uljana repica

Ovako stvari stoje s hibridima bilo repice bilo neke druge biljne vrste; postoji pojava kod hibridnog sjemena koja je genetski uvjetovana a pojavljuje se nakon križanja (u ovom slučaju hibridizacije) i naziva se HETEROZIS= pojava velike bujnosti u prvoj generaciji nakon križanja koja u idućim godinama drastično opada. Ta je pojava posebno jaako izražena kod hibrida a manje kod sorti. Dakle kukuruz i hibridne repice nije preporučljivo sijati iz vlastite reprodukcije, dok pšenicu ili soju možemo do 3-4 godine od C1 izvornog sjemena.

tako je, a heterozis je najveci bas u prvoj generaciji nakon krizanja, posebno ako se krizaju genetski potpuno razliciti roditelji, njihivo sjeme ce nositi gene (jedan genom od majke i jedan od oca) koji ce imati maksimalnu heterozigotnost (razlicitost alela) koja je preduvjet za visok stupanj heterozisa.

iduce god (kako je kukuruz stranooplodna kultura) krizat ce se isti genotipovi (koje cemo posijati iz sjemena "iz cardaka" ako ga posijemo) jer nemamo u usjevu razlicitog oca i majku, vec nam je sav kukuruz iz genotipski istog sjemena, po zakonima genetike, iduce god ce se u genotipu potomstva smanjiti heterozigotnost (hetero=razlicito) a povecati homozigotnost (jednakost, istovrsnost) alela, a kako vise nema visoke genotipske razlicitosti, nema ni ucinka hibridizacije, kao ni visokog prinosa...

u genomu biljke jedan alel (dio genoma) je heterozigotan ako je npr. "Aa" (npr. gen "A" je dominantan i on je od oca, a gen "a" je od majke i on je recesivan) sto je u genotipu vise takvih alela (Aa, Ss, Gg, Bb.... itd) ucinak heterozisa je jaci, i urod hibridnog sjemena je bolji (naravno uz ostale kvalitetne znacajke oba roditelja), narednom reprodukcijom povecava se broj homozigotnih alela "AA", "aa", "BB", "bb"..., i zbog toga pada ucinak heterozisa iduce god, i to rapidno...

ako posijes u sjemenskom usjevu genom majke AA, BB, CC, SS, GG... itd, a genom oca aa, bb, cc, ss, gg, krizanjem ce potomstvo prve (F1) generacije biti Aa, Bb, Cc, Ss, Gg, sto je visoka raznolikost, visok heterozis, visok urod, jer visoka raznolikost daje vecu sansu za prezivljavanje i biljkama i covjeku i svim zivim bicima, a kod hibridnog sjemena je cilj krizanja nju sto vise povecati...

ova slova su samo teoretski, u praksi oplemenjivanja ima jos 100 srugih cimbenika... to je samo pojasnjenje zasto hibridno sjeme bolje rodi...

ali samo u prvoj generaciji, dalje se desava svasta, to bi morao 10 stranica objasnjavati....

tako je, a heterozis je najveci bas u prvoj generaciji nakon krizanja, posebno ako se krizaju genetski potpuno razliciti roditelji, njihivo sjeme ce nositi gene (jedan genom od majke i jedan od oca) koji ce imati maksimalnu heterozigotnost (razlicitost alela) koja je preduvjet za visok stupanj heterozisa.

iduce god (kako je kukuruz stranooplodna kultura) krizat ce se isti genotipovi (koje cemo posijati iz sjemena "iz cardaka" ako ga posijemo) jer nemamo u usjevu razlicitog oca i majku, vec nam je sav kukuruz iz genotipski istog sjemena, po zakonima genetike, iduce god ce se u genotipu potomstva smanjiti heterozigotnost (hetero=razlicito) a povecati homozigotnost (jednakost, istovrsnost) alela, a kako vise nema visoke genotipske razlicitosti, nema ni ucinka hibridizacije, kao ni visokog prinosa...

