Što se iza brda valja?

Nije loše u naprijed znati što donose vladine mjere u sferi poreza i financija. Pokušati ću što točnije objasniti koji su dosezi vladine politike. Možda će biti zanimljivo.

U članku h t t p : / / danas.net.hr/novac/page/2012/01/11/0938006.html naš ministar financija opet plasira genijalne ideje. Obveznice države će kupovati građani. Genijalno. Malo će ubiti bankare u pojam. Još ako tim građanima naplate porez na dividendu, bit će super.

A sad ozbiljno. Država porezima izvlači novac za dugove. I da sad nemamo dugova, bilo bi jasno, da ako nešto novaca ne kapne u državu, da nakon dospjeća obveznica nema novaca za njihovu isplatu. Onda bi država opet izdala još veće obveznice i tako u krug. Fali nam dotok novca. Iz istog raloga i smišljamo rješenje, samo koje to uopće nije.

Dakako dobro je nešto znati da od koalicijske vlade nećemo dobiti ništa bolju vladu nego što je bila zadnja. Zoran Milanović je lagao kada je rekao "Nećemo vas iznevjeriti" ili je tu rečenicu uputio nekom drugom.

I mnogi će baciti drvlje i kamenje na ove riječi, ali u Planu21 nema elemenata koji mogu iole promijeniti situaciju. Više o tome sam napisao na: sites.google.com/site/financijskisustav/izbori-2011

Stoga, očekujem gomilu pogrešnih poteza nove Vlade. A ovdje ću ih i objasniti.

Niti oni prošli niti ovi današnji nemaju kapacitet za velike, revolucionarne promjene. Nemojmo se zavaravati. Uostalom to ne bi bilo niti dopušteno. To je kao grana na drvetu - naglo ju savij i raskoliti će se, ako ju polako savijaš ići će u smjeru koji želiš. Ako ovi samo smanje korupciju za 50 % - bit će dobro. A što se tiče duga - to je otišlo za nas predaleko da bi se moglo vratiti ekonomskim rastom. Nema novca čak niti za servisirati kamatu.

Fidelito je napisao/la:Niti oni prošli niti ovi današnji nemaju kapacitet za velike, revolucionarne promjene. Nemojmo se zavaravati. Uostalom to ne bi bilo niti dopušteno. To je kao grana na drvetu - naglo ju savij i raskoliti će se, ako ju polako savijaš ići će u smjeru koji želiš. Ako ovi samo smanje korupciju za 50 % - bit će dobro. A što se tiče duga - to je otišlo za nas predaleko da bi se moglo vratiti ekonomskim rastom. Nema novca čak niti za servisirati kamatu.

Donekle se slažem u vezi promjena. I premda dobro i argumentirano pišem, nema baš nekog efekta. Ljudi misle, ako zažmire da će problem nestati. Drugo, mislim da precjenjujete utjecaj obične korupcije. Da sada zbrojite koliko je love zamuljano u odnosu na štetu od preko 200 milijardi kuna, bilo bi vam jasnije da i sa pljačkom od nula kuna ne bi ništa izgledalo drugačije. To sam opširnije opisao u tekstu: sites.google.com/site/financijskisustav/korupcija.

Što se tiče ekonomskog rasta. Podatci su zbilja porazni. Prema podatcima o kineskom i njemačkom suficitu i broju stanovnika te njemačkom dugu došao sam do kalkulacije da bi nijemci sa 2% prosječnih kamata teoretski možda otplatili dug za 30 godina uz uvjet da sav profit ide na otplatu duga. Ako im kamata skoči na 3%. Tada bi to možda bilo za 100 godina. Sad je teško zamisliti državu gdje radiš i svu štednju daješ za otplatu vanjskog duga i tako 30 ili 100 godina. A tu sam razmatrao zemlju za koju govore da je uzorna i ima 12 puta veći suficit po stanovniku od Kine.

Gdje je tu Hrvatska. Em nemamo nikakav suficit sa inozemstvom, em to nije ni u snovima da će postati. Razmišljanje o bilo kakvom izlazu iz dužničke krize bez neke bitnije promjene je u sferi fantastične priče.

Kako sam na forum.hr već postao sam sebi dosadan, prijavljujem se na druge forume i informiram ljude. Može nas samo spasiti znanje o krizi. Nema više mjesta za zabijenje glave u pijesak. Poljoprivrednici po mom mišljenju trebaju imati sve uslove za pristojan život jer se bez proizvodnje hrane ne može.

Moja teza je ako možemo proizvesti većinu toga što nam treba, a od viškova razmijeniti robu za ono što ne proizvodimo da tada imamo samo problem u regulaciji novca. Točnije imamo problem u raspodjeli profita od rada. Koliko će široki puk trpjeti kamatarenje banaka preko kredita, ne znam. Ali znam da ovako ne ide u nedogled. Treba se teoretski pripremiti jer će nas prevesti žedne preko vode.

