Vijesti vezane za poljoprivredu

politicar je napisao/la:U izgradnju kojih akumulacija?

1. Akumulacija Londža 500 ha imoviski riješeno zemljište , moguća zapremine vode 20 000 000 kubika i sa PRIRODNIM padom navodnjavati 4 600 ha ,
2. Akumulacija Kamenska I i II , imovinski nije riješeno zemljište ,
3. Akumulacija Šumetlica ,
4. Akumulacija Borovik i Petnja , treba postaviti cjevovod ,

Ili od Našica i Đakova do granice sa Slovenijom u brdskoj SLAVONIJI mora se ići u program izgradnje malih i velikih akumulacija jer smještaj voda je nepovoljan ; sjever Drava , jug Sava , istok Dunav ,

Od ministra g . Tomislava Ćorića ,sam dobio odgovor da se navodnjavanje može rješavati na temelju Zakona o vodama , on smatra da ne treba novi Zakon o navodnjavanju !

Prognoze i stvarnost su pokazale što se zbiva , a Vlada i Sabor ne vuku poteze u svrhu stvaranja zaliha vode i mreže za navodnjavanje !

Kupiš svinju pa dobiješ dvorište i sve za kolinje

U PONEDJELJAK POČINJE ISPLATA 922 MILIJUNA KUNA POLJOPRIVREDNICIMA

Petrijevačka Republika trajala je samo 15 dana

https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnici-pik-vrbovca-ekskluzivno-za-provjereno-progovorili-o-mesu-s-kakvim-su-radili---500423.html

opg biotrava je napisao/la:https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnici-pik-vrbovca-ekskluzivno-za-provjereno-progovorili-o-mesu-s-kakvim-su-radili---500423.html

Sve pet, samo gdje ste bili kada se to i događalo.....? Zašto onda nisu davali izjave za javnost (pa makar i anonimno)? Na kraju dana ništa od toga se ne bi moglo događati da nije bilo pomoći i podrške države. Ali to je već neka druga (i duža) priča.

ma ovi seru malo jače

Fidelito je napisao/la:

opg biotrava je napisao/la:https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/radnici-pik-vrbovca-ekskluzivno-za-provjereno-progovorili-o-mesu-s-kakvim-su-radili---500423.html

Sve pet, samo gdje ste bili kada se to i događalo.....? Zašto onda nisu davali izjave za javnost (pa makar i anonimno)? Na kraju dana ništa od toga se ne bi moglo događati da nije bilo pomoći i podrške države. Ali to je već neka druga (i duža) priča.

Naravno da je sve bilo blagoslovljeno od strane politike,ali nisu ti radnici prvi koji su trebali prozivat.Ako su ti sustavi takvim poslovanjem uništavali domaću proizvodnju,pa valjda su se seljaci prvi trebali pobuniti.Najlakše je uvijek okriviti drugoga.

https://www.agroklub.com/poljoprivredne-vijesti/prihvacen-konacni-prijedlog-zakona-o-poljoprivrednom-zemljistu/38433/

Mogu li poljoprivrednici opstati bez subvencija?!

Dao bog da odma ukinu kod nas poticaje

mali ratar je napisao/la:Dao bog da odma ukinu kod nas poticaje

Ok ali onda ne samo kod nas, nego u cijelom svijetu. Jer ionako smo svi na istom (jedinstvenom) tržištu. A poticaji mogu dolaziti u raznim oblicima, ne samo kao novčana isplata pa bi se trebali ukinuti u svim pojavnim oblicima.

mali ratar je napisao/la:Dao bog da odma ukinu kod nas poticaje

Tko ne želi poticaje ne mora podnositi zahtjev...

opg biotrava je napisao/la:

mali ratar je napisao/la:Dao bog da odma ukinu kod nas poticaje

Tko ne želi poticaje ne mora podnositi zahtjev...

Nije stvar u isplati poticaja jednom pojedincu. Stvar je u tome što takav sistem već po definiciji uništava tržišne odnose, a sa druge strane svi se zaklinju u to isto tržište. Krajnji rezultat vidimo oko sebe.

mali ratar je napisao/la:Dao bog da odma ukinu kod nas poticaje

Poticaj u poljoprivredi nije smišljen da pomogne seljaka, već da se smanje tržišne cijene poljoprivrednih proizvoda i tako budu dostupnije svakom građanu.
Kolike bi bile cijene kruha, mesa, povrća, mlijeka itd. A da ne pričam kako bih petro kemije, sjemenarske kuće industrije nafte itd preživjele kad bih njihove cijene bile u pola manje kao što su bile dok nije nilo poticaja.
Svi imaju više koristi od tog poticaja, nego seljak koji ga prima.
Samo što naša politika pogotovo ona lijevo orentirana, to pogrešno prezentira narodu.

Mali ratar,
nadam se da si u međuvremenu Fidelitov odgovor. Ukidanje potpora samo kod nas, uz otvoreno tržište, bi nas vrlo brzo uništilo.