u genomu biljke jedan alel (dio genoma) je heterozigotan ako je npr. "Aa" (npr. gen "A" je dominantan i on je od oca, a gen "a" je od majke i on je recesivan) sto je u genotipu vise takvih alela (Aa, Ss, Gg, Bb.... itd) ucinak heterozisa je jaci, i urod hibridnog sjemena je bolji (naravno uz ostale kvalitetne znacajke oba roditelja), narednom reprodukcijom povecava se broj homozigotnih alela "AA", "aa", "BB", "bb"..., i zbog toga pada ucinak heterozisa iduce god, i to rapidno...

ako posijes u sjemenskom usjevu genom majke AA, BB, CC, SS, GG... itd, a genom oca aa, bb, cc, ss, gg, krizanjem ce potomstvo prve (F1) generacije biti Aa, Bb, Cc, Ss, Gg, sto je visoka raznolikost, visok heterozis, visok urod, jer visoka raznolikost daje vecu sansu za prezivljavanje i biljkama i covjeku i svim zivim bicima, a kod hibridnog sjemena je cilj krizanja nju sto vise povecati...

ova slova su samo teoretski, u praksi oplemenjivanja ima jos 100 srugih cimbenika... to je samo pojasnjenje zasto hibridno sjeme bolje rodi...

ali samo u prvoj generaciji, dalje se desava svasta, to bi morao 10 stranica objasnjavati....

Zahvaljujem na pojašnjenju.

homozigotnost majke ti ono sam jedva pročitao

svaka cast majstori

bila je prije koju godinu jedna zanimljivost - monsanto tužio nekoiliko poljoprivrednika (za primjer valjda) koji su sijali sjeme iz uroda,
na kraju je monsanto dobio sud (poljoprivrednici dobili neke opomene) jer na vrećici sjemena lijepo stoji copyright, gdje piše između ostalog i nešto kao da se ne smije koristiti za daljnu sjetvu itd.

Vjerojatno ne smijes prodavati kao sjeme, ali za sto ces urod koristiti mi djeluje malo bedasto.

Da li netko zna kako da dođem do sjemena hibrida ulj.repice PIONEER PR46W09,kažu da
ove godine njega puštaju u prodaju,koga kontaktirati glede toga. Poljoapoteke nevjerujem da
budu imale u maloprodaji,da li zvati direktno u Zagreb u upravu ili Pioneer promotore na terenu?
Kako inače vi koji već neko vrijeme sijete dolazite do sjemena bilo čije dorađivačke kuće?

marinko je napisao/la:Da li netko zna kako da dođem do sjemena hibrida ulj.repice PIONEER PR46W09,kažu da
ove godine njega puštaju u prodaju,koga kontaktirati glede toga. Poljoapoteke nevjerujem da
budu imale u maloprodaji,da li zvati direktno u Zagreb u upravu ili Pioneer promotore na terenu?
Kako inače vi koji već neko vrijeme sijete dolazite do sjemena bilo čije dorađivačke kuće?

Javi se dileru sjemenske kuće na svom terenu i razgovaraj sa čovjekom pa ćeš znati točne informacije i proći ćeš povoljnije nego u poljoapoteci, a odmah dobiješ i korisne savjete o određenom hibridu ili sorti u smislu tehnologije proizvodnje.

A kome točno da se javim,koji su terenci u pioneeru zaduženi za ovo područje,
tj. šire područje zapadne Slavonije?

marinko je napisao/la:A kome točno da se javim,koji su terenci u pioneeru zaduženi za ovo područje,
tj. šire područje zapadne Slavonije?

A gledaj, šire područje Zapadne Slavonije je širok pojam,proteže se kroz par županija.
Pioneer sjeme d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu ima svoja tri prodajno-marketinška područja.
Kako bilo da bilo voditelj tog Pioneer-ovog područja(jug), u koje ti spadaš, je:

dipl.ing.BRANKO PIŠONIĆ (Sales manager).