Slažem se količina novca koja je direktno ukradena u koruptivnim radnjama nije (pre)velika, ali da bi korupcija mogla neometano bujati svih ovih godina - potrebno je stvoriti uvijete. A to košta. Također možemo iz brojnih primjera (to je bilo očito u prvoj fazi privatizacije) vidjeti tipičan redosljed događanja:
- prvo netko dobije pravo (politika mu to omogućuje, na neki čudan način, vjerovatno koruptivan način) da si otkupi/privatizira određeno poduzeće za minimalne novce/u ekstremnim slučajevima i bez novaca
- firma se sa svom svojom imovinom 'otkupljuje', račun i skladište se temeljito počiste, radnici istjeraju i imovina proda (jer novi vlasnici nisu sposobni za nastavak proizvodnje). Ponekad bi se firma otkupljivala sa svojom imovinom.
To je značilo da bi došao u posjed nekretnina koje su samo dio vrijednosti firme novi 'vlasnici' bi rasprodali sve. Upropastili su znatna sredstva akumulirana u znanje iskustvo u izradi proizvoda. Zaklali su kravu radi jednog bifteka. Tako nastala šteta je ogromna. I to je direktna posljedica korupcije.
Ogromna šteta je nastala jer da bi se moglo neomatano provoditi ovakav sustav godinama potrebno je imati na raspolaganju sustav represije, ali i stvoriti uvijete tipa 'kruha i igara'. Podjeliti podobnima koji održavaju sustav - povlaštene mirovine. Uhljebiti istomišljenike. I to sve košta.

Možda je dobro pročitati knjigu Tihomira Čuljka: Rat h t t p : / / w w w .4shared.com/document/ar0pjSHb/Tihomir_Culjak_-_Rat__nova_ver.html. Pažnju treba obratiti na financijska događanja koja opisuje. Točno odgovara vašem zapažanju. A ima i nešto šire. Biti će vam sve jasnije, ako prije pročitate moju knjižicu sites.google.com/site/financijskisustav/Financijski_sustav_i_novac.pdf?d=1 jer ćete tada bolje shvaćati ulogu banaka i razmjenu HRD-a.

Kako se iz naslova teme baš ne vidi o čemu se radi, malo ću i proširiti.

Današnja situacija u RH je otprilike ovakva. Imamo 47 milijardi eura vanjskog duga. Kada na to primijenimo kamatu od 6% i podijelimo dug na sve stanovnike te još podijelimo sa brojem dana u godini dobijemo 12.8 kuna. Toliko treba u prosjeku samo na ime kamata svaki stanovnik svakog dana stvoriti.

A realnost je da po zakonu o HNB-u svaki novac koji se pojavi u državi nije pravi, nego kredit. Pravi bi mogao biti jedino od dotoka kapitala iz vana. Samo od kuda njima novac? I on je nekome kredit. Pustimo sad to.

Da bi plaćali kamate trebamo imati suficit sa inozemstvom od barem 2,8 milijardi eura godišnje. O glavnici još ni ne pričam. Tog novca nema od kad je nove Hrvatske. Međutim, kad bi zaradili točno 2,8 milijardi eura, sve bi otišlo na kamate, a ne bi ništa ostalo za štednju i profit. To znači da trebamo zaraditi barem još toliko samo da bi funkcionirali donekle (npr. kao nijemci).

Međutim, sad dolazi jedan veliki ALI. 42 milijarde kuna suficita izvoza na 300 milijardi BDP-a mi uopće ne zvuči realno. To je 13%. To bi značilo da bi trebao BDP biti znatno veći, a da se to dogodi treba nam opet novi novac. A tada je pitanje kao zadržati suficit jer će ljudi koji rade i zarađuju htjeti kupovati štošta iz inozemstva.

Imamo znači barem 2 problema. nemamo novca za otplatu kamata. Nemamo novca da podignemo proizvodnju da bi izvezli toliko robe.

Koje je rješenje? Dok nema dotoka novca nema rješenja. A sadašnji dotok je obično još veći dug (kredit ili strana investicija se mora otplatiti ulagaču). A tome je kriv zakon o HNB-u koji se primjenjuje od 1994. Prema tom zakonu država ne može stvoriti višak novca bez još većeg duga

O tome je bilo govora. Kad bi država stvorila novac za unutarnji pofit, tada nam za otplatu duga treba samo suficit od 2,8 milijrdi eura + otprilike milijarda eura za uvoz. Ukupno 3,8 milijardi eura suficita da bi samo stajali na mjestu.

Stvaranje novca u državi je jednostavno. Država dobije određenu količinu novca od HNB-a i time pokrije deficit proračuna. A taj višak troška u odnosu na prihode će završiti kao profit od proizvodnje u državi. Pa tako i poljoprivredne proizvodnje.

