besplatni (ili bar svakom dostupni).
Slažem se s Fidelitom: predavači su teoretski potkovani, a nemaju prakse, pa nemogu dati konkretnu pomoć i savjet, te ako se nemaš interesa sam obrazovati, prisile i ucjene tipa bodova zadovoljit če formu, ali sadržaju neće pridonesti.

Mislio sam komentirat, pa si napisao sve i za mene.


A u vezi savetodavne službe: dok im sigurni novci stižu prinudnim putem (iz poreza, komore itd.) ne bude ništa bolje.
Jedini put ka napretku je da se služba prebaci u privatnike, pa da se vidi, ko je kakav.
Slažem se da u tim uslovima služba treba bit (su)financirana od države, makar 95 posto.
A svako koji plati tih svojih 5 posto smo sigurni da bude tražio nešto za to. I meni bude sve ravno da li taj tip koji mi daje koristan savjet ima sto doktorata, ili je nepismen (i nevjeran aktualnoj vlasti).

hehe...

zanimljiva tema...

i ja cu takodjer morat ici na ta predavanja, a jedini sam agronom zastite bilja trenutno u siroj okolici, i o pravilonoj upotrebi pesticida ce mi predavat netko ispod mog ranga strucnosti...

a ja godinama ucio opću i specijalnu entomologiju, fitopatologiju i herbologiju, fitofarmaciju, aplikacije sredstava za zastitu, integriranu proizvodnju bilja... sve to uz cjelozivotnu praksu....

da ne kazem da znam na pamet cijelo glasilo biljne zastite sa svim djelatnim tvarima trenutno na trzistu, sa njihovim karakteristikama, mehanizmima djelovanja, s posebnim osvrtom na ekološki aspekat svakog od njih...

al bodovi su bodovi, jbg....

jebes diplomu agronomskog fakulteta....

e sta nisam ekonomiju studirao kao svi pametni... i jos bi dvije godine prije zavrsio... sa manje sijedih nego ovako....

Josipe, oni ne shvaćaju da imaju, doduše vrlo mali broj, ljudi koji nešto rade i koji znaju što rade. Sve se trpa u isti koš. Tak je najlakše. A recimo njima (i tebi i meni i nama sličnima) bilo bi lakše da nas pozovu da održimo predavanje njima o onim dijelovima proizvodnje u koijma smo mi maheri. Usko područije, ali to je ono što radim i to je ono što me zanima, to je ono u čemu sam se specijalizirao. Možda ima netko negdje sa istim problemom, pa umjesto da mu batrlja netko načelne nebuloze o tome (a s obzirom da se time nikada u praksi nije bavio - drugo niti ne može), pošalje ga onome tko je riješio taj problem. Naravno ja i ti će mo to raditi uz neku naknadu koja može i ne mora biti materijalna. Takvim pristupom stvarima ljudi koji rade isti posao i susreću se istim problemima mogli bi se čak i udružiti, možda osnovati neki 'board' i zajedno unaprijediti posao kojim se bave. To je dobro iskorišteno moje vrijeme, a i vrijeme savjetodavne službe. Ako oni budu trošili moje vrijeme na način da me budu prisiljavali da budem prisutan na predavanjima na kojima ništa neću moći naučiti niti čuti novoga - onda mi ne preostaje ništa drugo do diskreditacije jadnog predavača, tako da mi ubuduće stavi štrih i da me više ne zove. Savjetodavna služba se pretvara u birokratski aparat i tome treba stati na kraj - odmah sada na početku, dok se to još nije jako razmahalo. Ako svi budu samo kimali glavama na predavanjima (i ne budu imali pitanja, kao sve je jasno) - neće biti dobro.

u današnje vrijeme nema drugo nego se prilagodit trenutnom stanju, zadovoljit sve zahtjeve koji se traze, makar oni bili samo "pro forme".... okrenit se svom gospodarstvu...

kod nas se sve radi stihijski, uvodi se nepotrebno birokratiziranje, hrpa nepotrebne papirologije, a sve iz razloga sto ljudi koji to rade nisu okusili teren..... prepisuju pravila europske unije a da ih ne prilagodjavaju našem podneblju i našoj situaciji.... i očekuju da cemo mi pljeskat tome....

