AKTIVNE TEME
» Što se iza brda valja?(2)by Nostradurus 22/2/2024, 00:31
» Korisni savjeti
by NecaPereca 14/11/2023, 10:27
» Izlagači Međunarodnog sajma poljop. u Novom Sadu
by NecaPereca 13/11/2023, 11:08
» jačanje imuniteta
by NecaPereca 9/11/2023, 09:15
» Lješnjaci
by NecaPereca 7/11/2023, 11:04
» Pozdrav svima
by NecaPereca 7/11/2023, 11:00
» 2021/2022
by slaven22 3/7/2023, 22:01
» fendt 310 lsa
by STIPO123 10/12/2022, 13:54
» TORPEDO RX 170
by slaven22 3/6/2022, 15:12
» Kamilica
by slaven22 3/6/2022, 14:59
» 27.04.2022
by slaven22 27/4/2022, 17:57
» Škare za rezidbu voća.
by deadfall 19/3/2021, 14:36
» Japanska jabuka kaki (Diospyros kaki)
by misoo83 14/11/2020, 21:05
» Ulje ina super MAX u imt 533
by markach 2/11/2020, 10:58
» TRAKTORSKE PRIKOLICE
by poljomarkets 6/10/2020, 15:02
» Slobodan Suvereni Čovjek Obavještava
by zvrk 28/8/2020, 14:31
» Balansiranje
by HrvojeS 24/5/2020, 05:19
» Šuma
by fontanikus 20/2/2020, 17:37
» Pozdrav svima,
by fontanikus 20/2/2020, 17:20
» New Holland
by max931 27/1/2020, 23:07
» Rakovica
by bajki 23/12/2019, 11:54
» Repica 2018
by opg biotrava 23/11/2019, 21:08
» Pšenica 2017/2018
by dado47 19/11/2019, 08:10
» Sjetva/Žetva ječma 2014/2015g
by dado47 17/11/2019, 21:08
» ORANJE 3
by dado47 17/11/2019, 20:53
» MTZ - Belarus
by Đuka VT 1/11/2019, 12:50
» Poticaji u poljoprivredi (4)
by opg biotrava 1/11/2019, 12:02
» Duhan
by drazen 28/10/2019, 08:18
» Sjetva/Žetva suncokreta 2016g
by Đuka VT 24/10/2019, 20:00
» Soja 2016-2017.
by Đuka VT 24/10/2019, 19:51
Ovce - Proizvodnja mlijeka
Ovce - Proizvodnja mlijeka
Anatomija mliječne žlijezde, rast mliječne žlijezde.........nadopuna slijedi..... ovo je samo da se otvori tema
mliječne pasmine ovaca.......
mliječne pasmine ovaca.......
Zadnja promjena: brundalo; 12/1/2009, 11:34; ukupno mijenjano 1 put.
brundalo- Broj postova : 448
God : 65
Lokacija : Silba / Zadar
Registriran : 19.03.2008
0
Istočnofrizijska ovca u Hrvatskoj
Ovo je nesto najnovije o frizijskim ovcama. Clanak je prenesen iz Ovcarsko kozarskog lista a autor je prof.dr Boro Mioč vodeci strucnjak - prakticar u Hr.
ISTOCNO FRIZIJSKA OVCA U HRVATSKOJ
U posljednje vrijeme vrlo su česti upiti aktualnih i možebitnih uzgajivača o mogućnosti nabave i uzgoja istočnofrizijskih ovaca u različitim hrvatskim područjima. Stoga mi je nakana u ovom članku iznijeti osobna razmiš1janja o predmetnim pitanjima i neke dosadašnje proizvodne rezultate istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj, kao činjenične pokazatelje opravdanosti njezinog uzgoja u nas.
Proizvodnja i prerada ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj sve je interesantnija te se broj muznih ovaca, ukupna količina proizvedenog mlijeka i sira stalno povećava. Količina proizvedenog i prerađenog ovčjeg mlijeka kontinuirano se povećava iz godine u godinu. Raste broj obiteljskih gospodarstava koja se bave navedenom proizvodnjom, podjednako se šireći u tradicijskim ovcarskim krajevima (Istra, Dalmacija, otoci ... ) i u unutrašnjosti. Kako u svijetu, tako i u nas, proizvodnja ovčjeg mlijeka teme1ji se na čistokrvnim pasminama i to ponajviše na izvornim (paška ovca, istarska ovca, krčka ovca, creska ovca, dalmatinska pramenka), u znatno manjoj mjeri na uvezenim pas¬minama (travnička pramenka i istočnofrizijska ovca) te na različitim križancima. Da bismo što realnije sagledali istočnofrizijsku ovcu: vanjštinu i proizvodne odlike, najprije ćemo ju ukratko opisati. Kada se razmišlja o uvozu odredene pasmine, odnosno o uzgoja pasmine izvorno nastale u drugoj zemlji, jako je važno okružje ili okoliš u kojemu je nastala. Pa općenito, pasmine nastale u suhim, aridnim područjima dobro podnose visoke temperature, nedostatak vode i hrane, za razliku od gorsko-planinskih pasmina koje dobro podnose vjetar i hladnoću, a lošije toplinu i nedostatak vode.
OPĆENITO 0 ISTOČNOFRIZIJSKOJ OVCI
Istočnofrizijska ovca spada među najstarije pasmine ovaca u svijetu. Prvi put se spominje još davne 1530. godine u vatikanskim arhivima u kojima je opisana kao pasmina tjelesno razvijenija od drugih, s mogućnošću othrane više, čak do petero, janjadi. Ime je dobila po istoimenoj pokrajini Ostfriesland, koja se proteže uzduž obale Sjevernog mora na granici izmedu Njemačke i Nizozemske, u kojoj je nastala. Istočnofrizijska ovca spada medu najmlječnije i najplodnije pasmine ovaca u svijetu. Medutim, unatoč izvrsnim proizvodnim od-likama, istočnofrizijska ovca danas u svijetu nije jako rasprostranjena, što se ponajviše pripisuje manjem stupnju prilagodbe, povećanim zahtjevima hranidbe i smještaja te povećanoj osjetljivosti.