E tu sam vas čekao. To je objašnjenje kako poljoprivrednici mogu izaći na zelenu granu. I da ne pišem romane. Nastaviti ću nakon pitanja. Ima toga naravno još vezanog uz emisiju novca i održavanje cijena.

Pozdrav

Ja bih se uključio,jer pratim u zadnje vrijeme razvoj situacije osobito ekonomije vezane uz poljoprivredu,a onda neminovno i opće ekonomije.Trenutno čitam knjigu Darka Znaora:Ekološka poljoprivreda i početni dio knjige,nekih 100-njak str govori upravo o ekonomiji konvecionalne i samoodržive poljoprivrede.Preporučio bih to štivo,jer na vrlo jednostavan način objašnjava odnose banaka i poljoprivrednika,a sve se svodi na upravo ovu tematiku.

Poljoprivrednik radi i stvara novu vrijednost. On STVARA!! nažalost nije on taj koji određuje koliko vrijedi njegov rad, to čine muljatori,lopovi,mešetari

mačor je napisao/la:Poljoprivrednik radi i stvara novu vrijednost. On STVARA!! nažalost nije on taj koji određuje koliko vrijedi njegov rad, to čine muljatori,lopovi,mešetari

Malo bih vas ispravio. Možda griješim, ali proizvodi poljoprivrednika imaju određeni vijek trajanja te to stvaranje u biti nije u smjeru povećanja količine robe već u cilju zadovoljavnja potreba i dizanja standarda ishrane. Međutim, profit koji ostvari poljoprivrednik, a koji on zatim potroši za robu trajne vrijednosti je ono što u konačnici ne stvara ponudu novca koja nema na drugoj strani trajnu novonastalu vrijednost.

To isto tako znači da bi poljoprivrednici trebali biti lanac toka novca koji preko svoje proizvodnje i potrošnje pokreću druge da proizvode i od toga ostvaruju prihod. Drugi ljudi koji se prehrajuju stvaranjem poljoprivrednika su tu da podižu standard življenja i efikasnost proizvodnje. Tj. kad bi svi bili poljoprivrednici, još bi uvijek motikom kopali njive. Međutim, danas je to sve izmanipulirano i radi se o prevari tako da je mačorov post potpuno istinit.

meni današnji ekonomski mislioci izgledaju kao generali poslije bitke, tj. kad će konstatacija stanja i uzroka konačno dovesti društvo do nulte točke kad će se reći "ovako više ne ide, sad ćemo drukčije"

ali, to se ne dešava...da li konstatacija nije ispravna, dobrodošla, poželjna, mi idalje trošimo /toneme...čemu onda sve ovo..jel ti nas pripremaš za nešto ili je ovo prikrivena priča o eu-ne

pa nije europa izmislila bankarstvo i monetarne igre današnjice, nisu čak ni jenkiji, povjest seže i prije nekih bunderbrokova, bordžija i mida, ali naravno, sve je kulminiralo civilizacijskim dosegom zvanim demokracija, kapitalizam, liberalno tržište, wto, mač i sablja

da bi bili bolji, moramo spoznati sebe i oko sebe - točno je, ali u ovom slučaju košmar prevladava i jedini izlaz vidimo u velikom prasku, samo jadni nemamo dovoljno mašte i hrabrosti da ga spoznamo

paor je napisao/la:meni današnji ekonomski mislioci izgledaju kao generali poslije bitke, tj. kad će konstatacija stanja i uzroka konačno dovesti društvo do nulte točke kad će se reći "ovako više ne ide, sad ćemo drukčije"

ali, to se ne dešava...da li konstatacija nije ispravna, dobrodošla, poželjna, mi idalje trošimo /toneme...čemu onda sve ovo..jel ti nas pripremaš za nešto ili je ovo prikrivena priča o eu-ne

pa nije europa izmislila bankarstvo i monetarne igre današnjice, nisu čak ni jenkiji, povjest seže i prije nekih bunderbrokova, bordžija i mida, ali naravno, sve je kulminiralo civilizacijskim dosegom zvanim demokracija, kapitalizam, liberalno tržište, wto, mač i sablja

da bi bili bolji, moramo spoznati sebe i oko sebe - točno je, ali u ovom slučaju košmar prevladava i jedini izlaz vidimo u velikom prasku, samo jadni nemamo dovoljno mašte i hrabrosti da ga spoznamo

Ovo podebljano nije civilizacijski doseg nego civilizacijska slijepa cesta. Treba malo proučiti povijest. Najbolje je povijest centralnih banaka u Americi. To možete vidjeti ovom odličnom videu:

w w w . youtube.com/watch?v=lXb-LrVkuwM - "The Money Masters" - odličan video iz 1996. (22 nastavka po 9 minuta sa hrvatskim prevodom) o novcu i bankarstvu te prevari kroz stoljeća u Americi i Europi te koracima potrebne reforme - obavezno pogledati

