Crni sljez

Imam dosta upita u vezi sljeza pa da ne ide svima na PP.Ovako mogu svi koje zanima pročitati i ovdje.
Tehnologija uzgoja
Priprema zemljišta kao i za sve ostalo,oranje,tanjuranje predsjetvena priprema.Sjetva sije se oko 15.travnja,na dubinu od 2-3cm.Razmak između redova je 100cm a unutar reda razmak između bilke je 50cm.Sijemo ručno 3-4 sjemenke po kučici.Preporučena površina je 100m2,10 redova dužine 10 m.
Njega usjeva. Zaštita od bolesti nema,od korova ( po potrebi) jedno do dva puta okopavanja.Navodnjavanje tijekom ljeta Sljez če vas nagraditi obilnom cvatnjom.Berba sjez se počinje brati sredinom lipnja,ako želite veči prinos onda ga redovito beremo sve cvjetove.Ne dozvoliti da biljka precvjeta i razvije sjeme.Za otprilike dva tjedna nakon prve cvatnje biljka naraste od 1-1.5 m,tada se cvijet bere dva puta dnevno,do podne i posljepodne.berba traje sve do jeseni odnosno do prvog mraza.Za vrijeme ljetnih suša biljka slabije cvijeta,ali poslje kiše sve če nadoknaditi.ne bere se po kiši i rosi zbog težeg sušenja.Cvijet se bere bez peteljke.Na spomenutoj površini može se ubrati i preko 50kg suhoga cvijeta.za 1kg suhog cvijeta treba nekih 10kg svježeg cvijeta.Osim cvijeta također se može brati i list bez peteljki.
Sušenje cvijet se suši u hladovini na prozračnim mjestima( tavan) ne u predebelom sloju u povremeno okretanje.Osušeni cvijet je tamnoplave boje, a ako pravite greške( berba po kiši ili rosi,sušenje u debelom sloju,kao i sušenje na suncu) tada cvijed ili dio cvjeta dobiva sivu ili smeđu boju koja neodgovara i neče se otkupiti.Buduči da je cvijet higroskopan( navlači na sebe vlagu) ne preporuča se za vrijeme kišnog vremena skupljati u vreče ili voziti na otkup.cvijet na otkupu treba biti suh sa vlagom do 12%
biljka je nezasitna što se cvatnje tiče,nikad se nemože raeči da ste ju pobrali,jer kad poberete jedan red, na početku reda več cvate,ali tu možete pronači svoj mir i opuštanje pogotovo ako volite cviječe.Ako se bojite pčela ili ste alergični na njihov ubod, ne preporuča se,jer pčele ga jako vole , no pčela ubode jedino ako je primite vrhovima prstiju

A kakvo je stanje sto se tice otkupa? Navodno nije problem prodati?

barem prošle godine nije bio problem čak je i gosp.Ivanec osobno dolazio po robu

zvona je napisao/la:
.Sijemo ručno 3-4 sjemenke po kučici.Preporučena površina je 100m2,10 redova dužine 10 m.

Na spomenutoj površini može se ubrati i preko 50kg suhoga cvijeta.za 1kg suhog cvijeta treba nekih 10kg svježeg cvijeta.

U cijeloj sezoni 50kg suhog cvijeta na 100m2 ili dnevno?

Koja je otkupna cijena 1kg suhog cvijeta?

mislim da je napisao gore da se po sezoni može skupiti oko 50kg suhog cvijeta i da je potrebno oko 10kg sviježeg cvijeta za 1kg suhog...

cvijet crnog sljeza - 65,00 kn/kg
list crnog sljeza - 8,00 kn/kg
korijen - 15,00 kn/kg
cijene su za suho bilje i za ovu sezonu koja je završila

zvona...zaljevati ga preko lista (onako špricati sa crijevom) ili da vodu dobije preko korijena tj. da voda strogo ide "ispod" biljke?

pitam zbog toga jer lavanda dobije sitne smeđe pijegice po listu ako se zaljeva kompletna biljka.

Roko mislim da je ipak bolje ispod lista,ono na ,,korijen,,. jel list koji je cijeli dan pod sunčevom toplinom i kada ga zaliješ po listu samo ga možeš spaliti,biljka dobije šok

e to sam i mislio...hvala! ako bude trebalo još sitnih pitanja...te slobodno priupitam?

koliko iznose ukupna ulaganja za tih 100m2 (ili npr 400m2)?
okvirno govoreci

Realno rečeno tvoj trud i eventualno ako češ ga zaljevati,struja ili voda ili oboje.Sjeme dobiješ ( barem sam ga ja dobio)od tvrte sa kojima sam sve to ,, ugovorio,,

Gore je navedeno da na 100 m2 prinos cvijeta crnog sljeza je 50 kg suhog cvijeta. Nije li to malo pretjerano? Da nije rijec o 50 kg svjezeg cvijeta pa prema omjeru 1:10 se dobije oko 5 kg suhog cvijeta. To bi bilo na hektar 500 kg suhog cvijeta.