Opis vanjštine. Dvije su osnovne odlike specifičnosti vanjštine istočnofrizi.iskih ovaca po kojima su prepoznatIjive i na prvi pogled različite od drugih pasmina ovaca: to su glava i rep. Glava ovce je velika, gruba s izraženim čeonim dijelom i bez rogova. Zbog širine čeonog dijela glava izgleda dosta kratko. Oči i suzne jame su krupne i dobro izražene. Uške su duge, bijele, okrenute naprijed. Glava i donji dijelovi nogu su prekrivene bijelom dlakom. Trup, ovaca je srednje dug, širok i dubok, s lijepo zaobljenim rebrima. Vrat je snažan, srednje dug i mišićav, ponekad se na njemu mogu naci resice. Slabinski dio je dug i širok. Sapi su duge, široke i blago nagnute. Ovce imaju dobro razvijeno vime s lijepo izraženim sisama. Noge su visoke, čvrste i jake, do skočnog zgloba prekrivene vunom. Koža je nepig¬mentirana, ružičasta, prilično tanka i elastična. Ta pasmina prepoznatijiva je po repu i dijelu sjedne kosti koji nisu obrasli vunom, nego dlakom. Tijelo je prekriveno poluzatvorenim do zatvorenim runom sastavljenim od dugih pramenova svilastog sjaja C i D sortimenta. Bijela boja je dominantna i gotovo isk1jučiva boja ove pasmine.
Proizvodne odlike. Istočnofrizijska ovca pripada skupini ranozrelih pasmina: spolno dozrijeva u dobi oko 7 mjeseci: bez problema može ju se pripustiti u godini janjenja pa već s navršenih 12-15 mjeseci prvi put se janji, daje potomstvo i počinje s proizvodnjom mlijeka. Uz to, ova se pasmina, uz finsku i romanovsku ovcu, ubraja medu najplodnije pasmine ovaca u svijetu. Sezona pripusta traje oko pet mjeseci i za to vrijeme ovce imaju prosječno 8,8 spolnih ciklusa.
Prosječna plodnost ovaca je od 210 do 230%, s tim da oko 10% embrija ugine. Zapisana rekorderka je ovca koja je u 10 janjenja data trideset i dvoje janjadi. Janjad se janji s porodnom masom od 4,0 do 5,2 kg. Od janjenja do odbića janjad prosječno dnevno prirasta od 250 do 300 grama. Prosječni randman janjadi zaklane s 40 kg je 41,8%. Podaci o učinkovitosti pasmine u proizvod¬nji mlijeka dosta su različti, ovisno o zemlji podrijetla. Tako, ovce ove pasmine najveću proizvodnju postižu u Njemačkoj (od 540 do 650 L; rekord 1.498 L), s 5,5 - 6% mliječne masti, 4,48 - 4,72% bjelančevina i 4,56 do 4,79% laktoze. Međutim, podaci o mliječnosti istočnofrizijske ovce u drugim zemljama znatno su različiti, što je donekle pokazatelj njezine lošije prilagodljivosti u ,neizvornom ambijentu". Odrasle ovce proizvedu od 3,6 do 6,2 kg neprane vane, prosječnog promjera vlakna oko, 40 Mm.
REZULTATI PROIZVODNOSTI,
I ranije je, u vrijeme bivše države - Jugoslavije, evidentiran uvoz istočnofrizijskih ovaca i ovnova u vise navrata, i u različita područja, ali svi pokušaji su, zbog nedovoljnog poznavanja pasmine, njezinih potreba i zahtjeva, neslavno završili. Mnogi tvrde da, u uspored¬bi s drugim pasminama (npr. nase pramenke i otočke ovce) istocnofrizijska ovca nije tipična životinja stada, što je jedna od temeljnih odlika vrste, i ne voli uzgoj u velikom broju.
Medutim, godine 1994. mljekarska industrija „Vin¬dija" Varaždin uvezla je prvih 80 grla istočnofrizijske ovce, te 1995. dodatnih 140 grla iz Njemacke. Navedene godine smatraju se povijesnim i početkom sustavnog uzgoja istočnofrizljske ovce u Hrvatskoj. Godine 1997. .Vindija" Varaždin dodatno je uvezla 60 istočnofrizijskih ovaca iz Austrije. U pocetku, uzgoj je bio organiziran naširem varaždinskom podrucju, a kasnije se, povećanjem ukupne populacije, proširuje i na druge županije u unutrašnjosti. Prema podacima Hrvatskog stočarskog centra u Hrvatskoj trenutačno oko 50 uzgajivača uzgaja oko 1.500 istočnofrizijskih ovaca i to ponajviše u kontinentalnim područjima: u Požeško¬slavonskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevackoj, Medimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bi¬logorskoj, Brodsko-posavskoj, Viroviticko-podravskoj 'I Zagrebackoj županiji, te u posljednje vrijeme i nekoliko stada u „dalmatinskim županijama". Prvi rezultati prila¬godbe, otpornosti na bolesti te proizvodnje mlijeka i janjadi zadovoljavajući su i ohrabrujući pa je očekivati daljnje povećanje ukupnog broja istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj i količine proizvedenoga mlijeka.
A) Plodnost - Prema podacima Hrvatskog stočarskog centra u 2006. godini 1.148 istočnofrizijskih ovaca ojanjilo je 1.498 janjadi, odnosno u prosjeku 1,27 janjadi u leglu. S obzirom na genetski potencijal s rezultatima plodnosti uzgajivaci se ne smiju zadovoljiti jer je plodnost istočnofrizijskih ovaca u drugim zem¬ljama, osobito u Njemačkoj. znatno veća (tablica 1). Medutim, iz razgovora s pojedinim uzgajivačima može se zak1jučiti da je plodnost u niihovim stadima znatno veća od navedene. jer po jednoj ovci dobiju u prosjeku oko dvoje janjadi, a prilikom oznacavanja jedno janje „pokažu", drugo, a često i treće janje ..sakriju", kako, kažu, zbog manjih troškova oznacavanja. ne misleći pri tom da sebi rade izravnu štetu. budući da svoja sta¬da predstavljaju s manjom genetskom (proizvodnom) vrijednošću od stvarne i na taj način mu smanjuju vri¬jedncst na tržištu. Pretražujući i analizirajući podatke plodnosti istočncfrizijske ovce došli smo do zaključka da je ova pasmina najplodnija u izvornom okružju, tj. u području njezinog nastanka. odnosno u Njemačkoj, gdje se prosječno po jednoj ovci dobije od 2,1 do 2,3 janjadi. Takoder. u Njemačkoj je evidentirana i najveća proizvodnja janjadi po jednoj ovci, gdje je jedna ovca u 10 janjenja ojanjila 32 janjadi.