Ne smijemo na stvari gledati kao da nam ih je Bog dao. Kad vidite gornji video, znati ćete da to nema veze ni sa civilizacijskim dosezima ni sa Božjom voljom.

nisam mislio na 'civilizacijski doseg' kao opisni atribut, nego povjesnu činjenicu

paor je napisao/la:meni današnji ekonomski mislioci izgledaju kao generali poslije bitke, tj. kad će konstatacija stanja i uzroka konačno dovesti društvo do nulte točke kad će se reći "ovako više ne ide, sad ćemo drukčije"

ali, to se ne dešava...da li konstatacija nije ispravna, dobrodošla, poželjna, mi idalje trošimo /toneme...čemu onda sve ovo..jel ti nas pripremaš za nešto ili je ovo prikrivena priča o eu-ne

pa nije europa izmislila bankarstvo i monetarne igre današnjice, nisu čak ni jenkiji, povjest seže i prije nekih bunderbrokova, bordžija i mida, ali naravno, sve je kulminiralo civilizacijskim dosegom zvanim demokracija, kapitalizam, liberalno tržište, wto, mač i sablja

da bi bili bolji, moramo spoznati sebe i oko sebe - točno je, ali u ovom slučaju košmar prevladava i jedini izlaz vidimo u velikom prasku, samo jadni nemamo dovoljno mašte i hrabrosti da ga spoznamo

Moj naklon....

Nadalje, kakve trajne vrijednosti, za koga, po kome, tko je nametnio te trajne vrijednosti, imerijalisti, zašto bi moj proizvod bio dio nekakvog lanca koje nema nikakve veze u konačnici sa tom robnom razmijenom od pamtivjeka..idem sad u birtiju, al samo zato što mi situacija kodkuće funkcionira skoro pa savršeno....jel mogu biti jasniji

Nostradurus:Ja bi te molio da malo jasnije objasniš ovo gdje poljoprivrednici mogu izaći na zelenu granu?

abrkili je napisao/la:Nostradurus:Ja bi te molio da malo jasnije objasniš ovo gdje poljoprivrednici mogu izaći na zelenu granu?

Hvala na zanimanju. Nisam vam htio govoriti ništa o rješenju dok me netko ne pita. Pa i samim dobivate odgovore koji govore u kojem grmu leži zec. Samo treba sve skupa uklopiti.

1. Jel vam govore da nema novca u državnoj blagajni

2. Jel vidite da se da je uvoz na 1. mjestu

Da bi poljoprivrednici došli na zelenu granu trebamo novac, ali ne samo za njih. A zašto država nema novca? Ako napišem ukratko možda nećete shvatiti. Moram malo šire.

Prvo treba shvatiti ulogu deficita proračuna (sites.google.com/site/financijskisustav/balansirani-drzavni-proracun). Onda treba shvatiti deficit vanjskotrgovinske bilance (2. problem je slobodna trgovina - sites.google.com/site/financijskisustav/slobodna-trgovina). Nakon toga treba shvatiti uzroke inflacije (sites.google.com/site/financijskisustav/inflacija) i ulogu banaka u tome. Nakon toga treba shvatiti koji su uslovi za da rad može biti plaćen (sites.google.com/site/financijskisustav/od-problema-do-rjesenja). A dobro je i znati osnove o pogrešci privatizacije (sites.google.com/site/financijskisustav/posljedice-privatizacije).

I kad sve ovo shvatite, tada trebate shvatiti poteze da se postojeće stanje okrene u pravom smjeru.

Definitivno i za sada jedini i siguran način da se izađe iz dužničke krize (sites.google.com/site/financijskisustav/izlaz-iz-krize)

1. Država mora vratiti emisiju novca u svoje ruke (ne u ruke političara)
2. Država se ne smije više zaduživati
3. Svi ostali subjekti u državi ne smiju raditi operacije koje imaju posljedicu multiplikacije novca ili duga
4. Trgovina sa inozemstvom treba biti u idealnom slučaju balansirana, a nikako u deficitu
5. Banke se trebaju preuzeti jer kamatare na multipliciranim depozitima, što je nedozvoljeno
6. Kamate se ruše, ali to ne znači da se može dobiti kredita koliko se želi (ima svoje zašto)
7. Cijene se moraju kontrolirati radi zaustavljanja inflacije
8. Država mora rukovoditi otkupom proizvodnje hrane (planirati i poticati što treba prema količinama) jer nam ne trebaju posrednici
9. Vanjski dug se mora reducirati i otplatiti u robnoj proizvodnji

I sad se pitate, zašto je toliko toga potrebno da se poljoprivrednici vrate na zelenu granu? Zato jer dokle god smo svi kamatareni od banaka, nikad nećemo uspjeti ostvariti maksimalne potencijale.

