Agro banka Da ili NE ?

Đuro Japarić je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:


To je pravo pitanje, a ja bih samo nadodao zašto bi netko uopće ulagao u poljoprivredu kada na spekulativnom tržištu može zaraditi puno puno više?  

> netko > zamijenimo sa riječ država i zašto ?

Zato što je poljoprivreda za Hrvatsku bitna iz ; gospodarskih , demografskih , strateških , ekoloških i estetskih razloga !

Sabor može donijeti Zakon o fondu za razvoj poljoprivrede !

SREDSTVA FONDA ; od prodaje i zakupa državne zemlje 50 % , 100 % od prenamjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište iz ostalih zakonitih izvora !
I onda sa sredstvima Fonda upravlja sadašnja HPB i daje kredite za investicije i obeštećenje nasljednicima !

Mala politička odluka - i evo nas u planskoj privredi. Znam da Đuro ne misli ništa loše, kao i svi oni koji misle da bi se tom bankom trebalo (dodatno) pomoći poljoprivredi, ali ja mislim da je sistem iz nekog razloga loš ako moraš donositi političke odluke da se pomogne za državu jednoj temeljnoj djelatnosti - da uopće opstane. Nešto u sistemu ne valja. Mi bi morali poslovati bez problema. OK neki će možda propasti (koši poslovni potezi, manjak poduzetničke sreće itd.), ali zamijeniti će ih netko drugi. Kod nas, sada, ovdje - svi propadaju, nije moguće da baš svi ne znamo raditi. A riješenje tog problema nije u posebnoj banci i novim dugovima. Riješenje mora biti nešto drugo. Inače to nije samo naš problem ovdje problem poljoprivrednika je globalni problem. Mislim da bi i riješenje tog problema trebalo biti globalno.

Fidelito je napisao/la:

Đuro Japarić je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:


To je pravo pitanje, a ja bih samo nadodao zašto bi netko uopće ulagao u poljoprivredu kada na spekulativnom tržištu može zaraditi puno puno više?  

> netko > zamijenimo sa riječ država i zašto ?

Zato što je poljoprivreda za Hrvatsku bitna iz ; gospodarskih , demografskih , strateških , ekoloških i estetskih razloga !

Sabor može donijeti Zakon o fondu za razvoj poljoprivrede !

SREDSTVA FONDA ; od prodaje i zakupa državne zemlje 50 % , 100 % od prenamjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište iz ostalih zakonitih izvora !
I onda sa sredstvima Fonda upravlja sadašnja HPB i daje kredite za investicije i obeštećenje nasljednicima !

Mala politička odluka - i evo nas u planskoj privredi. Znam da Đuro ne misli ništa loše, kao i svi oni koji misle da bi se tom bankom trebalo (dodatno) pomoći poljoprivredi, ali ja mislim da je sistem iz nekog razloga loš ako moraš donositi političke odluke da se pomogne za državu jednoj temeljnoj djelatnosti - da uopće opstane. Nešto u sistemu ne valja. Mi bi morali poslovati bez problema. OK neki će možda propasti (koši poslovni potezi, manjak poduzetničke sreće itd.), ali zamijeniti će ih netko drugi. Kod nas, sada, ovdje - svi propadaju, nije moguće da baš svi ne znamo raditi. A riješenje tog problema nije u posebnoj banci i novim dugovima. Riješenje mora biti nešto drugo. Inače to nije samo naš problem ovdje problem poljoprivrednika je globalni problem. Mislim da bi i riješenje tog problema trebalo biti globalno.  

Ne radi se o političkoj odluci već o ekonomskoj !

- imamo previše vlasnika zemlje pišu da nas je preko 180 000 u upisniku preko 95 000 opg u sustavu poticaja , premalu površinu - pišu da je prosječna površina opg ispod 5 ha , izrazitu lošu starosnu i obrazovnu strukturu , nesređeno stanje za privatnu i državnu zemlju !

U idućih 10 - 15 godina ;

- umrijeti će većina starih nositelja opg ,
- nastaviti će se iseljavanje mladih iz sela i gradova ,
- smanjivati će se broj opg sa dvostrukim prihodom ; od zemlje i zaposlenosti izvan OPG te mirovinom

- Sada se MORA ići u povjesnu agrarnu reformu u kojoj je KLJUČNO zemljišno zakonodavstvo i NOVAC za realizaciju u SELJAČKOM SEKTORU !