Zasto pitam? Zato sta bi prema racunici od 50 kg suhog cvijeta na 100 m2 na hektar bilo 5 tona suhog cvijeta. Neki dan sam zvao jednog otkupljivaca i dobio sam informaciju da ce sljedece sezone otkupna cijena biti 80 kn za cvijet (ovo uzmite kao nesluzbenu informaciju). Ako zbrojimo dva i dva, dolazimo do cifre od 400 000 kn (rijecima: četiristotisuća kuna) po hektaru samo na cvijetu. Nije li to ne realno?

Naravno, za obrat hektar trba se poprilicno namucit i ova cifra je okvirna i tu su jos trebaju obracunat troskovi, ali sve jedno govorimo o visestruko vecoj brojci po hektaru nego iti jedne druge kulture.

Prema nekim literaturama na hektar se dobije oko 100 kg suhog cvijta, 1500 kg suhog korijena i oko 1000 kg suhog lista.

Tako da sam malo zbunjen...

dotični gospodin ga je uzgajao, pa valjda zna šta priča...
ako se bere svakodnevno i kako je zvona napisao, ako se dobro zaljeva, da će uroditi obilato...
pa čak i na razdoblje od 6mjeseca do prvih mrazeva, znači 10-11mjesec...pa to je skoro pola godine, i svakodnevnog branja.

ja mislim da je dobro napisao... valjda će se javiti..?!

Mislim da ovih 400.000 cak moze drzati vodu ako se gleda samo prihodovna strana, ali ako nekoliko osoba ima posla na 100m2 koliko bi to trebalo ljudi da obere hektar? Sto puta vise, dakle cijela vojska od par stotina ljudi, a to kooooostaa (cak i pod predpostavkom da ih se i moze naci). U svakom slucaju sacekati cemo doticnog gospodina

Bravo nisi jedini a bilo je i onih koji su se polakomili i posijali 1kj a ne ha poslje joooooooooooooooooooooooooj a šta sada. Ja sam tako sebi računo ali samo na proizvodnji suhoga cvjeta,nisam uzimao u obzir list jer berbom lista smanjuje se količina cvjeta. Drugo količina sa 100m2 u dobrim godinama može dobiti do 50kg suhoga cvjeta. Moje iskustvo je tako da nas troje na toj površini u posljepodnevnoj ( drugoj , na toj površini) berbi trebalo je dobrih 3-4 sata dobrog rada.A koliko bi trebalo onda ljudi i efektivnih radni sati na površini od 1ha.
Dali je to sveukupni iznos bez troškova radne snage,usput za 1ha potrebno je imati i neku sušaru i tu su troškovi.Kada sve to složiš na papir mislim da češ brzo promjeniti mišljenje.

zvona je napisao/la: Bravo nisi jedini a bilo je i onih koji su se polakomili i posijali 1kj a ne ha poslje joooooooooooooooooooooooooj a šta sada. Ja sam tako sebi računo ali samo na proizvodnji suhoga cvjeta,nisam uzimao u obzir list jer berbom lista smanjuje se količina cvjeta. Drugo količina sa 100m2 u dobrim godinama može dobiti do 50kg suhoga cvjeta. Moje iskustvo je tako da nas troje na toj površini u posljepodnevnoj ( drugoj , na toj površini) berbi trebalo je dobrih 3-4 sata dobrog rada.A koliko bi trebalo onda ljudi i efektivnih radni sati na površini od 1ha.
Dali je to sveukupni iznos bez troškova radne snage,usput za 1ha potrebno je imati i neku sušaru i tu su troškovi.Kada sve to složiš na papir mislim da češ brzo promjeniti mišljenje.

Ma nije to puno, tristo ljudi za tri sata ali ako rade cijeli radni dan treba naci samo 150 ljudi

ma ljudi sjede na zavodu za zapošljavanje i samo čekaju kad će ih neko pozvati da rade (traže posao a mole Boga da ga ne nađu)...a voljni su raditi da se

eto, jesam ti rekao da je dotični gospodin dobro napisao

a sta se korjena tice? koliko je tu posla? Moze li se to nakon druge godine vadit uz pomoć neke mehanizacije?

palo mi na pamet zasadit vecu kolicinu od 100 m2, prve dvije godine brat koliko mozes, a nakon dvije godine izvadit korijen s cile povrsine.

cini li van se to kao losa ideja?

