Sjetva/žetva pšenice 2015-2016 godina

Dado47 ma samo ti piši, tko ne vjeruje u velike brojke nikad ih neće niti imati.
Imao sam i ja nešto Kraljice, bila je super.

Kolega imao Kraljicu prinos cca 3.3 tone jutro, protein oko 10%, osnovna gnojidba 0-20-30 350 kg, tri prihrane proljetos, dva prskanja od bolesti itd itd ... po školski odrađeno sve i mauna ...

Mislim da se to ove godine slučajno poklopilo. Priroda se poigrala, pa je negdje rodilo super, a negdje pored sveg truda i uloženih sredstava podbačaj. Tako da dogodine može i nas zeznuti.
U našem ataru je dobro rodilo i onima koji su jako loše radili i malo ulagali.
A tko se potrudio prešao je i 9 t/ha.

kod vas je sve moguce kad imate vjerovatno najbolji atar na svijetu ili bar jedan od najboljih, tamo su i u 70-tima prinosi bili preko 10t pšenice a ne sad, ja vjerujem da je kod vas moguc takav prinos al kad neko ko nema nikakavu zemlju kaze da je imo tako nesto e to ne vjerujem

moj prinos 3.2 t/kj, protein 12.9, hl 77.6
sklop odličan, osnovna gnojidba u jesen i dvije proljetne prihrane, bez zaštite od bolesti

pšenica je bila zdrava, 99% zrna krupno i zdravo, ali klas ostao kratak (malo zrna) i šlus

jel kriva kraljica, sluga ili nešto treće, nemam pojma

E ovako da se i ja onda pohvalim 2400kg na rali u dva komada nizinski teren,sjetva oko 20.10 bez ikakove gnojidbe,prva i zadnja prihrana 23.4 pola sa traktorom a drugi komad jedva ručno(150 kg 15-15-15 i 100 kg kana na po rali)hektolitar 84 vlaga 10,6 e sortu nesmijem napisat jer je više nema.

falkon 2 je napisao/la:Kolega imao Kraljicu prinos cca 3.3 tone jutro, protein oko 10%, osnovna gnojidba 0-20-30 350 kg, tri prihrane proljetos, dva prskanja od bolesti itd itd ... po školski odrađeno sve i mauna ...

Kolegi nekaj šteka v zemlji. Treba raditi analizu tla, možda treba samo dobra kalcizacija.

Analize radi svake godine te ide sa CILJANIM gnojidbama.
Kalcizacija redovno svake godine ...

Ja bih rekao da mi svi ne dobivamo isto sjeme iako po deklaracimama i imenu bi trebalo biti isto.
Proljetos je to bilo sa sjemenom soje, a sve mi se čini da je to bio slučaj i jesenas sa sjemenom pšenice

ja isto radil po anailzi i živi uzas prinosi od 3500 do 6500 nema tu kruha..nek sije ko hoce...ma ubiti nek uvoze tak i tak svaki dan dolazi pšenica z mađarske u nase silose..

Lako moguće da ne dobimo svi isto sjeme, ko da igramo loto. Bez obzira na dobre prinose ja osobno smanjujem površine pod pšenicom i sijem samo visokoprinosne, kaj će mi Bologna kad je u trećoj klasi a k tome i prinos ispod prosjeka. Bolje nek sipa više pa makar išla za stoku.

Nesta se desava za žitom u zadnje 2-3 godine da klas ostane kratak, barem kod domaćih sorti sa kojim sam se oprostio ove godine. Jednostavno klas bude pola duzine kao da je odrezan i naravno da tu nema kila. Dal je to zbog slabe zime ili sta nemam pojma, ali nase sorte ne planiram sijat vise.

Ne samo to,domaće sorte nisu toliko otporne na spetoriu i fusarium,pogotovo na ove "vremenske uvjete".

Ovršeno 4 duluma ,sorta "europa"NS. koliko kila, ne znam

Žetva pšenice, ove godine dosta ranije nego prošle a i nešto skidaju direktno a nešto dvofazno

Koji je sadržaj vode u zrnu ('vlaga')?
Čini mi se da možda i nije do kraja suha (radi zemljopisnog položaja, ali vidim i da se praši na nekim slikama iza kombajna), pa me interesira kako Axial Flow radi u takvim uvijetima.

tu je vjerojatno dobra kad su je vozili u silos koji je na drugom kraju parcele. jer je dosta manje oborina nego kod nas i nema toliko vlage u zraku a dosta je vjetrovito. ima par parcela na kojima je pokosena pa se tako suši.