Država Veličina legla
Hrvatska 1,27
Češka 1,34-1,70
Grcka 1,73
Turska 1,41
Poljska 1,49
Njemacka 2,1-2,3
Tablica 1 - Velicina legla istočnofrizijskih ovaca u različitim zemljama
A)
Iz tablice 1 je vidljiva znatno manja plodnost istočnofrizijskih ovaca u nas u odnosu na neke druge europske zemlje, a što se može objasniti sljedećim: 1. u našoj populaciji istocnofrizijskih ovaca dominiraju mlađa grla manja plodnosti (oko 2/3); 2. sumnja na nepotpunu iskrenost uzgajivača pri iskazu podataka; neki uzgajivači namjerno ,skrivaju" dvojke i trojke radi troškova označavanja: 3. ne provodi se dostatna hranidbena priprema ovaca prije i u vrijeme pripus¬ta. Nadamo se da ce navedeni razlozi biti otklonjeni i da će u sljedećim iskazima proizvodne učinkovitosti istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj rezultati plodnosti biti znatno bolji. Medutim, osim plodnosti važan po¬kazatelj proizvodnosti i prilagodljivosti pasmine je i smrtnost janjadi, najčešće od janjenja do odbica. 0 tome za sada u nas nema nikakvih službenih po¬dataka, ne samo za istočnofrizijsku ovca, nego ni za jedna drugu pasminu. Prema češkim iskustvima smrt¬nost istočnofrizijske janjadi od janjenja do 120 dana je 24% i znatno je veća od one za romanovsku pasminu (14,5%), koja odlikuje visoka plodnost. Dalje se navodi da je smrtnost janjadi povezana s veličinom stada te je znatno veća u većim u odnosu na manja stada.
B) Količina i kemijski sastav mlijeka. Prosudba mliječnih odlika: dužine laktacije, prosječne dnevno količine mlijeka, ukupne proizvodnje mlijeka u laktaciji, sadržaja (%) i ukupne količine (kg) mlijecne masti, bjelancevina i laktoze provedena je korištenjem podataka kontrola mliječnosti Hrvatskog stocarskog centra za ukupno 596 istočnofrizijskih ovaca. Od toga je 166 bilo u prvoj laktaciji, 147 u drugoj, 129 u trećoj, 90 u četvrtoj i 64 u petoj laktaciji.
A) Istočnofrizijske ovce su za prosjecnog trajanja laktacije od 221 dan, u prosjeku dnevno proizvele 1,29 kg mlijeka, odnosno ukupno u laktaciji 271,42 kg mlijeka, s 5,83% mliječne masti i 5,02% bjelančevina. S tim da je razdoblje mužnje trajalo 156, a razdoblje sisanja 52 dana. Dakle, janjad je u prosjeku posisala 77,73 kg mlijeka ili skoro trećinu ukupne proizvodnje (28,64%).
Svaki čovjek, pa tako i uzgajivač ovaca, odnosno proizvodač mlijeka, često vlastite rezultate usporeduje s drugima. Kada se prosječne rezultate mliječnosti istocnofrizijskih ovaca u nas usporedi s rezultatima drugih zemalja za istu pasminu, vidljiva je znatno manja proizvodnja mlijeka u laktaciji od one ostvarene u Njernačkoj, Velikoj Britaniji i Svedskoj, podjednaka Bugarskoj te znatno veća od one u Grčkoj (tablica 3).
Država Mlijeko, kg
Hrvatska 271.42
Njemačka 540-650
Velika Britanija 450
Svedska 250-350
Bugarska 292
Grčka 178-183
Tablica 3 - Proizvodnja mlijeka istocnofrizijskih ovaca u nekim europskim zemljama
Najniža mliječnost istočnofrizijskih ovaca utvrđena u Grčkoj upućuje na zaključak da ova pasmina ne vole suhu klimu, popraćenu sparinom i visokim ljetnim temperaturama. Sva svjetska istraživanja potvrduju slabiju mliječnost i kraću laktaciju u suhim klimatskim uvjetima u odnosu na mliječnost ove pasmine u zapadno-europskim zemljama. Najveća proizvodnja mlijeka je u Njemačkoj, u područjima s puno oborina i bujne vege-tacije, gdje je pasmina i nastala. U laktaciji od 210 do 264 dana ovce proizvedu od 540 do 650 kg mlijeka, a zabilježeni rekord je 1.498 kg mlijeka u laktaciji. Proizvodnja mlijeka, i njegov kemijski sastav (sadržaj suhe tvari, masti, bjelančevina) nije isti u svim laktacijama. Najviše mlijeka daju ovce u 5. laktaciji (tablica 4) čije je mlijeko sadržavalo najviše masti (6,23%) i bjelancevina (5,11%). Navedeno je sukladno rezultatima brojnih znanstvenih istraživanja da mlijeko starijih ovaca sadrži vise navedenih sastojaka.
ZAKLJUČAK
A) U usporedbi s nekim drugim pasminama, istočnofrizijska ovca nema dobro razvijen instinkt življenja u stadu, te ju stoga drže u manjim stadima. kada daje bolje proizvodne rezultate nego u većim stadima. Proizvodni pokazatelji samo su jedan od načina utvrdivanja prilagodljivosti pasmine u određenim uvjetima, odnosno njezine proizvodne učinkovitosti. Za potpunu sliku trebalo bi obraditi podatke bolesti i smrtnosti janjadi i ovaca, razloge izlučivanja pojedinih grla iz daljnje proizvodnje te trajanje proizvodnosti i prosječnog života grla. Temeljem proizvodnih pokazatelji nameće se zaključak da su se istočnofrizijske ovce prilagodile naširn klimatskim uvjetima, ali im je proizvodnja manja od očekivane, što se ponajprije može pripisati svladavanju menadžmenta. Budući su ovce ove pasmine zahtjevnije, znatno vise pozornosti treba posvetiti hranidbi, smještaju i preventivi, jar su, kao i ostala visokoproizvodna grla, znatno osjetljivije. Stoga sugeriram svim uzgajivačirna koji imaju namjeru uzgajati istočnofrizijsku ovcu i proizvoditi mlijeko da obvezno krenu s manjim brojem grla, a kasnije možebitno povećanje stada ide od potomstva dobivenog u ,vlastitoj stali", dakle od generaciija dobivenih u tom životnom okružju.
ISTOCNO FRIZIJSKA OVCA U HRVATSKOJ
U posljednje vrijeme vrlo su česti upiti aktualnih i možebitnih uzgajivača o mogućnosti nabave i uzgoja istočnofrizijskih ovaca u različitim hrvatskim područjima. Stoga mi je nakana u ovom članku iznijeti osobna razmiš1janja o predmetnim pitanjima i neke dosadašnje proizvodne rezultate istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj, kao činjenične pokazatelje opravdanosti njezinog uzgoja u nas.