Mnogi tvrde da je ovaj plan iluzija jer smo premali da izvedemo oslobođenje od ekonomskog ropstva. Primjena ovog plana bi stvorila financijsku blokadu bankara jer im otimamo gusku koja nese zlatna jaja. Možete to shvatiti i kao rat za oslobođenje. To što ne padaju granate (ali propadaju farme i ljudi postaju siromasi pored plode zemlje) ne znači da nismo u okupaciji. A ulaz u EU će biti potpis kapitulacije. Tim činom se daje EU pravo da nas ne samo blokira, nego kažnjava po svojoj volji koliko želi, ako bi se slučajno odlučili usprotiviti.

Primjer imate Orbana u Mađarskoj. Samo Orban ne zna što sve treba učiniti. Tako da luta u rješenju.

Jednom, kada država dođe u posjed novčane emisije, problem agrara je čisto problem organizacije i dogovora. Međutim, emisija novca u državi ne smije biti u rukama "pikzibnera" kakve danas vidim na vlasti. Monetarna vlast je centar moći države. To je najveća snaga. A rukovanje snagom bez kontrole vodi u propast. Posebna je priča kako stvoriti odbor za monetarnu regulaciju i kako ga kontrolirati.

Detalje imate na zadnjem linku. Ne preporučam da pročitate samo navedene članke. Treba pročitati cijelu knjigu koju sam napisao. Ona je osnovno znanje za Hrvatski ekonomski preporod i blagostanje. Bez toga znanja nikad nećemo izaći iz ekonomskog ropstva.

Plan koji sam stvorio je samo okvirni, a ekonomski stručnjaci za sve grane gospodarstva ga trebaju razraditi. Za sada nema plana koji bi dao takve sveobuhvatne smjernice do postizanja financijski i gospodarski održivog sustava. Sam plan ne objašnjava kako će država urediti agrarnu politiku, industriju i sve ostalo jer je to posao školovanih ljudi. Da bi se bilo što u državi radilo mora postojati financijska konstrukcija. Ovdje se to radi novom regulacijom novca.

Državi više neće biti problem milion umirovljenia i 300,000 nezaposlenih jer će se deficitom proračuna omogućiti da umirovljenici dođu do novca kojim će kupovati proizvode. Tom ponudom novca se stvara isplativost posla u državi i omogućava proširenje proizvodnje te zapošljavanje nezaposlenih. Jedina mana je što nema više uvoza koji nije pokriven izvozom. Točnije. Nema trošenja više nego što se zaradilo.

Da bi znali rješenje, morate znati točno o kojem se problemu radi u državi.

Vjerujem da će sad biti i pitanja.

Pozdrav

Ne smatram se dovoljno kompetentnim da komentiram tvoje pojedine rečenice,ali mogu reći da nigdje ne vidim konkretno nacrt za rješenja u poljoprivredi.Ovo su samo opći podaci za preokret koji 'bi mogao' okrenut stvari na bolje.

Nije mi cilj ugrozit raspravu,dapače volio bi da se razvije i da bude još pitanja,pa će i ovo postati konstruktivnije i jasnije.

abrkili je napisao/la:Ne smatram se dovoljno kompetentnim da komentiram tvoje pojedine rečenice,ali mogu reći da nigdje ne vidim konkretno nacrt za rješenja u poljoprivredi.Ovo su samo opći podaci za preokret koji 'bi mogao' okrenut stvari na bolje.

Nije mi cilj ugrozit raspravu,dapače volio bi da se razvije i da bude još pitanja,pa će i ovo postati konstruktivnije i jasnije.

Točno je da nema nikakvih detalja o poljoprivredi, ali nema ni o industriji, ni ostalim gospodarskim djelatnostima. Plan koji prezentiram stvara uslove da bi gospodarstvo moglo financijski funkcionirati. A koliko znam, u agraru nije problem proizvodnja, nego isplativost posla. Ako riješim isplativost posla, riješili smo opstanak agrara.

Često možemo čuti: "Sve bi mogli, da imamo novac". Evo, ostvariv plan za novac bez duga postoji. Sad samo treba uprijeti i raditi. Sjetite se "Rad i marljivost će se isplatiti". To nije istina, ako nemate financijske uslove. Ovim se ponovo vraća isplativost rada. Poljoprivreda može garantirati budućnost.