Fidelito,
znam da si i ti svjestan da se potpore ne budu nikad ukinule, jer kao što piše Stjepan, nije to pomoć poljoprivrednicima.

Opg biotrava,
potpuno si u pravu. No, takvi se, što je normalno, još nisu rodili. Nažalost ima puno onih koji primaju potpore, a u isto vrijeme su "kao protiv njih", ali bez promišljanja do čega bi došlo njihovim ukidanjem, pogotovo ako se ukinu samo kod nas.

Stjepane,
sviđa mi se tvoj komentar. Kratak, konstruktivan i pogođen u srž problema. Jedino malo drukčije gledam na politiku. Nema kod nas , nažalost, po tom pitanju (kao i mnogim drugim) nikakve razlike između lijevih i desnih. Kod njih nije na djelu: "prvo Hrvatska", nego "prvo ja".

Potpore koje dolaze iz zajedničkog fonda EU treba zadržati u obliku i obimu kakav je u EU. Zbog konkurentnosti treba težiti jednakim proizvodnim uvjetima. No, s obzirom na to da mi ne proizvodimo dovoljno hrane za sebe, iz proračuna bi trebalo dodatno stimulirati više prinose. Možda moje razmišljanje za nekoga nije dobro, ali smatram da bi u globalu za hrvatsku poljoprivredu to bilo korisno.

Ja se slažem s tobom.
Ali znam kada smo bili na zadnjim prosvijedima, kako nas je gospodin Linić prezentirao Hrvatskoj javnosti, da su ljudipljuvali po nama poljoprivrednicima.To mi je ostalo u siječanju, ali upravu si kad kažeš da su svi oni isti, samo je mala razlika u nijansama.

Rasprava o ukidanju potpora je "lajanje na mjesec". Mi smo dio Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU i tako će ostati do daljnjeg.

Isto tako se može okarakterizirati rasprava o potporama po proizvodenom. Takav model je egzistirao davnih dana u EU, ali se od njega odustalo iz više razloga, najveći je taj što EU ima dovoljnu proizvodnju gotovo svega što može uspjevati na EU površinama, većinu proizvoda ima čak i u suvišku.

Uostalom, evo par citata sa stranica ZPP:
Izravna plaćanja pomažu u očuvanju poljoprivrede na ukupnom području EU-a jamčeći pri tom poljoprivrednicima minimalnu stabilnost dohotka. Njima se također osigurava dugoročna održivost gospodarstava i njihova manja osjetljivost na fluktuacije cijena. Izravna plaćanja predstavljaju u prosjeku 30% poljoprivrednog dohotka na razini EU. No, posljednjih su godina tijekom kriznih razdoblja izravna plaćanja mogla predstavljati više od 60% poljoprivrednog dohotka, kao primjerice u Švedskoj, Irskoj ili Danskoj u vrijeme krize 2008. - 2009.

Uz to, izravna plaćanja omogućuju naknadu poljoprivrednicima za aspekte njihovog rada koje tržišta ne uzimaju u obzir, ali koja svejedno predstavljaju javne usluge bitne svim Europljanima. Reforma usvojena u lipnju 2013. predviđa da 30% izravnih potpora isplaćenih poljoprivrednicima bude povezano s poštivanjem poljoprivrednih praksi koje imaju učinka na očuvanje bioraznolikosti, kvalitete tla i općenito okoliša. Riječ je, primjerice, o diversifikaciji kultura, održavanju trajnih pašnjaka ili pak ekoloških zona na gospodarstvima.

Uz to, sve izravne potpore isplaćuju se uz uvjet poštivanja strogih normi u području zaštite okoliša, sigurnosti hrane, zdravlja životinja i bilja, dobrobiti životinja i, općenito, održavanja zemlje u dobrim proizvodnim uvjetima. To se naziva „uvjetovanost“.

Suprotno poimanju uvriježenom u nekim zemljama, poljoprivreda nije nipošto zlatna koka. Vremenu i novcu koje ulažu poljoprivrednici stalno prijete brojni nepredviđeni ekonomski, sanitarni i meteorološki događaji. Poljoprivreda zahtijeva velika ljudska i financijska ulaganja, koja donose plodove tek mjesecima, čak i godinama kasnije, a trajno su osjetljiva.

Potpora dohotku koju dobivaju poljoprivrednici jamči proizvodnju hrane u cijeloj EU i naknada je za javne usluge koje tržišta ne vrednuju: zaštita okoliša, dobrobiti životinja, sigurna i visokokvalitetna hrana, itd.

Aspekt „javnih usluga“ utoliko je važniji s obzirom na to da su norme koje su na snazi u Europskoj uniji među najstrožima na svijetu. Stoga je proizvodnja prehrambenih proizvoda skuplja u Europi nego u zemljama s manje strogim normama.