Proizvodnja i prerada ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj sve je interesantnija te se broj muznih ovaca, ukupna količina proizvedenog mlijeka i sira stalno povećava. Količina proizvedenog i prerađenog ovčjeg mlijeka kontinuirano se povećava iz godine u godinu. Raste broj obiteljskih gospodarstava koja se bave navedenom proizvodnjom, podjednako se šireći u tradicijskim ovcarskim krajevima (Istra, Dalmacija, otoci ... ) i u unutrašnjosti. Kako u svijetu, tako i u nas, proizvodnja ovčjeg mlijeka teme1ji se na čistokrvnim pasminama i to ponajviše na izvornim (paška ovca, istarska ovca, krčka ovca, creska ovca, dalmatinska pramenka), u znatno manjoj mjeri na uvezenim pas¬minama (travnička pramenka i istočnofrizijska ovca) te na različitim križancima. Da bismo što realnije sagledali istočnofrizijsku ovcu: vanjštinu i proizvodne odlike, najprije ćemo ju ukratko opisati. Kada se razmišlja o uvozu odredene pasmine, odnosno o uzgoja pasmine izvorno nastale u drugoj zemlji, jako je važno okružje ili okoliš u kojemu je nastala. Pa općenito, pasmine nastale u suhim, aridnim područjima dobro podnose visoke temperature, nedostatak vode i hrane, za razliku od gorsko-planinskih pasmina koje dobro podnose vjetar i hladnoću, a lošije toplinu i nedostatak vode.
OPĆENITO 0 ISTOČNOFRIZIJSKOJ OVCI
Istočnofrizijska ovca spada među najstarije pasmine ovaca u svijetu. Prvi put se spominje još davne 1530. godine u vatikanskim arhivima u kojima je opisana kao pasmina tjelesno razvijenija od drugih, s mogućnošću othrane više, čak do petero, janjadi. Ime je dobila po istoimenoj pokrajini Ostfriesland, koja se proteže uzduž obale Sjevernog mora na granici izmedu Njemačke i Nizozemske, u kojoj je nastala. Istočnofrizijska ovca spada medu najmlječnije i najplodnije pasmine ovaca u svijetu. Medutim, unatoč izvrsnim proizvodnim od-likama, istočnofrizijska ovca danas u svijetu nije jako rasprostranjena, što se ponajviše pripisuje manjem stupnju prilagodbe, povećanim zahtjevima hranidbe i smještaja te povećanoj osjetljivosti.
Opis vanjštine. Dvije su osnovne odlike specifičnosti vanjštine istočnofrizi.iskih ovaca po kojima su prepoznatIjive i na prvi pogled različite od drugih pasmina ovaca: to su glava i rep. Glava ovce je velika, gruba s izraženim čeonim dijelom i bez rogova. Zbog širine čeonog dijela glava izgleda dosta kratko. Oči i suzne jame su krupne i dobro izražene. Uške su duge, bijele, okrenute naprijed. Glava i donji dijelovi nogu su prekrivene bijelom dlakom. Trup, ovaca je srednje dug, širok i dubok, s lijepo zaobljenim rebrima. Vrat je snažan, srednje dug i mišićav, ponekad se na njemu mogu naci resice. Slabinski dio je dug i širok. Sapi su duge, široke i blago nagnute. Ovce imaju dobro razvijeno vime s lijepo izraženim sisama. Noge su visoke, čvrste i jake, do skočnog zgloba prekrivene vunom. Koža je nepig¬mentirana, ružičasta, prilično tanka i elastična. Ta pasmina prepoznatijiva je po repu i dijelu sjedne kosti koji nisu obrasli vunom, nego dlakom. Tijelo je prekriveno poluzatvorenim do zatvorenim runom sastavljenim od dugih pramenova svilastog sjaja C i D sortimenta. Bijela boja je dominantna i gotovo isk1jučiva boja ove pasmine.
Proizvodne odlike. Istočnofrizijska ovca pripada skupini ranozrelih pasmina: spolno dozrijeva u dobi oko 7 mjeseci: bez problema može ju se pripustiti u godini janjenja pa već s navršenih 12-15 mjeseci prvi put se janji, daje potomstvo i počinje s proizvodnjom mlijeka. Uz to, ova se pasmina, uz finsku i romanovsku ovcu, ubraja medu najplodnije pasmine ovaca u svijetu. Sezona pripusta traje oko pet mjeseci i za to vrijeme ovce imaju prosječno 8,8 spolnih ciklusa.
Prosječna plodnost ovaca je od 210 do 230%, s tim da oko 10% embrija ugine. Zapisana rekorderka je ovca koja je u 10 janjenja data trideset i dvoje janjadi. Janjad se janji s porodnom masom od 4,0 do 5,2 kg. Od janjenja do odbića janjad prosječno dnevno prirasta od 250 do 300 grama. Prosječni randman janjadi zaklane s 40 kg je 41,8%. Podaci o učinkovitosti pasmine u proizvod¬nji mlijeka dosta su različti, ovisno o zemlji podrijetla. Tako, ovce ove pasmine najveću proizvodnju postižu u Njemačkoj (od 540 do 650 L; rekord 1.498 L), s 5,5 - 6% mliječne masti, 4,48 - 4,72% bjelančevina i 4,56 do 4,79% laktoze. Međutim, podaci o mliječnosti istočnofrizijske ovce u drugim zemljama znatno su različiti, što je donekle pokazatelj njezine lošije prilagodljivosti u ,neizvornom ambijentu". Odrasle ovce proizvedu od 3,6 do 6,2 kg neprane vane, prosječnog promjera vlakna oko, 40 Mm.
REZULTATI PROIZVODNOSTI,
I ranije je, u vrijeme bivše države - Jugoslavije, evidentiran uvoz istočnofrizijskih ovaca i ovnova u vise navrata, i u različita područja, ali svi pokušaji su, zbog nedovoljnog poznavanja pasmine, njezinih potreba i zahtjeva, neslavno završili. Mnogi tvrde da, u uspored¬bi s drugim pasminama (npr. nase pramenke i otočke ovce) istocnofrizijska ovca nije tipična životinja stada, što je jedna od temeljnih odlika vrste, i ne voli uzgoj u velikom broju.