Pozdrav

Novac je prisutan,ima ga, ali u pogrešnim je rukama koje ga ne usmjeravaju u stvaranje nove vrijednosti već isključivo u manipulacije tržištima. Treba drugačije urediti burze i bankarski sistem. Pogledajte samo što svijetu rade tri rejting agencije! Gospodar svijeta je onaj tko određuje njihovo djelovanje! Do sada su se držale zemalja trećeg svijeta,rudno bogatih, međutim pohlepi nikad kraja i bacile su se na uređenje cijelog planeta prema njihovim sustavima vrijednosti :njihova religija je novac!
Mislim da je to prodrmalo europske političare pa sada vidim naznake za prekrajanje zajedničke poljoprivredne politike eu; od 2013 poticati će se ostanak na selu i bavljenje održivim razvojem, dakle poljoprivredu vraćaju tamo gdje i pripada.

mačor je napisao/la:Novac je prisutan,ima ga, ali u pogrešnim je rukama koje ga ne usmjeravaju u stvaranje nove vrijednosti već isključivo u manipulacije tržištima.

Ovo podebljano često čujem i moram reći da ste u krivu. Onaj tko ima novac i preko njega izvlači još više novca i gomila ga stvara manjak drugima. Ne pomaže nam ničemu činjenica da ga netko ima. Jer taj uvijek troši manje nego prihoduje.

A na tragu toga sam napisao najbolji članak koji je prvi u mojoj knjigi (u potpisu). Ako ne shvatimo koje su posljedice stvaranja zadržanog profita u sadašnjem sustavu, nikad nećemo doći na zelenu granu. Taj zadržani profit je normalan i nije nikakva greška. Svatko želi napraviti akumulaciju kapitala. A danas se to bez razmišljanja rješava kreditom. Čemu štedjeti?

Izračunao sam da dnevno na ime kamata u prosjeku jedan stanovnik RH treba platiti 12 kuna. U isto vrijeme, da i nema tih dugova, nemoguće je u državi napraviti akumulaciju kapitala od 1 lipe po stanovniku tokom cijele godine. Emisija samo 7 kuna po stanovniku tokom 40 godina bi iznosila 102000 kuna. Što znači da je ta akumulacija simbolična. To je 11,5 milijardi kuna godišnje (3% bdp-a). Ali ni takva ne postoji. Država se odrekla emisije realnog novca i posljedica je da globalna isplativost ovisi o suficitu platne bilance i rastu uzimanja kredita i rastu investicija. Jedina stvar koja tu relativno pali je suficit sa inozemstvom. Jedini problem je što suficit mora cijelo vrijeme rasti jer se dotok novca pretvara u višestruko veće kredite te postoji inflacija troškova.

Ovime se lako pokazuje da država uz balansiranu vanjskotrgovinsku bilancu (kao Slovenija) ne može stvoriti globalni profit. A to znači da stalni profit jednih znači gubitak drugih i njihov bankrot. To je društveni mazohizam, a ne kapitalizam.

Ako pročitate knjigu iz potpisa biti će vam sve jasnije.

Mislim da je to prodrmalo europske političare pa sada vidim naznake za prekrajanje zajedničke poljoprivredne politike eu; od 2013 poticati će se ostanak na selu i bavljenje održivim razvojem, dakle poljoprivredu vraćaju tamo gdje i pripada.

Ne bih se baš pouzdavao u ovo. Francuski farmeri se ubijaju jer nema zarade od posla.

Pozdrav

Meni je jasno da kada posudiš puno novaca - više nisi svoj gazda. Drugi ti određuju kako ćeš i što ćeš. U redu. Ali nije mi jasno da je ekonomska situacija takva (a to je ono čime se treba baviti i o čemu treba razmišljati) da u velikoj većini privrednih grana nove investicije se isključivo rade nekom vrstom kredita. Nemoguće je zaraditi sredstva tokom godina uštedjeti i akumulirati neku količinu novaca i sa time onda krenuti u investiciju, sredstva koja se zarade čak nisu dovoljna niti za mali dio novih investicija. Čemu onda uopće ulaziti u nove investicije - kada ove dosadašnje (makar su se amortizirale više puta) nisu mogle akumulirati sredstva da se uđe u nove investicije? Naravno, investiranje pomoću kredita košta - treba platiti kamatu. Nije to samo u poljoprivredi - ista stvar je i u, na primjer, avioprijevozu, aviokompanije nisu uopće vlasnici aviona, sve je na kredit/ lizing i svi (velika većina) novokupljenih aviona vlasništvo su financijskih kompanija (doduše specijaliziranih za to područje). Motori na tim avionima sasvim su druga priča - sada se oni iznajmljuju po radnom satu i obično su u vlasništvu kompanije koja ih je proizvela. I svi plaćaju kamatu na sredstva koja ih financiraju. I naravno tu kamatu uračunavaju kao trošak u karti. Nije mi jasno kako jedna aviokompanija tokom godina nije uspjela zaraditi barem za dio flote kojom se služi, pa bi barem u tom dijelu imala manji trošak za kamatu. Na ovaj način svako korištenje/posjedovanje zrakoplova nosi profit financijskim kompanijama koje su tek posrednici. To nije normalno.
Slična stvar je i sa korištenjem bezgotovinskog plaćanja (kreditne kartice). Na prvi pogled odlična stvar - ne trebaš koristiti gotovinu, platiš sve te računa na kraju mjeseca, čak i odobravaju neki minus na računu uz pristojnu kamatu (dok je taj minus u nekim zadanim granicama, kada izađeš izvan tih granica onda kamata naglo poraste). Ali vratimo se na jednostavno korištenje kartice - jednostavnu transakciju kada kupiš u trgovini robe za 100 Kn. Dođe ti na kraju mjeseca račun na 100 Kn i to platiš. Ali ta kartičarska kuća uzima postotak od trgovaca (koji varira ali mislim da nije nikada manji od 3%, dok u manjim trgovinama doseže i više od 7% - to je onaj iznos kada trgovac daje 'popust na gotovinu'). Znači od svake transakcije oni uzimaju, recimo 5% (neka srednja vrijednost). Nevjerovatno ali istinito - danas se praktički sve te transakcije obrađuju u računalima i nema tu velikih troškova, ali oni i dalje uredno uzimaju svoj postotak. Kada taj postotak usporedimo sa iznosom PDV-a - to je puno. Naravno taj postotak trgovci moraju uzeti od kupaca i on je uračunat u cijeni robe na polici.

