Hranidba koza

A evo i malo tablica za ishranu
[You must be registered and logged in to see this image.]

Negdje ste napisali da su koze izbirljive sto se sijena tice. Nije mi jasno.
Susjed mi ima dvadesetak koza i povremeno ih pusti na grmlje uz cestu. To nije normalno sto one jedu. Trnje koje krave i ovce izbjegavaju u sirokom luku, ove koze se penju po grmovime i sve jedu, a imaju lijepe trave na koju se ne osvrcu. A sijeno kazete biraju?

Smiljan je napisao/la:Negdje ste napisali da su koze izbirljive sto se sijena tice. Nije mi jasno.
Susjed mi ima dvadesetak koza i povremeno ih pusti na grmlje uz cestu. To nije normalno sto one jedu. Trnje koje krave i ovce izbjegavaju u sirokom luku, ove koze se penju po grmovime i sve jedu, a imaju lijepe trave na koju se ne osvrcu. A sijeno kazete biraju?

E, jeb'ga kolega, koze su ti ka' žene: nemožeš razumjeti njihovu logiku

Lako je to razumit. Svi mi vise volimo frisku spizu, pa tako i one. Inace koze rado jedu sijeno ali kad je frisko u pitanju nema in ravna. Velike su izbirljivice. A za sijeno in trebaju dobre jasle inace 4/5 sijena ide u PM. Bas zato sta su izbirljive. Inace sa sijenom triba oprezno jer koze znaju koja je trava za njih dobra a koja otrovna, naravno kad je u friskom stanju(pasa) ali suseno to ne mogu razlikovat. Npr. Gospina trava je za ljude lik a za koze otrov i u friskom stanju je ne jedu, ali susenu ne razlikuju i ako je pojedu mogu ...oslipit ili cak uginut.

Smiljan je napisao/la:Negdje ste napisali da su koze izbirljive sto se sijena tice. Nije mi jasno.
Susjed mi ima dvadesetak koza i povremeno ih pusti na grmlje uz cestu. To nije normalno sto one jedu. Trnje koje krave i ovce izbjegavaju u sirokom luku, ove koze se penju po grmovime i sve jedu, a imaju lijepe trave na koju se ne osvrcu. A sijeno kazete biraju?

Nisu redom jele sve ono što su jednom probale a nije im smetalo odnosno godilo im je to jedu.

A kod sjena je upavo problem taj da imaš visokokvalitetnog ( lucerna ) ili pak jako nektalitetnog koji raste u mokrijim predjelima mi ga zovemo šar a to izgleda onak tanko sjeno bez ikakvih listova i jak je tvrdo.

Npr ovakve trave ima kod nas mnogo a susjed kaže da je uopče ne žele jest.

[You must be registered and logged in to see this image.]

evo i lucerne u kojoj uživaju :

[You must be registered and logged in to see this image.]

[quote="Flackmaster"]

Smiljan je napisao/la:Negdje ste napisali da su koze izbirljive sto se sijena tice. Nije mi jasno.
Susjed mi ima dvadesetak koza i povremeno ih pusti na grmlje uz cestu. To nije normalno sto one jedu. Trnje koje krave i ovce izbjegavaju u sirokom luku, ove koze se penju po grmovime i sve jedu, a imaju lijepe trave na koju se ne osvrcu. A sijeno kazete biraju?

Nisu redom jele sve ono što su jednom probale a nije im smetalo odnosno godilo im je to jedu.

A kod sjena je upavo problem taj da imaš visokokvalitetnog ( lucerna ) ili pak jako nektalitetnog koji raste u mokrijim predjelima mi ga zovemo šar a to izgleda onak tanko sjeno bez ikakvih listova i jak je tvrdo.

Npr ovakve trave ima kod nas mnogo a susjed kaže da je uopče ne žele jest.