Medutim, godine 1994. mljekarska industrija „Vin¬dija" Varaždin uvezla je prvih 80 grla istočnofrizijske ovce, te 1995. dodatnih 140 grla iz Njemacke. Navedene godine smatraju se povijesnim i početkom sustavnog uzgoja istočnofrizljske ovce u Hrvatskoj. Godine 1997. .Vindija" Varaždin dodatno je uvezla 60 istočnofrizijskih ovaca iz Austrije. U pocetku, uzgoj je bio organiziran naširem varaždinskom podrucju, a kasnije se, povećanjem ukupne populacije, proširuje i na druge županije u unutrašnjosti. Prema podacima Hrvatskog stočarskog centra u Hrvatskoj trenutačno oko 50 uzgajivača uzgaja oko 1.500 istočnofrizijskih ovaca i to ponajviše u kontinentalnim područjima: u Požeško¬slavonskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevackoj, Medimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bi¬logorskoj, Brodsko-posavskoj, Viroviticko-podravskoj 'I Zagrebackoj županiji, te u posljednje vrijeme i nekoliko stada u „dalmatinskim županijama". Prvi rezultati prila¬godbe, otpornosti na bolesti te proizvodnje mlijeka i janjadi zadovoljavajući su i ohrabrujući pa je očekivati daljnje povećanje ukupnog broja istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj i količine proizvedenoga mlijeka.
A) Plodnost - Prema podacima Hrvatskog stočarskog centra u 2006. godini 1.148 istočnofrizijskih ovaca ojanjilo je 1.498 janjadi, odnosno u prosjeku 1,27 janjadi u leglu. S obzirom na genetski potencijal s rezultatima plodnosti uzgajivaci se ne smiju zadovoljiti jer je plodnost istočnofrizijskih ovaca u drugim zem¬ljama, osobito u Njemačkoj. znatno veća (tablica 1). Medutim, iz razgovora s pojedinim uzgajivačima može se zak1jučiti da je plodnost u niihovim stadima znatno veća od navedene. jer po jednoj ovci dobiju u prosjeku oko dvoje janjadi, a prilikom oznacavanja jedno janje „pokažu", drugo, a često i treće janje ..sakriju", kako, kažu, zbog manjih troškova oznacavanja. ne misleći pri tom da sebi rade izravnu štetu. budući da svoja sta¬da predstavljaju s manjom genetskom (proizvodnom) vrijednošću od stvarne i na taj način mu smanjuju vri¬jedncst na tržištu. Pretražujući i analizirajući podatke plodnosti istočncfrizijske ovce došli smo do zaključka da je ova pasmina najplodnija u izvornom okružju, tj. u području njezinog nastanka. odnosno u Njemačkoj, gdje se prosječno po jednoj ovci dobije od 2,1 do 2,3 janjadi. Takoder. u Njemačkoj je evidentirana i najveća proizvodnja janjadi po jednoj ovci, gdje je jedna ovca u 10 janjenja ojanjila 32 janjadi.
Država Veličina legla
Hrvatska 1,27
Češka 1,34-1,70
Grcka 1,73
Turska 1,41
Poljska 1,49
Njemacka 2,1-2,3
Tablica 1 - Velicina legla istočnofrizijskih ovaca u različitim zemljama
A)
Iz tablice 1 je vidljiva znatno manja plodnost istočnofrizijskih ovaca u nas u odnosu na neke druge europske zemlje, a što se može objasniti sljedećim: 1. u našoj populaciji istocnofrizijskih ovaca dominiraju mlađa grla manja plodnosti (oko 2/3); 2. sumnja na nepotpunu iskrenost uzgajivača pri iskazu podataka; neki uzgajivači namjerno ,skrivaju" dvojke i trojke radi troškova označavanja: 3. ne provodi se dostatna hranidbena priprema ovaca prije i u vrijeme pripus¬ta. Nadamo se da ce navedeni razlozi biti otklonjeni i da će u sljedećim iskazima proizvodne učinkovitosti istočnofrizijskih ovaca u Hrvatskoj rezultati plodnosti biti znatno bolji. Medutim, osim plodnosti važan po¬kazatelj proizvodnosti i prilagodljivosti pasmine je i smrtnost janjadi, najčešće od janjenja do odbica. 0 tome za sada u nas nema nikakvih službenih po¬dataka, ne samo za istočnofrizijsku ovca, nego ni za jedna drugu pasminu. Prema češkim iskustvima smrt¬nost istočnofrizijske janjadi od janjenja do 120 dana je 24% i znatno je veća od one za romanovsku pasminu (14,5%), koja odlikuje visoka plodnost. Dalje se navodi da je smrtnost janjadi povezana s veličinom stada te je znatno veća u većim u odnosu na manja stada.
B) Količina i kemijski sastav mlijeka. Prosudba mliječnih odlika: dužine laktacije, prosječne dnevno količine mlijeka, ukupne proizvodnje mlijeka u laktaciji, sadržaja (%) i ukupne količine (kg) mlijecne masti, bjelancevina i laktoze provedena je korištenjem podataka kontrola mliječnosti Hrvatskog stocarskog centra za ukupno 596 istočnofrizijskih ovaca. Od toga je 166 bilo u prvoj laktaciji, 147 u drugoj, 129 u trećoj, 90 u četvrtoj i 64 u petoj laktaciji.
A) Istočnofrizijske ovce su za prosjecnog trajanja laktacije od 221 dan, u prosjeku dnevno proizvele 1,29 kg mlijeka, odnosno ukupno u laktaciji 271,42 kg mlijeka, s 5,83% mliječne masti i 5,02% bjelančevina. S tim da je razdoblje mužnje trajalo 156, a razdoblje sisanja 52 dana. Dakle, janjad je u prosjeku posisala 77,73 kg mlijeka ili skoro trećinu ukupne proizvodnje (28,64%).
Svaki čovjek, pa tako i uzgajivač ovaca, odnosno proizvodač mlijeka, često vlastite rezultate usporeduje s drugima. Kada se prosječne rezultate mliječnosti istocnofrizijskih ovaca u nas usporedi s rezultatima drugih zemalja za istu pasminu, vidljiva je znatno manja proizvodnja mlijeka u laktaciji od one ostvarene u Njernačkoj, Velikoj Britaniji i Svedskoj, podjednaka Bugarskoj te znatno veća od one u Grčkoj (tablica 3).