Bez javne potpore, europski poljoprivrednici ne bi mogli konkurirati poljoprivrednicima iz drugih zemalja i pri tome udovoljiti osobitim očekivanjima europskih građana. Osim toga, uz sve veće utjecaje klimatskih promjena, troškovi održive poljoprivrede mogu samo rasti.

Paore,
a da još jedanput (možda malo sporije) pročitaš moj post, posebno zadnji odlomak.
Potpore trebaju ostati, a zašto ne bi bilo dobro u RH dodatno poticati više prinose. Sigurno to EU ne bi bilo drago, ali tko nekaj hoće provesti, treba naći način, a tko neće, dovoljan je razlog.

Nije moj odgovor upućen direktno tebi nego općenito.
Barem mi poljoprivrednici ne bi trebali postavljati pitanje da ili ne potpore, a o modalitetima možemo imati različita mišljenja, no ja osobno sam stava da je postojeći model najbolji i najpravedniji. Dakako da nije idealan, pogotovo za sve, ali tako nam je skrojeno iz EU koja po tom pitanju ima iskustva još od 1962.g.
Jest da su većinom skrojili po svojim aršinima, ali ponavljam - uvijek će biti nezadovoljnih ili drugačijeg mišljenja.

Nije loš model za one koji rade svoju zemlju kako treba, ali ima onih što s imt 539 rade preko 40 hektara zemlje, i to takve di ferac nemože ni gnojivo dovest, šta kažete o takvima, a da nepričam o onima koji, zemlje poslije žetve ne dirnu do jeseni, pa ambrozija raste 2 metra.
Bilo bih to super da naše institucije, povedu računa kako i šta se radi na toj zemlji, na koju se prima poticaj.

Ja osobno sam za poticaj po kili proizvedene hrane.

Razumijem da onaj tko se ne bavi poljoprivredom nema pojma što je poticaj,ali barem bi seljaci trebali znati.Poticaj u EU zadržava stanovništvo u ruralnom području i zato nije EU briga koliko si proizveo,ionako imaju višak proizvoda.Meni osobno nije bolja opcija isplate po kg,jer moja zemlja ima bitno manji proizvodni potencijal od zemlje recimo na krajnjem istoku i Baranji.

Poticaj koji je smisao ?
Većina poljoprivredne proizvodnje odvija se na otvorenom , a to znači da smo izloženi klimatskim uvjetima , bolestima , štetama od divljači itd .

Uložimo 3 000 kn po ha , a ne moramo vratiti ništa ako to uništi mraz , tuča itd .

Jedan od ciljeva poticaja da se pomogne i smanji rizik nama koji obrađujemo zemlju i to je osnovni smisao poticaja !

Đuro,
prema mojem razmišljanju jako griješiš.

Osnovni cilj potpora je jeftinija hrana za sve, a nadasve za one koji je ne proizvode. Sve ostalo su samo nusprodukti ovog cilja.
Ako bi oni koji ne proizvode hranu bili, glede hrane, dobro zbrinuti, potpora ne bi bilo.

iwanho je napisao/la:Đuro,
prema mojem razmišljanju jako griješiš.

Osnovni cilj potpora je jeftinija hrana za sve, a nadasve za one koji je ne proizvode. Sve ostalo su samo nusprodukti ovog cilja.
Ako bi oni koji ne proizvode hranu bili, glede hrane, dobro zbrinuti, potpora ne bi bilo.

Ne griješim kada je riječ da je osnovni smisao poticaja da se pomogne onom tko radi zemlju u smislu smanjivanja rizika !

A cijena hrane ovisi ; o ulaznim troškovima , tehnologiji u proizvodnji , kvaliteti zemlje , o prinosu  po ha itd

Zamislite da dobijemo poticaj 10000 kn za hektar žita i da proizvedeno žito besplatno damo u mlin !
Ako proivedemo 5 tona po ha , onda je cijena 1 kg žita 2 kn kao sirovine za brašno i daljnje pekarske prozvode !

Ono što ti smatraš ciljem, ja smatram sredstvom da bi se postigao cilj (niža cijena hrane).
No, ni prsti na ruci nisu jednaki pa niti naša mišljenja ne moraju biti.

iwanho je napisao/la:Ono što ti smatraš ciljem, ja smatram sredstvom da bi se postigao cilj (niža cijena hrane).
No, ni prsti na ruci nisu jednaki pa niti naša mišljenja ne moraju biti.

U pravu si i ti sa nižom cijenom hrane , jer ako primatelji socijalne pomoći kada dobiju 1 000 kn i od tebe kupe hranu , ti im naplatiš pdv 250 kn i vratiš Vladi u proračun .

Za idući mjesec opet netko drugi mora zaraditi socijalnim 1000 kn !

Hoću reći da bogatiji financiraju poticaje i jeftiniju proizvodnju hrane siromašnijima , a meni smanjuju rizik jer da nije poticaja , ako uložim 3000 kn po ha poticaja , ubije voće mraz imam prihod nula kuna , a socijala i dalje živi !