Fidelito je napisao/la:Meni je jasno da kada posudiš puno novaca - više nisi svoj gazda. Drugi ti određuju kako ćeš i što ćeš. U redu. Ali nije mi jasno da je ekonomska situacija takva (a to je ono čime se treba baviti i o čemu treba razmišljati) da u velikoj većini privrednih grana nove investicije se isključivo rade nekom vrstom kredita. Nemoguće je zaraditi sredstva tokom godina uštedjeti i akumulirati neku količinu novaca i sa time onda krenuti u investiciju, sredstva koja se zarade čak nisu dovoljna niti za mali dio novih investicija. Čemu onda uopće ulaziti u nove investicije - kada ove dosadašnje (makar su se amortizirale više puta) nisu mogle akumulirati sredstva da se uđe u nove investicije.

Dobro ste primijetili da je akumulacija kapitala jako rijetka pojava i da se koriste krediti. Ti isti krediti stvaraju inflaciju troškova i to je razlog da vam akumulacija u stvari gubi vrijednost zbog inflacije. Uzrok je točno u onome što vam govorim. Naša država da i ima balansiranu vanjskotrgovinsku bilnacu ne bi omogućavala nikakvu akumulaciju kapitala. Naime, povećanje ukupne vrijednosti robe mora imati ravnotežu u povećanju ponude novca. I ta ponuda novca ne smije biti od kredita, jer bi značilo da sa vraćanjem kredita treba nestati i roba. Druga stvar: kredit je u budućnosti još veći trošak. Pa je očigledno da dok kreditor profitira da zajmoprimci moraju ići u gubitak. Tj. idu u bankrot. Od kuda će doći novac za profit kreditora?

Ovo što je jedini izlaz iz krize je da povećanje ponude robe u RH mora stvoriti povećanu ponudu novca bez duga. ako taj novac ne koristimo za konverziju u devize dokle god nismo zaradili devize izvozom, neće biti problema sa tečajem. Unutrašnja trgovina i gospodarstvo se mogu slobodno razvijati. Pri tome se za potrebne robe iz inozemstva mora stvarati odgovarajuća proizvodnja koja se može izvesti. A ovo se ne može regulirati slobodnom trgovinom. Npr. Ako proizvedemo traktor i onda od tog novca jeftino uvezemo mlijeko napravili smo glupost i štetu. Što će raditi proizvođači mlijeka. To znači da se zbog brige za vlastito gospodarstvo mora točno znati što se smije uvoziti, a što ne. Neki puta se to rješava carinama i time onemogućava da se bez razloga ne uništava domaća proizvodnja.

Svi mi želimo povoljno kupovati. I tu se slobodna trgovina čini odlična. Samo, koje su posljedice? Uvoz veći od izvoza je život na kredit i stvaranje neotplativog duga našim potomcima. Ne mogu sve države biti u suficitu kod izvoza. U slobodnoj trgovini deficit u trgovanju nije ničija briga. Pa tako i našoj vladi nije već 20 godina. Sloboda trgovine im je na 1. mjestu, a sudbina države na 2. Čudna logika za ljude koji polažu zakletvu da će raditi u interesu svih.