A terenski agronomi,inženjeri,razmješteni po županijama, su sljedeći, koje ja znam:

PIONEER PROMOTORI,tj. TRIAL MANAGER-i:
-PREDRAG ILIĆ,(BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA)
-NIKOLA DULIKRAVIĆ,(BJELOVARSKO BILOGORSKA ŽUPANIJA,)
-DALIBOR DOLEŽAL,(BJELOVARSKO BILOGORSKA ŽUPANIJA,JUŽNI DIO)
-VLADO VREBAC,(SISAČKO MOSLAVAČKA ŽUPANIJA)
-KREŠO TOMANOVIĆ(POŽEŠKO SLAVONSKA ŽUPANIJA).

Probaj stupiti s bilo kime od njih u kontakt pa će te usmjeriti dalje,tj. onom u čije područje spadaš. Nadam se da ćeš dobiti ono što želiš.

Da li je netko od vas sijao uljanu repicu nakon uljane, znaci dvije godine za redom i kakva su iskustva? Smije li se to uopce sijati, vjerojatno ce se pojaviti neke bolesti, više insekata, iznikla prošlogodišnja uljana...? Koliko se to isplati? Ja sam imao ove godine 5 ha uljane i na istoj povrsini bi posijao opet uljanu.

ja ti nebi preporucio

data je napisao/la:Da li je netko od vas sijao uljanu repicu nakon uljane, znaci dvije godine za redom i kakva su iskustva? Smije li se to uopce sijati, vjerojatno ce se pojaviti neke bolesti, više insekata, iznikla prošlogodišnja uljana...? Koliko se to isplati? Ja sam imao ove godine 5 ha uljane i na istoj povrsini bi posijao opet uljanu.

Kod nas je jedan ratar tako posijao, i bila mu je repica ok. Nije bilo puno insekata.

Alo forumaši. Jel sve spremno za sjetvu uljane repice?
Jel ima netko svježih fotki od pripremljenih parcela,spremnih za sjetvu?
Kako se uradilo zemljište?

NICOLAS je napisao/la:Alo forumaši. Jel sve spremno za sjetvu uljane repice?
Jel ima netko svježih fotki od pripremljenih parcela,spremnih za sjetvu?
Kako se uradilo zemljište?

Ja sam stavio slike, ovdje...
https://poljoprivreda.forumcroatian.com/ratarstvo-f2/oranje-t89-60.htm

Uuuuu.......... gledam usjeve ulj.repice i na sve strane je previsoka i prebujna,
samo da ne bude nekakvog velikog(debelog) snijega,
pretprošla i prošla zima su bile blage i bez snijega(većeg) i urodi repice su bili rekordni,
valjda neće ni sad lupiti jer puno je repice zasijano i sva je prevelika,šteta bi bila ogromna...

šta mislita koja če cijena repice biti več nam se svi prijete da če ratarske kulture imati znatno nižu cijenu nego u 2008 god a mi čemo opet šutit pa če nas sjebati kao i na kukuruzu

ja ove god prvi put sijem i kako trenutno stvari stoje ne ocekujem nikakvu cijenu, jer na ovu cijenu nafte nema govora o proizvodnji biodizela sto vjerovatno znaci i manju potraznju....

al nikad se nezna, jos vise me je strah psenice, al kod psenice je olakotna okolnost sto je ona politicko pitanje....

sve u svemu tko ce ga znat..... ak bude jeftina repica opet ce uljare zgrnit profit, repicu ce zbog "cijene na svijetskom trzistu" dobit zabadav, a cijena ulja ce ostat 15 kn... i jos ce onda kukat o nekoj krizi, kriza ide samo nama izgleda...

evo ovo je slikano 7.studenog

josipe potpisujem tvoj post i ja se slazem da ce je uzet uljare po maloj cjeni

klikoporto dobra ti je repica koje je sjeme u pitanju

Toccata 2.5 kg na hektar sijano je 18.9

....repica je dobra stvar.........

Jučer posijao repicu za zelenu gnojidbu.



Uploaded with ImageShack.us

s čime si to prelazio po strnjaku prije sjetve?

Dva traga sa vučenom tanjuračom odmah poslije žetve. http://www.poljoprivredni-forum.biz/prikljueci-f9/tanjuraee-t68-90.htm

Poslije toga sam nakon jedne kiše preletio drugom brzom sa IMT-533 i 20 diskova. To je sve.