Vjerojatno znaju da to nije za njih ili ima driga solucija a ta je da na pasi izabiru hranu. da ih je mozdatu ogradit i ostavit ih par dana vjerojatno bi i to pojele, a ako ne to je znak da je to za njih otrovno

Da, sad mi je jasnije ako je nesto trnovito ne znaci da nije za njih zdravo. Inace, kazu da je koza jedini sisavac kod koje ne postoji rak (karcinom)

Smiljan je napisao/la:Da, sad mi je jasnije ako je nesto trnovito ne znaci da nije za njih zdravo. Inace, kazu da je koza jedini sisavac kod koje ne postoji rak (karcinom)

Pa u pravu su ti koji to kazu koza ne moze obolit od raka. I na toj bazi koliko ja znan idu istrazivanja za lijecenje te bolesti

Da vam ispricam jedno iskustvo pred prar dana. Vozim se autom selom i kod jedne kuce gdje covjek ima desetak koza i zna ih povremeno pustiti da brste zivicu uz cestu naletile koze na sol na cesti. To je trebalo vidjeti lizu na sred ceste i nedaju se pomaknuti vicem, trubim, one nista. Na kraju sam ih morao doslovno gurati autom. Dodjes do koze lagno i moras je autom dotaknuti a ona napravi dva koraka. Ustvari, samo se okrene i tako vise puta dok se ne uspijes progurati. I onda do slijedece koze. Uglavnom, trebalo mi je jedno 15-20 minuta dok sam prosao tih desetak koza (i jarca, koji je , hvala bogu, sastrane sa njive samo nezainteresirano promatrao).
Inace, cuo sam da cestari osim soli stavljaju i neku drugu kemiju koja moze biti opasna za zdravlje koza. Tocno?

to je nepročišćena sol,u kojoj može bit i teških metala u dozama otrovnim za životinje,to je problem kod divljači...

Smiljan je napisao/la:Da vam ispricam jedno iskustvo pred prar dana. Vozim se autom selom i kod jedne kuce gdje covjek ima desetak koza i zna ih povremeno pustiti da brste zivicu uz cestu naletile koze na sol na cesti. To je trebalo vidjeti lizu na sred ceste i nedaju se pomaknuti vicem, trubim, one nista. Na kraju sam ih morao doslovno gurati autom. Dodjes do koze lagno i moras je autom dotaknuti a ona napravi dva koraka. Ustvari, samo se okrene i tako vise puta dok se ne uspijes progurati. I onda do slijedece koze. Uglavnom, trebalo mi je jedno 15-20 minuta dok sam prosao tih desetak koza (i jarca, koji je , hvala bogu, sastrane sa njive samo nezainteresirano promatrao).
Inace, cuo sam da cestari osim soli stavljaju i neku drugu kemiju koja moze biti opasna za zdravlje koza. Tocno?

To sve govori o gazdi a ne o jadnom blagu. Inace istina je da se stavlja kemija i da se ta sol ne smije davat zivotinjama. A vidis svi vi znate sta se meni desilo ovo lito i da san zbog bolesti tesko naj... E i neki dan mi kaze covik da je moje blago dok mene nije bilo lutalo u potrazi za vodon pa su tako naletile i njemu u vrt. Tamo je ima veliku kantu u koju je stavija smjesu vode i perolina za oprat djelove od motora. Popile su bez mislit se iako to smrdi na naftu ka vrag i ustvari to je kemija. E sad jeli koja od tih uginula neznan jer je dosta toga stradalo ali tija san rec ovo da sila boga ne moli.... Znaci ja bi prvo toga gazdu uvatija za vrat

kod mene je bio inspektor u lovištu i rekao mi za tu sol,,,kaže da je otrovna i da je zbog našeg zdravlja ne stavljamo divljači u solilišta... kaže da mu se j..e kakva će sol biti ali da je pametnije koristiti pravu čistu sol...