Fidelito je napisao/la:
Slična stvar je i sa korištenjem bezgotovinskog plaćanja (kreditne kartice). Na prvi pogled odlična stvar - ne trebaš koristiti gotovinu, platiš sve te računa na kraju mjeseca, čak i odobravaju neki minus na računu uz pristojnu kamatu (dok je taj minus u nekim zadanim granicama, kada izađeš izvan tih granica onda kamata naglo poraste). Ali vratimo se na jednostavno korištenje kartice - jednostavnu transakciju kada kupiš u trgovini robe za 100 Kn. Dođe ti na kraju mjeseca račun na 100 Kn i to platiš. Ali ta kartičarska kuća uzima postotak od trgovaca (koji varira ali mislim da nije nikada manji od 3%, dok u manjim trgovinama doseže i više od 7% - to je onaj iznos kada trgovac daje 'popust na gotovinu'). Znači od svake transakcije oni uzimaju, recimo 5% (neka srednja vrijednost). Nevjerovatno ali istinito - danas se praktički sve te transakcije obrađuju u računalima i nema tu velikih troškova, ali oni i dalje uredno uzimaju svoj postotak. Kada taj postotak usporedimo sa iznosom PDV-a - to je puno. Naravno taj postotak trgovci moraju uzeti od kupaca i on je uračunat u cijeni robe na polici.

Problem korištenja kartica sam zapazio i preporuča da to smeće bacite u kantu - prerezano nakon što je odjavite u banki. Ja nemam tekući račun. Plaćam samo gotovinom. A jedina kartica je ona kojom podižem besplatno keš na bankomatu. I tu ne mogu izbjeći jer bih morao dizati lovu na šalteru banke i čekati u redovima. Kreditne kartice nemam i ne pada mi na pamet ih koristiti.

Istina je da banke ugrabe u prosjeku 60% jedne mjesečne plaće godišnje svakoga tko ih koristi da potroši cijelu plaću. Mi smo pijani bogataši koji ne znaju kuda sa lovom. Taj gubitak nema kupac, ali ima trgovac. A mi smo kao mrzitelji trgovaca (dok ipak radimo u trgovinama) i zbog toga sa smješkom plaćamo karticama i dajemo proviziju banki. A najzanimljivije je da banka naplaćuje trošak kartice korisnicima premda je zarada od provizije ogromna. Valjda da raja ne posumnja koliko je to profitabilan posao, ako bi se kartica koristila "badava".

Vlada je predstavila smjernice proračuna: http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=147576

Da bi znali što se iza brda valja odmah ću vam reći. Porezna pretumbacija ništa ne rješava. Znači, lijepo se je igrati sa porezima, ali rezultat će evidentan i ovisiti jedino o dotoku novca.

U tom smislu se planira plasirati masu kredita za poduzetništvo po niskim kamatama. I da bi bili spremni na posljedice ove akcije moram vas sve upozoriti da je potez jednak igranju lutrije. Mjesta za uspjeh ima, ali ne za većinu. Kreditna ekspanzija će pokrenuti privredu, ali kad krediti dođu na naplatu biti će katastrofa. Da bi sve imalo smisla, krediti bi trebali biti dijeljeni samo za izvoznu proizvodnju. Međutim, kriza u EU smanjuje potrošnju te je sve teže ostvariti dobar izvoz.

Zaboravio sam dodati da je proračun srezan za 700 milijuna kuna u poljeprivredi. Ne sluti na dobro.

Sad imamo i novu vijest: http://www.business.hr/ekonomija/rohatinski-bankama-uzeo-3-1-milijardu-kuna

Da ne bi bili neinformirani radi se o slijedećem. Banke višak kuna mijenjaju za devize. Taj odljev deviza se ne sviđa HNB-u i ovim potezom su zamrznuli 3 milijarde kuna koje su se mogle trošiti na uvoz. Tj. HNB posredno djeluje na slobodnu trgovinu. Naravno, cilj je održanje deviznih rezervi jer bez njih nema održanja tečaja. Povećanje o.r. na 15% će značiti i siguran rast kamata jer je ponuda novca smanjena. .. To znači da će novca biti još manje, ako se ne počne na neki drugi način upucavati (novo zaduženje države ili povoljni krediti gospodarstvu)

Nemam baš nekih velikih znanja o ekonomiji, uopće mi nije jasna današnja potrošačka ekonomija (tipa što se više troši - to je bolje). No dobro, ne mora meni biti baš sve jasno. Ali u jedno sam siguran: ako želim normalno poslovati i preživjeti moram paziti da trošim manje (u najgorem slučaju jednako) nego što zaradim. Isto tako je i sa državom. Prihode i rashode moraju uravnotežiti, to jest prihodima moraju pokriti rashode. Ili smanjivati rashode. Tu zaduživanje nema smisla, ako gledamo imalo dugoročno. Da se je tako postupalo od početka ove države - današnji problemi bi bili kudikamo manji.

Ja sam da dražva i svi subjekti u poslovanju uravnoteže svoje prihode i rashode - kome su prihodi veći - ti posluju dobro, a kome su rashodi veći - ključ u bravu.