Država Mlijeko, kg
Hrvatska 271.42
Njemačka 540-650
Velika Britanija 450
Svedska 250-350
Bugarska 292
Grčka 178-183
Tablica 3 - Proizvodnja mlijeka istocnofrizijskih ovaca u nekim europskim zemljama
Najniža mliječnost istočnofrizijskih ovaca utvrđena u Grčkoj upućuje na zaključak da ova pasmina ne vole suhu klimu, popraćenu sparinom i visokim ljetnim temperaturama. Sva svjetska istraživanja potvrduju slabiju mliječnost i kraću laktaciju u suhim klimatskim uvjetima u odnosu na mliječnost ove pasmine u zapadno-europskim zemljama. Najveća proizvodnja mlijeka je u Njemačkoj, u područjima s puno oborina i bujne vege-tacije, gdje je pasmina i nastala. U laktaciji od 210 do 264 dana ovce proizvedu od 540 do 650 kg mlijeka, a zabilježeni rekord je 1.498 kg mlijeka u laktaciji. Proizvodnja mlijeka, i njegov kemijski sastav (sadržaj suhe tvari, masti, bjelančevina) nije isti u svim laktacijama. Najviše mlijeka daju ovce u 5. laktaciji (tablica 4) čije je mlijeko sadržavalo najviše masti (6,23%) i bjelancevina (5,11%). Navedeno je sukladno rezultatima brojnih znanstvenih istraživanja da mlijeko starijih ovaca sadrži vise navedenih sastojaka.
ZAKLJUČAK
A) U usporedbi s nekim drugim pasminama, istočnofrizijska ovca nema dobro razvijen instinkt življenja u stadu, te ju stoga drže u manjim stadima. kada daje bolje proizvodne rezultate nego u većim stadima. Proizvodni pokazatelji samo su jedan od načina utvrdivanja prilagodljivosti pasmine u određenim uvjetima, odnosno njezine proizvodne učinkovitosti. Za potpunu sliku trebalo bi obraditi podatke bolesti i smrtnosti janjadi i ovaca, razloge izlučivanja pojedinih grla iz daljnje proizvodnje te trajanje proizvodnosti i prosječnog života grla. Temeljem proizvodnih pokazatelji nameće se zaključak da su se istočnofrizijske ovce prilagodile naširn klimatskim uvjetima, ali im je proizvodnja manja od očekivane, što se ponajprije može pripisati svladavanju menadžmenta. Budući su ovce ove pasmine zahtjevnije, znatno vise pozornosti treba posvetiti hranidbi, smještaju i preventivi, jar su, kao i ostala visokoproizvodna grla, znatno osjetljivije. Stoga sugeriram svim uzgajivačirna koji imaju namjeru uzgajati istočnofrizijsku ovcu i proizvoditi mlijeko da obvezno krenu s manjim brojem grla, a kasnije možebitno povećanje stada ide od potomstva dobivenog u ,vlastitoj stali", dakle od generaciija dobivenih u tom životnom okružju.
brundalo- Broj postova : 448
God : 65
Lokacija : Silba / Zadar
Registriran : 19.03.2008
0
Re: Ovce - Proizvodnja mlijeka
Proizvodnja mlika je najzahtjevnija i najslozenija. U principu to je
slozen postupak koji zahtjeva siroko znanje i to od anatomije i
fiziologije, higijene i zoohigijene, hranidbe i smjestaja zivotinja, te
poznavanja osnovnih tvari o muznim uredjajima i opremi u proizvodnji
mlika. Kako ste i vi blizu pregovorima sa EU to ce onaj ko se prije
pripremi za to bolje i profitirat. Jedan kolega je reka da bi drza
10-ak koza. Prijatelju ako se sa tim mislis bavit profesionalno onda
ispod 60 kom zaboravi. EU guta male. U tom procesu priblizavanja EU
desavat ce van se sta i nama i svima koji zele tamo. Oni su ti, koji su
postavili standarde a mi ih se moramo drzat ili se moremo slikat. U nas
je prije par godina proradio referentni centar za kontrolu mlika u
Krizevcima. Masne jedinice igraju ulogu ali ne vise toliko kao higijena
u obliku somatskih i inih jedinica, broj mikro organizama itd itd. Tako
smo i mi u Rh svjedoci trenutno nelogicnih pojava da je RH u deficitu s
mlikom, a mljekare ne zele otkupit mliko od pojedinih malih
proizvodjaca ili in isplacuju manje premije nego je to zagarantirano
ili cak se neke mljekare gase kao ona u ZD. Razlog tome je niz problema
ali najveci je svakako:
Niska educiranost proizvodjaca, sto
rezultira niskom higijenom smjestaja i muznja zivotinja a odrazava se
na losu kvalitetu mlika. O uvozu i svercu necu govorit ovaj put. Da bi
vi saznali kavim minimalnim standardima mora udovoljavat mliko koje
proizvodite morat cete kontaktirat vase min.poljoprivrede i veterinare
i takodjer u tajdio necu ulazit jer svaka drzava to propisuje za sebe.
Cinjenica
je da mliko NE SMIJE sadrzavati rezidue (ostatke) iznad dozvoljene
kolicine koje imaju farmakolosko ili hormonalno djelovanje te
antibiotike, pesticide, deterdzente i druge stetne tvari koje minjaju
organolepticka svojstva mlika.
Mliko takodjer ne smije sadrzavati mehanicke necistoce, a takodjer ni dodatne kolicine vode.
Tako
ovcje i kozje mliko mora imati manje od 1,500.000 mikroorganizama da bi
udovoljilo standardima za daljnju preradu a takodjer ne smije
sadrzavati ni vise od 500.000 somatskih stanica. Ovo se narocito tice
onih koji ce od toga mlika radit sir na svom gospodarstvu i to od
nepasteriziranog mlika. Ti sirevi su danas najskuplji i najcjenjeniji
na trzistu.
Za pravilnu muzu vazno je blago dobro pripremiti. Muza
prije svega mora biti blag postupak prema zivotinji kako nebi doslo do
njenog uznemiravanja i to je radnja koja zapocima prvo hranjenjem i
ciscenjem zivotinja.
Prije same muze potrebno je ukloniti grube
necistoce kao sto je slama i balega i to sa mekom cetkom. Najbolje
malom sirkovom metlicom.
Pranje vimena- najjednostavnije je toplom
vodom i spuzvom te blagim dezinfekcijskim sredstvom. Temp vode mora
biti izmedju 35-40C stupnjeva. Prevruca i prehladna voda izaziva stres
te sprecava lucenje mlika.Treba vodit racuna da je pribor za odrzavanje
higijene uvik cist kako ne bi doslo do prenosenja moguce zaraze na
druge
zivotinje. U mene svaka zivotinja ima svoju krpu za pranje i sa jednom krpom NIKAD NE perem dvije zivotinje.