U opisanih 10 - 15 godina sa PRODAJOM državne zemlje seljacima sa OTKUPOM i zakupom privatne moramo nastaviti formirati KOMERCIJALNE OPG kojima bi prihod od zemlje bio osnovni ili većinski prihod .

Ovakvi OPG bi se nasljeđivali i PRODAVALI kao tehnološke cjeline !

- za kupnju državne zemlje rok otplate treba biti do 25 godina ovisno o iznosu
- za kupnju privatne zemlje i investicije u seljačkom sektoru moramo imati kredite sa minimalnim kamatama a to nije realno iz banaka sa stranim gospodarima ,
- moramo riješiti i novac za obeštećenje prilikom nasljeđivanja , jasno uz donošenje Zakona o nasljeđivanju - ugrađivanje u postojeći odredbe za nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta !

U članku Ustava piše da Sabor MOŽE raspisati REFERENDUM o PRIJEDLOGU zakona !
Ovo u Hrvatskoj još NIJE bilo !
Moje mišljenje i PRIJEDLOG su da se imenuje POVJERENSTVO za pisanje PRIJEDLOGA zakona za BUDUĆNOST seljačke poljoprivrede i da to riješimo putem REFERENDUMA !

Sa ekonomske strane sve je jasno u seljačkom sektoru !

Fidelito je napisao/la:

Zašto bi tebi netko dao povoljniju kamatu nego što to na ostalom tržištu može postići.

To je pravo pitanje, a ja bih samo nadodao zašto bi netko uopće ulagao u poljoprivredu kada na spekulativnom tržištu može zaraditi puno puno više?  

Zato sam i rekao da bi najzdravije bilo da pozajmice uzimamo na tržištu, a netko drugi sponzorira kamate.

Nije baš tema...i libertijanske teorije zasad imaju problem kako rješavati takve granične slučajeve (one koje se ne mogu tek tako podvrći vjetrometini tržišta).

Đuro Japarić je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:

Đuro Japarić je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:


To je pravo pitanje, a ja bih samo nadodao zašto bi netko uopće ulagao u poljoprivredu kada na spekulativnom tržištu može zaraditi puno puno više?  

> netko > zamijenimo sa riječ država i zašto ?

Zato što je poljoprivreda za Hrvatsku bitna iz ; gospodarskih , demografskih , strateških , ekoloških i estetskih razloga !

Sabor može donijeti Zakon o fondu za razvoj poljoprivrede !

SREDSTVA FONDA ; od prodaje i zakupa državne zemlje 50 % , 100 % od prenamjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište iz ostalih zakonitih izvora !
I onda sa sredstvima Fonda upravlja sadašnja HPB i daje kredite za investicije i obeštećenje nasljednicima !

Mala politička odluka - i evo nas u planskoj privredi. Znam da Đuro ne misli ništa loše, kao i svi oni koji misle da bi se tom bankom trebalo (dodatno) pomoći poljoprivredi, ali ja mislim da je sistem iz nekog razloga loš ako moraš donositi političke odluke da se pomogne za državu jednoj temeljnoj djelatnosti - da uopće opstane. Nešto u sistemu ne valja. Mi bi morali poslovati bez problema. OK neki će možda propasti (koši poslovni potezi, manjak poduzetničke sreće itd.), ali zamijeniti će ih netko drugi. Kod nas, sada, ovdje - svi propadaju, nije moguće da baš svi ne znamo raditi. A riješenje tog problema nije u posebnoj banci i novim dugovima. Riješenje mora biti nešto drugo. Inače to nije samo naš problem ovdje problem poljoprivrednika je globalni problem. Mislim da bi i riješenje tog problema trebalo biti globalno.  

Ne radi se o političkoj odluci već o ekonomskoj !

- imamo previše vlasnika zemlje pišu da nas je preko 180 000 u upisniku preko 95 000 opg u sustavu poticaja , premalu površinu - pišu da je prosječna površina opg ispod 5 ha , izrazitu lošu starosnu i obrazovnu strukturu , nesređeno stanje za privatnu i državnu zemlju !