Korjen hm jer uglavnom ručno vađenje i kompletna daljnja obrada.Za strojno vađenje je je još uvjek nazovimo nemoguče.Razlog jer korjen uglavnom ide svakako jedan veči drugi manji,raznoraznih oblika i veličine,itd.Znači kada si ga uspio izvaditi sljedi uglavnom pranje jer neznam čime ga je lakše očistiti od ostatka zemlje tu ga morašmalo i posušiti da nebude mokar.Zatim guljenje i rezanje na kockice veličine cca 1x1cm suhe.Znači sve ovo navedeno ide ručni rad.Još jedan dokaz da je praktiči svaka malo veča površina od navedenih 100m2 malo ,, teža,, za berbu

zvona je napisao/la:Korjen hm jer uglavnom ručno vađenje i kompletna daljnja obrada.Za strojno vađenje je je još uvjek nazovimo nemoguče.Razlog jer korjen uglavnom ide svakako jedan veči drugi manji,raznoraznih oblika i veličine,itd.Znači kada si ga uspio izvaditi sljedi uglavnom pranje jer neznam čime ga je lakše očistiti od ostatka zemlje tu ga morašmalo i posušiti da nebude mokar.Zatim guljenje i rezanje na kockice veličine cca 1x1cm suhe.Znači sve ovo navedeno ide ručni rad.Još jedan dokaz da je praktiči svaka malo veča površina od navedenih 100m2 malo ,, teža,, za berbu

Ispravak! Crni sljez je jednogodišnja biljka i korijen se vadi na jesen , opere i osuši. Gore opisani postupak odnosi se na bijeli
sljez. Višegodišnja biljka, i nakon vađenja korijena potrebno ga je oguliti i narezati na štangice ili kockice (razlika u cijeni).

svlr je napisao/la:

zvona je napisao/la:Korjen hm jer uglavnom ručno vađenje i kompletna daljnja obrada.Za strojno vađenje je je još uvjek nazovimo nemoguče.Razlog jer korjen uglavnom ide svakako jedan veči drugi manji,raznoraznih oblika i veličine,itd.Znači kada si ga uspio izvaditi sljedi uglavnom pranje jer neznam čime ga je lakše očistiti od ostatka zemlje tu ga morašmalo i posušiti da nebude mokar.Zatim guljenje i rezanje na kockice veličine cca 1x1cm suhe.Znači sve ovo navedeno ide ručni rad.Još jedan dokaz da je praktiči svaka malo veča površina od navedenih 100m2 malo ,, teža,, za berbu

Ispravak! Crni sljez je jednogodišnja biljka i korijen se vadi na jesen , opere i osuši. Gore opisani postupak odnosi se na bijeli
sljez. Višegodišnja biljka, i nakon vađenja korijena potrebno ga je oguliti i narezati na štangice ili kockice (razlika u cijeni).

svlr meni je objašnjeno a i vidljivo u praksi da na površini gdje je bio crni sljez a ostao korijen on nastavlja da raste iz korjena tako da je on ipak višegodišnja

crni sljez nije nikako isplativo ostaviti kao višegodišnju biljku.
velika večina korijena prijeko zime propada (istrune) a isto se dogodi ako je
kišna godina, pa u jesen prilikom vađenja vrlo veliki postotak trulog korijena.
pojedini primjerci prežive a rastepe se i mnogo sjemena.
tako da crni sljez uzgajati kao višegodišnju biljku nije nikako isplativo

pozz svima ja zivim na krku i uz svj posao bi pokusao sa crnim sljezom.pa me zanima koliko se moze dnevno na 100m tokom sezone nabrati 30,40,50-kila il vise dnevno.a i kome gaprodati hvala vam u naprijed ....

Na 100m2 u normalnim godinama u kontinentalnoj hrvatskoj,znači kod nas u ravnici možeš imati 50kg suhoga cvjeta.Ovih 50kg nije neko točno mjerilo jel tu može biti i ispod i iznad,za 1kg suhog cvjeta potrebno je 10kg svježeg cvjeta.Ako imaš mogučnost navodnjavanja imaš i naravno povečanje uroda

ma znam al dnevno milim koliko se moze prikupit svijezeg sljeza

dali se isplati sve ove teme su o.k al nis konkretno hvala

da , i mene baš zanima koliko se dnevno ubere cvijeta nevena?
i koliko se uopće može zaraditi na toj poljoprivednoj površini od 100 kvadrata ? naravno kada se uzme u obzir i list i korijen i cvijet :-)