ali gledajuci s druge strane malo obrazovanja poljoprivrednika bi uistinu dobro doslo.... posebno sto se tice upotrebe pesticida i provodjenja doktrine odrzive poljoprivrede koja ne zagadjuje okolis....

samo pitanje je dali ce ta predavanja poluciti ucinak, ako netko da bi dobio vece poticaje kupi novu prskalicu s tri rezervoara, ne znaci da ce on i koristiti istu propisno i opravdati taj poticaj... netko sa starijom prskalicom moze koristiti pesticide racionalnije uz manju ekolosku stetu, i za to bit nagradjen manjim poticajem....

pravodobnim prskanjem krumpirove zlatice u fazi ličinke jednim se tretmanom insekticidom moze rijesiti problem zlatice za cijelu sezonu, a nepravodobnim kada se okasni nece biti dovoljno niti dva ili tri tretman, i onda tu nasi zakonodavci kazu onaj tko ima bolju prskalicu ce dobit bolji poticaj jer on radi manju ekolosku stetu, a istina je ako nemas znanje kako ces smanjit ekolosku stetu mozes prskat i avionom....

samo sto ne kuze da takvim nacinom oni izravno (financijski) favoriziraju jednu grupaciju naspram druge, pa cu ja iako znam kad prskat zlaticu radije svoje napore usredotocit na to da mi prskalica ima tri rezervoara, nego da brinem o svom polju, jer cu takvim razmisljanjima i djelovanjima biti u favoriziranoj grupaciji....

tak je to u nasoj rvackoj....

JOSIP FERGUSON je napisao/la:u današnje vrijeme nema drugo nego se prilagodit trenutnom stanju, zadovoljit sve zahtjeve koji se traze, makar oni bili samo "pro forme".... okrenit se svom gospodarstvu...

kod nas se sve radi stihijski, uvodi se nepotrebno birokratiziranje, hrpa nepotrebne papirologije, a sve iz razloga sto ljudi koji to rade nisu okusili teren..... prepisuju pravila europske unije a da ih ne prilagodjavaju našem podneblju i našoj situaciji.... i očekuju da cemo mi pljeskat tome....

ali gledajuci s druge strane malo obrazovanja poljoprivrednika bi uistinu dobro doslo.... posebno sto se tice upotrebe pesticida i provodjenja doktrine odrzive poljoprivrede koja ne zagadjuje okolis....
samo pitanje je dali ce ta predavanja poluciti ucinak, ako netko da bi dobio vece poticaje kupi novu prskalicu s tri rezervoara, ne znaci da ce on i koristiti istu propisno i opravdati taj poticaj... netko sa starijom prskalicom moze koristiti pesticide racionalnije uz manju ekolosku stetu, i za to bit nagradjen manjim poticajem....

pravodobnim prskanjem krumpirove zlatice u fazi ličinke jednim se tretmanom insekticidom moze rijesiti problem zlatice za cijelu sezonu, a nepravodobnim kada se okasni nece biti dovoljno niti dva ili tri tretman, i onda tu nasi zakonodavci kazu onaj tko ima bolju prskalicu ce dobit bolji poticaj jer on radi manju ekolosku stetu, a istina je ako nemas znanje kako ces smanjit ekolosku stetu mozes prskat i avionom....

samo sto ne kuze da takvim nacinom oni izravno (financijski) favoriziraju jednu grupaciju naspram druge, pa cu ja iako znam kad prskat zlaticu radije svoje napore usredotocit na to da mi prskalica ima tri rezervoara, nego da brinem o svom polju, jer cu takvim razmisljanjima i djelovanjima biti u favoriziranoj grupaciji....

tak je to u nasoj rvackoj....

hehe... josipe šta misliš da če ovi predavači naučiti ljude starog kova u "45min" kako se baviti poljoprivredom e tu se varaš skupa sa tim predavačima

Evo primjer recimo meni koji je radije hvatao cure za guzicu nego učio i sada dođe neki pametnjaković koji če mene iskusnog poljoprivrednika učiti kako se šta radi .
Pa ako nešta neznam ja pitam ili si na ovom vražijem internetu upišem recimo (zaštita soje )i evo na google brdo o tome,tako mišljenja sam pri kojem čvrsto ostajem da je ovo samo pljačka seljaka sory farmera koja izgleda meni uzima već razmjere pandemije u ovoj državi.
Aha šta kažeš na ovo,uh pege baš si pametan.Hvala!