U idućih 10 - 15 godina ;

- umrijeti će većina starih nositelja opg ,
- nastaviti će se iseljavanje mladih iz sela i gradova ,
- smanjivati će se broj opg sa dvostrukim prihodom ; od zemlje i zaposlenosti izvan OPG te mirovinom

- Sada se MORA ići u povjesnu agrarnu reformu u kojoj je KLJUČNO zemljišno zakonodavstvo i NOVAC za realizaciju u SELJAČKOM SEKTORU !

U opisanih 10 - 15 godina sa PRODAJOM državne zemlje seljacima sa OTKUPOM i zakupom privatne moramo nastaviti formirati KOMERCIJALNE OPG kojima bi prihod od zemlje bio osnovni ili većinski prihod .

Ovakvi OPG bi se nasljeđivali i PRODAVALI kao tehnološke cjeline !

- za kupnju državne zemlje rok otplate treba biti do 25 godina ovisno o iznosu
- za kupnju privatne zemlje i investicije u seljačkom sektoru moramo imati kredite sa minimalnim kamatama a to nije realno iz banaka sa stranim gospodarima ,
- moramo riješiti i novac za obeštećenje prilikom nasljeđivanja , jasno uz donošenje Zakona o nasljeđivanju - ugrađivanje u postojeći odredbe za nasljeđivanje poljoprivrednog zemljišta !

U članku Ustava piše da Sabor MOŽE raspisati REFERENDUM o PRIJEDLOGU zakona !
Ovo u Hrvatskoj još NIJE bilo !
Moje mišljenje i PRIJEDLOG su da se imenuje POVJERENSTVO za pisanje PRIJEDLOGA zakona za BUDUĆNOST seljačke poljoprivrede i da to riješimo putem REFERENDUMA !

Sa ekonomske strane sve je jasno u seljačkom sektoru !

Ekonomska odluka je kada posao dobije napovoljniji ponuđač ili kada na nekom natječaju kupac postane onaj tko najviše sveukupno (materijalno) ponudi. Sve ostalo je politika (neke vrste).

paor je napisao/la:

Fidelito je napisao/la:

Zašto bi tebi netko dao povoljniju kamatu nego što to na ostalom tržištu može postići.

To je pravo pitanje, a ja bih samo nadodao zašto bi netko uopće ulagao u poljoprivredu kada na spekulativnom tržištu može zaraditi puno puno više?  

Zato sam i rekao da bi najzdravije bilo da pozajmice uzimamo na tržištu, a netko drugi sponzorira kamate.

Nije baš tema...i libertijanske teorije zasad imaju problem kako rješavati takve granične slučajeve (one koje se ne mogu tek tako podvrći vjetrometini tržišta).

Nemaju libertarijanske teorije takvih problema. Libertarijanci jednostavno kažu da ako nešto/netko treba (radi ekonomskih razloga) propasti - onda neka se to tako i odvija. Ali za efikasnu primjenu takvih teroija na današnje modele bilo bi potrebno malo 'poravnati igralište'. Libertarijanci kažu da pravila igre sada (radi opsežne regulacije) nisu ni približno jednaka za sve učesnike, naoko regulacija ide na ruku svima jer (navodno) riješava neke probleme, ali ono što velika većina građana ne vidi je činjenica da radi šume propisa, na primjer, porez veliki igrači ne plaćaju i uspješno ga izbjegavaju - dok smo mi mali na direktnom udaru poreznika i moramo platiti sve i za sebe i za one koji poreze izbjegavaju. Tako ti veliki mogu akumulirati kapital (kojeg nam onda velikodušno uz kamatu posuđuju) - a mi mali možemo samo akumulirati dug.
Da bi se to kompenziralo barem malo nama se 'velikodušno' guraju poticaji da se ko fol stvari malo poprave - a ja kažem da to samo još više kvari i korumpira odnose.

Nama nije problem banka nego najveći problem repromatrijal i to je to.
Čim uplate poticaj svi dignu8 cijenu i trljaju ruke jer znaju umjet moraš kupiti i ostalo.
I zarade nema jednostavno je rupa u cjelom sistemu dok se to ne popravi džaba neznam koja banka.