U poslijednje vrijeme se koristi sol iz S. Afrike, Maroka i sl. Ta se sol proizvodi drugim postupcima, nego smo navikli kod solana na Jadranu i ljudi toga ne znaju.
Imali su kod nas neki uzgajivaći mliječnih krava velike probleme s 'ponašanjem' stoke u vidu plodnosti i generalnog zdravlja.
Ne znam, kako, a skužili su situaciju i počeli uzimat koncentrat bez soli, i davat domaću, klasičnu sol iz Pirana. Problemi su nestali.
Često i mješaone uzimaju najjeftiniju robu i upakuju ti u koncentrat.

tine je napisao/la:U poslijednje vrijeme se koristi sol iz S. Afrike, Maroka i sl. Ta se sol proizvodi drugim postupcima, nego smo navikli kod solana na Jadranu i ljudi toga ne znaju.
Imali su kod nas neki uzgajivaći mliječnih krava velike probleme s 'ponašanjem' stoke u vidu plodnosti i generalnog zdravlja.
Ne znam, kako, a skužili su situaciju i počeli uzimat koncentrat bez soli, i davat domaću, klasičnu sol iz Pirana. Problemi su nestali.
Često i mješaone uzimaju najjeftiniju robu i upakuju ti u koncentrat.

Tine bojim se da si u pravu sa tom konstatacijom, osobno imam problema u svoj štali sa plodnošću u protekloj godini , mislio sam da je do veterinara i sjemena ali kad sam pročitao što si rekao za sol ima mi smisla, jer zadnju godinu konstantno koristim gotovu koncentriranu smjesu ništa čudno da problemi dolaze upravo iz tog razloga .

Ocete kupit prave soli pokupljene posli bure po kamenu he he. Ljudi moji ja mislin da van je bolje radit sami koncentratne smjese i unutra stavljat sol nego se zajeb... sa kupovnom. Tamo racunaju da blago moze svasta (lude krave, gripozne ptice i sta ti ja znan sve ne)

Konzumacija hrane, krmiva, Ishrana u suhostaju, ishrana tijekom pripusta, ishrana gravidnosti

ISHRANA KOZA NA PAŠI

Suprotno ustaljenom mišljenju da koze mogu uspješno preživljavati na siromašnoj hrani, koze zapravo trebaju hranjiviji obrok nego bilo koji drugi preživač. Probavni trakt koza je kratak i ne omogućuje dugo zadržavanje hrane, odnosno hranjive tvari u probavilu ne stignu se u potpunosti probaviti. Zbog ovakve brze probave koze trebaju pojesti veće količine hrane kako bi nadoknadile smanjenu apsorpciju hranjivih tvari iz krmiva. Ovakva prilagodba koza i njihovo specifično ponašanje na paši čiini ih posebnim, u odnosu na ostale preživače, te im omogućuje da uspješno preživljavaju i proizvode na paši.