Prave strojčine! Može i koji video u radu..
Branko kakve oni imaju prinose, kvalitetu, koje sorte je isplativije sijati prinosne ili kvalitetne? Kakve se cijene kreću po klasama ili je nekako drugačije to uređeno?

kakav im je prinos ove godine, tj da li su oni zadovoljni prinosom, da li je ispod ili iznad prosjeka prijašnjih godina

Nemam vam ja tu koga pitati o prinosima jer su to sve radnici koji osim što ih ne zanima i prirodno blesavi, jedino gdje mogu nešto saznati je publikacija koju dobivamo na farmi o proizvodnm rezultatima u pojedinim članicama kompanije jer i ova parcela na kojoj je slikano u vlasništvu je obiteljske farme koja posluje u skopu kompanije. Za ovu godinu nismo još dobili jer su tek prije par dana krenuli s žetvom. A inače im se prinosi im se kreču oko 2,7 tona po ha (+/- 20%) bez obzira na vrstu pšenice ili točnije 40 bushella po acru.

Za cijenu je ista stvar jer ovo što je oko mene manje više sve završi prvo u njihovim silosima a onda mješaoni stočne hrane koja isto posluje u sklopu kompanije jer ovdje ishrana svinja bazirana na pšenici i ječmu. Prije sam već negdje napisal da je kompanija udruženje oko 150 obiteljskih farmi. Vlasnik ove parcele je i začetnik te ideje o udruživanju i najveći farmer a samim time i dioničar koji obrađuje prema podacima za prošlu godinu oko 10 000 acra tj. oko 4000 ha zemlje.

branko je napisao/la:Nemam vam ja tu koga pitati o prinosima jer su to sve radnici koji osim što ih ne zanima i prirodno blesavi, jedino gdje mogu nešto saznati je publikacija koju dobivamo na farmi o proizvodnm rezultatima u pojedinim članicama kompanije jer i ova parcela na kojoj je slikano u vlasništvu je obiteljske farme koja posluje u skopu kompanije. Za ovu godinu nismo još dobili jer su tek prije par dana krenuli s žetvom. A inače im se prinosi im se kreču oko 2,7 tona po ha (+/- 20%) bez obzira na vrstu pšenice ili točnije 40 bushella po acru.

Za cijenu je ista stvar jer ovo što je oko mene manje više sve završi prvo u njihovim silosima a onda mješaoni stočne hrane koja isto posluje u sklopu kompanije jer ovdje ishrana svinja bazirana na pšenici i ječmu. Prije sam već negdje napisal da je kompanija udruženje oko 150 obiteljskih farmi. Vlasnik ove parcele je i začetnik te ideje o udruživanju i najveći farmer a samim time i dioničar koji obrađuje prema podacima za prošlu godinu oko 10 000 acra tj. oko 4000 ha zemlje.

Koncept udruživanja je interesantan, naravno sve to pali kada imaš funkcionalni pravni sistem i tradiciju (poštenog) dioničarstva/partnerstva. Kod nas svi bi rado uzeli koperante, pa bi onda lagano dignuli kredit za koji bi im (ostali) dioničari ('-pušioničari') bili jamci. Poslije toga kolovođe pokupe lovu - i bježe.
Relativno niski prinosi ne moraju značiti i nerentabilnu proizvodnju (isplativost proizvodnje je najvažnija, a ne prinos). Vjerovatno (u njihovim uvijetima) - to je nekakav optimum - i sa njihovom (velikom) produktivnošću može se poslovati isplativo. Na kraju dana sve postaje stvar matematike. Problemi nastaju kada ne možeš pravilno izračunati pravu (realnu) cijenu koštanja svojeg proizvoda. Ako izračunaš prenisku cijenu - onda u stvarnosti gubiš, a misliš kako posluješ pozitivno, ako izračunaš previsoku cijenu, onda možeš propustiti priliku za zaradu (ne krećeš u proizvodnju - jer misliš da je neisplativa).

Jel posijana pšenica ili i vas hebe

Ma kakva kiša ... kod mene kukuruz ožutio od suše a on laprda o kiše