Mozete
upotrijebiti i maramice za jednokratnu upotrebu.One jesu skuplje ali
stede vrime i energiju i vodu, te pojavu mastitisa. Ako je dovoljno
efikasno da se mastitis ne pojavljuje onda se ustedom na lijecenju
kompenziraju troskovi kostanja maramica.
Nakon pranja slijedi
brisanje i susenje vimena a to je vrlo bitna stvar. Na taj nacin se
sprecava cijedjenje vode niz vime u sisne case te se ujedno vri i
MASAZA vimena koja djeluje stimulativno na lucenje mlika.
E sad ono
najbitnije. Razni proizvodjaci nude razne detergente za pranje i jos se
pojedini Hvale da njihov proizvod ne triba ispirat. Zamislite
bezobrazluka.
Ja san sve detergente otfikario i vimena perem mlakim
morem. Vi to mozete napravit u otopini kuhinjske soli koja odgovara
slanosti mora a to je oko 3.5 promila. Nakon toga se vime ispire mlakom
vodom i susi papirnatim salvetama ili krpama. Ako se susi i pere krpama
njih nakon svake upotrebe treba iskuhat. I jos nesto ako vam neka koza
ima mastitis ona se muze odvojeno i posljednja u nizu a njezino mliko
nije za upotrebu. Mastitis se prepoznaje po malim ili vecim kvrzicama
na vimenu. Osim gore navedenog ta bolest se prenosi i zarazenom steljom
pa je najbolje takvo blago drzati odvojeno dok se ne izlici. Pozdrav
prenašam Brundalove savjete
slozen postupak koji zahtjeva siroko znanje i to od anatomije i
fiziologije, higijene i zoohigijene, hranidbe i smjestaja zivotinja, te
poznavanja osnovnih tvari o muznim uredjajima i opremi u proizvodnji
mlika. Kako ste i vi blizu pregovorima sa EU to ce onaj ko se prije
pripremi za to bolje i profitirat. Jedan kolega je reka da bi drza
10-ak koza. Prijatelju ako se sa tim mislis bavit profesionalno onda
ispod 60 kom zaboravi. EU guta male. U tom procesu priblizavanja EU
desavat ce van se sta i nama i svima koji zele tamo. Oni su ti, koji su
postavili standarde a mi ih se moramo drzat ili se moremo slikat. U nas
je prije par godina proradio referentni centar za kontrolu mlika u
Krizevcima. Masne jedinice igraju ulogu ali ne vise toliko kao higijena
u obliku somatskih i inih jedinica, broj mikro organizama itd itd. Tako
smo i mi u Rh svjedoci trenutno nelogicnih pojava da je RH u deficitu s
mlikom, a mljekare ne zele otkupit mliko od pojedinih malih
proizvodjaca ili in isplacuju manje premije nego je to zagarantirano
ili cak se neke mljekare gase kao ona u ZD. Razlog tome je niz problema
ali najveci je svakako:
Niska educiranost proizvodjaca, sto
rezultira niskom higijenom smjestaja i muznja zivotinja a odrazava se
na losu kvalitetu mlika. O uvozu i svercu necu govorit ovaj put. Da bi
vi saznali kavim minimalnim standardima mora udovoljavat mliko koje
proizvodite morat cete kontaktirat vase min.poljoprivrede i veterinare
i takodjer u tajdio necu ulazit jer svaka drzava to propisuje za sebe.
Cinjenica
je da mliko NE SMIJE sadrzavati rezidue (ostatke) iznad dozvoljene
kolicine koje imaju farmakolosko ili hormonalno djelovanje te
antibiotike, pesticide, deterdzente i druge stetne tvari koje minjaju
organolepticka svojstva mlika.
Mliko takodjer ne smije sadrzavati mehanicke necistoce, a takodjer ni dodatne kolicine vode.
Tako
ovcje i kozje mliko mora imati manje od 1,500.000 mikroorganizama da bi
udovoljilo standardima za daljnju preradu a takodjer ne smije
sadrzavati ni vise od 500.000 somatskih stanica. Ovo se narocito tice
onih koji ce od toga mlika radit sir na svom gospodarstvu i to od
nepasteriziranog mlika. Ti sirevi su danas najskuplji i najcjenjeniji
na trzistu.
Za pravilnu muzu vazno je blago dobro pripremiti. Muza
prije svega mora biti blag postupak prema zivotinji kako nebi doslo do
njenog uznemiravanja i to je radnja koja zapocima prvo hranjenjem i
ciscenjem zivotinja.
Prije same muze potrebno je ukloniti grube
necistoce kao sto je slama i balega i to sa mekom cetkom. Najbolje
malom sirkovom metlicom.
Pranje vimena- najjednostavnije je toplom
vodom i spuzvom te blagim dezinfekcijskim sredstvom. Temp vode mora
biti izmedju 35-40C stupnjeva. Prevruca i prehladna voda izaziva stres
te sprecava lucenje mlika.Treba vodit racuna da je pribor za odrzavanje
higijene uvik cist kako ne bi doslo do prenosenja moguce zaraze na
druge
zivotinje. U mene svaka zivotinja ima svoju krpu za pranje i sa jednom krpom NIKAD NE perem dvije zivotinje.
Mozete
upotrijebiti i maramice za jednokratnu upotrebu.One jesu skuplje ali
stede vrime i energiju i vodu, te pojavu mastitisa. Ako je dovoljno
efikasno da se mastitis ne pojavljuje onda se ustedom na lijecenju
kompenziraju troskovi kostanja maramica.
Nakon pranja slijedi
brisanje i susenje vimena a to je vrlo bitna stvar. Na taj nacin se
sprecava cijedjenje vode niz vime u sisne case te se ujedno vri i
MASAZA vimena koja djeluje stimulativno na lucenje mlika.
E sad ono
najbitnije. Razni proizvodjaci nude razne detergente za pranje i jos se
pojedini Hvale da njihov proizvod ne triba ispirat. Zamislite
bezobrazluka.