Kako ne spominjati npr. Njemačku ako smo sada na istom tržišnom igralištu.Proizvodimo i prodajemo slične proizvode,a njihovi uvjeti proizvodnje su daleko povoljniji,jer imaju subvenciju kamata i veći poticaj,što direktno utječe na konačnu cijenu prozvoda,a da nespominjemo stimulaciju izvoza.Dali je onda njihova proizvodnja više tržišna ili planska???Kako kod njih nije problem što se država izravno miješa u uvjete raznim političkim dekretima i samim time jako je nategnut pojam slobodno tržište.Zašto bi država poticala jednu granu prozvodnje???Možda zato što ozbiljne države drže poljoprivredu za stratešku granu i dobro znaju što znači imati dostatnost u proizvodnji hrane.

opg biotrava je napisao/la:Kako ne spominjati npr. Njemačku ako smo sada na istom tržišnom igralištu.Proizvodimo i prodajemo slične proizvode,a njihovi uvjeti proizvodnje su daleko povoljniji,jer imaju subvenciju kamata i veći poticaj,što direktno utječe na konačnu cijenu prozvoda,a da nespominjemo stimulaciju izvoza.Dali je onda njihova proizvodnja više tržišna ili planska???Kako kod njih nije problem što se država izravno miješa u uvjete raznim političkim dekretima i samim time  jako je nategnut pojam slobodno tržište.Zašto bi država poticala jednu granu prozvodnje???Možda zato što ozbiljne države drže poljoprivredu za stratešku granu i dobro znaju što znači imati dostatnost u proizvodnji hrane.

Proizvodnja u Njemačkoj daleko je skuplja nego kod nas (pogledaj samo cijenu rada, cijene zemljišta, standarde koje moraš postići itd. itd.). Samo oni imaju bolju organizaciju države i proizvodnje (znači više finalnih proizvoda, manje poluproizvoda) - pa mogu zaraditi dok je kod nas organizirana jedino prevara/mužnja slabijih i malih (poluproizvodi) koji nemaju drugog načina i izbora i moraju pristajati na sve tako postavljene uvijete. U tome podrazumjevam razne ugovore o proizovdnji u kojima se znaju sve cijene osim one otkupne za robu koju proizvedeš. Tko na to pristane - bolje mu je da uopće ne radi (i pokupi poticaj za ugar). Vjerovatno ima i prevare u Njemačkoj, baš kao što i kod nas ima solidnih poslovnih partnera samo ih treba naći i poštovati solidne poslovne odnose.

Proizvodnja je uvijek planska. Razlika je samo u tome tko i kada se planira. Ako ja moram uložiti svoju kožu u proizvodnju onda je red da i ja planiram, ali ako netko drugi planira umjesto mene a ja to moram provoditi (i podnositi rizik) - onda tu nema sreće.

Poljoprivreda kao strateška grana.... možda i je tako, ali ništa od te strategije dok nemaš efikasnost proizvodnje to jest svjetsku cijenu i kvalitetu. Nitko pametan neće podupirati neefikasnost na dugi rok jer to direktno vodi u trajno stanje ovisnosti o potporama. Podupirati razvoj bi se možda još i isplatilo (dugoročno gledano) ali to mora biti vremenski ograničeno i to se mora odmah znati u startu da to nije nekakvo dugotrajno riješenje. Političari dijele potpore jer misle da će se time nešto nabrzinu unaprijediti (još za istog mandata) pa da onda mogu time mahati prije izbora (to je njihov motiv, doduše sada izvan njihvoe moći jer o potporama se odlučuje ne nekoj višoj razini). To je glupost, jer ja uvijek mogu loše investirati i sve potpore na svijetu malo vrijede - kada loše ulažeš (nemaš znanje). Sa druge strane ako pametno ulažeš, onda možeš opstati i bez potpora. Između potpora i znanja uvijek bi izabrao ovo drugo. Jer ljepota (i novac) je prolazna, ali znanje ostaje.

U Njemačkoj je sve skupo ali sve ima svoj red svatko zna svoj posao.
Poljoprivreda im je zakon traktora po cesti .
Farme ljepe ali oni i drže do toga .
Mljekara je kad sam bio navečer dolazila oko 7 , 8 po mljeko .
Krave do snijega stalno bile vani.