Pa sve zavisi, imam kuma koji je dip.ing i radi u struci nakraju kad god negdje zapne zove mene (neškolovanog seljaka sa 8 raz škole) da mu dam savjet...... e jbg sada i kad dođem na predavanja ondase čudom čudim od kud oni vadu tu svoju teoriju koja je u praksi gotovo nemoguće provesti.

falkon 2 je napisao/la:Pa sve zavisi, imam kuma koji je dip.ing i radi u struci nakraju kad god negdje zapne zove mene (neškolovanog seljaka sa 8 raz škole) da mu dam savjet...... e jbg sada i kad dođem na predavanja ondase čudom čudim od kud oni vadu tu svoju teoriju koja je u praksi gotovo nemoguće provesti.

Nije sramota tražiti savijet od ljudi koji znaju - formalno školovanje nema veze sa time. Potpuno je krivo uvriježeno mišljenje da, kada netko završi fakultet, mora 'sve znati'. To su bedastoće, fakultet ti daje neko šire znanje, to je kao ulaznica za razne specijalizacije koje ćeš raditi u životu. Nauče se termini, osnove, ponedgje se detaljnije nešto prouči, ali ne sve. Recimo (iz mog iskustva) ja sam kao dipl. ing. mehanizacije - mogu reći da znam dosta, ali na primjer - ne znam ništa o strojevima za berbu pamuka. Znam da to postoji, vidio na slici mehanizam kako to radi, ali nikada se nisam time bavio i kada bi trebao nešto naučiti o njima (recimo da me netko zaposli da to moram prodavati nedgdje u Srednjoj aziji) prvo bi pitao stare mahere što je to, kako se radi sa time, gdje su slabe strane itd.. Ima ljudi koji su svoje mirovine zaradili radeći na jednom stroju i sa njima treba razgovarati o poslu o problemima, treba ih itekako respektirati i može se mnogo naučiti od njih. Nije bitno da li zna pisati ili čitati, bitno je da zna posao koji radi. Onda to znanje treba spojiti sa teorijom iz knjige i to je put ka uspjehu. Sve ostalo je trla-baba-lan. I nije sramota pitati - nisam ja pokupio svu pamet svijeta ako sam završio faks a razgovor i argumentirana diskusija sa svima koji nešto znaju (ili misle da znaju) spada u ono cijeloživotno učenje. A ponekad se barem nauči kako ne treba raditi, ako ništa drugo. I to je neka vrijednost.

Fidelito je napisao/la:Josipe, oni ne shvaćaju da imaju, doduše vrlo mali broj, ljudi koji nešto rade i koji znaju što rade. Sve se trpa u isti koš. Tak je najlakše. A recimo njima (i tebi i meni i nama sličnima) bilo bi lakše da nas pozovu da održimo predavanje njima o onim dijelovima proizvodnje u koijma smo mi maheri. Usko područije, ali to je ono što radim i to je ono što me zanima, to je ono u čemu sam se specijalizirao. Možda ima netko negdje sa istim problemom, pa umjesto da mu batrlja netko načelne nebuloze o tome (a s obzirom da se time nikada u praksi nije bavio - drugo niti ne može), pošalje ga onome tko je riješio taj problem. Naravno ja i ti će mo to raditi uz neku naknadu koja može i ne mora biti materijalna. Takvim pristupom stvarima ljudi koji rade isti posao i susreću se istim problemima mogli bi se čak i udružiti, možda osnovati neki 'board' i zajedno unaprijediti posao kojim se bave. To je dobro iskorišteno moje vrijeme, a i vrijeme savjetodavne službe. Ako oni budu trošili moje vrijeme na način da me budu prisiljavali da budem prisutan na predavanjima na kojima ništa neću moći naučiti niti čuti novoga - onda mi ne preostaje ništa drugo do diskreditacije jadnog predavača, tako da mi ubuduće stavi štrih i da me više ne zove. Savjetodavna služba se pretvara u birokratski aparat i tome treba stati na kraj - odmah sada na početku, dok se to još nije jako razmahalo. Ako svi budu samo kimali glavama na predavanjima (i ne budu imali pitanja, kao sve je jasno) - neće biti dobro.