Ja san sve detergente otfikario i vimena perem mlakim
morem. Vi to mozete napravit u otopini kuhinjske soli koja odgovara
slanosti mora a to je oko 3.5 promila. Nakon toga se vime ispire mlakom
vodom i susi papirnatim salvetama ili krpama. Ako se susi i pere krpama
njih nakon svake upotrebe treba iskuhat. I jos nesto ako vam neka koza
ima mastitis ona se muze odvojeno i posljednja u nizu a njezino mliko
nije za upotrebu. Mastitis se prepoznaje po malim ili vecim kvrzicama
na vimenu. Osim gore navedenog ta bolest se prenosi i zarazenom steljom
pa je najbolje takvo blago drzati odvojeno dok se ne izlici. Pozdrav
prenašam Brundalove savjete
dado 1- Broj postova : 97
God : 52
Lokacija : sisak hrvatska
Zanimanje : vatrogasac-vozač
Registriran : 11.11.2008
0
Re: Ovce - Proizvodnja mlijeka
Brundalo meštre od zanata reci ti meni s obzirom da su slični ktiteriji u proizvodnji mljeka i kod nas "kravara"dali se mlijeko od ovaca na tvojem gospodarstvu šalje u laboratorij na analizu na mikrobiologiju i sve ostale parametre koji su propisani pravilnikom ,Predpostavljam da ne predaješ mljeko nekoj od mljekara .
O.P.G.KOVAČ- Broj postova : 1629
God : 51
Lokacija : Livno
Registriran : 04.10.2008
54
Re: Ovce - Proizvodnja mlijeka
A kome da predajem kad je najbliza mljekara u Krasnom na Velebitu i u Šibeniku, istina ima i na Pagu ali bi to bila procedura za ubit vola. Sta se tice kontrole mlijeka ja to radim nekoliko puta godisnje a po potrebi i cesce. Znaci svaku kontrolnu muzu jednom misecno, saljem mliko u labos, a u medjuvremenu napravin i koju vanrednu kontrolu onako radi sebe. naime uzorke mlika posaljen u ZD a onda oni u labos u ST. Stvar je besplatna a ja miranO.P.G.KOVAČ je napisao/la:Brundalo meštre od zanata reci ti meni s obzirom da su slični ktiteriji u proizvodnji mljeka i kod nas "kravara"dali se mlijeko od ovaca na tvojem gospodarstvu šalje u laboratorij na analizu na mikrobiologiju i sve ostale parametre koji su propisani pravilnikom ,Predpostavljam da ne predaješ mljeko nekoj od mljekara .
brundalo- Broj postova : 448
God : 65
Lokacija : Silba / Zadar
Registriran : 19.03.2008
0
Re: Ovce - Proizvodnja mlijeka
mene zanima kako zasušujete ovce,tj uvodite u suhostaj?pretpostavljam da je vama s mliječnim ovcama lakše,no problemi su malčice veći kod mesnih tipova,jer se ovce ne doje nakon odbijanja janjadi,i pogotovo u većim stadima je teško kontrolirat vimena...
kod mene to ide da kad se odbije janje ovca ide u poseban boks i dobiva malo hrane i to što dobije je ono loše sijeno i malo šrota... vode po volji.Ujutro i navečer izmuzem šta se mlijeka nakupi,eventualno mažem s Permamas ako se baš upali.i tako par dana i zasuši.
kod mene to ide da kad se odbije janje ovca ide u poseban boks i dobiva malo hrane i to što dobije je ono loše sijeno i malo šrota... vode po volji.Ujutro i navečer izmuzem šta se mlijeka nakupi,eventualno mažem s Permamas ako se baš upali.i tako par dana i zasuši.
Re: Ovce - Proizvodnja mlijeka
Prijatelju kod mlijecnih pasmina ovaca stvar je puno teza nego kod mesnih pasmina. Razlog je jednostavan a to je mlijecnost. Istina da mlijecnost vremenom opada ali ima ih kojima se to rastegne i po 9 miseci. zasusivanje se vrsi tako da se na prve znakove smanjenog lucenja mlika (obicno pocetkom prvih vrucina znaci sredina petog ili pocetkom 6 miseca) prelazi na jednu muzu dnevno a onda nakon 15-ak dana a po potrebi i prije na dan ipo pa zatim nakon jos desetak dana na muzu svaka 2 dana a onda nakon 7 dana na muzu svaki treci dan. U principu nakon 2-3 muze svaki treci dan ovca zasusi iako ja radi samog sebe obavin jos 2-3 kontrolne muze jednom sedmicno..iako kazem ima i izuzetakaabrkili je napisao/la:mene zanima kako zasušujete ovce,tj uvodite u suhostaj?pretpostavljam da je vama s mliječnim ovcama lakše,no problemi su malčice veći kod mesnih tipova,jer se ovce ne doje nakon odbijanja janjadi,i pogotovo u većim stadima je teško kontrolirat vimena...
kod mene to ide da kad se odbije janje ovca ide u poseban boks i dobiva malo hrane i to što dobije je ono loše sijeno i malo šrota... vode po volji.Ujutro i navečer izmuzem šta se mlijeka nakupi,eventualno mažem s Permamas ako se baš upali.i tako par dana i zasuši.
brundalo- Broj postova : 448
God : 65
Lokacija : Silba / Zadar
Registriran : 19.03.2008
0
Re: Ovce - Proizvodnja mlijeka
da,ali htio sam reći kako to kontroliraju oni koji imaju na pašnjaku 200 ovaca?Jučer sam odvajo janjice za koje sam bio siguran da više ne sisaju,i jedna je imala 3,5 mjeseci i još sisala,i to je majka imala dobrano mliječno vime..Meni je to lako kontrolirat kad na jaslama svakoj 'u sise' mogu gledat,hehe..
Re: Ovce - Proizvodnja mlijeka
Prijatelju ovce se odvajaju od janjaca i drze u posebnim ogradama ja cu ako bog da vrlo skoro na muzu pa cu imat odvojene janjce. Kod maticnog stada moras imat sve pod kontrolom. Znaci janci na jedan a ovce na drugi pasnjak. Inace za tvoju inf imao sam i ja jednu ovcu od koje san odvojija janje kad je imalo 2 miseca, 5 miseci nije vidila mater koju san usput receno zasusiva tih dana i sta mislis da joj ova nije dala sisat a bila je veca od matere he he
brundalo- Broj postova : 448
God : 65
Lokacija : Silba / Zadar
Registriran : 19.03.2008
0
Similar topics
» awasi ovce
» romanovske ovce
» Jasle za ovce
» Uzgoj ovaca radi proizvodnje sir/mlijeka
» Ograde za ovce...
» romanovske ovce
» Jasle za ovce
» Uzgoj ovaca radi proizvodnje sir/mlijeka
» Ograde za ovce...
Stranica 1 / 1.
DOPUŠTENJA
Ne moľeą odgovarati na postove.