Koze sa svojim malim ustima i pokretljivim usnama mogu na paši izabirati najhranjivije dijelove biljaka i ostavljati one manje hranjive. Ovakva prilagodba koza na paši daje im prednost pred govedima, koja pasu tako da uzimaju velike zalogaje, te ovakvi velike zalogaju mogu sadržavati velike količine krme, ali nerijetko krme slabije ili čak loše kvalitete.
Svaka koza može pojesti hrane oko 3 do 5% svoje tjelesne mase u suhoj tvari (ST) na dan. Krmu koja je kvalitetnija i probavljivija mote pojesti čak i nešto više od navedenog postotka. Kako bi pojela potrebnu količinu hrane, koza mora pasti na pašnjaku s ve¬likom masom dostupne kvalitetne krme jer ukoliko su koze na lošem pašnjaku, jedu i proizvode manje. Mnogo je utjecaja o kojima ovisi konzumacija krme na pašnjacima i neki su uvjetovani samom životinjom, dok su ostale okolišni, odnosno ovise o kvalitete dostupne krme. Tako na konzumaciju utječe dob, masa i stadij proizvodnje koza, njihovo zdravstveno stanje, te indi¬vidualna sklonost prema nekim biljnim vrstama koja može biti izražena pod utjecajem majke ili vršnjaka. Od okolišnih uvjeta prvi je sezona i vrijeme na pašnjaku, te najvažniji, utjecaj same paše, sastav i ješnost, stadij zrelosti i probavljivost, odnosno sadržaj strukturalnih ugljikohidrata.
Kada su na pašnjaku, koze preferiraju brstiti, odnosno birati i jesti drvenaste biljke, ali će uspješno pojesti i trave, te neke korove. Poznato je ponašanje koza kada se one propinju na zadnje noge kako bi dosegnule najkvalitetnije listiće i mlade izdanke višeg bilja. Budući da koze, ovce i goveda vole različitu krmu i različite biljne vrste u većini slučajeva, na pašnjacima, ove životinje međusobno ne predstavljaju konkurenciju za istom hranom, te se mogu vrlo uspješno koristiti u kombiniranom (multispecies) sistemu napasivanja. Ovakav način iskorištavanja pašnjaka omogućuje bolje iskorištenje pašnjaka i proizvodi višu dobit. lstraživanja učinkovitosti ovakvog načina iskorištavanja pašnjaka dokazuju da je poboljšanje iskorištenja zemlje za 25% ukoliko na njoj napasujemo koze i goveda, nego da smo imali samo goveda.
Korištenje pašnjaka u hranidbi koza mora biti dobro organizirano, odnosno, pašnjaci se moraju zaštititi od prekomjernog napasivanja. Prekomjerno napasivanje koza može dovesti do nepoželjnih posljedica za gam pašnjak, koje se najčešće očituju u uništenju nekih, za koze primamIjivijih biljnih vrsta. Ovakvo nestajanje bilj¬aka na pojedinim površinama pašnjaka može uzroko¬vati smanjenje isplativosti iskorištavanja takvih staništa, a samim gubitkom biljaka na nekoj površini tla dovesti i do opasnosti od eventualnih erozija. Ovakve ,gole" površine na pašnjacima, osim što su pogodne za razvoj korova, za samu životinju znače manje hrane, odnos¬no, smanjenje proizvodnosti i pašnjaka i koza koje se na njima hrane. Osim same smanjene produktivnosti životinja, korištenjem ovakvih pašnjaka povećava se rizik od kontaminacije pojedinim parazitima i općenito zdravstvenih problema.
Kako bi zaštitili i dobro koristili pašnjake, uvijek je bolje na pašnjacima imati manje nego više životinja, od nekog optimalnog broja životinja po površini pašnjaka. Koze bi se trebale s pašnjaka seliti svaki puta kada visi-na popasenih biljaka bude do nekih 7 do 10 cm od tla. Ovakvim nadinom korištenja pašnjaka, gdje životinje na pašnjake puštamo izmjenično, osiguravamo dugi vijek pašnjaka koji održavamo, a ne da ga odjednom u potpunosti iskoristimo i uništimo.
Da ne bismo pomislili kako je koza sa stajališta paše i iskorištavanja biljnog pokrova nepoželjna ili, ne daj bože, štetna životinja, mora se spomenuti i njezin izniman značaj u pozitivnom smislu. U gospo¬darenju prirodnim resursima koza predstavlja prirod¬nu, biološku kontrolu pašnjaka i biljnih pokrova od nepoželjnog korova. Pravilno nadzirana defolijacija biIjaka na paši ima učinak povećanje biljnog pokrova poželjnih vrsta trava i leguminoza, dok se smanjuju ili uklanjaju nepoželjne grmolike vrste. Stari pašnjaci nas¬tanjeni grmljem i trnovitim biljkama i korovom koje pasu i brste koze pretvaraju se u površine na kojima prevladavaju trave i leguminoze, samo nakon nekoiko godina pravilnog iskorištavanja. Koze mogu čistiti šikare i neželjenu vegetaciju mnogo učinkovitije i brže nego druge vrste domaćih životinja, te će njihov značaj u budućnosti još više biti naglašen. Ovo se prije svega odnosi na ekološki znacaj koza u prirodi. Uz stalni rast cijena konvencionalnih metoda za kontrolu pašnjaka, kao što su mehaničke metode i primjena herbicida pro¬tiv korova, uloga koza postaje nezamjenjiva u ekološki održivom gospodarenju prirodnim resursima.
U nastavku... pregonsko napasivanje....