Eto još jedne prilike onima koji znaju.
Možete se prijaviti za predavača, plate Vam koju tisućicu kuna i još skupite dvostruko bodova , umjesto da ste slušali. Jedino je teško ući u krug predavača jer su tu već uloge (čitaj novci) unaprijed podijeljeni.

Zvonimir je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:Josipe, oni ne shvaćaju da imaju, doduše vrlo mali broj, ljudi koji nešto rade i koji znaju što rade. Sve se trpa u isti koš. Tak je najlakše. A recimo njima (i tebi i meni i nama sličnima) bilo bi lakše da nas pozovu da održimo predavanje njima o onim dijelovima proizvodnje u koijma smo mi maheri. Usko područije, ali to je ono što radim i to je ono što me zanima, to je ono u čemu sam se specijalizirao. Možda ima netko negdje sa istim problemom, pa umjesto da mu batrlja netko načelne nebuloze o tome (a s obzirom da se time nikada u praksi nije bavio - drugo niti ne može), pošalje ga onome tko je riješio taj problem. Naravno ja i ti će mo to raditi uz neku naknadu koja može i ne mora biti materijalna. Takvim pristupom stvarima ljudi koji rade isti posao i susreću se istim problemima mogli bi se čak i udružiti, možda osnovati neki 'board' i zajedno unaprijediti posao kojim se bave. To je dobro iskorišteno moje vrijeme, a i vrijeme savjetodavne službe. Ako oni budu trošili moje vrijeme na način da me budu prisiljavali da budem prisutan na predavanjima na kojima ništa neću moći naučiti niti čuti novoga - onda mi ne preostaje ništa drugo do diskreditacije jadnog predavača, tako da mi ubuduće stavi štrih i da me više ne zove. Savjetodavna služba se pretvara u birokratski aparat i tome treba stati na kraj - odmah sada na početku, dok se to još nije jako razmahalo. Ako svi budu samo kimali glavama na predavanjima (i ne budu imali pitanja, kao sve je jasno) - neće biti dobro.

Eto još jedne prilike onima koji znaju.
Možete se prijaviti za predavača, plate Vam koju tisućicu kuna i još skupite dvostruko bodova , umjesto da ste slušali. Jedino je teško ući u krug predavača jer su tu već uloge (čitaj novci) unaprijed podijeljeni.

Ne interesira me mjesto predavača/savjetnika (itd.) u savjetodavnoj službi. Barem ne u ovakvoj organizaciji službe. (Da me interesira birokratsko mjesto, vjerovatno ne bih radio zemlju, nego bi se probao zaposliti u nekoj državnoj službi). Ali jako sam zainteresiran da ne trošim svoje vrijeme na predavanja na kojima vrlo vjerovatno neću ništa korisno naučiti za sebe, i neću unaprijediti svoju proizvodnju. Sada bi se moglo postaviti logično pitanje kako znam da neću ništa naučiti na tim predavanjima ako nisam prisutan na njima? Istina je da to ne znam, pogađam, ali iz prijašnjeg iskustva sam nešto naučio. Znači kod mene je prošla faza početnog optimizma.

Ja obožavam ići na predavanja i slušati inteligentne predavače koji ZNAJU što govore, a ne one koji MISLE da znaju. Od ovih prvih UVIJEK nešto novo naučim, kada im postavim pitanje odmah skuže bit i ne moram se s njima natezati u smislu "što je pisac mislio".

Fidelito je napisao/la:

Zvonimir je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:Josipe, oni ne shvaćaju da imaju, doduše vrlo mali broj, ljudi koji nešto rade i koji znaju što rade. Sve se trpa u isti koš. Tak je najlakše. A recimo njima (i tebi i meni i nama sličnima) bilo bi lakše da nas pozovu da održimo predavanje njima o onim dijelovima proizvodnje u koijma smo mi maheri. Usko područije, ali to je ono što radim i to je ono što me zanima, to je ono u čemu sam se specijalizirao. Možda ima netko negdje sa istim problemom, pa umjesto da mu batrlja netko načelne nebuloze o tome (a s obzirom da se time nikada u praksi nije bavio - drugo niti ne može), pošalje ga onome tko je riješio taj problem. Naravno ja i ti će mo to raditi uz neku naknadu koja može i ne mora biti materijalna. Takvim pristupom stvarima ljudi koji rade isti posao i susreću se istim problemima mogli bi se čak i udružiti, možda osnovati neki 'board' i zajedno unaprijediti posao kojim se bave. To je dobro iskorišteno moje vrijeme, a i vrijeme savjetodavne službe. Ako oni budu trošili moje vrijeme na način da me budu prisiljavali da budem prisutan na predavanjima na kojima ništa neću moći naučiti niti čuti novoga - onda mi ne preostaje ništa drugo do diskreditacije jadnog predavača, tako da mi ubuduće stavi štrih i da me više ne zove. Savjetodavna služba se pretvara u birokratski aparat i tome treba stati na kraj - odmah sada na početku, dok se to još nije jako razmahalo. Ako svi budu samo kimali glavama na predavanjima (i ne budu imali pitanja, kao sve je jasno) - neće biti dobro.