[You must be registered and logged in to see this image.]

Pregonsko napasivanje
U kozarskoj je proizvodnji korištenje pašnjaka najčešće organizirano kao konstantno i kontinuirano, bez bilo kakvih ograničavanja u korištenje vegetacije tijekom pašne sezone. U intenzivnijoj kozarskoj proiz-vodnji ekonomičniji je način korištenja pašnjaka kon¬troliranim i1i pregonskim načinom. Ovakav način paše primjenjuje se više za pašne način držanja goveda, nego što je to slučaj s kozama. Osnovni princip ovakve paše je da se životinjama omogući paša samo ograničeno vrijeme, te se zatim seli na drugi pašnjak i1i s1jedeću manju parcelu istog pašnjaka. Biljne vrste na pregon¬skim pašnjacima na taj način mogu ponovno rasti da ne koriste sve svoje rezerve iz korijena. Grmolikim biljkama također treba neko vrijeme da obnove svoje obrštene dijelove i postanu pogodne za ponovni brst i paše, dok drvenastoj vegetaciji može trebati i čitava godina kako bi se obnovila i ponovno postala po¬godna kao hrana za koze. Pregonskim načinom paše ponovno se pojavljuju leguminoze i prirodno prisutne trave, odnosno dolazi do veće bioraznolikosti biljnih vrsta na takvom pašnjaku. Ovakvim gospodarenjem na pašnjacima općenito se poboljšava paša, produljuje sezone napasivanja i omogućeno je proizvođačima da osiguraju kvalitetniju i jeftiniju krma za svoje životinje. Pregonsko napasivanja može biti korisno i sa zdravst¬venog stajališta, odnosno u smanjenju problema izaz¬vanih parazitima. Smanjena pojava parazita uočava se pri premještanju koza s pojedine lokacije prije nego je pojedena krma bile niža od 10 cm od tla. Osim neo¬spornog i stvarnog značaja pregonskog načina hranidbe koza, ono zahtijeva i povećane organizacijske sposobnosti samog proizvođača, te odgovarajuće ograđivanje pašnjaka i konstantnu dostupnost svježe vode.
Glavni cilj pregonskog napasivanja je da imamo dovoljno velik dio pašnjaka koji se može koristiti za pašu nekoliko dana, od jednog pa do deset dana. Ko¬liko će se dugo životinje zadržati na svakom pojedinom dijelu pašnjaka ovisi o broju koza, te o količini i kvaliteti krme na njemu. Zadržavanje životinja na pojedinom pašnjaku ovisi i o intenzitetu proizvodnje, dijelu godine i stadiju rasta biljne mase. Na samom početku ovakvog načina korištenja pašnjaka proizvođači najprije prim¬jenjuju pregona većih površina s dužim intervalima izmjene pašnih dijelova. Vremenom, kako postaje sve vještiji u ovakvoj organizaciji paše i dobro se upoznaju s pašnim navikama koza i biljnim vrstama na pašnjaku, pašne površine pregrađuju u sve manje i brže ih izmj¬enjuju. Dijeljenjem pašnih površina omogućava se definiranje pašnjaka i njihovo korištenje u sukladnosti s različitim stadijima porasta vegetacije i promjenama u hranidbenim potrebama koza.
sutra nastavak...