Eto još jedne prilike onima koji znaju.
Možete se prijaviti za predavača, plate Vam koju tisućicu kuna i još skupite dvostruko bodova , umjesto da ste slušali. Jedino je teško ući u krug predavača jer su tu već uloge (čitaj novci) unaprijed podijeljeni.

Ne interesira me mjesto predavača/savjetnika (itd.) u savjetodavnoj službi. Barem ne u ovakvoj organizaciji službe. (Da me interesira birokratsko mjesto, vjerovatno ne bih radio zemlju, nego bi se probao zaposliti u nekoj državnoj službi). Ali jako sam zainteresiran da ne trošim svoje vrijeme na predavanja na kojima vrlo vjerovatno neću ništa korisno naučiti za sebe, i neću unaprijediti svoju proizvodnju. Sada bi se moglo postaviti logično pitanje kako znam da neću ništa naučiti na tim predavanjima ako nisam prisutan na njima? Istina je da to ne znam, pogađam, ali iz prijašnjeg iskustva sam nešto naučio. Znači kod mene je prošla faza početnog optimizma.

Ne, ne. Krivo si me shvatio. Predavač ne mora nužno biti zaposlenik savjetodavne službe. Može i "slušatelj" imati ulogu predavača. Za to dobiva više bodova nego kao slušatelj (polaznik). Bar je takav način korišten u primjeru koji sam navel (inženjeri sa stručnim ispitom), pa ne vidim razloga (bolje reći, ne vidim da su ovi u HPK pametniji) da to i u ovom slučaju jednako.

Ma daj mi neki link gdje se opisuje taj sustav bodovanja polaznika. Ovo mi se čini kao neka rekla-kazala. Daj mi nešto opipljivo da to mogu pročitati detaljno. I pošteno prokomentirati.

I BTW nemam 'stručni ispit' (ma što god to značilo). Moj poslodavac to me nikada nije tražio.

Eto ti PRIMJER.
Ne tvrdim da će biti isto, no vjerojatno će biti nešto po uzoru na to.

Kada bude neki konkretni pravilnik za nas poljoprivrednike u opticaju (ili barem zakonski prijedlog), obavijesti me i daj mi link. Sve ostalo je rekla-kazala, jer tko zna što bi se sve moglo nadrobiti u poljoprivrednom pravilniku. Nema smisla dalje komentirati.

Ja sam po zanimanju arhitektonski tehničar,ali sa ocem idem na razne poljoprivredne tečajeve,tako da se malo po malo edukujemo

Fidelito je napisao/la:Kada bude neki konkretni pravilnik za nas poljoprivrednike u opticaju (ili barem zakonski prijedlog), obavijesti me i daj mi link. Sve ostalo je rekla-kazala, jer tko zna što bi se sve moglo nadrobiti u poljoprivrednom pravilniku. Nema smisla dalje komentirati.

***na Poljoprivrednom forumu iznio sam svima podatak da se priprema izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu ! Ne smijemo šutjeti !! Danas ću poslati dopis ministru Jakovini , općini Bukovlje u kojoj je g. Jakovina bio načelnik , općini Čaglin i Podcrkavlje ( to su općina u brdsko - nizinskoj Slavoniji !
***Što se tiče učenja , učimo se svaki dan ! Najskuplje je učenje na svojim greškama ! Dio školovanih ljudi nešto zna , dio školovanih nemaju iskustva u praksi , dio tehnologije može se vidjeti u inozemstvu samostalno ili organiziranim posjetima !!!